256

216

U ovom broju:

Plinska kriza: Hrvatski elektroenergetski sustav

ponovno dokazao snagu

47

8, 9

10

lanovi Uprave HEP-a d.d. posjetili TE-TO Zagreb

Dr. sc. Darko Dvornik: Snaga za investicije i regionalno irenje

Nove cijene topline i plina

HEP Proizvodnja i HEP Operator prijenosnog sustava:

Ugovor o pruanju pomonih usluga

11

Organizacijski ustroj: Promjene na stratekoj razini

12
13

Ralf Blomberg izabran za predsjednika Njemako-hrvatske industrijske komore

14 16

Utemeljena Europska mrea operatora prijenosnih sustava - ENTSO-E

17

18, 19

25

Zimska nepogoda u Lici: Veliki teret prizemljio stupove i icu

O Energetskoj strategiji: Struka ne smije preutjeti!
Novi doktori znanosti u HEP-u

ura Suec

SAP platforma; Dragocjena potpora poslovanju

26, 27

Glavni urednik HEP Vjesnika

S lica mjesta: Elektrojug Dubrovnik

32, 33

HEP popust vojske

financijskoj krizi, recesiji, otputanju ljudi i svim

osigurati dovoljne koliine doista dragocjene

neugodnim popratnim pojavama, uz upozorenja

elektrine energije, poglavito za grijanje. Premda

da ni nas nee zaobii crni dani, poetkom godine

dodatno optereen, elektroenergetski sustav

U ozraju prijeteih informacija o svjetskoj

dogodila se plinska kriza osobito pogubna za

zemlje koje nisu pravodobno nakon takve plinske
krize 2006. godine osigurale pomone dobavne
pravce prirodnog plina.
Kao posljedica ovogodinje ponovljene

omoguavalo. Ponajprije, fleksibilnost naih

temeljnih postrojenja termoelektrana, koje

popisu redukcija prirodnog plina bili su veliki

osigurane dostatne koliine loivog ulja i ugljena.

potroai - HEP i Petrokemija, koja je tih dana

Nadalje, akumulacijske hidroelektrane, koje su

zbog remonta bila izvan pogona.

maksimalno proizvodile zahvaljujui obilnim

Pouen ranijim iskustvom, HEP je bio

oborinama kojima su u prosincu popunjena

pripravan. Toga jutra, na blagdan Sveta tri kralja

jezera, dobro pripremljena za prihvat velike

6. sijenja, kada je stigao nalog za smanjenje

vode. I, dakako, pouzdana NE Krko. Jednako

promjene energetskog goriva, odnosno zamjene

plina loivim uljem, uz angairanje autonomnih
toplinskih kapaciteta tamo gdje postoje. Premda
to izgleda i moe biti jednostavno, zapravo

tako, superponirana prijenosna mrea bila je

visoko raspoloiva, a nije bilo veih kvarova ni
na vrelovodima i parovodima centraliziranih
toplinskih sustava.
I ono to je najvanije, a esto se uzima

uvijek postoji rizik optimalnog rada svih

kao zdravo za gotovo - pogonska spremnost

sastavnica procesa u sloenim termoenergetskim

postrojenja! Moemo samo zamisliti kolika je bila

postrojenjima. Odmah su na poziv, uz postrojenja

odgovornost osoblja koje ih opsluuje u (pre)

bili nai ljudi, odgovorni za pojedini njihov

napregnutim uvjetima, uz spoznaju kako bi tada

segment i tijekom samo nekoliko sati strojevi su u

za sustav mogao biti poguban kvar na, primjerice,

hodu premostili tu promjenu. Kupci ni slutili nisu

jednom ili dva generatora vee snage.

to se dogaalo na ishodinoj toki lanca opskrbe

toplinskom i elektrinom energijom. A iva u
termometru sputala se od -7C do 20C!
Uz peti i esti stupanj ogranienja, velikom
broju industrijskih potroaa, ali i ureda, poslovnih
i usluno-zabavnih objekata, trgovakih centara,
kao i onih koji imaju mogunosti plin zamijeniti
drugim energentom zatvoreni su plinski ventili.

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Nekoliko je vanih imbenika to

su ponijele najvei teret, a to su mogle jer su

postrojenja, obavljeni su ve uhodani postupci

funkcionirao je uredno.

plinske krize u Hrvatskoj, uobiajeno prvi na

potronje prirodnog plina za rad termoenergetskih

15

energijom. U takvim okolnostima HEP je trebao

Na sreu, elektroenergetski sustav je u

vrijeme kada je to Hrvatskoj bilo najpotrebnije,
bio siguran i stabilan. Bezbolno su svladana
vrlo visoka ukupna optereenja, a i rekordna
dnevna potronja elektrine energije s vie od
61tisueMWh, 12. sijenja.
Ponovno su elektrina i toplinska energija

Svi oni, ali dijelom i kuanstva, sukladno tehnikim

bile vie od energij HEP je bio stoer sigurnosti.

mogunostima posegnuli su za elektrinom

Ili jednostavno: HEP poput vojske.

Uprava

Posjet Termoelektrani-toplani Zagreb

Informacije
iz prve ruke i
izravni susret s
postrojenjem
Ovogodinju 3. sjednicu Uprava HEP-a d.d. odrala je u prostorima
Termoelektrane-toplane Zagreb, a u toj prigodi su direktor HEP Proizvodnje
Petar ubeli te direktor Termoelektrane-toplane Zagreb Perica Juki sa
suradnicima - lanove Uprave upoznali s najnovijim okolnostima izgradnje
novog Kombi-kogeneracijskog bloka L (snage 100 MWe i 80 MWt , s planiranom
godinjom proizvodnjom od 750 GWh elektrine i 250 GWh toplinske energije).
Nakon kratkog sastanka s elnicima Termoelektrane-toplane i sjednice
Uprave, lanovi Uprave obili su postrojenja. Uz informaciju iz prve ruke
direktora Perice Jukia i njegovih najbliih suradnika Damira Boievia, Emila
Mrena, Marina Begovia, ali i direktora Sektora za termoelektrane Damira
Kopjara i nadzornog inenjera i koordinatora za osiguranje i kontrolu kvalitete
na ovom Projektu Davora Krilia, inae rukovoditelja Odjela proizvodnje
spomenutog Sektora - uvaeni gosti ponajprije su obili parni dio novog
Kombi-kogeneracijskog bloka L, odnosno prostor turboagregata negdanjeg
bloka 32 MW u kojem su ugraeni nova parna turbina i generator. Potom
su razgledali strojarnicu Bloka C, snage 120 MW koji, uz rad vrelovodnih i
parovodnih kotlovnica TE-TO ukljuenih nakon uskraivanja isporuke prirodnog
plina za pogon termoelektrana HEP-a, od poetka ove godine nosi najvei teret
- osobito potroaa topline (ogrjevna toplina i tehnoloka para) istonog dijela
grada Zagreba. Na kraju su lanovi Uprave razgledali i plinski dio novog Bloka
plinsku turbinu i kotao.
Kombi-kogeneracijski blok K, koji je takoer zamijenio rad jednog od
starih blokova 32 MW (snage 200 MW elektrine i 150 MW toplinske energije),
i od 2003. godine je pouzdani oslonac elektroenergetskom sustavu - uskoro
e u radu dobiti drutvo. Naime, putanje u probni rad novog Kombikogeneracijskog bloka L u Termoelektrani-toplani Zagreb oekuje se tijekom
drugog tromjeseja ove godine.
ura Suec
Snimila: Dragica Jurajevi

Prva potpala plinske turbine

obavljena 22. prosinca 2008.
U izgradnji termoenergetskih postrojenja nekoliko
je vanih dogaaja na kritinom putu. Svakako jedan
od najvanijih je prva potpala plinske turbine, koja je
prvi znak ivota postrojenja. Nakon provedenih hladnih
proba te vitlanja plinske turbine, ona je prvi put oivjela
22. prosinca 2008. godine, kada je obavljena prva
potpala u zadanom roku. Daljnji vani dogaaji u
slijedu kritinog puta su: polaganje i spajanje 110 kV
kabela izmeu blok-transformatora plinske turbine i
rasklopnog postrojenja 110 kV te radovi na srednje i
niskonaponskom razvodu vlastite i ope potronje.
Do sada je kotlovsko postrojenje potpuno
montirano, provedeno je kiselinsko pranje kotla i on
je oien i konzerviran. U zavrnoj fazi su radovi na
montai spojnih cjevovoda kotlovskog postrojenja
prema parno-turbinskom za dovod visokotlane
i niskotlane pare te mimovoda i odvodnjavanja.
Provedena je montaa, tlana proba i ispuhivanje
plinovoda do zagrijake stanice plinske turbine, nakon
ega je potekao plin (30 bar). Zavreni su ventilacijski
kanali plinske turbine, parno grijanje, hidrantski i razliiti

Direktor HEP Proizvodnje Petar ubeli te direktor Termoelektrane-toplane Perica Juki i

njegovi suradnici Damir Boievi, Emil Mren i Marin Begovi izvijestili su lanove Uprave
o najnovijim okolnostima izgradnje novog Bloka L

lanovi Uprave HEP-a u parnom dijelu novog Kombi-kogeneracijskog bloka L

uz turbinu Bloka C, koji nakon uskraivanja isporuke plina za rad termoelektrana HEP-a, od
poetka ove godine
najvei teret - osobito potroaa topline istonog dijela Zagreba i

u plinskom dijelu novog Bloka L

drugi cjevovodi u kotlovnici i strojarnici plinske turbine,

koji su bili nuno potrebni za prvu potpalu plinske
turbine. Zgrada kotlovnice i strojarnice plinske turbine
je zatvorena.
Na parnoj turbini i generatoru je preostalo
postavljanje izolacije i zatvaranje oplate nakon
ispuhivanja parovoda. Nakon montae rashladnog
cjevovoda, na izmjenjivae zatvorenog sustava hlaenja
putena je voda iz rijeke Save, a zavrena je i montaa
zatvorenog sustava rashladne vode.
Prije tehnikog pregleda rasklopnog postrojenja
110 kV, uz odobrenje Elektre Zagreb, zapoet e zavrna
ispitivanja i to diferencijalne zatite sabirnica, zatite od
zatajivanja prekidaa uzemljenja i elektromagnetske
kompatibilnosti.
Pri kraju je montaa sabirnica transformatora
vlastite potronje, a priprema montae segmenta
generatorskih sabirnica parne turbine je u tijeku.
Zavreni su radovi na konfiguraciji sustava voenja
Bloka i njegovih funkcija te je ureena sredinja
upravljanica.
PredstojI sinkronizacija TURBINA s mreom
Dalje se nastavlja montaa spojnih cjevovoda
kotlovskog postrojenja prema parno-turbinskom te

ostali manji graevni radovi u kotlovnici i strojarnici.

Spomenimo da e se na dimnjak kotla postaviti i na
sustav voenja spojiti sustav za kontunuirano mjerenje
emisije dimnih plinova.
Tijekom ispuhivanja parovoda od kotla prema
parnoj turbini, provest e se vei dio preostalih toplih
proba na plinsko-turbinskom postrojenju te e uslijediti
prva sinkronizacija plinske turbine s elektroenergetskom
mreom. Prigodom ispuhivanja parovoda pratit e se
kvaliteta pare, to je preduvjet za njeno putanje na
parnu turbinu i prvu sinkronizaciju parne turbine s
mreom.
Nakon zavrnih ispitivanja, primopredaje i
tehnikog pregleda rasklopnog postrojenja 110 kV,
poloit e se energetski kabel 110 kV prema bloktransformatoru plinske turbine, uz sva potrebna
ispitivanja. Treba dovriti i montau srednje i
niskonaponskih razvoda i vlastite i nune potronje,
a korekcija konfiguracije sustava voenja postrojenja
i njegovih funkcija obavit e se u tijeku pogona
postrojenja Bloka L.
Naglasimo da rokovi ostvarenja predvienih
dogaaja na kritinom putu u iduem razdoblju
ponajprije ovise o ugovaranju dodatnih radova prema
osnovnim ugovorima.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

IZVANREDNE OKOLNOSTI

HEP i plinska kriza

Hrvatski elektroenergetskisustav
ponovno dokazao snagu

Dragica Jurajevi

Spor Rusije i Ukrajine obiljeio

poetak 2009.

Dvotjedna
plinska kriza
potresla Europu
Povijest se ponavlja! Kao i prije dvije
godine, europske zemlje ponovno su se suoile s
posljedicama spora Rusije i Ukrajine oko isporuke
prirodnog plina. Rusija je ve 1. sijenja 2009.
smanjila njegovu dobavu Ukrajini, zbog neplaenog
duga i spora oko nove, vie cijene plina Gazproma
(ruskog proizvoaa plina), koja se u 2009. godini
trebala pribliiti razini trinih cijena. Potom je ruski
premijer Vladimir Putin odobrio dodatno smanjenje
dostave, pod optubom da je Ukrajina ukrala dio
plina namijenjenog europskim potroaima.
Hrvatsko Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetnitva je, zbog takvih okolnosti, na
tehnoloki minimum smanjilo isporuke prirodnog
plina HEP-u i jo tridesetak velikih tarifnih kupaca.
Petrokemija je od poetka sijenja bila u redovnom
remontu i plin nije troila.
Isporuka plina HEP-u smanjena na
tehniki minimum
Ukrajina je objavila da joj je 6. sijenja
isporuka iz Rusije smanjena s 221 milijun prostornih
metara plina na 92 milijuna te zapoinju problemi
u isporuci, posebice u jugoistonoj Europi. Prestao
je protok plina kroz tri od etiri ukrajinska tranzitna
plinovoda te je njegova dostava smanjena BiH,
Bugarskoj, Maarskoj, Turskoj, Rumunjskoj, Austriji,
Italiji, Slovakoj i Makedoniji.
U Hrvatskoj se 5. sijenja primjeuje smanjenje
koliina dostavljenog plina; potpuni prekid uslijedio
je u jutarnjim satima 6. sijenja, da bi ponovno
zapoeo stizati u kasnijim popodnevnim satima tog
dana, ali samo 15 posto od ugovorenih koliina.
Iz INA-e su poruili da njeni kapaciteti na kopnu i
moru rade potpunim kapacitetom. Hrvatska Vlada
reducirala je dostavu plina velikim potroaima
- HEP-u je 6. sijenja isporuka smanjena na tehniki
minimum. Premijer Ivo Sanader je 7. sijenja
sazvao sastanak plinskih strunjaka iz INA-e,
Plinacroa, HEP-a i mjerodavnih ministarstava te je
objavljeno da opskrba plinom zatienih potroaa
- kuanstava, bolnica, kola i vrtia u sljedeim
danima nee doi u pitanje. Graani su pozvani na
racionalno koritenje plina.
4

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Potvreno je da i u
iznimno neugodnoj plinskoj
epizodi HEP ima rjeenja
za osiguranje normalne
proizvodnje i uredne isporuke
toplinske i elektrine energije u
sloenim uvjetima, zahvaljujui
mogunosti supstitucije goriva
u postrojenjima te pravodobno
osiguranim zalihama zamjenskog
energetskog goriva i pojaanoj
proizvodnji hidroelektrana
i, dakako, dobro obuenim
posadama elektrana, koje su
promptno reagirale i provele
naloge svojih nadreenih
Hrvatska elektroprivreda veliki je potroa
prirodnog plina, kojeg za proizvodnju elektrine i
toplinske energije koriste njegova termoenergetska
postrojenja. Dobava prirodnog plina regulirana je
temeljem dugogodinjeg Ugovora s INA-om, prema
kojemu HEP svake godine preuzme priblino 700 milijuna
prostornih metara prirodnog plina. Svako odstupanje
od ugovorenih koliina plina znai da HEP manjkajue
energetsko gorivo mora nadomjestiti drugim gorivom,
odnosno drugim izvorom kako bi se osigurala planirana
proizvodnja elektrine i toplinske energije za opskrbu
potroaa u Hrvatskoj.
Kako je HEP premostio obustavu isporuke
prirodnog plina u vrijeme inae pojaane potronje u
zimskoj sezoni, za HEP Vjesnik saznajemo iz razgovora s
najodgovornijim ljudima HEP Proizvodnje, HEP Trgovine,
HEP Toplinarstva i HEP Plina.
Na prvi sugovornik je Dubravko Lukaevi,
pomonik direktora HEP Proizvodnje, jer proizvodni
objekti termoelektrane i hidroelektrane i njihove
posade, bili su na izravnom udaru posljedica plinske
krize.
- HEP ve nekoliko posljednjih godina tijekom
zimskih mjeseci s vrlo niskim vanjskim temperaturama
trpi posljedice redukcije plina, zbog potreba za tim
energentom zatienih potroaa plina. Istina, u zimskoj
sezoni 2006./2007. godine to se nije dogodilo zbog
iznimno blage zime. Stoga za nas takve okolnosti nisu
nita nova i na njih smo odavno pripravni. Ministarstvo

gospodarstva je ve tijekom listopada 2008. godine

donijelo Uredbu o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom za
ovu zimu sa sedam stupnjeva redukcije, a HEP je loivim
uljem maksimalno napunio svoje spremnike. Na sreu,
zahvaljujui obilnim oborinama, u prosincu su se napunila
akumulacijska jezera naih hidroelektrana i omoguila
njihov maksimalan rad, naglaava D. Lukaevi.
Brzi i bezbolan prelazak s plina na loivo
ulje
U HEP-u je pravodobno imenovan Krizni stoer
u sastavu: Mirko Bandalovi (savjetnik u Sektoru
za termoelektrane), arko Mudrovi (direktor HEP
Trgovine), Pavao Bujas (pomonik direktora HEP
Trgovine), Nataa Vujec (savjetnica Predsjednika
Uprave HEP-a) i na sugovornik Dubravko Lukaevi.
S Upravom HEP-a razmotreno je stanje i dogovoreni
idui koraci i postupci i prije i tijekom kriznog stanja
poput dinamike troenja plina, zaliha i nabave loivog
ulja Moe se rei da se radilo uobiajeno, sve do
ranih jutarnjih sati 6. sijenja o.g. do prekida isporuke
plina iz Rusije, od kada su uvedene otre redukcije
plina i u Hrvatskoj. Prvi u HEP-u je tu neugodnu vijest
saznao M. Bandalovi, ranije imenovan za kontakt
osobu iz HEP-a s INAom i Plinacrom. Naime, prema
utvrenom protokolu - MINGORP, INA i Plinacro toga
su ga jutra obavijestili o nunosti smanjenja potronje
plina u HEP-u, sukladno najviem stupnju redukcije.
HEP je to uinio tijekom samo nekoliko sati: potronja
prirodnog plina za pogon termoenergetskih postrojenja
je s uobiajenih 87.500m3/h najprije smanjena na 19
tisua, a potom na samo 12 m3/h. Odmah je elektranama
koje mogu supstituirati gorivo proslijeen nalog
da za proizvodnju, umjesto prirodnog plina, koriste
loivo ulje. Za nadomjestak elektrine energije koja se
proizvodila iz plina pojaana je proizvodnja elektrine
energije iz hidroelektrana, a u pogon su uli TE Plomin
1 na ugljen, oba bloka TE Sisak i TE Rijeka na loivo
ulje - termoelektrane koje su u to vrijeme bile izvan
pogona. Proizvodnja toplinske energije istodobno je
nadomjetena putanjem u pogon svih raspoloivih
kapaciteta (vrelovodne i parovodne kotlovnice) za
proizvodnju topline na loivo ulje u Zagrebu i Osijeku.
U ta dva tjedna plinske krize i iznimno niskih vanjskih
temperatura, zbog poveane potronje elektrine
energije pojaano se troilo (i nabavljalo) loivo ulje
za pogon naih elektrana. Primjerice, EL-TO Zagreb je
dnevno troila do 600 tona, TE-TO do 700 tona, TE Rijeka
do 1.300 tona, a TE Sisak za oba bloka do 1.500 tona.
Dobavu loivog ulja eljeznicom oteavale su iznimno
niske vanjske temperature.
Prema dodatnim objanjenjima D. Lukaevia o
potronji plina u HEP-u, saznajemo da se prirodni plin
prvenstveno koristi u tzv. spojnim procesima istodobne
proizvodnje elektrine i toplinske energije (kogeneracijska
postrojenja) i to u Zagrebu, Osijeku i Sisku. Za takve
sluajeve ogranienih koliina plina, HEP ima pripremljen
scenarij razdvajanja proizvodnje elektrine i toplinske

Dubravko Lukaevi: kupci elektrine i toplinske energije

nisu osjetili posljedice redukcije plina

Robert Krklec: apelirali smo na potroae da toplinsku

energiju koriste odgovorno i to racionalnije

energije u razliitim odvojenim postrojenjima to je,

dakako, manje uinkovit i skuplji nain proizvodnje.
Zacijelo e i ta injenica, kao i koritenje skupljeg goriva
- loivog ulja, utjecati na financijske rezultate poslovanja
HEP-a, to e se utvrditi podrobnim analizama nakon
sezone grijanja.

sada koristi samo plinska turbina u EL-TO, a ostale

koliine troe se za toplinske procese.

I u iznimno neugodnoj plinskoj epizodi HEP

ima rjeenja
Bilo kakve potekoe zbog problema s plinom
nisu osjetili potroai toplinske energije, a jednako
tako, opskrba elektrinom energijom bila je u cijelosti
ostvarena prema (poveanim) potrebama kupaca.
Potvreno je da i u iznimno neugodnoj plinskoj
epizodi HEP ima rjeenja za osiguranje normalne
proizvodnje i uredne isporuke toplinske i elektrine
energije u sloenim uvjetima, zahvaljujui mogunosti
supstitucije goriva u postrojenjima te pravodobno
osiguranim zalihama zamjenskog energetskog goriva
i pojaanoj proizvodnji hidroelektrana. Dakako,
zahvaljujui i dobro obuenim posadama elektrana,
koje su promptno reagirale i provele naloge svojih
nadreenih.
Stanje u visokonaponskoj mrei takoer je
bilo uredno i stabilno, dok je na podruju Like zbog
iznimne hladnoe, leda i snijega bilo kvarova na
srednjonaponskoj mrei i prekida isporuke elektrine
energije potroaima.
D. Lukaevi nas je upoznao i sa slijedom
dogaaja nakon ukidanja redukcije prirodnog plina.
Dogodio se, naime, obrat. Kada je 20. sijenja o.g. iza
17 sati stigao plin, stigao je i nalog HEP-u o hitnom
njegovu preuzimanju, jer je potranja bila znaajno
smanjena zbog visokih vanjskih temperatura za ovo
doba godine, koje su prelazile i 10 0C. Zbog svega
toga, HEP je ponovno morao urno reagirati i preuzeti
velike koliine prirodnog plina. Napokon se stanje
stabiliziralo, a krajem sijenja HEP preuzima priblino
50 posto ugovorenih koliina plina. Prirodni plin za

Pohvale iznimno dobroj suradnji

D. Lukaevi je posebno pohvalio HEP
Toplinarstvo i njegovog direktora Roberta Krkleca, s
kojim je svakodnevno koordinirao potrebe toplifikacijskih
sustava, a stalno su komunicirali s osobljem
termoelektrana-toplana radi uravnoteenja sustava
isporuke topline. Pohvalio je i cjelokupno osoblje
termoelektrana i to: EL-TO, TE-TO, TE Sisak, TE Rijeka i TE
Plomin, koji su savjesno i profesionalno obavljali sloene
zadae, uz njihovo iznimno zalaganje. Veliki struni i
kolegijalni doprinos uspjenom svladavanju dvotjednog
izvanrednog stanja svakako su dali i zaposlenici
hidroelektrana, koje su bile pogonski spremne za prihvat
poveanih dotoka.
- Izdvajam vrlo vanu dobru suradnju HEP
Proizvodnje, HEP Operatora prijenosnog sustava, ali i
HEP Operatora distribucijskog sustava, koja je pridonijela
dobroj reakciji svih sudionika u svladavanju izvanrednog
stanja. I ovom im prigodom zahvaljujem, kao i svojim
suradnicima, koji su pokazali da su dorasli takvim
izazovima. Nadam se da je ono najtee u ovom zimskom
razdoblju iza nas, poruio je D. Lukaevi.
Pritom je naglasio da e HEP i dalje briljivo
raditi na organiziranju i provedbi planirane proizvodnje
elektrine i toplinske energije, jer je mogue oekivati
niske temperature tijekom daljnjeg zimskog razdoblja,
kada sustav mora biti potpuno spreman za sve opcije.
U svemu tomu je najvanije da kupci HEP-a ne osjete
posljedice bilo kakvih potekoa u tim procesima na
vlastitoj koi.
Tijekom vikenda reducirano grijanje u svim
poslovnim objektima HEP-a
Robert Krklec, direktor HEP Toplinarstva potvrdio
je da potroai prikljueni na centralizirane toplinske
sustave nisu osjetili posljedice plinske krize, jer su

Opskrba plinom preko Ukrajine potpuno je

obustavljena u pono 7. sijenja.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel
Barroso tog je dana razgovarao s ruskim premijerom
Vladimirom Putinom i ukrajinskom premijerkom
Julijom Timoenko, potiui ih da odmah obnove
potpunu isporuku. Ocijenio je neprihvatljivim
sigurnost opskrbe EU plinom initi taocem
pregovora Rusije i Ukrajine. No, ruski predsjednik
Dimitrij Medvedev bio je odluan u svom odgovoru
da e Rusija zapoeti isporuivati plin samo ako
Ukrajina pristane na njegovu trinu cijenu te ako
u procesu dogovora budu sudjelovali europski
promatrai i strunjaci za meunarodno pravo.
Spor izmeu Rusije i Ukrajine snano je
pogodio zemlje srednje i jugoistone Europe, a
najtee Bugarsku, BiH, Makedoniju i Srbiju. Stotine
tisua ljudi ostalo je bez grijanja, a zatvorene su i
neke bolnice i tvrtke. Bugarska je najavila ponovno
aktiviranje nuklearnih reaktora. Maarska i Slovaka
bitno ograniavaju isporuke svojoj industriji, a
Slovaka je uz to proglasila izvanredno stanje. Malo
je povoljnije u Austriji, ekoj i Njemakoj, jer te
zemlje u manjoj mjeri ovise o ruskom plinu.
Plina ima samo za tri tjedna - INA mora
pronai uvozni plin jedan je od naslova u
hrvatskom dnevnom tisku, koji oslikava okolnosti
u Hrvatskoj. INA pregovara s talijanskim ENI-jem
o preputanju dijela plina koji se zajedniki crpi na
Sjevernom Jadranu, a mogunosti za izvanredan
uvoz trae se u Libiji i Aliru. Vlada donosi
odluku o proglaenju kriznog stanja u opskrbi
prirodnim plinom, koja omoguuje Ministarstvu
gospodarstva da naloi distributerima iskljuivanje
veih potroaa. Drugog dana bez uvoza ruskog
plina, u Hrvatskoj je proglaen peti stupanj kriznog
stanja: plin je, osim velikim potroaima, poput
HEP-a, reduciran i industriji. Opskrba zatienih
potroaa je uobiajena, dok su gospodarski subjekti
obavijeteni o nunosti smanjenja potronje.
Sporazum i lane nade
Nakon to je Europa ve est dana bila bez
ruskog plina, inilo se da se pribliava kraj ruskoukrajinskog spora i odbrojavaju se sati do njegovog
dolaska. Ukrajina je 11. sijenja, uz Rusiju i EU,
potpisala sporazum o meunarodnom nadzoru
tranzita ruskog plina kroz ukrajinske plinovode.
Meutim, nade su bile lane: Moskva ga istoga dana
odbacuje ne pristaje na sporazum sve dok Ukrajina
ne ukloni svoje (rukom pisane!) dodatke o tomu
da ona nije uzimala ruski plin i da Gazpromu nita
ne duguje. Rusi i dalje tvrde da su Ukrajinci krali
plin koji je Gazprom preko ukrajinskih plinovoda
isporuivao Europi.
INA se s talijanskim ENI-jem dogovorila o
dostavi 30 tisua m3/h iz Sjevernog Jadrana te
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

IZVANREDNE OKOLNOSTI

HEP i plinska kriza

40 tisua m3/h iz interventnog uvoza od E.on
Rhurgas-a, ali je naglaeno da su te koliine
dostatne samo za tzv. stabilizaciju transportnog
plinskog sustava (za kuanstva i javne ustanove).
U vrlo kratkom vremenu, od ukupno 131.000 m3/h
ruskog uvoznog plina koji je manjkao, interventnim
uvozom nadoknaeno je ak 70.000 m3/h, to ini
54 posto ukupnih uvoznih koliina.
Unato tomu, objavljeno je da iz domae
proizvodnje i podzemnog skladita Okoli u to vrijeme
plina ima za jo samo otprilike dva tjedna. Plinska
kriza je, oito, bila velikog razmjera, a pridodajmo
tomu i iznimno niske vanjske temperature. Tako
su distributeri 11. sijenja u cijeloj Hrvatskoj
zapoeli iskljuivati plin tvrtkama, poduzeima,
ugostiteljima. Na snazi je esti stupanj redukcije
te se plin iskljuuje ili maksimalno smanjuje svim
gospodarskim subjektima.
Novi krizni tjedan
Glavni direktor Gazproma najavio je da bi
isporuka ruskog plina za zemlje EU trebala biti
uspostavljena 13. sijenja. Barroso tvrdi da je
potpisano sve to je potrebno te da vie nema
razloga za odgodu isporuke. Maarska je ustupila
odreene koliine plina Srbiji i BiH, koje su bile
meu najveim rtvama rusko-ukrajinskog plinskog
rata. Osim toga, maarski plinski distributer tuio
je ukrajinsku tvrtku Naftogaz sudu u Budimpeti,
nakon potpunog prekida dobave ruskog plina i
prijavio Ukrajinu Europskoj komisiji, to je prva
sudska posljedica plinske krize izvan Ukrajine i
Rusije.
Stabilnost sustava u Hrvatskoj omoguavaju
skladite plina Okoli, preusmjeravanje dijela
proizvodnje s plinskih polja na Sjevernom Jadranu
(koji na temelju ugovora o zajednikoj proizvodnji
pripadaju talijanskom Agipu) u hrvatski plinski
sustav te nastavak interventnog uvoza, koji su INA
i MOL dogovorili s francuskim GdF-om. Poetkom
novog kriznog tjedna u Hrvatskoj su na snazi
redukcije opskrbe plinom petog i estog stupnja:
distribucijske tvrtke i dalje iskljuuju plin svim
potroaima koji nisu u kategoriji prioritetnih. Bez
plina ostaje na stotine tvrtki, obrtnika, trgovina i
drugih potroaa. Potroaima, kojima bi obustava
plina prouzroila tete na postrojenjima, isporuuju
se koliine dovoljne za ouvanje tehnikih znaajki
postrojenja. Unato najavama o moguoj odgodi,
12. sijenja redovno zapoinje nastava u hrvatskim
kolama.
Plin ne stie u Hrvatsku ve 11 dana, ali
vanjska temperatura raste
Gazprom otvara plinske ventile 13. sijenja.
No, zbog ponovnih nesporazuma na relaciji MoskvaKijev, plin ne stie do europskih potroaa. Gazprom
tvrdi da ga Ukrajina ne prima u svoj sustav,
odnosno da je plinovod i dalje zatvoren. Ukrajinci
odgovaraju da je problem u plinskim kompresorskim
stanicama, koje su tehnoloki vrlo sloene. I dalje
traju optube o tomu tko treba platiti i osigurati
tehniki plin, odnosno gorivo za kompresorske
stanice za distribuciju plina prema Europi. Moskva
smatra da ga moraju osigurati i platiti oni koji
se bave tranzitom, a Ukrajina da ga mora dati
Gazprom! Procjenjuje se da su gubici Gazproma,
zbog odbijanja Ukrajine da isporui plin Europi, ve
dostigli 1,2 milijarda dolara!
6

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

toplinski izvori za proizvodnju toplinske energije koristili

loivo ulje, uz minimalnu koliinu plina dostatnu
za potrebe opskrbe zatienih kupaca toplinskom
energijom, sukladno Uredbi o sigurnosti opskrbe
prirodnim plinom. No, zbog utede goriva, ipak je
tijekom vikenda reducirano grijanje u svim poslovnim
objektima HEP-a. Takoer su preko medija apelirali na
potroae da toplinsku energiju koriste odgovorno i to
racionalnije, naglaavajui da e na taj nain pridonijeti,
ne samo utedi energenata, nego i ouvanju okolia i
smanjenju njihovih rauna za grijanje. Jednako tako su
informirali svoje potroae u suvlasnitvu starijih zgrada
da, radi racionalnije potronje energije, mogu u svoje
objekte ugraditi elektronske razdjelnike topline, koji u
kombinaciji s ugradnjom termostatskih radijatorskih
ventila omoguuju kontrolu troenja i utedu energije te
smanjenje trokova.

U predstojeem razdoblju, uz urednu opskrbu

toplinskom energijom, cilj HEP Toplinarstva je sustavno
raditi na kvalitetnom upravljanju i odravanju toplinskog
sustava, smanjenju gubitaka u distribuciji toplinske
energije, poticanju racionalne potronje energije i
energetske uinkovitosti te promociji novih mogunosti
na podruju individualne regulacije i mjerenja toplinske
energije. Sve svoje aktivnosti e obavljati sukladno
Gospodarskom planu i Planu investicija, priopio nam je
na kraju direktor Robert Krklec.
Hrvatska elektroprivreda je, zakljuimo, i ovu teku
plinsku krizu uspjeno prebrodila, ponajprije zahvaljujui
svojim dobro odravanim elektroenergetskim
postrojenjima, pravodobno osiguranim zalihama goriva,
ali i strunom vodstvu i portvovnim posadama svih
naih elektrana. I daru s neba, koje nam je poslalo
obilnu kiu.

Elektrina energija
- vaan supstitut
Potankosti o radu hrvatskog elektroenergetskog
sustava tijekom plinske krize saznali smo od direktora
HEP Trgovine arka Mudrovia.
Od 6. do 20. sijenja, zbog redukcije plina za
potrebe HEP-ovih proizvodnih jedinica, obustavljena
je proizvodnja elektrine energije u Bloku K u TE-TO
Zagreb i jednoj plinskoj turbini u EL-TO Zagreb, ime je
svakodnevno od 0 do 24 sata umanjena proizvodnja
elektrine energije za potrebe kupaca za 225 MW.
U prvom trenutku manjak elektrine energije se
nadomjetao pojaanom proizvodnjom iz akumulacijskih
hidroelektrana, a potom i pojaanim angamanom
termoelektrana na loivo ulje TE Rijeka i TE Sisak.
Zbog redukcije plina tijekom najhladnijeg zimskog
razdoblja, kada su se temperature u Hrvatskoj kretale
od -7 0C do 20 0C , tako niske temperature i prelazak
jednog dijela potroaa plina na elektrinu energiju
(preteito industrijski potroai koji nisu imali mogunost
prijei na loivo ulje, ali dijelom i kuanstva) rezultirali su
i vrlo visokom potronjom elektrine energije, osobito 9.,
12. i 13. sijenja 2009. godine. Tada su zabiljeena vrlo
visoka ukupna optereenja, vea od 60.000 MWh na
dan. Tako je 12. sijenja o.g. zabiljeena rekordna ukupna
dnevna potronja elektrine energije u Hrvatskoj od
61.113 MWh.
U tom je razdoblju dnevna potronja radnim
danom porasla visokih 9,87 posto (12. sijenja 2009.
godine u odnosu na dnevnu potronju 5. sijenja 2009.
godine), dok je porast potronje nedjeljom iznosio 5,3
posto. I ovi podaci potvruju, naglaava . Mudrovi, da
je elektrina energija vaan supstitut za manjkajue vrste
energije, jer su se kupci, istina i zbog relativno povoljne
cijene, odmah prebacili s plina na elektrinu energiju.
- U ovom razdoblju vrlo visoke potronje, HEP je
potrebnu elektrinu energiju osiguravao iz hidroelektrana
(34 posto), iz Nuklearne elektrane Krko (14 posto), iz
termoelektrana na ugljen (11 posto), iz termoelektrana
na tekue gorivo (26 posto) i iz uvoza (15 posto).
Zahvaljujui iznimno dobrim pripremama za zimsku
sezonu 2008./2009. godinu, HEP je u kriznim okolnostima

arko Mudrovi: 12. sijenja ove godine zabiljeena je rekordna

ukupna dnevna potronja elektrine energije od 61.113 MWh

osigurao dovoljne koliine elektrine energije za sve

svoje kupce i, to valja naglasiti, za cijelo vrijeme kriznog
stanja osigurao potrebnu priuvu za mogue poveanje
potronje i ispad nekog od proizvodnih postrojenja.
Priuve goriva (ugljen i loivo ulje) u HEP-ovim su
spremnicima bile vee nego ranijih godina, a zahvaljujui
iznimno povoljnim hidrolokim uvjetima tijekom prosinca
2008. godine, raspolagali smo sa znaajnim koliinama
vode u akumulacijskim jezerima. Takoer je vano
naglasiti i visoku raspoloivost svih proizvodnih jedinica
i superponirane prijenosne mree HEP-a tijekom trajanja
kriznog stanja. Zahvaljujui svemu tomu, ovo zahtjevno
stanje je jako dobro prevladano i bez posljedica za kupce,
jer su HEP-ovi strunjaci u samo dva sata preli s plina na
loivo ulje u termoenergetskim postrojenjima. Posebna
su pria financijske posljedice, koje e HEP snositi zbog
nemogunosti optimiranja goriva u tom razdoblju, rekao
je . Mudrovi.
Na kraju saznajemo da je potronja elektrine
energije u Hrvatskoj smanjena s porastom vanjskih
temperatura i normalizacijom stanja u plinskom
sustava te potkraj sijenja iznosi uobiajenih zimskih
55.000MWh dnevno.

HEP Plin pokazao odgovornost

Nakon to je Vlada 9. sijenja ove godine proglasila
peti i esti stupanj ogranienja opskrbe prirodnim
plinom, distributeri plina su zapoeti iskljuivati opu
industriju, urede, poslovne i usluno-zabavne objekte,
trgovake centre, kao i kupce koji raspolau zamjenskim
energentima. Tako je postupio i HEP Plin koji je, meu 37
distributera prirodnog plina, drugi po veliini u Hrvatskoj,
iza zagrebake Gradske plinare. Sa sjeditem u Osijeku,
podsjetimo da distribucijom prirodnog plina pokriva tri
upanije Osjeko-baranjsku, Virovitiko-podravsku i
Poeko-slavonsku, ukupno 65.394 potroaa, od ega
su najvei broj kuanstva, a 1.302 su industrijskokomunalni potroai.
HEP Plin je u Osijeku iskljuio 96 potroaa, a na
podruju tri slavonske upanije njih tristotinjak. Nekima
je nastavljena minimalna opskrba, dok je desetak imalo
alternativno rjeenje.
Medijski najzanimljivija osoba na istoku Hrvatske
tih dana bio je rukovoditelj Pogona Osijek HEP Plina
Damir Fekete. U ovoj prigodi za HEP Vjesnik je rekao:
- S iskljuivanjem smo zapoeli 10. sijenja i
tijekom dva dana radei od 7 do 18 sati iskljuili smo
praktino sve one koji su obuhvaeni 5. i 6. stupnjem
redukcije. Naknadno smo iskljuili jo nekoliko
potroaa, koji su tijekom vikenda bili nedostupni, a
u te neradne dane nismo eljeli nasilno ulaziti.
Budui da industrijski potroai ine manji udjel
u ukupnoj potronji, bilo je jasno da je klju utede
u kuanstvima, na koje se 5. i 6. stupanj redukcije ne
odnose. Stoga je HEP Plin apelirao da i ti potroai
smanje potronju, pazei da u svojim medijskim istupima
ne izazovu dojam ozbiljnije krize nego to je ona to bila.
- Mogli smo iskljuiti pekare, ali to bi ljudi bez
kruha. Zato smo posebno pratili njihovu potronju, a

visoki stupanj tolerancije imali smo i s industrijskim

potroaima, kako bi se izbjegle tete u proizvodnji i
vei kvarovi. Zbog toga, osim nekih manjih problema na
verbalnoj razini, nismo imali potrebu nikoga prijavljivati
za nepotivanje Vladine odluke, rekao je D. Fekete.
O utedama ostvarenim provedenim mjerama koje
su bile na snazi do 20. sijenja i gubicima HEP Plina u
tom razdoblju, D. Fekete je rekao:
- Pri temperaturama od 7 0C, potronja je samo
u gradu Osijeku bila 27.400 m3/h, a na cijelom podruju
koje pokriva HEP Plin 55.000. Iskapanjima smo, kod
temperature od 5 0C , smanjili potronju u Osijeku za
4.000, a na cijelom podruju za 8.000 m3/h.
to se tie gubitaka, oni se mogu procjenjivati kao
izmaknuta dobit za neisporuenu energiju, to bi inilo
priblino 20 posto.
D.Karna

Damir Fekete, rukovoditelj Pogona Osijek HEP Plina d.o.o.,

bio je tih dana medijski najzanimljivija osoba na istoku
Hrvatske

Zatvaranje ventila na mjerno-redukcijskoj stanici kod osjeke Saponije

Ovaj energent ve devet dana ne stie u

Hrvatsku te je i nadalje potpuno neizvjesno kada
e stii. U skladitu Okoli ima ga, procjenjuje se,
za jo priblino dva tjedna. Vlada intenzivno radi
na jo nekoliko dobavnih pravaca i interventnom
uvozu. Libija je odgovorila da nema slobodnih
koliina za isporuku Hrvatskoj, eka se odgovor iz
Alira. Jedanaestog dana zaredom bez ruskog plina
u Hrvatskoj, a u Plinacrou smatraju da do crnog
scenarija iskljuivanja svih potroaa - nee doi.
Na sreu, vanjska temperatura raste i sedmi stupanj
redukcije se ne spominje. U tijeku su pregovori Vlade
i MOL-a o izdvajanju plinskog posla iz INA-e, kako bi
uvoz i opskrba plinom bili pod nadzorom drave.
Sprema se summit u Moskvi, s predstavnicima
Gazproma, na koji su pozvani predstavnici europskih
zemalja pogoenih ovom krizom. Zastupanje
hrvatskih interesa Vlada je povjerila Europskoj uniji
te je dogovorila uvoz plina iz Njemake i Maarske.
Na alost, taj moskovski summit ne donosi izlaz iz
plinske krize.
Ruski plin zapoeo stizati u Hrvatsku
20.sijenja nakon 17 sati
Pritisnuti povjerenicima Europske unije,
premijeri Rusije i Ukrajine Vladimir Putin i Julija
Timoenko postiu konano 18. sijenja u Moskvi
okvirni dogovor o ponovnoj uspostavi opskrbe
plinom. Nakon maratonskih pregovora, usuglasili
su se da e Ukrajina plaati njegovu trinu cijenu,
ove godine 20 posto manju, to je ak 350 dolara
za tisuu prostornih metara plina. To je oznailo
veliko poputanje Ukrajine, koja je do sada plaala
179 dolara te tvrdila da zbog manjka proraunskog
novca nije u stanju plaati vie od 210 dolara!
Punu trinu cijenu ruskog plina (400 dolara)
Ukrajina se obvezala plaati od 1. sijenja 2010.
godine, dok e Rusija od tog datuma poeti plaati
trinu vrijednost tranzitnih pristojbi za koritenje
ukrajinskih plinovoda.
Devetnaestog sijenja, ruski Gazprom i
Ukrajinski Naftogaz potpisali su desetogodinji
Ugovor o isporuci ruskog plina Ukrajini i o uvjetima
njegova tranzita preko Ukrajine u Europu, ime je
konano zavren dvotjedni rusko-ukrajinski plinski
spor, zbog kojeg je bez tog energenta ostao veliki
dio Europe.
Nastavljeni su pregovori kojima su hrvatska
Vlada i INA nastojali osigurati njegove nune
koliine, kao i interventni uvoz iz Njemake, ali i
razgovori s Alirom. Konano, 20. sijenja nakon
17 sati, ruski plin poeo je stizati u Hrvatsku. Toga
dana Ministarstvo gospodarstva donijelo je odluku o
ukidanju mjera smanjenja i obustave isporuke plina
i svih stupnjeva redukcije. Prekinut je interventni
uvoz od njemakog E.ON Ruhrgasa te od kompanije
Gaz de France SUEZ, koji je bio dogovoren uz pomo
maarskog MOL-a. Zapoela je opskrba plina
potroaa kojima je do tada bila uskraena.
Napominjemo da bi se, prema prijedlogu
Vlade od 29. sijenja o.g., plinski posao trebao
izdvojiti iz INA-e i to tako da podzemno skladite
prirodnog plina Okoli bude u stopostotnom
vlasnitvu Plinacroa, a za trgovinu prirodnim plinom
bi se utemeljila tvrtka u vlasnitvu drave, HEP-a,
Plinacroa, Petrokemije Kutina i Gradske plinare
Zagreb, s tim da bi svaki pojedinani vlasnik imao po
20 posto udjela u novoosnovanoj tvrtki.
T. Jalui
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Na intervju

Dr. sc. Darko Dvornik, lan Uprave HEP-a d.d. zaduen za Korporativnu funkciju financije

Snaga za investicije
i regionalno irenje
Uvijek treba naglaavati da HEP
sve svoje prihode ostvaruje
na liberaliziranom tritu, da
nije proraunski korisnik te je,
stoga, naa uloga u prikupljanju
i upravljanju financijskim
sredstvima drukija nego u nekih
drugih dravnih tvrtki
Sukladno najavi iz prolog broja HEP Vjesnika
o pobliem predstavljanju modela korporacijskog
upravljanja u razgovorima s lanovima Uprave
koji su preuzeli pojedine korporativne funkcije, u
Naem intervjuu ovoga broja razgovaramo s dr. sc.
Darkom Dvornikom, lanom Uprave zaduenim za
Korporativnu funkciju financije.
Korporativna funkcija financije usredotouje se
na sposobnost HEP-a da udovoljava potrebama za
novanim sredstvima i stvara novac kroz poslovne
aktivnosti ili iz vanjskih izvora. Obuhvaa poslove
financija, raunovodstva i kontrolinga u vladajuem
drutvu, odnosno HEP-u d.d. s ciljem praenja i
evidentiranja kretanja ukupnih sredstava i izvora
sredstava, raunovodstvene kontrole rada pojedinih
organizacijskih jedinica te pruanja raunovodstvenih
informacija vanjskim i unutranjim korisnicima
za donoenje poslovnih odluka, kao i pripremanja
donoenja optimalne kombinacije triju vrsta odluka.
Rije je o odlukama o: financiranju, investiranju i
kapitalnim prinosima te provedbi financijskih odluka.
Za itatelje HEP Vjesnika, od D. Dvornika elimo
podrobnije saznati o obavljanju financijske funkcije
u okviru novog modela upravljanja ponajprije radi
osiguranja i ostvarenja ciljeva i provedbe poslovne
politike HEP-a, njenoj organizaciji i iznimno vanih
aktivnosti, kreditnom rejtingu, stanju na tritu
elektrine energije te na svjetskim financijskim
tritima, likvidnosti HEP-a te financijskom stanju
HEP-a u vremenu koje je pred nama.
HEP Vjesnik: Kako biste pozicionirali
Korporativnu funkciju financija koju ste preuzeli
u Upravi HEP-a? Koje biste aktivnosti te Funkcije
izdvojili kao iznimno vane?
Dr. sc. Darko Dvornik: Korporativna funkcija
financije je stoerna funkcija HEP grupe i vrlo vaan
imbenik za funkcioniranje i razvoj cijele HEP grupe.
Hrvatska elektroprivreda je dioniko drutvo sa 14
ovisnih drutava koja se bave razliitim djelatnostima,
s ukupnim godinjim prihodom ostvarenim u
2008. godini od priblino 12 milijarda kuna i s vie
od 14 tisua zaposlenih. Po veliini smo etvrta
tvrtka u Republici Hrvatskoj i najvea smo dravna
tvrtka. Uvijek treba naglasiti da sve svoje prihode
8

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

ostvarujemo na liberaliziranom tritu, da nismo

proraunski korisnik te je, stoga, naa uloga u
prikupljanju i upravljanju financijskim sredstvima
drukija nego u nekih drugih dravnih tvrtki. Osim
to je trino orijentirana kompanija, Hrvatska
elektroprivreda ima i vrlo vanu zadau u hrvatskom
drutvu. Kroz investicije Hrvatske elektroprivrede
osigurava se pouzdana i sigurna opskrba elektrinom
energijom kuanstava i razvoj gospodarstva, ali i
egzistencija vie desetaka tisua radnih mjesta.
Vladajue drutvo HEP d.d. vodi financijsku
politiku za sva drutva HEP grupe te, izmeu niza
drugih poslova, ima ustrojenu poslovnu funkciju
riznice radi optimiranja trokova financiranja
poslovanja, odravanja financijske stabilnosti
i likvidnosti, utvrivanja i provedbe strategije
zaduivanja i zatite od financijskih posljedica
poslovnih rizika, vodei pritom rauna o interesima
svih drutava, ali i interesima svakog drutva posebno.
U pripremi je izrada Pravilnika o poslovanju
riznice, kojeg e uskoro donijeti Uprava HEP-a d.d.,
a sadravat e i odreene procedure za primjenu
financijskih proizvoda sa svrhom zatite od
identificiranih rizika.
U tijeku je potpuno tehniko opremanje
riznice, a tu mislim na potrebne raunalne aplikacije
i opremu, kako bi se odluke iz podruja riznice poput
zaduivanja, likvidnosti i upravljanja financijskim
rizicima mogle donositi s veom pouzdanou.
Kako bih potkrijepio vanost uloge riznice,
spomenut u da smo od lipnja prole godine do danas
na jednoj valutnoj tzv. swap transakciji zaradili vie od
20 milijuna kuna. Bilo je rije o tomu da smo odreena
devizna sredstva oroili na odreene datume po
fiksnom unaprijed ugovorenom teaju. Prigodom
povlaenja tih sredstava uspjeli smo dobiti vie novaca
u domaoj valuti za, ponavljam, vie od 20 milijuna
kuna budui da je teaj toga dana povlaenja bio
znatno vei nego to smo ga mi fiksirali ugovorom. To
je dobar pokazatelj da se moe pametnije upravljati
financijskim sredstvima i da na tomu i dalje treba
ustrajno raditi i ulagati u strunost naih zaposlenika,
bez kojih to ne bi bilo mogue napraviti.
HEP Vjesnik: Kako kreditne institucije
procjenjuju HEP i kakve su daljnje perspektive
HEP-a na financijskom tritu?
Dr. sc. Darko Dvornik: Ve dugi niz godina
kreditni rejting HEP-a procjenjuje jedna ugledna
meunarodna tvrtka. Time si olakavamo dobivanje
kreditnih sredstava, kako kod domaih, tako i
meunarodnih banaka i institucija.
U financijskim kriznim vremenima od kraja
prole godine, kada je bilo iznimno teko dobiti bilo
kakav kredit bez obzira na cijenu, mi smo krajem
2008. godine ugovorili klupski kreditni aranman s
renomiranim bankama u visini 125 milijuna eura i
to na pet godina, uz mogunost prolongiranja na
jo dvije godine. S obzirom na situaciju kakva je na

ura Suec

financijskim tritima bila krajem godine i s obzirom

na kredite koje su podizale druge tvrtke, uvjeti takvog
aranmana su i u Ministarstvu financija ocijenjeni
vrlo povoljnima. To je bio dokaz da HEP i u sljedeem
razdoblju moe oekivati partnerstvo s bankama u
praenju naih investicijskih aktivnosti.
Usporedo s tim kreditom, ugovorili smo i
kredit s njemakom razvojnom bankom KfW iz
njihovog Fonda za poticanje energetske uinkovitosti
i obnovljivih izvora te smo krajem prole godine
potpisali Ugovor na 50 milijuna eura s razdobljem
povrata od 15 godina i razdobljem povlaenja od pet
godina. Priprema tog posla trajala je dugo i ovom
prigodom upuujem pohvale zaposlenicima Sektora
korporativnih financija HEP-a d.d. i naih tvrtki
HEP ESCO i HEP Obnovljivi izvori energije za njihov
doprinos u realizaciji tog kredita.
elim naglasiti da emo se ubudue maksimalno
truditi da prigodom traenja kreditnih sredstava, koliko
god je to mogue, ta sredstva veemo namjenski za
odreene investicije, odnosno da budue financiranje
bude projektno orijentirano. Takav pristup ima vie
dobrih strana. Prva je da smo sigurni da je investicija
isplativa i da banka to potvruje. Drugo, time
osiguravamo financijska sredstva za cijelo vrijeme
izgradnje, to znai da e izvoai na tim objektima
biti promptno plaeni, odmah nakon ovjere radova
i situacije. Tree, iri je raspon banaka koje bi dale
potporu takvim projektima, jednostavnije je dobivanje
kredita, a uvjeti financiranja su povoljniji.
Poznato je da je u posljednje vrijeme energetika
broj jedan u svijetu i da e sigurno sljedeih godina
tako i ostati. Tko god ima vika energije sigurno e
je prodati na domaem ili na inozemnom tritu.
Najskuplja energija je ona koje nema. Stoga je
ekonomska logika graditi proizvodne kapacitete,
prvenstveno zbog toga da bi to manje uvozili
elektrinu energiju, a i da bi odreeni viak - osobito
u vrnim razdobljima, mogli prodati po visokoj cijeni i
time ostvarivati ekstra profit.
U tom kontekstu pozdravljam i napore Vlade
Republike Hrvatske da se donese Energetska strategija
s krajnjim ciljem izgradnje proizvodnih kapaciteta u
Hrvatskoj.
HEP Vjesnik: Kakva je perspektiva razvoja
domaeg trita elektrine energije i kako se
zatititi od fluktuacija cijena na svjetskim tritima
kojima je HEP izloen?
Dr. sc. Darko Dvornik: Hrvatska elektroprivreda
je kompanija koja ima sigurnu perspektivu i vrlo
vanu ulogu u Republici Hrvatskoj. Smatram da je
jedan od najvanijih ciljeva ove Uprave nivelacija
prodajnih cijena na trinu razinu. Moda zvui malo
apsurdno, ali u postojeim okolnostima kada imamo
podcijenjenu cijenu na tritu, nama je cilj da se trite
to prije otvori na nain da cijene elektrine energije
budu na trinoj razini. Elektrina energija je burzovna
roba, uostalom kao nafta ili plin, i na internetskim

stranicama EEX burze vrlo je lako doi do podataka o

ponudama i cijenama.
S kupcima koji su trenutano na otvorenom
tritu, a to su povlateni kupci odnosno gospodarski
subjekti, HEP Opskrba sklapa bilateralne ugovore. Uz
instrumente osiguranja plaanja, ti ugovori sadre i
formulu ijom primjenom amortiziramo fluktuaciju
cijena energenata koju HEP plaa na svjetskom
tritu. Krajem prole godine donesenim izmjenama i
dopunama Zakona o tritu elektrine energije, od 1.
srpnja 2009. godine mali i srednji poduzetnici njih
priblino 110 tisua - bit e izloeni otvorenom tritu,
odnosno moi e slobodno izabrati opskrbljivaa.
HEP Vjesnik: Kakvo je danas stanje na
svjetskim financijskim tritima i zato je dolo do
krize koja je uzdrmala cijeli svijet?
Dr. sc. Darko Dvornik: Svjetsko gospodarstvo
prolazi kroz najteu financijsku krizu u posljednjih
80 godina. Kriza je krenula iz SAD-a od segmenta
kreditiranja nekretnina i proirila se na cijeli financijski
sustav, to se poput virusa proirilo i na podruje
Europe. Davani su krediti loim platcima, a potom
su ti krediti pretvarani u financijske derivate koji su
pridonijeli tomu da nije bilo mogue jednostavno
procijeniti njihov rizik i vrijednost. Derivati su oteali
procjenu rizika. Banke su se rjeavale tih kredita tako
da su ih pretvarale u derivate i prodavale na tritu.
Njihov interes je bio prodati to vie kredita i poveati
profit, ime su vlastitu pohlepu stavili ispred interesa
drutvene zajednice.
Valja naglasiti da je procjena vrijednosti vaeih
ugovora na tritu derivata krajem 2007. godine
iznosila 600 milijarda dolara. Ako kriza potraje sljedeih
nekoliko godina, to argumentira velik broj pokazatelja,
to e utjecati i na ulaganja Hrvatske elektroprivrede
budui da srednjorona i dugorona ulaganja poivaju
na pretpostavkama eksternog financiranja.
HEP Vjesnik: Kakvo je stanje HEP-a u
pogledu likvidnosti ?
Dr. sc. Darko Dvornik: Sa zadovoljstvom
mogu rei da smo uspjeli znatno skratiti razdoblje
podmirivanja obveza, tako da je ono danas vie od
dvostruko krae u odnosu na prolu godinu. Stoga
smo, glede likvidnosti, danas u dosta boljoj situaciji.
To ne bi bilo mogue da nije bilo aktivnog pristupa ove
Uprave, a tu prvenstveno mislim na ogranienja koja
smo postavili u stvaranju novih, odnosno dodatnih
financijskih obveza. Svaki rukovoditelj u naoj tvrtki
mora znati da je za svaki izdatak potrebno osigurati
financijska sredstva i to zaradom na otvorenom
tritu ili zaduivanjem. U tom kontekstu, osim kriterija
realizacije investicija i plana poslovanja, vano je kako
e svatko od nas na naim radnim mjestima ostvariti
dodatni prihod ili utedu ili pospjeiti naplatu duga,
a sve s ciljem da vie toga uloimo bilo u objekte,
opremu ili ljude. U tom smislu bit u ustrajan u
naporima da poboljamo uinkovitost naplate dugova,

jer moramo znati da od tih novaca, izmeu ostalog

i isplaujemo nama plae. Ne smije vie niti jedan
neplaeni raun otii u zastaru, to znai da gubimo
zakonsko pravo da od kupca potraujemo novac.
Osobno uvijek volim postavljati stvari na sljedei
nain: to bih i kako bih napravio da sam ja investitor
i vlasnik tvrtke? Mislim da se na taj nain moe rijeiti
vei broj dvojbi. U dogovoru s Vladom Republike
Hrvatske, uspjeli smo na zadovoljavajui rijeiti pitanje
dugovanja TLM-a od 145 milijuna kuna.
Kako bi podigli razinu ekonomske svijesti i
potaknuli racionalnost u odreenim investicijskim
ulaganjima, svaka e nova investicija prigodom
predlaganja imati odgovarajuu dokumentaciju kojom
e se dokazati njena ekonomska isplativost. Cilj tog
programa je da propiemo procedure i kriterije u
HEP grupi kako bi pojedini investicijski projekt bio na
odgovarajui nain ekonomski vrednovan kroz izradu
odgovarajuih studija isplativosti. Educirat emo
nae zaposlenike na svim razinama da prigodom
predlaganja investicijskih projekata dostave i
odgovarajuu dokumentaciju kako bi mogli donijeti
kvalitetnu odluku o investiranju.
Kroz odluku Uprave, propisat emo
dokumentaciju koju e biti potrebno prethodno
izraditi, s ciljem da se dokae isplativost investicije.
Jedino na takav nain emo moi uinkovitije
investirati i ulagati tamo gdje su prioriteti.
HEP Vjesnik: Koje su, prema Vaem vienju,
mogunosti pozitivnog poslovanja HEP grupe u
budunosti ?
Dr. sc. Darko Dvornik: HEP grupa je na
trokovnoj strani u potpunosti otvorena rastu cijena
svih ulaznih parametara. Ugljen, loivo ulje, plin i
uvoznu elektrinu energiju plaamo prema trinim
cijenama, odnosno cijenama na svjetskim burzama. U
razdoblju od etvrtog tromjeseja 2005. do etvrtog
tromjeseja 2008. godine, dolo je do porasta cijena
loivog ulja od priblino 150 posto, ugljena 190 posto,
plina 221 posto i uvozne elektrine energije 273 posto.
To znai da za jednake koliine energetskog goriva i
uvozne elektrine energije danas plaamo znatno vie.
Tako je u 2005. udjel troka goriva i nabave elektrine
energije u ukupnom prihodu od elektrine energije bio
36 posto, a u 2008. priblino 56 posto. To znai
da nam manje financijskih sredstava iz ukupnog
prihoda ostaje za nae aktivnosti. Cijenu koju smo
INA-i plaali za gorivo 2005., u 2008. godini smo
platili dvostruko vie.
Jedini i dugorono najbolji izlaz je u otvaranju
trita i dostizanja trine razine cijena koje HEP
obraunava svojim kupcima. To je jedini put koji e nam
omoguiti financijsku snagu za investicije, a na taj nain
istodobno otvoriti put ka regionalnom irenju HEP-a.
Uz velike napore i sinergiju koju imamo u Upravi,
uvjeren sam da e HEP grupa iz godine u godinu
poslovati sve bolje i stabilnije.

Jedini i dugorono najbolji izlaz

je u otvaranju trita i dostizanja
trine razine cijena, jer to je
nain koji e nam omoguiti
snagu za investicije i otvoriti put
ka regionalnom irenju HEP-a
Darko Dvornik je roen je 15. oujka
1973. godine u Zadru. Doktorirao je 2006.
godine na Ekonomskom fakultetu, Sveuilita
u Splitu. lanom Uprave HEP-a d.d. imenovan
je 1. oujka 2008. godine.
Nakon radnog iskustva u tvrtki SIEMENS
d.d. Zagreb kao Project Managera u odjelu
Informatikih i komunikacijskih mrea, potom
voditelja prodaje projekata u mobilnim
mreama (GSM), voditelja prodaje za kljunog
kupca te rukovoditelja Odjela poslovne
strategije i razvoja, D. Dvornik je od 2001. do
2004. godine imenovanjem Hrvatskog sabora
usporedo obnaao i dunost lana Vijea
za telekomunikacije. Potom je od 2004. do
2008. godine imenovan pomonikom ministra
mora, turizma, prometa i razvitka, a 2004.
lanom Nacionalnog vijea za informacijsko
drutvo. lan je Radne skupine za pregovore s
EU za 10. poglavlje pregovora Informacijsko
drutvo i mediji, a sudjelovao je i u svim
fazama pregovora s Europskom komisijom
za to Poglavlje. Autor je i koautor Zakona o
elektronikim komunikacijama i znaajnog niza
podzakonskih akata iz podruja elektronikih
komunikacija i pote. Autor je 11 objavljenih
radova, znanstvenih i strunih, od ega su tri
objavljena u meunarodnim publikacijama i na
meunarodnim konferencijama.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

cijene

Uprava

HEP Toplinarstvo i HEP Plin

Najznaajnije odluke u sijenju

Nove cijene topline i plina

Od 1. sijenja 2009. godine HEP Toplinarstvo d.o.o primjenjuje nove cijene toplinske energije
(vrela/topla voda i tehnoloka para) za potroae prikljuene na centralizirane toplinske sustave te potroae
prikljuene na podrune toplane (zasebne kotlovnice), a HEP Plin d.o.o. nove tarifne stavke za prirodni plin.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 19. prosinca 2008. godine, temeljem Zakona o
energiji, donijela Odluku o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti
proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom. Jednako tako, temeljem ovlatenja iz Zakona
o energiji i pozivom na propisane Tarifne sustave, Vlada je donijela Odluku o poveanju dobavne cijene
plina (Narodne novine br. 142/08) te odluku o tarifnim stavkama za distribuciju plina i opskrbu plinom za
HEPPlind.o.o. Osijek (Narodne novine br. 154/08.).
Cijene HEP Toplinarstva d.o.o. za vrelu/toplu vodu odreene su po distribucijskim podrujima za
industriju i poslovne potroae te kuanstva prikljuena na centralizirani toplinski sustav, kao i na podrune
toplane, odnosno zasebne kotlovnice. Jednako tako, odreene su cijene za tehnoloku paru za industriju i
poslovne potroae prikljuene na centralizirani toplinski sustav.
Za isporuku plina na opskrbnom podruju HEP Plina d.o.o. od 1. sijenja o.g. primjenjuju se nove
tarifne stavke. Zbog obrauna plina po novim cijenama, HEP Plin je od 1. sijenja 2009. je zapoeo oitavati
plinomjere potroaa na podruju koje pokriva, odnosno u Osjeko-baranjskoj, Virovitiko-podravskoj i
Poeko-slavonskoj upaniji.
(Ur.)
VRELA/TOPLA VODA
TARIFNI ELEMENTI (Te)
DISTRIBUCIJSKO
PODRUJE

ZAGREB
OSIJEK
SISAK

VELIKA GORICA
SAMOBOR
ZAPREI

TARIFNE GRUPE (Tg)

TARIFNI MODELI (TM)

Te1 Energija

Te2 Snaga

Te3
Naknada

(kn/kWh)

(kn/kW/mj.)

(kn)

Tg1 Industrija i poslovni

potroai prikljueni na
centralizirani toplinski
sustav

TM1 zasebno mjerilo

0,23

14.42

0,00

TM3 zajedniko
mjerilo

0,23

14.42

0,00

Tg3 Kuanstva
prikljuena na
centralizirani toplinski
sustav

TM7 zasebno mjerilo

0,12

11,13

0,00

TM8 zajedniko
mjerilo

0,12

11,13

0,00

TM5 zasebno mjerilo

0,23

14.42

0,00

TM6 zajedniko
mjerilo

0,23

14.42

0,00

TM9 zasebno mjerilo

0,20

14.42

0,00

TM10 zajedniko
mjerilo

0,20

14.42

0,00

Tg2 Industrija i poslovni

potroai prikljueni na
podrune toplane (zasebne
kotlovnice)
Tg4 Kuanstva
prikljuena na podrune
toplane (zasebne
kotlovnice)

TEHNOLOKA PARA
TARIFNI ELEMENTI (Te)
DISTRIBUCIJSKO
PODRUJE

ZAGREB
OSIJEK
SISAK

TARIFNE GRUPE (Tg)

Te1 Energija

Te2 Snaga

Te3
Naknada

(kn/t)

(kn/t/h/mj.)

(kn)

TM2 zasebno mjerilo

125,70

7.973,60

0,00

TM4 - zajedniko
mjerilo

125,70

7.973,60

0,00

TARIFNI MODELI (TM)

Tg1 Industrija i poslovni

potroai prikljueni na
centralizirani toplinski
sustav

Napomena: navedene cijene su bez PDV-a

Nove tarifne stavke za prirodni plin

TARIFNE STAVKE
TARIFNA GRUPA

KUANSTVO

PODUZETNITVO

10

TARIFNI MODEL - TM

Bez PDV-a
(kn/ m3)

S PDV-om
(kn/m3)

TM1

Svi korisnici tarifne grupe kuanstvo

1,89

2,31

TM2

Ukupna godinja potronja prirodnog plina

manja ili jednaka 1.000.000 m3

1,89

2,31

TM3

Ukupna godinja potronja prirodnog plina

vea od 1.000.000 m3

1,89

2,31

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Uprava je svoju sjednicu 29. sijenja o.g. odrala u

poslovnim prostorijama Termoelektrane-toplane Zagreb

Potpora
braniteljima i
umirovljenicima
HEP-a

U sijenju 2009. godine, Uprava HEP-ad.d.

odrala je tri sjednica, s kojih izdvajamo
najznaajnije odluke.
Prvu ovogodinju sjednicu Uprava je
odrala 15. sijenja, na kojoj je donijela Odluku o
financijskoj pomoi Udruzi hrvatskih branitelja
HEP-a 1990. 1995. i Odluku o financijskoj
pomoi Zajednici umirovljenikih udruga HEP-a.
Svojom Odlukom Uprava je odobrila sklapanje
Ugovora o sponzorstvu 32. meunarodnog
znanstveno-strunog skupa MIPRO 2009. Na
toj je sjednici Uprava prihvatila Informaciju HEP
Trgovine d.o.o. o aktualnim elektroenergetskim
okolnostima za mjesec prosinac 2008. godine
i procjenu ostvarenja za mjesec sijeanj 2009.
godine.
Na sjednici odranoj 22. sijenja o.g., Uprava
je donijela Odluku o obliku, sadraju i koritenju
znaka, obrasca poslovnog papira, peata i uvanju
peata Hrvatske elektroprivrede d.d. Takoer je
donijela Uputu o postupku izrade i sklapanja
ugovora za HEP d.d. i ovisna drutva te Pravilnik o
koritenju slubenih osobnih automobila u HEP-u
d.d. i ovisnim drutvima.
Na posljednjoj ovomjesenoj sjednici
koju je Uprava odrala u poslovnim prostorima
Termoelektranetoplane Zagreb 29. sijenja,
donesena je Odluka o izmjeni Odluke o
raunovodstvenim politikama u HEP-u d.d., koja
se primjenjuje na financijske izvjetaje za 2008.
godinu. Uprava je na toj sjednici prihvatila Izvjee
o stanju projekta HE Lee na dan 31. prosinca
2008. godine.
(Ur.)

ODNOSI

Ugovor o pruanju pomonih usluga sustava HEP Proizvodnje HEP Operatoru prijenosnog sustava

Vaan korak u reformi

elektroenergetskog sustava
Ugovorom se regulira postojea
poslovna suradnja Proizvodnje i
Operatora prijenosnog sustava
radi ostvarenja transparentnog
poslovanja te se ne utjee na
postojeu cijenu elektrine
energije
Ugovor kojim se regulira pruanje pomonih
usluga sustava HEP Proizvodnje HEP Operatoru
prijenosnog sustava potpisali su 16. sijenja
2009. godine, u sjeditu HEP-a Zagrebu, direktori
spomenutih tvrtki - kerki Hrvatske elektroprivrede,
Petar ubeli i dr.sc. Dubravko Saboli.
Te usluge obuhvaaju: odravanje frekvencije,
upravljanje naponom i proizvodnjom jalove
energije, samostalno pokretanje elektrana te otoni
rad. Prua ih korisnik mree, primjerice, proizvoa
ili operator distribucijskog sustava, na zahtjev
operatora prijenosnog sustava, koji za njihovu
dobavu plaa odreenu naknadu.
Sredstva za te usluge prikupljaju se iz
mrearine HEP Operatora prijenosnog sustava, a
rije je o iznosu od 1,5 lipa po krajnje prodanom
kWh, to na godinjoj razini iznosi priblino 230
milijuna kuna (bez PDV-a).
Potpisani Ugovor odnosi se na razdoblje
od 1. srpnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine
te je njegova ukupna vrijednost priblino 345
milijuna kuna. Njime se, u stvari, regulira postojea
dugogodinja poslovna suradnja Proizvodnje i

Operatora prijenosnog sustava, radi kvantificiranja

usluga i ostvarenja transparentnog poslovanja te se
ne utjee na postojeu cijenu elektrine energije.
- Prvi put potpisujemo ovakav ugovor,
to predstavlja vaan korak u reformi
elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, u
skladu sa zahtjevima EU, naglasio je D. Saboli.
P. ubeli je napomenuo da e HEP
Proizvodnja i nadalje HEP Operatoru prijenosnog
sustava pruati kvalitetne usluge, zahvalivi pritom
svima koji to u proizvodnim jedinicama HEP-a i
sada uredno ostvaruju.
Tatjana Jalui

Direktori HEP Operatora prijenosnog sustava i HEP

Proizvodnje, dr. sc. Dubravko Saboli i Petar ubeli
prigodom potpisivanja Ugovora, kojim se regulira
pruanje pomonih usluga

Pomone usluge sustava

HEP Operator prijenosnog sustava koristi pomone usluge sustava za ostvarenje osnovnih usluga
sustava - voenje sustava, odravanje napona i frekvencije te ponovnu uspostavu sustava nakon
poremeaja.
Pomone usluge sustava obuhvaaju:
odravanje frekvencije - provodi se primarnom, sekundarnom i tercijarnom regulacijom
proizvodnih jedinica; primarna regulacija slui iskljuivo za regulaciju frekvencije, dok se sekundarna i
tercijarna regulacija koriste za regulaciju frekvencije i snage razmjene;
upravljanje naponom i proizvodnjom jalove energije svrha je odrati napone u propisanim
granicama i to vie smanjiti tokove jalove energije u mrei; odravanje napona i tokova jalove energije
u mrei obavlja se regulacijom prijenosnih odnosa transformatora, kompenzacijskim ureajima i
proizvodnjom jalove energije u elektranama;
samostalno pokretanje elektrana - predstavlja sposobnost proizvodnog postrojenja da
samostalno pokrene agregate bez vanjskog napajanja elektrinom energijom; ovu pomonu uslugu HEP
Operator prijenosnog sustava plaa elektranama koje imaju sposobnost za samostalno pokretanje;
otoni rad - usluga kojom se osigurava uspostava otonog rada pojedinih dijelova
elektroenergetskog sustava u sluaju poremeaja ili provoenja veih poslova odravanja i
rekonstrukcija; njezina svrha je to vie smanjiti vrijeme prekida opskrbe kupaca elektrinom energijom u
izvanrednim okolnostima.

Podsjetnik
esnaest godina od ruenja brane Perua

Sreom, plan vandala nije uspio

Prolo je esnaest godina od ruenja brane
Perua! Mi u HEP-u pamtimo tu 1993. godinu i taj
dan 28. sijenja kao datum zavretka neizvjesne
bitke za branu Perua i njezino okruenje.
Prijetnja moguom i posljedicama nesagledivom
katastrofom nizvodno od Sinjskog polja zapoela
je 17. rujna 1991. godine., kada je neprijatelj
zaposjeo objekte brane i strojarnice te u injekcijsku
galeriju i preljevnu graevinu postavio vie od 20
tona eksploziva. Godinu i pol dana brana je bila
prijetea vodena bomba. Da su kucnuli odluujui
trenuci njezine sudbine postalo je jasno 27.
sijenja 1993. godine, kada su etnici ponovno
okupirali branu koja je, od srpnja 1992., bila pod
meunarodnim nadzorom. Dan poslije, 28. sijenja,
snage UNPROFOR-a napustile su Hidroelektranu,
a postrojbe Hrvatske vojske u izravnom oruanom
sukobu uspjele su potjerati neprijatelja. No,
prigodom povlaenja, kao in odmazde, etnici su
aktivirali eksploziv koji je znatno otetio branu ali,

sreom, nije dolo do plana njenog cjelokupnog

uruavanja.
Dvije godine nakon miniranja, 10. sijenja
1995. godine, zavrena je ugradnja glinene jezgre, a
krajem svibnja 1996. godine brana Perua u cijelosti
je obnovljena i ponovo je preuzela svoju strateku
ulogu u Cetinskom slivu.
Kao to je pokuaj ruenja brane Perua bio
jedinstven i do tada nevien vandalski in, tako je
i njezina obnova bio specifian i do tada nevien
graditeljski zahvat, koji je izazvao pozornost nae i
svjetske strune javnosti. O jedinstvenom postupku
njezine obnove iscrpno je upoznata domaa i
meunarodna struna javnost na Meunarodnoj
konferenciji Sanacija brane Perua, koju su
Hrvatska elektroprivreda i Hrvatsko drutvo za
velike brane (HDVB) organizirali u Brelima od 20. do
23. rujna 1995. godine.
M. . M.

Brana Perua neposredno nakon aktiviranja eksploziva

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

11

Organizacijski ustroj

Novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji HEP-a d.d.

Promjene na
stratekoj razini
Sukladno poslovnoj odluci Uprave Hrvatske
elektroprivrede d.d. da se pristupi izmjenama
organizacijskog ustroja Hrvatske elektroprivrede d.d. s
ciljem osiguravanja uvjeta za daljnji razvoj i dosljednu
primjenu naela korporativnog upravljanja Drutvom
i ovisnim drutvima, nakon provedenog savjetovanja
s Radnikim vijeem HEP-a d.d. i upoznavanja
registriranih sindikata s namjeravanim promjenama,
Uprava Hrvatske elektroprivrede d.d. je 11. prosinca
2008. godine donijela novi Pravilnik o organizaciji i
sistematizaciji HEP-a d.d. te s njim usklaeni Pravilnik o
izmjenama i dopunama Pravilnika o radu HEP-a d.d.
Oba pravilnika objavljena su 12. prosinca 2008.
godine (Bilten HEP-a broj 204), a primjenjuju se od 1.
sijenja 2009. godine.
Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji
utvreno je da Drutvo upravlja poslovima i obavlja dio
poslova iz podruja funkcija koje su, sukladno vaeim
propisima i Statutu Drutva, ovim Pravilnikom utvrene
i opisane kao korporativne funkcije i to: strategija
poslovanja i meunarodni poslovi; komercijalni poslovi;
financije; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni
poslovi; informatika i telekomunikacije; interna revizija
i upravljanje rizicima; obrana i sigurnost; optimiranje
proizvodnih objekata i trgovanja energentima te
optimiranje rada mrenih sustava.
HEP d.d., osim kroz korporativne funkcije,
usmjerava, koordinira i prati proizvodne i mrene

te ostale djelatnosti u ovisnim drutvima, s ciljem

usklaivanja temeljnih poslovnih aktivnosti ovisnih
drutava, kroz uspostavu najboljih standarda planiranja,
odnosno osiguranja kvalitete u proizvodnji, mrenoj
i ostalim djelatnostima te ocjenjivanja uspjenosti
poslovanja prema utvrenim pokazateljima.
Osnovna unutranja organizacija HEP-a d.d.
uvjetovana je funkcijom korporativnog upravljanja
i ovlasti Drutva za pojedine funkcije, odnosno
djelatnosti. U tom smislu, ugaene su direkcije kao
organizacijski oblik, a za koordinaciju pojedinih
korporativnih funkcija, odnosno organizacijskih
jedinica u kojima se obavljaju poslovi pojedine
funkcije, zadueni su i mjerodavni predsjednik i lanovi
Uprave HEP-a d.d. Osim odgovornosti za koordinaciju
korporativnih funkcija, oni su zadueni i za praenje
djelatnosti pojedinih ovisnih drutava.
Sektori, kao temeljne organizacijske jedinice
Drutva, funkcionalno su mjerodavni i odgovorni za
koordinaciju, osiguranje potrebnih uvjeta i kontrolu
provedbe korporativnih funkcija u svim drutvima HEP
grupe.
Posljedino, zbog promjene organizacijske
i rukovodne strukture, bilo je potrebno izmijeniti i
odgovarajue odredbe o rukovoenju u Pravilniku o
radu.
Bernarda Peji

Unutranji organizacijski ustroj

HEP-a d.d.

Knez,

Donosimo pregled organizacijskih jedinica u

okviru korporativnih funkcija, zaduenja predsjednika
i lanova Uprave i do sada imenovanih njihovih
pomonika zaduenih za pojedinu korporativnu
funkciju te direktore sektora HEP-a d.d.
Potporne funkcije
Ured Uprave predstojnik Ureda Marija
Modri.
Korporativna funkcija strategija i meunarodni
poslovi, zaduen lan Uprave doc. dr. sc. eljko
Tomi:
Sektor za strategiju, planiranje investicija i
korporativni razvoj direktor dr.sc. Ante urkovi,
Sektor za odrivi razvoj i unaprjeenje
kvalitete direktor mr.sc. Kaimir Vranki,
Sektor za meunarodne poslove i
restrukturiranje direktor Ljubica Cveni.
(Funkcija obuhvaa i HEP-u pripadajui dio
NEKrko)
Korporativna funkcija financije, zaduen lan Uprave
dr. sc. Darko Dvornik:
Sektor korporativnih financija i riznica
direktor Nikola Mlinari,

Korporativna funkcija komercijalni poslovi, zaduen

lan Uprave Nikola Rukavina:
Sektor marketinga i korporativnih
komunikacija direktor Mihovil Bogoslav Matkovi,
Sektor za nabavu direktor Ivan Ljubii,
Sektor za ope poslove direktor Jerko Doko.
(Funkcija obuhvaa drutva: HEP Odmor i
rekreaciju i HEP Opskrbu)
Korporativna funkcija upravljanje ljudskim
potencijalima i pravni poslovi, zaduen predsjednik
Uprave mr.sc. Ivan Mravak i njegov pomonik za
upravljanje ljudskim potencijalima i pravne poslove
Frane Barbari:
Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima
direktor Bernarda Peji,
Sektor za pravne poslove direktor Anica
Bobeti.
(Predsjednik Uprave zaduen je i za ustanovu
HEP Nastavno obrazovni centar)
Korporativna funkcija interna revizija i upravljanje
rizicima, zaduen predsjednik Uprave mr.sc. Ivan
Mravak:

12

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Sektor za raunovodstvo direktor Vera

Sektor kontrolinga direktor Snjeana Pauk.

novi direktori

Radislav Gulam,
direktor Elektre ibenik
Od 1. sijenja 2009.
godine direktorom
Elektre ibenik
imenovan je Radislav
Gulam. Roen je 1967.
godine u ibeniku,
osmogodinju kolu
pohaao je u Pirovcu
gdje i danas ivi, a
Srednju informatiku
kolu u ibeniku.
Studij elektrotehnike,
smjer energetika, zavrio je 1994. godine na splitskom
Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, a
te se godine se zaposlio u Elektri ibenik na radnom
mjestu projektanta. Takoer je poloio i struni ispit.
Nakon etiri godine projektantskih poslova,
iduih est godina bio je rukovoditelj Odjela za razvoj
i investicije, a posljednje dvije godine rukovoditelj
istoimene Slube.
Radisalv Gulam lan je CIGR-a, CIRED-a i
Komore arhitekata i inenjera.
V. Garber

Sektor za internu reviziju i upravljanje

rizicima direktor Stanko Toki;

Korporativna funkcija informatika i telekomunikacije,
zaduen predsjednik Uprave mr.sc Ivan Mravak:
Sektor za informatiku i telekomunikacije
direktor Tihomir Sai;
Korporativna funkcija obrana i sigurnost, na
stratekoj razini zaduen predsjednik Uprave
mr.sc.Ivan Mravak:
Poslovi se dijelom obavljaju u Uredu Uprave
Slubi za potporu Upravi HEP-a d.d., a dijelom u
Sektoru za ope poslove Slubi za zatitu na radu,
zatitu od poara i tjelesnu i tehniku zatitu;
Korporativna funkcija optimiranje proizvodnih
objekata i trgovanje energentima, zaduen lan
Uprave eljko Kljakovi Gapi (Funkcija obuhvaa
drutva: HEP Proizvodnju, HEP Toplinarstvo, HEP
Obnovljive izvore energije, TE Plomin, Plomin Holding,
HEP Trgovinu i APO).
Korporativna funkcija optimiranje rada mrenih
sustava, zaduen lan Uprave Stjepan Tvrdini i
njegov pomonik Davor Soka (Funkcija obuhvaa
drutva: HEP Operatora prijenosnog sustava, HEP
Operatora distribucijskog sustava, HEP Plin i HEP
ESCO).
(Ur.)

Suradnja

Ralf Blomberg, predsjednik Uprave TEPlomin 2,

izabran za predsjednika Njemako-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Energetika je veliki potencijal

za njemako-hrvatsku
gospodarsku suradnju
Ralf Blomberg, predsjednik Uprave TEPlomin2,
izabran je za predsjednika Njemako-hrvatske
industrijske i trgovinske komore. Mandat je od
Uwea Gregoriusa, predsjednika Uprave Siemensa,
preuzeo na njenoj redovnoj skuptini krajem 2008.
godine u Zagrebu, koja je oznaila i prvih pet godina
njena postojanja Za HEP Vjesnik, od R. Blomberga
saznajemo o zadaama Komore i mogunostima
(jo) bolje suradnje njemakih i hrvatskih
gospodarstvenika.
Turizam, graditeljstvo, zatita okolia i
energetika
Koje e biti glavne aktivnosti i zadae
Komore u Vaem dvogodinjem mandatu?
- Komora eli poboljati razvoj gospodarskih
odnosa izmeu Hrvatske i Njemake, odgovorno i
dugorono graditi te njegovati stabilna partnerstva
izmeu tvrtki naih zemalja. To podrazumijeva
ukljuivanje otvorenog dijaloga bez predrasuda.
Komora e i dalje intenzivno raditi sa svojim
partnerima u Hrvatskoj i Njemakoj. Nai najvaniji
njemaki partneri u Hrvatskoj su Njemako
veleposlanstvo i dopisnik drutva Germany Trade
and Invest, a hrvatski Hrvatska gospodarska
komora (HGK) i Agencija za promicanje izvoza i
ulaganja, s kojima ve blisko suraujemo.
Koji je obujam njemakohrvatske
gospodarske suradnje i koja podruja, prema
Vaem miljenju, imaju najveu perspektivu?
- Njemaka e i u 2009. godini biti drugi
najvaniji trgovinski partner Hrvatske. Robna
razmjena izmeu nae dvije zemlje je relativno
stabilna. Prema najnovijim istraivanjima HGK,
obujam bilateralnih trgovinskih razmjena izmeu
Njemake i Hrvatske, ukljuujui studeni 2008.
godine, iznosio je 3,5 milijarda eura. Meutim, valja
imati u vidu da je dinamika robne razmjene s drugim
zemljama u regiji ponegdje znatno vea, stoga
smatramo da jo ima potencijala u robnoj razmjeni
naih zemalja. S gledita Komore su za suradnju
njemakih i hrvatskih tvrtki posebno zanimljiva
podruja turizam, graditeljstvo, zatita okolia i
energetika, koji imaju veliki potencijal.
Suradnja u energetici
Moete li se podrobnije osvrnuti na
suradnju na podruje energetike?
- Energetska strategija Republike Hrvatske
pokazuje da za Hrvatsku veliku vanost ima koritenje
obnovljivih izvora energije, kao i poveanje energetske
uinkovitosti. U tim podrujima postoje veliki interesi
i njemakih i hrvatskih poduzetnika. No, i nakon
primjene svih mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti, ostaje znatna potreba za elektrinom
energijom, zbog ega je nuno izgraditi nove elektrane.
Uz gradnju obnovljivih izvora energije,
Strategija predvia i gradnju tri do etiri velike

elektrane, s ukupnom snagom do 2000 MW. Na tom

podruju imamo ve dobro poznatu, zajedniku
prolost i dobro iskustvo s TEPlomin 2. Rije je o
joint venture investiciji izmeu HEP-a i njemakog
RWE-a, jer nakon putanja u pogon 1999. godine,
TEPlomin 2 je postao vrsti oslonac za Hrvatsku za
opskrbu sigurnom, povoljnom i, za okoli, podobnom
elektrinom energijom. Komora podupire sve
napore kako bi se taj odnos, na temelju postojeih
angamana i projekata, i dalje razvijao. Kao Komora
elimo spojiti zainteresirane njemake i hrvatske
tvrtke za suradnju u tim projektima.
Sigurnost opskrbe plinom je takoer vrlo
vano pitanje. Mi se zalaemo za suradnju
na svim podrujima opskrbe tekuim plinom,
raspoloivosti plina iz plinovoda te za razvoj
svih mogunosti skladitenja plina. Istodobno,
potiemo sve sudionike tog procesa da razmisle i o
nekonvencionalnim rjeenjima za sigurnost opskrbe
plinom, koja se mogu brzo realizirati.
Recesija i njene posljedice
Oekujete li posljedice na poslovanje
njemakih tvrtki u Hrvatskoj, s obzirom na
globalnu recesiju, koja pogaa i Njemaku?
- Moe se oekivati je da e ona utjecati i na
robnu razmjenu izmeu naih zemalja, posebice
kada su u pitanju nove investicije i investicije
u ekspanziji. Stoga je posebno vano pouriti
realizaciju projekata kod kojih je nain financiranja
ve osiguran. Openito govorei, sigurno e u
vanjskoj trgovini prevladati manja spremnost
banaka da odobravaju kredite. Vjerojatno e
podruje investicijskih dobara i srednjih luksuznih
roba iroke potronje biti najtee pogoeno ako
se neto ba ne mora kupiti, kupnja e se odgoditi.
Jednako vrijedi i za podruje usluga, primjerice,
putovanja na odmor. Ali, moram priznati da e
Nijemac sve odgoditi, ali svoj odmor nee! Pritom
je jako vano u kojoj je mjeri hrvatski turizam uspio
naglasiti svoje prednosti i uvjerljivo prezentirati
svoju ponudu.
Osim banaka, koje su u sreditu pozornosti,
trenutano se puno govori i o automobilskoj
industriji i njezinim dobavljaima iz svih sektora,
ali i brodari su suoeni s velikim problemima zbog
drastinog pada cijena transporta, to naravno
utjee i na knjige narudbi u brodogradnji.
S druge strane, ve spomenuta Energetska
strategija sadri cijeli niz projekata, ije bi
ostvarenje moglo imati trajan utjecaj i djelovati
poticajno i na bilateralne gospodarske odnose
i na robnu razmjenu. Naravno da postoje razne
djelatnosti, koje i u sadanjim sloenim uvjetima
nude zanimljiv razvojni potencijal. Njemako
hrvatska komora upravo intenzivno radi i djeluje na
tim podrujima.
Pripremila: Tatjana Jalui

Rekordna proizvodnja
termoelektrana Plomin

Plominskim
postrojenjima
ponovno ista
petica!

Sa 752.423 MWh elektrine energije proizvedene

2008. godine na pragu TEPlomin 1, ta je termoelektrana u
38 godina postojanja ostvarila do sada najveu proizvodnju.
Istodobno, TEPlomin 2 u proloj je godini proizvela,
takoer na pragu, 1,5 milijuna MWh, to je do sada drugi
najbolji rezultat od poetka rada 2000. godine. Istina, da je
TEPlomin 2 radio punom snagom umjesto to je 25 dana
bio na minimumu, proizveo bi dodatnih 40 tisua MWh, a
da TEPlomin1 nije 13 dana bio u rezervi - proizvodnja bi
bila vea za 30 tisua MWh.
No, za rekordne lanjske proizvodne rezultate,
postrojenja TEPlomin 1 bila su u pogonu 7.396, a
TEPlomin2 ak 8.513 sati. Takvi rezultati potvrda su
sve bolje pripremljenosti i odravanja postrojenja, ali i
strunosti, obuenosti i zalaganja zaposlenika.
Zanimljivi su i statistiki podaci koji se odnose
na cjelokupnu povijest rada obje elektrane. Primjerice,
TEPlomin 1 od 1970. do 2008. godine radila je na mrei
186.832, 11 sati, proizvevi za to vrijeme vie od 17
milijuna MWh elektrine energije. Za 38 godina postojanja,
postrojenja su zaustavljana i ponovno zapoinjala
proizvodnju ak 825 puta, a potroila su vie od osam
milijuna tona ugljena i vie od 20 tisua tona loivog ulja.
Mnogo mlaa TEPlomin 2, tijekom deset godina
rada provela je u radu na mrei 66.513 sati i za to vrijeme
proizvela malo manje od 12 milijuna MWh elektrine
energije. Za tu proizvodnju potroeno je malo manje od
pet milijuna tona ugljena i 29 tisua tona loiva ulja. to
se tie zaustavljanja i ponovnog aktiviranja postrojenja,
TEPlomin2 biljei ukupno 218 takvih manevara.
I. Tomi
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

13

Nepogoda

Led prouzroio goleme tete na elektroenergetskim postrojenjima Elektrolike

Veliki teret prizemljio

stupove i ice
Najvee tete dogodile su se
na najnepristupanijem terenu,
nedostupnom mehanizaciji
pa su ljudi svu opremu, alat i
dijelove morali nositi na leima,
kroz duboki snijeg ili preko
zaleenog terena, po kojemu je
vrlo teko hodati i bez ikakvoga
tereta

Zahvaljujui nadljudskim naporima

zaposlenika Elektrolike Gospi, koji su nakon
vremenske nepogode 14. sijenja o.g. tijekom pet
dana radili u okrutnim zimskim uvjetima, od jutra
do veeri i otklanjali posljedice koje je led izazvao
na elektroenergetskim postrojenjima - sva naselja
u Lici su do 20. sijenja o.g. bila ponovno pod
naponom. Da bi kupcima to prije bila omoguena
isporuka elektrine energije, morala su se primijeniti
privremena rjeenja, a kvarovi su se dogaali i dalje.
Dok monteri vraaju napon Lianima, komisije na
terenu utvruju tete.
to se dogodilo u Lici?
Zbog kie koja se ledila na vodovima i
stablima, 14. sijenja o.g. bez napona je ostao DV
35 kV i TS 35/10 kV Liko Cerje TS Sveti Rok, a u

Ivica Tomi

ranim jutarnjim satima 15. sijenja pao je i DV 35

kV Liki Osik Gospi. U takvim okolnostima, tunel
Sveti Rok napojen je iz Obrovca, a TS Gospi iz TS
Liki Osik.
Bez elektrine energije 14. sijenja
priblino 1.100 kupaca
Meutim, zbog brojnih kvarova na 10 kV
mrei, bez elektrine energije su ostala naselja:
Ploa, tikada, Bruane, Medak, Ribnik, Radu,
Vrebac, Mogori te dio naselja iroka Kula, podruje
naselja Klanac, Pazarita, Mualuk, Prvan selo,
Podlapaa, Srednja Gora, Mazin i Zrmanja. Znai,
u tom trenutku 14. sijenja, priblino 1.100 kupaca
ostalo je bez elektrine energije. Ve drugoga dana,
15. sijenja, DV 35 kV Liko Cerje Tunel Sveti Rok

Elektroliani pripremaju nove vodie...

... poinje njihovo razvlaenje

Intervencija u duboku snijegu oko elino-reetkastog stupa

Pomo mehanizacije ovdje prestaje, dalje samo ovjek, teret na leima i puno snage za
probijanje kroz duboki snijeg

14

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Vodii pod teretom leda i snijega izduljeni skoro do tla

a ovi su na tlu

Ovi su vodii imali sreu da ih nije povuklo srueno stablo

i DV 35 kV Liki Osik Gospi, stavljeni su pod

napon te su privremenim rjeenjima otklonjeni
kvarovi na 10 kV vodovima na podruju grada
Gospia. Zahvaljujui tomu, elektrinom energijom
je bilo mogue napojiti Bruane, Medak, Radu,
Klanac, Pazarita, Mualuk, Prvan Selo i iroku
Kulu, ali i naselja Podlapaa i Srednja Gora u opini
Udbina. Tako je broj kupaca, kojima je zbog opisanih
okolnosti bila uskraena opskrba elektrinom
energijom, smanjen na priblino 500.
Novi kvarovi zbog snijega i leda na tek
popravljenim vodovima
I sljedeih dana, odnosno u petak, subotu
i nedjelju 16., 17., i 18. sijenja - svi raspoloivi
zaposlenici Elektrolike bili su na terenu i
otklanjali kvarove, ali uz velike probleme zbog
nepristupanosti terena te brojnih novih kvarova,

Stabla pokunjenih grana zarobila icu

a ovi nisu

koji su nastali zbog naslaga snijega i leda na

vodiima na tek popravljenim vodovima. Unato
tomu, poetak novog radnoga tjedna, 19. sijenja,
Lika je doekala s 90 posto mree pod naponom,
s 300 kupaca bez elektrine energije i to u
naseljima Zrmanja i Srednja Gora kod Udbine. No,
u danima koji su slijedili i na tom podruju kvarovi
su otklonjeni i kupcima je nastavljena isporuka
elektrine energije.
Nakon toga, uz ekipe koje otklanjaju kvarove,
na teren su krenuli i strunjaci koji e pokuati
procijeniti tetu na objektima i mrei koja e,
sigurno je, biti golema. Uniteno je mnogo vodova,
poruen je veliki broj drvenih i betonskih stupova,
izolatora i druge opreme.
Takva elementarna nepogoda je bez
elektrine energije ostavila vie od tisuu kupaca,
ali u Elektrolici su angairali sve svoje ljudske i

materijalne resurse i uloili maksimalne napore

da privremenim rjeenjima to prije normaliziraju
stanje. Potpuno otklanjanje teta i saniranje
posljedica elementarne nepogode vjerojatno e
potrajati mjesecima.
ponude pomoI Elektrolici
Direktor Elektrolike Josip Lemi, uz zahvalu
svojim ljudima koji su, ne pitajui za radno vrijeme,
u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima i na
nepristupanom terenu danima marljivo radili,
posebno eli zahvaliti direktorima Elektroprimorja
Vitomiru Komenu, Elektroistre Davoru Mikoviu,
Elektre Zadar Tomislavu Draiu, Elektre Karlovac
Borislavu Mlikanu, Elektre Slavonski Brod Zdenku
Veiru i Elektre Poega Slavku Periu, koji su
ponudili pomo u otklanjanju posljedica zimske
katastrofalne nepogode u Lici.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

15

Nepogoda

Led prouzroio goleme tete na elektroenergetskim

postrojenjima Elektrolike

Zimske intervencije na Papuku

Na dojavu o
ispadu Markovca
znamo to slijedi

Direktor Elektrolike Josip Lemi u blizini vodozahvata, gdje je najprije trebalo otkloniti kvar zbog crpki pitke vode za Graac

Poznato je da u zimskom razdoblju snijeg i led u Lici i

Gorskom kotaru ekipama za odravanje elektroenergetskih
objekata stvara velike probleme. Premda je teko povjerovati,
ali ekipu za odravanje 10 kV dalekovoda mue jednaki
problemi i na podruju Elektre Poega.
Kroz Park prirode Papuk prolaze dva zrana
dalekovoda i zavravaju na skoro tisuu metara nadmorske
visine, gdje tijekom zime vladaju ekstremni planinski uvjeti.
Kada dispeerski centar javi da je ispao Markovac, lanovima
ekipe za odravanje die se kosa na glavi (Stipe Boi u svojoj
reportai s potovanjem govori o Papuku!).
Prije polaska na tako zahtjevan teren valja se dobro
obui i uzeti odgovarajuu opremu, jer bit e tekoga
planinarenja. Naime, na landrover moemo raunati samo
dokle ima puta, a uz strmu i zaleenu dionicu moe samo
ovjek. Snijeg i ledena kia lijepe se po vodiima i svojim
teretom lome vezove, a jo kada oteaju grane drvea - kvar
je neizbjean.
Kako se popeti po zaleenu drvetu da bi odsjekli
granje koje lei na vodiima, osobito ako je rije o divovskim
bukvama i hrastovima?
Dodatni problem stvaraju nam zaostale mine, jer trasa
prolazi kroz jo uvijek minirano podruje. Ipak, raznoraznim
pomagalima i uz puno napora, dobro uvjebani monteri na kraju
ipak pobijede te na ope zadovoljstvo svih potroaa i montera
elektrina energija ponovo protee debelim vodiima.
Mirko Vei

Landrover moe samo dokle ima puta, dalje uz strmu i

zaleenu dionicu - samo ovjek

Stalno prisutan sa svojim ljudima, rukovoditelj Pogona Plitvika jezera, Robert Orekovi

J. Lemi takoer naglaava da je Elektrolika,

tijekom svih dana borbe za to skorije ponovno
uspostavljanje naponskog stanja, imala cjelodnevnu
pomo i potporu direktora HEP Operatora
distribucijskog sustava Mie Jurkovia.

Ovakve informacije o tetama koje je
izazvao led na mrei i elektroenergetskim objektima
u Lici mogu stvoriti samo djelomian uvid, jer se
prava slika o tetama i naporima za sanaciju koje su
uloili zaposlenici Elektrolike mogla stei samo na
terenu.
Kia se, zbog iznimno niskih temperatura,
ledila na zemlji, na kronjama drvea, na
stupovima, izolatorima i vodovima. Led golema
tereta lomio je grane drvea, a nisu izdrala ni
najdeblja stabla. Prizemljeni su, ne samo drveni,
ve i armirano-betonski stupovi, a o vodovima da
16

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

i ne govorimo. Zbog velika tereta, uniteni vodovi

popadali su na tlo, druge su povukla iz korijena
izvaljena stabla. Najvee tete dogodile su se
na najnepristupanijem terenu, nedostupnom
mehanizaciji pa su ljudi svu opremu, alat i dijelove
morali nositi na leima kroz duboki snijeg ili
preko zaleenog terena po kojemu je vrlo teko
hodati i bez ikakvoga tereta. Na dijelu Like, koji je
zahvatila ledena kia, nije ouvan niti jedan vonjak
i zbog toga su neke opine ve prvih dana nakon
nepogode proglasile stanje elementarne nepogode.
Kako je tih dana bilo u Lici, osobito za nae
Elektroliane, prenosimo itateljima HEP Vjesnika
fotografijama, koje smo snimili 15. i 16. sijenja
ove, 2009. godine.
Snimili: Ivica Tomi i Marko Stilinovi

Dodatni teret ica teko podnosi

Hrvatska - Europa

Utemeljena Europska mrea operatora prijenosnih sustava - ENTSO-E

Vodea uloga operatora u

izazovnim ciljevima Europe
Osnovni cilj ENTSO-E jest
uskladiti aktivnosti operatora
prijenosnih sustava sa svrhom
sigurnog i pouzdanog pogona,
uinkovitijieg povezivanja
trita elektrine energije te
razvoja mrene regulative
etrdeset i dva operatora prijenosnog sustava
iz 34 europske zemlje, 19. prosinca 2008. godine u
Bruxellesu utemeljili su udrugu ENTSO-E (European
Network of Transmission System Operators for Electricity)
- Europsku mreu operatora prijenosnih sustava za
elektrinu energiju.
Ova nova Udruga predstavlja iskorak europskih
operatora prijenosnih sustava prema Treem paketu
energetskih propisa Europske unije, ije se donoenje
oekuje u prvoj polovici ove godine te predvia osnivanje
organizacije operatora prijenosnih sustava pod nazivom
ENTSO-E.
Osnovni cilj ENTSO-E jest uskladiti aktivnosti
operatora prijenosnih sustava, sa svrhom sigurnog i
pouzdanog pogona, uinkovitijieg povezivanja trita
elektrine energije te razvoja mrene regulative.
Uz sve operatore iz drava lanica EU, osnivai
ENTSO-E su i operatori iz onih drava koje jo nisu u EU,
ali su bili lanovi neke od postojeih udruga europskih
operatora prijenosnih sustava (ETSO, UCTE, Nordel,
UKTSOA, BALTSO i ATSOI). Predvien je postupni prijenos
aktivnosti s tih dosadanjih udruga na ENTSO-E, a potom
i njihovo rasputanje.
Damjan Meimorec lan Upravnog odbora
ENTSO-E
Jedan od utemeljitelja ENTSO-E je i HEP Operator
prijenosnog sustava d.o.o., u ime kojeg je njegov direktor
dr. sc. Dubravko Saboli potpisao osnivaki akt, uz
ostale direktore lanova utemeljitelja (uz prisutnost
javnog biljenika, u skladu s belgijskim propisima za
meunarodnu neprofitnu organizaciju). Osim toga,
HEP Operator prijenosnog sustava je kandidirao

Priznanje HEP Operatoru

prijenosnog sustava
Povodom osnivanja ENTSO-E te izbora za lana
Upravnog odbora, D. Meimorec je rekao:
- Utemeljenje ENTSO-E je vrlo znaajan dogaaj
za sve europske operatore prijenosnih sustava, ali i za
europsku elektroenergetiku. Ono bi trebalo unaprijediti
suradnju i uvjete rada operatora prijenosnih sustava,
ali i njihovih korisnika.
Za HEP Operator prijenosnog sustava dodatni
znaaj predstavlja injenica da smo osigurali
ravnopravan utemeljiteljski status s partnerima iz
zemalja lanica EU, u dosad najirem (pan-europskom)
opsegu za operatore prijenosnih sustava. Time se
jo jedanput dokazuje da elektroenergetika prethodi
drugim, pa i politikim, integracijskim procesima u

svog predstavnika Damjana Meimorca za lana

Upravnog odbora ENTSO-E, to je na konstituirajuoj
sjednici Skuptine aklamacijom prihvaeno, zajedno s
kandidaturama za druge funkcije u ENTSO-E.
Za predsjednika ENTSO-E (odnosno njegove
Skuptine) izabran je direktor belgijskog operatora Daniel
Dobbeni, a za njegovog zamjenika direktor finskog
operatora Juka Ruusunen. Izabrani su i predsjednik te
zamjenica predsjednika Upravnog odbora (Graeme Steele
iz britanskog te Malgorzata Klawe iz poljskog operatora),
kao i deset lanova Upravnog odbora, meu kojima i D.
Meimorec.
Skuptina ENTSO-E odravat e se nekoliko
puta godinje prema potrebi, a izmeu njenih sjednica
radom e kordinirati Upravni odbor. U Skuptini lanove
predstavljaju, u pravilu, glavni direktori svih operatora
prijenosnog sustava te njihovi zamjenski predstavnici.
Tako je direktor HEP Operatora prijenosnog sustava
D.Saboli lan Skuptine po dunosti, a zamjenski lan je
D. Meimorec.
Glavni tajnik bit e izabran na drugoj sjednici
Skuptine, koja je najavljena za poetak veljae 2009.
godine, kada se oekuje i prihvaanje privremenog
prorauna.
Temeljnu organizaciju ENTSO-E, uz Skuptinu i
Upravni odbor te Tajnitvo sa sjeditem u Bruxellesu, ine
i tri odbora: za pogon sustava, razvoj sustava i trini
okvir te grupa za regulatorna i pravna pitanja. Unutar te
strukture predviene su brojne radne grupe za specifine
teme, ali i pojedine regije.
Poveanje kapaciteta mree jedna od
zadaa ENTSO-E
U priopenju Europske komisije, izdanom povodom
osnivanja ENTSO-E, Andris Piebalgs - povjerenik EU za
energetiku, pozdravio je taj dogaaj, naglasivi:
- Postavljajui izazovne ciljeve, Europa se upravo
sloila u borbi protiv klimatskih promjena i za poveanje
udjela obnovljivih izvora energije te se sada trebamo
usredotoiti na njihovo ostvarenje. U velikoj mjeri
potrebni su nadogradnja postojee mree, izgradnja
nove infrastrukture te uvoenje novih tehnologija, kako
bi se elektrina energija prenijela s mjesta proizvodnje
tamo gdje je potrebna potroaima. Operatori prijenosnih
sustava u tomu imaju vodeu ulogu.
Europi. Novoizabrani predsjednik ENTSO-E izrazio
je nadu da e ENTSO-E predstavljati most prema
nelanicama EU, emu bih dodao da je nama vrlo
bitno da taj most bude otvoren, odnosno propustan u
oba smjera.
Moje imenovanje u Upravni odbor ove nove
organizacije smatram priznanjem HEP Operatoru
prijenosnog sustava i prepoznavanjem kontinuiteta
naih aktivnosti. One su i do sada bile na tom tragu,
kako u postojeim organizacijama (prije svega u
UCTE), tako i u proteklih skoro godinu dana pripreme
utemeljenja ENTSO-E. Takoer, to je i ast i izazov
za mene osobno, pri emu bih posebice zahvalio
na potpori i povjerenju HEP Operatoru prijenosnog
sustava. Kako u u Upravnom odboru predstavljati i
regiju, elio bih zahvaliti i partnerima u regiji, koji su
takoer dali potporu mojoj kandidaturi.

Konstituirajua sjednica Skuptine ENTSO-E, na kojoj

su izabrani predsjednik Skuptine i njegov zamjenik,
predsjednik i zamjenica predsjednika Upravnog odbora,
kao i deset lanova Upravnog odbora, meu kojima i na
Damjan Meimorec

Izazovi za prijenosnu mreu, navodi se, proizlaze

iz prikljuivanja velikog broja vjetroelektrana, koje su
esto smjetene daleko od potroaa, vee promjenjivosti
proizvodnje te poveanog udjela proizvodnje u
distribucijskim mreama.
Osim poveanja kapaciteta mree, sa svrhom
udovoljavanja ovim izazovima, moraju se preoblikovati
sustavi voenja, a i trita elektrine energije, kako bi se
omoguilo sigurno, uinkovito i ekonomski optimalno
funkcioniranje europskog elektroenergetskog sustava.
Kao zadae ENTSO-E, predviene u Treem paketu
energetskih propisa EU, navode se, izmeu ostalih:
planiranje europske prijenosne mree, analiziranje
dostatnosti proizvodne i mrene infrastrukture i u
izvanrednim okolnostima, razvijanje zajednikih alata
i koordinacija istraivakih aktivnosti u podruju
prijenosa, kao i priprema regulative u uskoj suradnji s
Agencijom za suradnju energetskih regulatora (Agency
for Cooperation of the Energy Regulators - ACER), novom
institucijom EU, ije je osnivanje takoer predvieno u
Treem paketu. Kada se prihvati Trei paket, Europska
komisija i spomenuta Agencija oitovat e se o popisu
lanova i statutu ENTSO-E. Komisija tako pozdravlja
osnivanje ENTSO-E, koje e ubrzati odluivanje te
poetak rada potrebnih institucija sa svrhom uinkovitog
funkcioniranja unutranjeg trita elektrine energije.
Tatjana Jalui

Damjan Meimorec iz HEP Operatora prijenosnog

sustava, lan Upravnog odbora ENTSO-E

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

17

STRATEGIJA

U tisku objavljene neutemeljene tvrdnje i pogledi

Struka ne
smije preutjeti!
U javnoj raspravi o strategiji
energetskog razvoja Hrvatske bilo
je puno neutemeljenih tvrdnji i
pogleda objavljenih u tisku, za koje
na dugogodinji elektroprivrednik
i potovani strunjak Marijan Kalea
dri da moraju biti argumentirano
komentirani i opovrgnuti. U ovom
broju, za itatelje HEP Vjesnika
donosimo pojedine najeklatantnije
takve neprihvatljive tvrdnje i njihov
komentar.
Trebali bismo sve karte baciti
na vodni potencijal, obnovljive
izvore i plin. Budemo li se
okrenuli tomu, ve za petnaest
godina mogli bismo biti
energetski neovisni
(Novi list, 12. prosinca 2008.).
U Nacrtu Zelene knjige imamo podatke za 2020.
godinu, nemamo podatke za tono 15 godina od danas.
Ukupno e nam u 2020. godini trebati priblino 595
PJ primarne energije. Pretpostavimo jo racionalniju
potronju od one kakva je predviena Nacrtom Zelene
knjige (jer se i jo naglaenije poveanje energetske
uinkovitosti provlai preteito svim stajalitima o
strategiji), tako da se utedi jo deset posto primarne
energije, tada bi ukupno bilo potrebno u toj godini
priblino 535 PJ. Pridobivanje domae nafte prema
procjeni iz Nacrta Zelene knjige smanjit e se u toj
godini na 23 PJ, a domaeg plina na 62 PJ. U Nacrtu
Zelene knjige predvia se ukupno pridobivanje iz
obnovljivih izvora energije (ukljuivo male i velike
hidroelektrane) od 88 PJ. Zmai, ukupno domae
pridobivanje svih oblika energije u 2020. godini bit e
predvidivo 173 PJ. Ostaje razlika od 535173 = 362 PJ.
Kako to namiriti domaim izvorima?
Najprije, trebalo bi svakako osigurati 2,65 milijuna
tona ekvivalentne nafte za predvidive potrebe prometa,
to predstavlja 111 PJ. Uz predvidivo pridobivanje
domae nafte od 23 PJ, ostaje da se 11123 = 88
PJ pokrije domaom proizvodnjom biogoriva, nema
drugoga! Uz 40 GJ/toni tekueg goriva, to znai
godinju proizvodnju od 2.200 tisua tona takvog
goriva. Uz godinji prinos od priblino 2,5 tone uljane
repice po hektaru i 40 posto sadraja ulja, proizlazi da
bismo trebali uljanom repicom zaposjesti povrinu od
2.200 tisua hektara; vee povrje od ukupnog povrja
svih hrvatskih oranica i vrtova (priblino 1.500 tisua
18

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

hektara). No, premda je to nemogue, time bismo samo

pokrili manje od priblino treine ukupno nepokrivenih
energetskih potreba u 2020. godini, a svu potrebnu
hranu morali bismo rijeiti uvozom!
to preostaje? Naglaenije koritenje vjetra,
Sunca i biomase! Uzmimo da pokrijemo iz svakog od
tih izvora treinu (to je povrh onoga to je obnovljivim
izvorima energije predvieno pokriti Nacrtom Zelene
knjige), dakako samo da dobijemo sliku o tomu to
bi to znailo, neovisno o tomu to time postignuta
struktura neposredne potronje energije najvjerojatnije
ne bi odgovarala oblicima potranje energije. Znai, iz
vjetra, Sunca i biomase pretpostavljamo ostvariti po
(36288)/3, odnosno po 91 PJ.
Idemo prvo na vjetar; 91 PJ podijeljen s 3,6 PJ/
TWh daje 25 TWh. Uz godinje trajanje instalirane
snage od 2.000 sati, trebalo bi instalirati 12.500 MW u
vjetroelektranama. Ili, uz jedininu snagu od 2,5 MW,
trebalo bi postaviti 5.000 takvih vjetroagregata. Znamo
li da je duljina svih hrvatskih autocesta priblino 1.500
kilometara, proizlazi da bi uz te autoceste na svakih
300 metara morali postavljati po jedan vjetroagregat
na tornju visine 100 metara! (A proizvodnja elektrine
energije bila bi u ritmu vjetra, potpuno neusklaena s
potranjom!)
Za namirenje toplinskih potreba predvidimo
ugradnju sunanih kolektora. Ako iz primarne energije
od 25 TWh elimo ostvariti toplinu, uzmimo 70 posto
kao prosjeni stupanj pretvorbe u neposredno koritenu
toplinu, znai kolektorima trebamo ostvariti 17,5 TWh
topline. Pretpostavimo godinju srednju dozraenost
Sunca na povrinu Hrvatske od 1.300 kWh po
etvornom metru i stupanj djelovanja kolektora od 50
posto. Proizlazi da bismo trebali instalirati 27 milijuna
etvornih metara kolektora do 2020. godine, koji bi
funkcionirali samo za obdanice i malo nakon obdanice.
Kako u Hrvatskoj ima priblino 1,5 milijun kuanstava,
to bi predstavljalo ekvivalent od 18 etvornih metara po
prosjenom kuanstvu, dakako instalirano u stvarnim
kuanstvima, ali i ustanovama, hotelima, gospo
darstvu... Teko dostino!
Preostaje jo biomasa. Nju bi trebalo iskoristiti
za pretvorbu 25 TWh u toplinu. Uzmemo li prosjeni
toplinski sadraj biomase od visokih 5 kWh/kg, proizlazi
da bismo godinje trebali spaliti pet milijarda kilograma
biomase ili pet milijuna tona, a procijenjeni potencijal
biomase u Hrvatskoj prema Nacrtu Zelene knjige je
5,3 milijuna tona godinje, u tomu 0,7 milijuna tona iz
smiljeno saenih energetskih uma. Meutim, priblino
40 posto tog potencijala uzima se rezerviranim ve
u planiranom koritenju obnovljivih izvora u 2020.
godini, tako da toliko potencijala manjka za dopunsko
koritenje. Trebalo bi znai doi do 140 postotnog
iskoritenja potencijala biomase, to dakako nije
ostvarivo.
Doista: potpuno je nerealno da emo ikada
postati energetski neovisni, barem na sada sagledivoj
globalnoj strukturi primarne energetske opskrbe.

Marijan Kalea

Strategija je temeljena na 30
posto rezerve, to je previe, jer
europske zemlje imaju predvienu
rezervu od desetak posto (Veernji
list, 11. prosinca 2008.).
Premda to nije napisano, vjerojatno se misli na
rezervu od 30 posto u instaliranoj snazi elektrana u
hrvatskom elektroenergetskom sustavu, kakvu autori
Nacrta Zelene knjige predviaju za na sustav u 2020.
godini. Odakle doista potpuno neistiniti podatak da
europske zemlje imaju predvienu rezervu od desetak
posto!?
Prema godinjem izvjeu interkonekcije UCTE
za 2007. godinu, u 25 zemalja koje su obuhvaene
interkonekcijom UCTE-a, ta rezerva je prosjeno znatno
vea, a ima zemalja (s visokim udjelom hidroenergije i, u
dananje vrijeme, vjetroenergije u proizvodnji elektrine
energije) u kojih ta rezerva dosee ak 100 posto. Omjer
ukupne instalirane snage elektrana i vrnog optereenja
elektroenergetskog sustava za cijelu UCTE je 1,57 (znai,
prosjena rezerva u Europi je 57 posto!), a u pojedinim
zemljama taj omjer je: zapadna Danska 2,07; Austrija
2,04; panjolska 1,94; Rumunjska 1,86; vicarska 1,73;
Italija 1,70; Slovaka 1,70; Njemaka 1,59 i tako dalje.
Hrvatska u tom pregledu UCTE-a u 2007. godini ima taj
omjer 1,25 (u to, dakako, nije uraunata polovica snage
NE Krko jer se ona nalazi u Sloveniji).

Hrvatska je idealna za uporabu

Sunca kojim se moe zamijeniti
ak i tisuu megavata iz
nuklearke (Veernji list, 11.
prosinca 2008.).
Za izgradnju i razgradnju nuklearne elektrane od
1.000 megavata treba osigurati priblino tri milijarda eura
i ta bi nuklearna elektrana proizvodila godinje priblino
sedam milijarda kilovatsati elektrine energije. U prvih
est mjeseci njezina rada, vratila bi energiju utroenu
za proizvodnju njezine opreme i graenje te razgradnju.
Emisija iz takve elektrane bila bi priblino 40 grama
ekvivatenta ugljikova dioksida po svakom kilovatsatu
tijekom njezina vijeka trajanja (opet uzevi u obzir emisiju
prigodom proizvodnje opreme i graenje te razgradnju).
Za izgradnju sunane elektrane od 1.000
megavata, trebalo bi uloiti 610 milijarda eura, a
proizvela bi godinje najvie priblino dvije milijarde
kilovatsati (osunanje nije stalno, a nou ga uope
nema). ak 40 prvih mjeseci, sunana elektrana morala
bi raditi da vrati energiju utroenu za proizvodnju elija,
elika, betona i drugih materijala potrebnih za njezinu
uspostavu. Emisija (opet zahvaljujui golemoj koliini
tih materijala) bila bi prosjeno 200 grama ekvivalenta
ugljikova dioksida po svakom proizvedenom kilovatsatu,
tijekom vijeka trajanja te elektrane.
Ali, ako bismo eljeli napraviti sunanu elektranu
koja bi proizvela jednako elektrine energije kao i

nuklearna elektrana od 1.000 megavata (znai sedam

milijarda kilovatsati), morali bismo izgraditi sunanu
elektranu od 3.500 megavata, to bi stajalo 2035
milijarda eura. To je sumjerljivo ukupnom jednogodinjem
bruto domaem proizvodu Hrvatske! Opet bi ta elektrana
radila prvih 40 mjeseci da vrati energiju utroenu za
njezinu uspostavu i opet bi emisija iz te elektrane bila
priblino 200 grama CO2-ekivalenta.
Sunane elije takve sunane elektrane imale
bi povrje od 35 milijuna etvornih metara; stupanj
djelovanja razumno skupih sunanih elija je priblino
deset posto. Pomnoimo li to s jedan i pol da doemo do
reda veliine zauzete povrine tla (zasjenjena povrina tla,
prostor za nosae i temelje sunanih elija, prometnice,
potrebne zgrade), proizlazi da bi bila rije o zauzetom
pravokutniku duljine deset i irine pet kilometara, ro
je sumjerljivo povrju otoka Ugljana ili desetini povrja
Baranje!

Tu su i vjetroelektrane koje su
hit i vjerojatno jedino rjeenje
bez problema (Veernji list, 11.
prosinca 2008.).

Doista, ima problema! Vjetroelektranama se

proizvodi elektrina energija samo kada ima vjetra,
tonije kada je njegova brzina iznad neke minimalne
i ispod neke maksimalne vrijednosti. U drugim se
razdobljima vjetroelektrana mora obustaviti. U
njemakim okolnostima (ovdje se referiramo na njemake
okolnosti, jer su one utemeljeno reprezentativne,
barem kvalitativno t u Njemakoj se krajem 2007.
godine vrtjelo 22.247 MW vjetroelektrana, najvie na
svijetu), godinje trajanje iskoritenja instalirane snage
vjetroelektrana je malo iznad 1.840 sati. Znai, kada bi
vjetroelektrane radile punom snagom, tijekom 21 posto
ukupnog godinjeg trajanja (godina traje 8.760 sati), u
njemakim bi se vjetroelektranama proizvela sva godinja
proizvodnja vjetroelektrana. Ili, jo slikovitije: kada bi
svaki peti dan vjetroelektrane radile punom snagom,
etiri dana bi potpuno mirovale.
U tim razdobljima mora se potranja pokriti
konvencionalnim elektranama (tonije termoelektranama
i akumulacijskim hidroelektranama). Njemako je
iskustvo da se na jedan megavat u vjetroelektranama
mora instalirati jo 0,85 megavata u konvencionalnim
elektranama, dakako rauna li se s jednakom sigurnou
opskrbe kupaca. Znai, treba li naredne godine radi
pokria stalno rastue potranje elektrine energije
sustavu dodati novih 100 MW elektrana i namjeravamo
li to uiniti vjetroelektranama, morat emo izgraditi
100 MW u vjetroelektranama i dograditi jo 85 MW u
konvencionalnim elektranama. Ne dogradi li se sustav
tim konvencionalnim elektranama, sigurnost opskrbe
kupaca iz vlastitoga elektroenergetskog sustava bitno e
se smanjiti.
Ako je tomu tako, a tako jest, zato uope gradimo
vjetroelektrane? Pa, ostvaruje se uteda goriva za
konvencionalne elektrane i s tim u svezi smanjenje
optereenja okolia staklenikim plinovima. Tono
govorei, ne ba u mjerilu jedan-prema-jedan, ta uteda
ne odgovara ba potpuno cjelokupnoj proizvodnji u
vjetroelektranama. Naime, dio konvencionalnih elektrana
koje trebaju biti neprestano spremne da preuzmu
iznenada izostalu proizvodnju vjetroelektrana, ne smiju
prije toga raditi blizu punog optereenja jer u tom
sluaju ne mogu preuzeti dodatno optereenje. Radit e,
znai, u podruju nieg stupnja djelovanja od optimalnog
te e se u njima za takav rad utroiti vie goriva po
jedinici proizvedene elektrine energije, nego li bi se
utroilo da rade u optimalnom podruju.

Nepotrebno je kazati da se proizvodnja

vjetroelektrana mora preuzimati u potpunom dosluhu
s brzinom vjetra. U svezi s promjenjivom a teko
predvidljivom brzinom vjetra praktino u nekoliko
minuta uvjeti se mogu znatno promijeniti jo jedna
vana okolnost. Naime, snaga vjetroelektrane mijenja se s
treom potencijom brzine vjetra. Da bude do kraja jasno:
smanji li se brzina vjetra na polovicu, ali tako da to bude
jo uvijek iznad minimalne brzine snaga vjetroelektrane
padne na osminu. Takav, zapravo teko predvidljivi,
debalans trenutno moraju svladati regulacijske
konvencionalne elektrane, osobito namijenjene toj
svrsi, neprekidno u vrtnji. Inae bi dolo do raspada
elektroenergetskog sustava. Ostvaruje se jedna potpuno
nova dinamika optereenja brojnijih regulacijskih
agregata u sustavu, kao i nova dinamika vrijednosti i
smjera optereenja vodova u prijenosnoj mrei, vodova
koji meusobno povezuju podruja s vjetroelektranama i
regulacijske elektrane.

Ako danas Njemaka ima etiri

tisue megavata u solarnoj
energiji, onda bi Hrvatska po
takvim trendovima trebala
imati priblino 400 megavata u
fotonaponima (Veernji list, 11.
prosinca 2008.).

Prema kojem kriteriju usporedbe bismo mi trebali

imati jednu desetinu sunevih fotonaponskih elektrana
od Njemake? Njemaka ukupna godinja proizvodnja
elektrine energije 2007. godine je 584 TWh, a hrvatska
ukupna proizvodnja je te godine bila 11,1 TWh. Znai,
omjer proizvodnja je 50. Istodobno, Njemaka je
ostvarila bruto domai proizvod u toj godini od 28.100
eura/stanovniku, a mi 13.900 eura/stanovniku Nijemci
su dva puta produktivniji od nas, raunato paritetom
kupovne moi domae valute pri tomu, a ne primjenom
teaja. Da raunamo po slubenom teaju, omjer bi bio
znatno nepovoljniji za nas. Znai, eventualno razumno
prihvatljiv omjer sunanih elektrana u Njemakoj spram
tih elektrana u Hrvatskoj bio bi 502 jednako 100.
Znai, uz 4.000 MW u Njemakoj proizlazi da je, recimo,
prihvatljivo 40 MW u Hrvatskoj. (Meutim, fotoelektrina
proizvodnja je danas jo vrlo skupa te se mora poticati
otkupnom cijenom znaajno viom nego li to hrvatski
kupci mogu podnijeti tako da je danas vaeim
podzakonskim aktom ograniena ukupna instalirana
snaga fotoelektrana u Hrvatskoj, ija se proizvodnja
potie, na 1 MW.)

Naglaena je potreba za
maksimalnim iskoritenjem LNGterminala u Omilju, prvenstveno
prelaskom termoelektrane Rijeka
na plin (Novi list, 10. prosinca
2008.).

Nikako nije razumno zamiljati preureenje

termolektrane Rijeka s tekueg goriva na prirodni plin
(kao niti termoelektrane Plomin 2 s ugljena na prirodni
plin), jer kada bi to i bilo tehniki jednostavno izvedivo,
nema smisla. Kako su te elektrane predviene da rade u
parnom procesu, to bi se njihovim preureenjem na plin
ostvarivao stupanj djelovanja od priblino 40 posto. Ako
bi se tako snane elektrane danas gradile na prirodni plin,
izgradile bi se svakako kombi-elektrane (plinsko-parne
elektrane) kojima je dananji dostini stupanj djelovanja
priblino 60 posto te bi bila rije o znaajnom poveanju
iskoritenja goriva. Te postojee termoelektrane ne
mogu se preurediti na plinsko-parni proces (osim,

dakako, ruenjem i izgradnjom potpuno novih elektrana

na tim lokacijama i odreenim koritenjem zateene
infrastrukture) te do isteka njihova vijeka trajanja trebaju
koristiti gorivo i turbinski sustav za koje su projektirane.

Faktor iskoristivosti elektrana na

ugljen i nuklearnih elektrana je
nizak
(Vjesnik, 10. prosinca 2008.).

Ako se misli na stupanj iskoritenja instalirane

snage, tada to nije istina taj stupanj iskoritenja tih
dvaju tipova elektrana najvei je meu svim tipovima
elektrana: iznosi priblino 7000-7500 sati godinje.
Misli li se na stupanj djelovanja elektrana, on je doista
relativno nizak (od 35 do 40 posto) ali je svojstven
dananjim takvim elektranama u itavu svijetu (vie od
55 posto svekolike svjetske elektrine energije proizvodi
se u takvim elektranama uz takav stupanj djelovanja!)
i ne moe se poveati nekom drugom tehnologijom
energetskoga iskoritavanja ugljena ili nuklearnog goriva.

Ako Vlada eli graditi nuklearku u

Hrvatskoj, o tomu treba raspisati
referendum. Rije je o ekonomski
i ekoloki neprihvatljivoj opciji
u koju bi se uloilo novca kao u
palau, da bi se u energetskom
smislu dobila koliba (Slobodna
Dalmacija, 26. studenog 2008.).
Referendum o bilo kojem energetskom rjeenju
teko bi u nas bio pozitivan, osim dakako o rjeenju
koje bi se oslanjalo iskljuivo na zelenu energiju,
ali ostvarenu postrojenjima u susjedovu dvoritu i
uz ulaganje susjedova novca. Nuklearna elektrana
investicijski stoji mnogo, ali kod koritenja je najjeftinija,
ekoloki s neznatnim optereenjem okolia staklenikim
plinovima, a energetski najiskoristivija - vie od 7.500
sati godinje je ostvarivi stupanj iskoritenja njezine
instalirane snage. Znai, stoji kao palaa, ali i pri
koritenju je doista palaa.

Nizozemska iz smea proizvodi

energiju snage 5.000 megavata,
ali ondje je smee na jednom
mjestu, a ne kao kod nas na 25
upanijskih smetlita (Business, 3.
studenog 2008.).

To jednostavno nije realno. Mogue je u

Nizozemskoj koncentrirana proizvodnja elektrine
energije iz spaljivog dijela smea, ali prethodna obrada
smea u kojoj se razdvajaju pojedini iskoristivi sastojci
smea te njihovo ienje i otprema na koritenje a
osobito komprimiranje spaljivog dijela smea radi
transporta sigurno je disperzirana, jer bi energija
za transport izvornog smea jednostavno pojela
proizvedenu elektrinu energiju. Kako autori te teze
zamiljaju da bi se smee nalo na jednom mjestu u
Nizozemskoj (bez golemog utroka energije za transport
izvornog smea)? Dodue, Nizozemska je manja po
povrini i tlocrtno okupljenija (zauzima romboidni
prostor, ije su dijagonale otprilike 150300 kilometara)
od nae zemlje, ali ipak...
Inae, 2005. godine u Nizozemskoj je iz smea
proizveden priblino jedan TWh elektrine energije.
Uz 5.000 sati godinjeg trajanja instalirane snage,
proizlazi da bi ukupna instalirana snaga svih nizozemskih
elektrana na smee (ili jedne) bila otprilike 200 MW, a ne
5.000 MW.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

19

CIGR

Zakljuci 8. simpozija o sustavu voenja elektroenergetskog sustava

Novi izazovi i obveze

Nakon to je u Cavtatu od 9.
do 12. studenoga 2008. godine
odran 8. simpozij o sustavu
voenja elektroenergetskog
sustava, o emu smo izvijestili
u prolom broju HEP Vjesnika, u
ovom broju donosimo najvanije
zakljuke definirane nakon
prezentiranih referata i rasprava
kroz tri preferencijalne teme.
Tema 1 - Moderna
rjeenja centara voenja
elektroenergetskog sustava
Prva sadrajna cjelina - Informacijski sustavi
i aplikacije u centrima voenja elektroenergetskog
sustava
Stalan razvoj novih aplikacija i funkcija u
elektroprivredama sve je izraeniji i bri te sve vie
prati trendove IT tehnologija;
U kontekstu stvaranja otvorenog trita
elektrine energije mijenjaju se modeli voenja i
organizacija poslovnih procesa, to zahtijeva i sve
ee izmjene programske potpore;
Sve je vie zahtjeva za razmjenom i
dostupnou podataka te je nuno postaviti
teite na standardizaciju, otvorenost,
proirivost i jednostavniju integraciju aplikacija u
elektroprivredama.
Druga sadrajna cjelina - Napredne funkcije u
voenju elektroenergetskog sustava
Vanost trajnog praenja napretka u
tehnologijama;
Otvorenost centara voenja prema novim
funkcijama u budunosti;
Unaprijeenje rada elektroenergetskog
sustava primjenom naprednih funkcija;
Poboljanje rada dispeerske slube
koritenjem naprednih funkcija;
Napredne funkcije centara voenja i usluge
sustava u trinim okolnostima (vjetroelektrane,
trgovina jalovom energijom);
Optimiranje rada sustava u sluaju zaguenja
i lociranje kvarova u elektroenergetskom sustavu
(termiki nadzor, GIS sustav).
Trea sadrajna cjelina - Telekomunikacijska i
mrena rjeenja u procesnim sustavima
20

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Priredila: M. . Malenica

Zajedniko svim referatima je da se na

jednoj strani prikazuju zahtjevi sustava voenja
elektroenergetskog sustava glede brzine,
raspoloivosti, vremena osvjeavanja podataka,
sigurnosti..., a na drugoj strani se pokazuje u
kojoj mjeri IP mrea zadovoljava te uvjete. Kao
najvaniji zahtjev postavlja se pitanje je li postignuta
odgovarajua sigurnost potrebna za sigurno i
pouzdano upravljanje elektroenergetskim sustavom.
Uz sveto, postoji i pitanje fizike odvojenosti IP mree
za potrebe sustava voenja elektroenergetskog
sustava od mree poslovne informatike HEP-a. Uz
konkretnija saznanja u svezi s parametarima HEPove IP mree i zahtjeva korisnika, mogu se dati i
kvalitetniji odgovori na navedena pitanja.

sudionike u radu elektroenergetskog sustava i trita

elektrine energije, tako i institucije i poduzea u
Republici Hrvatskoj, to za struku predstavlja veliki
izazov. I HRO CIGR, poglavito njezini studijski odbori
C1 i C5, pozvani su i obvezni svojim djelovanjem
pridonijeti unaprjeenju, razvoju i predlaganju
novih rjeenja i metodologija utvrivanja, odnosno
regulacije naknada za prijenos, pomonih usluga
sustava i usluga uravnoteenja, openito razvoju i
uvoenju novih rjeenja koji e dovesti do umanjenja
svih rizika pogona, rizika uvoenja trita elektrine
energije, na kraju i ne manje vano, i umanjenja
sveukupnih trokova za operatore mree i njene
korisnike.

Tema 2 - Naknade za koritenje

prijenosne i distribucijske mree
i pomone usluge sustava

Tema 3 - Mjesto i uloga

distribuirane proizvodnje u
elektroenergetskom sustavu s
naglaskom na vjetroelektrane

Siguran i pouzdan elektroenergetskog

sustava je osnovni uvjet za uspostavu trita
elektrine energije, odnosno osnovni uvjet za sigurnu
i pouzdanu opskrbu kupaca elektrinom energijom.
Takve parametre elektroenergetskog sustava
treba zadrati i u budunosti, to iziskuje znaajne
napore u znanstvenom, strunom, tehnikom, ali i
ekonomskom smislu;
Nuan je novi i primjereniji, odnosno
uinkovitiji sustav regulacije naknada za prijenos,
ali i utvrivanja naknada za uravnoteenje sustava,
koji e na razvidan i utemeljen nain takoer voditi
opravdanom prihodu operatora prijenosnog sustava.
U tom smislu predlaemo organiziranje rasprave
o svim kljunim aspektima razvoja i izgradnje
elektroenergetskog sustava, pruanja pomonih
usluga i energije uravnoteenja, kao i ostalim
mehanizmima potrebnim za funkcioniranje trita
elektrine energije;
Regionalne aktivnosti oko formiranja trita
elektrine energije zemalja jugoistone Europe donosi
nove izazove i obveze, za koje se moe oekivati da
e vremenom postajati samo vei. Ukljuivanje u
regionalne procese imat e znaajan utjecaj, ne samo
na Operatora prijenosnog sustava, nego i na ostale
segmente u lancu vrijednosti elektrine energije,
proizvodnju, distribuciju i opskrbu te posebice
trgovinu elektrinom energijom;
Sva prijelazna rjeenja moraju se brzo i
sveobuhvatno struno preispitivati, budui da mogu
biti i najee jesu ograniavajui faktori za efikasan
razvoj trita elektrine energije i unose sumnju
u razvidan i nepristran rad operatora prijenosnog
sustava;
Procesi deregulacije i restrukturiranja
elektroenergetskog sustava te uvoenja trita
postavljaju sve vee zahtjeve i izazove, kako pred sve

Nuna su daljnja istraivanja brzine vjetra

na potencijalnim lokacijama te varijabilnosti
proizvodnje izgraenih vjetroelektrana zbog utjecaja
na planiranje i voenje elektroenergetskog sustava,
osiguranja pomonih usluga, rezervi snaga, energije
uravnoteenja;
Unato velikom broju projekta u razvoju,
njihova realizacija provodi se sporo i traje do sedam
godina;
Potrebno je transparentno definirati
operativne procedure i ekonomske odnose u
svezi s varijabilnou i nesigurnou proizvodnje
vjetroelektrana;
Nuno je razmotriti vrste prikljuaka
vjetroelektrana na elektroenergetski sustav, uz
osiguranje uvjeta za njihov siguran i stabilan pogon;
Uz aktivnu raspravu, osobito predstavnika
investitora i HEP-a trai se, osim implementacije
prikljuka vjetroelektrana na postojee
transformacijske stanice - radijalnog prikljuka, jo i
mogunost tzv. T prikljuka kao jeftinije varijante;
Potrebne su, takoer, razrade tehnikih i
ekonomskih valorizacija postojeih klasinih izvora
za rad na uravnoteenju varijabilne proizvodnje
vjetroelektrana;
Potrebne su detaljne razrade uputa
investitorima glede postupaka i procedura razvoja i
projekata vjetroelektrana;
Nuno se moraju definirati kvote mogueg
prihvata vjetroelektrana, kao i ostalih vrsta
obnovljivih izvora;
Trebalo bi razmotriti potrebne izmjene
i dopune podzakonskih akata i to Opih uvjeta
opskrbe elektrine energije i Mrenih pravila.

Nagrade

Hrvatsko gospodarstvo pred novom praksom i pred oima zajednice

Drutveno odgovorno poslovanje

slika uspjeha i ugleda

Mihovil Bogoslav Matkovi

Na prigodnoj svenosti odranoj u Kongresnoj

dvorani Zagrebakog velesajma, uz predstavnike Vlade
Republike Hrvatske, HGK, HR PSORA,UNDP, sindikata,
poduzetnika - po prvi put su 16.prosinca 2008.
dodijeljene nagrade najboljim tvrtkama u podruju
drutveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj.
to je Index DOP-a?
O klasifikaciji "Indeks DOP-a" govorio je Ruer
Friganovi, direktor Sektora za industriju HGK. Naime,
Index DOP-a je zajedniki projekt HGK i HR PSOR
zapoet prije dvije godine. Cilj je projekta omoguiti
otvoreni uvid u primjenu dragovoljnih drutveno
odgovornih praksi poslovno najuspjenijih malih,
srednjih i velikih hrvatskih tvrtki prema kriterijima Zlatne
kune. Indeks DOP-a je metodologija koja hrvatskim
tvrtkama omoguuje procjenu drutveno odgovornih
praksi i njihovu usporedbu u odnosu na druge tvrtke.
Metodologija definira niz kriterija za ocjenjivanje u est
osnovnih podruja: ekonomska odrivost, ukljuenost
drutveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju,
radna okolina, zatita okolia, trini odnosi i odnosi sa
zajednicom. Raena je po uzoru na sline metodologije,
kao to su Dow Jones Sustainability i Business in
the Community CR Index. Ispunjavanje upitnika je
dragovoljno, a upuen je na 1364 tvrtke te sadri 119
pitanja za velike i srednje tvrtke i 61 pitanje za male
tvrtke iz navedenih est podruja DOP-a. Projekt su
financijski i struno poduprli USAID (kroz AED) i UNDP.
Upitnik je tvrtkama bio dostupan na internetskim
stranicama HGK, gdje su ga one ispunjavale on-line.
Upitnik su otvorile 152 tvrtke, a 32 tvrtke su ga uspjeno
ispunile i zakljuile. Od 32 tvrtke, 11 ih spada u kategoriju
velikih (250 i vie zaposlenika), 12 srednjih (od 50 do 249
zaposlenika) i devet malih (do 49 zaposlenika) tvrtki.
Tvrtke u inozemnom vlasnitvu
Kada se pogleda malo statistike prvog iskustva
s dodjelom nagrade Index DOP-a u Hrvatskoj, vidimo
da je on korektno prihvaen meu gospodarskim
subjektima.. Naravno, treba svakako uzeti u obzir
nedostatak tradicije i nepoznavanja znaenja te
klasifikacije i njenih referenca. Sigurno, kada se
razumijevanje ove nagrade i promocija njene ukupne
vrijednosti malo snanije pokae poslovnoj, medijskoj,
financijskoj i openito drutvenoj javnosti, interes za
Index DOP-a e porasti. Prije toga, odnosno istodobno,
mnogi e potencijalni sudionici za ovaj vrijedni naslov,
trebati mijenjati svoju poslovnu praksu, donijeti u tom
smislu nove poslovne odluke o promjeni poslovne
filozofije prema kojoj nije samo profit cilj postojanja
neke tvrtke ili jednostavnije cilj rada konkretnih, ivih
ljudi. ivot, ili bolje rei poslovni ivot, sloen je, osjetljiv,
rafinirani sadraj razliitih imbenika, sastavnica koje
treba imati u svijesti pa ih egzaktno i implementirati.
Usputno, slobodno je primjetiti jednu oitu injenicu,
da su ovogodinji dobitnici nagrade Indeks DOP-a,
preteito tvrtke u inozemnom vlasnitvu. One jesu
hrvatski poslovni sustavi, ali je vidljivo da menadment
koji je donosio odluke u sferi DOP-a ima taj specifini

dodatni senzibilitet. Vrijeme koje je pred nama e

pokazati da je ta vrsta svijesti, i ta praksa, organski bliska
svim poslovnim sustavima u Hravstkoj. Naravno, meu
takvima je svakako mjesto i Hrvatskoj elektroprivredi, to
emo i pokazati u godinama koje su pred nama.
DOP e gospodarstvo initi prepoznatljivim
u zajednici
estitavi nagraenima te svim tvrtkama koje su
sudjelovale u ovom projektu, predsjednik HGK Nadan
Vidoevi naglasio je kako e se rezultati ove prve godine
projekta vidjeti u godinama koje slijede. Kako je rekao,
ovo je svojevrstan povratak u budunost. Negdanje
je socijalistiko gospodarstvo imalo razvijene elemente
drutveno odgovornog poslovanja, ali za razliku od
tog doba - poslovna uinkovitost je preduvjet koji se
danas trai u ocjenjivanju DOP-a. Uslijedilo je vrijeme
tranzicije iz kojega tek izlazimo, rekao je N. Vidoevi
te napomenuo kako DOP znai stvaranje uvjeta kakve
bismo eljeli imati. Usporedio je to sa eljom i nainom
kako elimo imati ureene privatne okolnosti u vlastitom
domu, da tako treba imati i u poslovnom segmentu.
Predsjednik HGK zahvalio je partnerima u projektu,
poslovnoj zajednici, Ericssonu Nikoli Tesli (koji je donirao
aplikaciju za on-line popunjavanje upitnika) te Vladi, koja
je dala potporu projektu.
Predsjednik Upravnog vijea Hrvatskoga poslovnog
savjeta za odrivi razvoj (HRPSOR) arko Horvat nazvao
je odluke tvrtki da sudjeluju u projektu nagrade DOP-a
hrabrim potezom, naglasio kako je ovaj projekt temeljni
kamen buduih odnosa u hrvatskom gospodarstvu,
a drutveno odgovorno poslovanje postaje njegov
strateki pristup. DOP je ono to e initi gospodarstvo
prepoznatljivim u zajednici, napomenuo je . Horvat.
Stalni predstavnik UNDP-a Yuri Afanasiev naglasio
je kako smo u tekom, ali zanimljivom trenutku, u
vremenu krize koja e zavriti, no pitanje je kada i tko
e je poslovno preivjeti. Nakon ove krize dolazi i kriza
uzrokovana klimatskim promjenama. Stoga danas
ulazimo u promjene paradigme ivota koji se ubrzano
mijenja. Za dvadesetak godina Planet e biti drukiji, a
tvrtke koje e preivjeti razmiljat e unaprijed. Hrvatska
je preivjela rat, a razmiljanje i promocija DOP-a znak
je njezina napretka, rekao je Y. Afanasiev te estitao
tvrtkama koje razmiljaju o DOP-u, koji e postati vaan
za njih i njihov brand.
Dravni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu
gospodarstva, rada i poduzetnitva Leo Begovi
naglasio je kako Vlada Republike Hrvatske podupire
razvoj drutveno odgovornog poslovanja, a hrvatske e
tvrtke u svom radu sve vie pozornosti morati pridavati
DOP-u. Tvrtkama treba biti poticaj da, osim na profit,
budu usmjerene i prema zajednici u kojoj posluju, rekao
je L. Begovi te napomenuo kako e Indeks DOP-a
postati koristan alat za poticanje natjecanja u poslovnoj
zajednici. L. Begovi je naglasio vanost DOP-a u procesu
restruktruranja tvrtki, koje se provodi u dogovoru sa
socijalnim partnerima, a koje mora biti pozorno planirano.
Takoer je najavio i za sljedeu godinu 500 milijuna kuna

Predstavnici tvrtki dobitnica nagrade "Indeks DOP-a" u drutvu

s predsjednikom HGK N. Vidoeviom (navodimo abecednim
redom): Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o., Dalmacijacement
d.d., Ericsson Nikola Tesla d.d., Hauska & Partner d.o.o., Holcim
(Hrvatska) d.d., Konar Institut za elektrotehniku d.o.o. i
Vetropack straa d.d.

Dravni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva,

rada i poduzetnitva Leo Begovi: Vlada RH podupire razvoj
drutveno odgovornog poslovanja, a tvrtkama treba biti
poticaj da, osim na profit, budu usmjerene i prema zajednici
u kojoj posluju

bespovratnih sredstava za gospodarstvo, koja mogu

unaprijediti i zajednicu u kojoj tvrtke posluju.
Osim spomenutih nagrada za najbolje tvrtke u
podruju DOP-a, Struno povjerenstvo projekta donijelo
je odluku da e se priznanja dodijeliti svim tvrtkama
koje su uspjeno ispunile upitnik. Posebna nagrada
dodijeljena je onim tvrtkama koje su, skupivi vie od
75 posto bodova, pokazale zavidan stupanj integracije
prakse DOP-a u njihovu poslovanju. elja organizatora je
potaknuti to vei broj hrvatskih tvrtki na sudjelovanje u
Indeksu DOP-a i nastaviti razvoj drutveno odgovornih
i dugorono odrivih poslovnih praksi u Hrvatskoj.
Napomenimo da se dodjela nagrada odrala pod
pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
Nakon sveane dodjele nagrada odrana je
rasprava u okviru okruglog stola s temom "Drutveno
odgovorno poslovanje i odrivi razvoj". Sudjelovali
su dravni tajnik Leo Begovi, Susan Bird iz Europske
komisije (DG Employment), predsjednica Uprave Ericsson
Nikola Tesla d.d. Gordana Kovaevi, pomonik direktora
tvrtke Hartmann d.o.o. Marko tefan, lan Nacionalnog
vijea za konkurentnost Ivan Vidakovi, predsjednica
Udruge Zelena Istra Duica Radoji te Domagoj Ferdebar
iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

21

CIRED

Studijski odbor 5 Razvoj sustava Hrvatskog ogranka

Meunarodne elektrodistribucijske konferencije

Ohrabrujue veliko zanimanje

za preporuene teme

Doc.dr.sc. Sran utobradi

S obzirom na usko podruje rada

Studijskog odbora 5, prezentiran
je relativno veliki broj referata koji
su privukli pozornost sudionika
Savjetovanja te rezultirali ustrom
raspravom i s tog stanovita - Prvo
savjetovanje CIRED-a bilo je vrlo
uspjeno, a za idue e preporuene
teme obuhvatiti aktualne probleme
planiranja distribucijskog sustava
Studijski odbor 5 Razvoj sustava je tijekom prvog
savjetovanja CIRED-a, odranog u svibnju o.g., razmotrio
tri preporuene teme i to: Priprema planova razvoja
i izgradnje (est referata), Organizacijski i financijski
imbenici u provedbi planova izgradnje (etiri referata) i
Investicije za zamjenu dotrajale opreme (jedan referat).
Javno je prezentirano svih 11 recenziranih referata.
Zasjedanje SO 5 vodio je predsjednik Odbora doc.
dr.sc. Sran utobradi, tajnik je bio Goran Strmeki, a oni
su, uz Anelka Tunjia, i struni izvjestitelji.
Priprema planova razvoja i izgradnje
U okviru ove teme, obraene su podteme:
Koritene metode te iskustva u izradi trogodinjih
planova razvoja i izgradnje distribucijske mree u
Republici Hrvatskoj (tri referata), Planiranje distribucijske
mree i regulatorni okvir (dva referata) i Planiranje voda
110 kV (jedan referat).
Na temelju izlaganja autora o referatima, odgovora
na recenzentska pitanja i pitanja postavljenih nakon
izlaganja referata, doneseni su zakljuci kako slijedi.

1. Za sve kategorije ulaganja u distribucijsku

mreu treba definirati dugorone ciljeve te provesti
simulacije ostvarivanja pojedinanih ciljeva u vremenu.

2. Prikljuak distribuirane proizvodnje na

distribucijsku mreu uvjetovan je razliitim interesima
i pogledima sudionika te namee odreene dvojbe.
Potrebno je provesti istraivanja u realnim uvjetima, s
ciljem da se doe do rjeenja koja e biti prihvatljiva za
sve sudionike tog procesa.
3. AHP metoda se pokazuje kao perspektivan
pristup u planiranju distribucijskog sustava, uz stalnu
doradu metodolokih utemeljenja i koritenih kriterija.
4. Primjena poticajne regulacije je opravdana, ali
prethodno treba stvoriti odgovarajui zakonodavni okvir.
5. Potrebno je poraditi na utvrivanju
meusobnog utjecaja trokova poslovanja (s naglaskom
na trokovima odravanja), tzv. OPEX te investicijskih
trokova, tzv. CAPEX.
6. Polaganje kabela 110 kV postaje realna i
opravdana opcija i izvan gradskih sredita.
Organizacijski i financijski imbenici u
provedbi planova izgradnje
U okviru te teme, s po jednim referatom obraeni
su razliiti problemi iz prakse vezani za proces planiranja
i izgradnje distribucijskog sustava, kao to su: interna
mrea u vjetroelektrani, prorauni distribucijske mree,
baze podataka mjernih podataka o optereenjima i
iskustva u pripremi izrade projektne dokumentacije.
Na temelju izlaganja autora o referatima, odgovora
na recenzentska pitanja i pitanja postavljenih nakon
izlaganja referata, doneseni su zakljuci kako slijedi.

1. Prikljuak velikih vjetroelektrana zahtijeva

primjenu nestandardnih rjeenja, koja treba istraiti u
naim uvjetima.
2. U terenskim uvjetima opravdana je primjena
jednostavnih raunalnih programa za depna raunala.
3. Baze podataka su nuan preduvjet za
uinkovito poslovanje svakog operatora distribucijskog
sustava pa treba poduprijeti njihovu primjenu u praksi.

Fotozapaaj

Veliki prasak
udan je taj otoni ivot. Deset dugih mjeseci hibernacije, tijekom koje se skuplja snaga
za ljetna stampeda s kopna. Razmiljam o tomu dok osvajam dugu bolsku etnicu to vodi
do Zlatnog rata. Okreem se oko svoje osi: nikog pokraj mene, nikog iza, nikog desno, nikog
lijevo
Kad ono, tri kamene glave ispred mene stale. Zapravo, stala ja ispred njih i pitam se to
simboliziraju one tri (ova s ondulacijom, ova obrijana i ova neodluna)?! A onda mi pogled
padne na malu metalnu ploicu koja rjeava sve moje dvojbe. To kameno trojstvo zove se, ni
vie ni manje, nego Big Bang, po poznatoj teoriji o nastanku Svemira. Zanimljivo je da ju je
takvim imenom (Veliki prasak) krstio upravo njen veliki protivnik, poznati britanski astrofiziar
Fred Hoyle jo 1949. godine, rugajui se na njen raun u jednoj radio-emisiji. Krsna kuma,
pak, ovog brakog praska je akademska kiparica Anela Nikoli, koja ga je tu postavila kako bi
osamljenim etaima i uvarima plae u zimskom razdoblju pravio drutvo.
M..M.
22

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Baza optereenja TS 10(20)/0,4 kV Elektre Zagreb je

dobar primjer implementacije.

4. Odstupanje ulaznih podloga za projektiranje od

stvarnog stanja je veliki problem u procesu projektiranja
elektroenergetskih objekata. Potrebno je sustavno raditi
na sreivanju svih relevantnih ulaznih podloga kako bi se
ubrzao postupak projektiranja i izgradnje.
U okviru te teme, obraena je jedna tema vezana
za obnovu dotrajalih kabelskih mrea srednjeg napona.
Na temelju izlaganja autora o referatima, odgovora
na recenzentska pitanja i pitanja postavljenih nakon
izlaganja referata, zakljueno je:
- nuno je definirati kriterije za zamjenu dotrajalih
kabela 10(20) kV na razini HEP Operatora distribucijskog
sustava, osobito stoga jer je rije o dugotrajnim i skupim
aktivnostima.
Relativno veliki broj referata uskog
podruja rada SO 5
S obzirom na usko podruje rada ovog Studijskog
odbora, moe se zakljuiti da je prezentiran relativno
veliki broj referata koji su privukli pozornost sudionika
Savjetovanja te rezultirali ustrom raspravom. S tog
stanovita, Prvo savjetovanje bilo je vrlo uspjeno.
Ohrabrujue je veliko zanimanje autora i sudionika
Savjetovanja za predloene preporuene teme.
SO 5 e naknadno predloiti preporuene teme za
sljedee savjetovanje HO CIRED-a, s tim to e naglasak
biti na aktualnim problemima planiranja distribucijskog
sustava, poput tema:
- izrada i provedba planova razvoja HEP Operatora
distribucijskog sustava, s naglaskom na kriterijima za
planiranje;
- regulatorni okvir kod planiranja distribucijskog
sustava, ukljuujui i interakciju s tarifnim sustavom za
distribuciju;
- metode za planiranje distribucijskog sustava;
- planiranje distribucijske mree u uvjetima
znaajnog udjela prikljuenih distribuiranih izvora.

Energetska uinkovitost

Energetski institut Hrvoje Poar regionalni centar za energetske preglede, uinkovitost i planiranje

Dodatna kvaliteta

Tatjana Jalui

Energetski institut Hrvoje Poar

uspostavlja se kao regionalni
referentni centar za energetske
preglede i planiranja, koja se
odnose na energetsku uinkovitost,
proraun energetskih znaajki zgrada,
energetsko certificiranje zgrada,
izradu energetske bilance, planiranje u
energetici, edukaciju i informiranje
Krajem 2008. godine, Hrvatski institut za
tehnologiju (HIT) i Energetski institut Hrvoje Poar
(EIHP) potpisali su Ugovor o financiranju projekta "EIHPRegionalni referentni centar za energetske preglede,
uinkovitost i planiranje", u vrijednosti od priblino dva
milijuna kuna. Projekt e financirati HIT u razdoblju od 27
mjeseci, kao dio svog programa TEST, kojim se financiraju
pretkomercijalne istraivake djelatnosti razvoja novih
tehnologija do faze izrade prototipa.
Cilj Projekta je uspostavljanje EIHP-a kao regionalnog
referentnog centra za energetske preglede i planiranja,
koja se odnose na energetsku uinkovitost, proraun
energetskih znaajki zgrada, energetsko certificiranje zgrada
te izradu energetske bilance. Tim Projektom, institucije i
pojedinci osposobit e se za izvoenje energetskih pregleda
i certificiranje zgrada. Njime e se usavriti energetsko
planiranje na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini te
nastojati kvalitetno informirati graane. Projekt, osim toga,
ukljuuje i osposobljavanje za savjetovanje kod izgradnje
obiteljskih kua.
Spomenuti ugovor je u ime HIT-a potpisao direktor
HIT-a Pero Munivrana, a u ime IHP-a njegov ravnatelj
dr.sc. Goran Grani, koji je i voditelj Projekta. Podrobnije
smo o tom projektu saznali od G. Grania.
Za istu uslugu potroiti manje energije!
Na pitanje tko je i zbog kojih razloga pokrenuo
spomenuti Projekt, G. Grani odgovara:
- Mi smo, kao Institut, pokrenuli takvu zamisao, a
prepoznavi njenu vrijednost, HIT je odluio financirati
takav projekt. Ponajprije bih objasnio zadau HIT-a
koji, ustvari, potie dijalog znanosti i gospodarstva.
Financiranjem odreenih znanstveno-istraivakih
projekata, on stvara uvjete za novu tehnoloku politiku,
odnosno za novu gospodarsku aktivnost. Takvim
projektom Institut Hrvoje Poar e osposobiti niz
pojedinaca i institucija za poslove koji e u budunosti
prerasti u vanu gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj.
Nekoliko je razloga koji su potaknuli Institut
na pokretanje Projekta. Prvi i temeljni jest rast cijene
energije, zbog ega u fokus dolazi nain njena koritenja
na svakoj razini, od pojedinca do drave. Drugi su
razlog klimatske promjene, gdje je najdjelotvornija
mjera smanjenje potronje energije, odnosno poveanje
energetske uinkovitosti (za istu uslugu potroiti manje

U poslovnoj zgradi energetskog instituta "Hrvoje Poar" koncipirano novo energetsko rjeenje - GUK sustav za grijanje,
ventilaciju i hlaenje, a sastoji se od toplinske podstanice, dizalice topline s bankom leda te trigeneracijskog sustava

energije). Nadalje, Hrvatska je na pragu lanstva u

EU, to znai da mora preuzeti njene steevine. Kako
je u naoj zemlji zapoela implementacija europskog
zakonodavstva, to podrazumijeva i certificiranje zgrada,
uvoenje energetskih pregleda
Za takve poslove u Hrvatskoj je potrebno
osposobiti veliki broj ljudi i institucija. Procjenjuje se da
e za energetske preglede trebati osposobiti priblino
500 ljudi - tehnikih kadrova, iz graevinske, strojarske,
elektro, naftne i plinske struke. Prvi je korak priprema
kvalitetne dokumentacije za educiranje. S obzirom
na to da Institut moe provoditi energetske preglede
od pojedine zgrade do drave, u cijelom tom opsegu
planira pripremiti prirunike i to za energetske preglede,
planiranje i bilance te osposobiti ljude koji e to provoditi.
Ta zadaa, napominje G. Grani, logian je slijed
niza aktivnosti Instituta, koji je prije desetak godina
pokrenuo nacionalne energetske projekte. Obnovljivi
izvori, energetska uinkovitost to su bila pitanja o
kojima se tada vrlo malo govorilo. Danas je stanje na tom
podruju u Hrvatskoj bitno drukije:
- U Hrvatskoj ipak dobivamo zakonski okvir
slian onomu u zemljama EU, bez obzira na to jesmo li
zadovoljni brzinom njegova donoenja ili nismo. Sada je
uinjen i jedan iskorak te unosimo dodatnu kvalitetu u
podruje energetske uinkovitosti, ocjenjuje G. Grani.
Institut ovime, naglaava G. Grani, ne osniva novi
centar, ve svom nazivu pridodaje novu djelatnost.
EIPH, kae njegov ravnatelj, ne eli biti jedini, ali
eli biti najbolji u spomenutim poslovima. Osim toga,
planira takve usluge pruiti i zemljama u regiji, u emu je
prednost poznavanje jezika. Institut je ve aktivan u Bosni
i Hercegovini, Crnoj Gori te na Kosovu, a priprema se za
rad u Srbiji, Makedoniji i Albaniji.
Najvee mogunosti poveanja energetske
uinkovitosti u zgradarstvu
Zar nije neobino da se, kupujui vozilo,
raspitujemo koliko e troiti energije, a kad je rije

o kui, stanu ili poslovnom prostoru, to nam ini

se - nije vana stavka, jer taj podatak rijetko tko trai,
a teko da ga i moemo saznati? Uskoro e se i to
promijeniti prihvati li se i u naoj zemlji naelo energetske
uinkovitosti kao dio svakodnevne prakse, bilo pojedinca
ili tvrtke.
Zakonska regulativa, kao temelj, u Hrvatskoj
jo nije do kraja posloena. Ipak, moe se rei da se
u pogledu energetske uinkovitosti stvara pozitivno
okruenje, prije svega zakonodavno, ali sve vie i
poslovno. EIPH je upravo za Ministarstvo zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva izradio metodologiju
energetskih pregleda. U budunosti e, primjerice, svaka
tvrtka morati obaviti energetski audit.
Najvee mogunosti za smanjenje potronje energije
i poveanje energetske uinkovitosti su u zgradarstvu, na
koje otpada priblino 40 posto potroene energije.
- To je realan potencijal. Tu ne trebamo nove
tehnologije niti nove materijale sve ve postoji. Prema
naem iskustvu, odnosno na temelju pilot projekata
sve zgrade izgraene od 1945. do 1987. godine imaju
mogunost smanjenja potronje energije za 65 posto, a
neke i vie.
Meutim, postojee zgrade sa socijaliziranim
trokovima bit e, smatra G. Grani, veliki izazov za
primjenu naela energetske uinkovitosti. U gospodarenju
energijom, kljuna je izravna veza korisnika i njegovih
trokova to u takvim objektima esto ne postoji, jer se
pri njihovoj izgradnji o tomu nije vodilo rauna. Stoga
e one puno tee postati energetski tedljive, u odnosu
na nove zgrade. Premda danas malo zaostajemo za
svijetom, regulativa koja se odnosi na energetsku
uinkovitost kod izgradnje znatno je bolja od negdanje.
U Hrvatskoj je energetski uinkovita izgradnja mogua,
a za to ne postoje prepreke ni u znanju niti u potrebnim
materijalima. Dokaz tomu je i zgrada Energetskog
instituta Hrvoje Poar u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj
je mudrom rekonstrukcijom potronja energije smanjena
za 65 posto!
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

23

Branitelji

Zakonito i uredno
poslovanje u 2008.

lanovi Nadzornog odbora ROZH-a zaokruili su 2008. godinu

Poslovanje Regionalnog odbora zapadne

Hrvatsku, UHB HEP-a 1990. -1995. u 2008. godini
bilo je uredno i zakonito, zakljueno je na sjednici
Nadzornog odbora ROZH-a, odranoj u prostorijama
Elektroprimorja u Rijeci.
Nadzorni odbor je, nakon pregleda financijskih
dokumenata, utvrdio kako su financijske transakcije
i dokumenti voeni prema zakonskoj regulativi i
propisima o knjigovodstvenim ispravama. Proraun za
2008. godinu je potovan, a s prihodima i rashodima
se postupalo planski.

Takoer je utvreno da je tijekom prole godine

premjeteno sjedite ROZH-a iz Gospia u Rijeku pa
je, sukladno tomu, zatvoren stari i otvoren novi iro
raun ROZH-a.
Sjednici su, osim lanova Nadzornoga odbora,
nazoili i predsjednik Nadzornog odbora UHB
HEP-a Josip op, predsjednik i tajnik ROZH-a Davor
Tomljanovi i Neven Cuculi te predsjednik Podrunice
Elektroprimorja Dubravko Beretin.
I. Tomi

Regionalni odbor zapadne

Hrvatske Udruge hrvatskih
branitelja HEP-a

Pomo
prijateljima
Dvojica branitelja, lanova UHB HEP-a
1990. 1995. iz ROZH-a, koji su zbog
zdravstvenih tegoba potraili pomo prijatelja iz
Udruge, ovih dana su tu pomo i dobili.
Jedan je branitelj morao kupiti iznimno
skupi medicinski aparat. ROZH je zatraio pomo
sredinjice Udruge i ona nije izostala. U akciju
za pomo ukljuili su se svi regionalni odbori i
omoguili nabavu branitelju nunog aparata.
Drugi je branitelj, takoer iz ROZH-a,
zbog tekih zdravstvenih tegoba u obitelji
trebao znatna novana sredstva. U akciju
pomoi ukljuili su se branitelji ROZH-a i drugi
zaposlenici Elektroprimorja pa su potrebna
sredstva ubrzo prikupljena. Ovom prigodom
dvojica branitelja, koji su dobili pomo, i
elnitvo ROZH-a zahvaljuju sredinjici Udruge
te svim regionalnim odborima, kao i braniteljima
ROZH-a te zaposlenicima HEP-a koji su se
ukljuili u akciju te pomogli prijateljima.
I. Tomi

Radniko vijee Prijenosnog podruja Osijek odralo skup radnika

Za potivanje kolektivnog ugovora

Skup radnika PrP Osijek

Radniko vijee HEP OPS PrP Osijek odralo je 16.

prosinca 2008. godine, u prostorijama Elektroslavonije,
redoviti godinji skup radnika. Izvjee o radu Radnikog
vijea Prijenosnog podruja Osijek podnio je predsjednik
Saa otari, koji trenutano obnaa i dunost
predsjednika Glavnog radnikog vijea HEP OPS-a. Na
skupu je naglaeno odlina suradnja Radnikog vijea
s direktorom PrP-a Osijek Nikolom Jamanom, koja bi,
reeno je, trebala biti primjerom i drugim direktorima te
24

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Direktor PrP Osijek Nikola Jaman izvijestio je Radniko vijee o poslovanju, razvoju i uvjetima rada

njihovom ozbiljnijem shvaanju radnika i radnikih prava.

Izvjee o stanju i rezultatima poslovanja, razvojne
planove i njihov utjecaj na gospodarski i socijalni poloaj
radnika, kretanje i promjene u plaama te izvjee o
zatiti i sigurnosti na radu i mjerama za poboljanje
uvjeta rada podnio je direktor Nikola Jaman.
U ime Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata
govorio je Dinko Andabaka, koji je naglasio kako e se
sindikati boriti da ne doe do promjena Kolektivnog

ugovora, odnosno do smanjivanja prava radnika, zbog

gospodarske krize, najavivi sindikalne akcije bude li do
toga dolo.
Na skupu je proitan i prosvjed predstavnika
Nezavisnog sindikata radnika HEP-a. Smatrajui da nisu
na zadovoljavajui nain obavijeteni o vremenu i mjestu
sastanka, zatraili su odgodu ili izvanrednu sjednicu
Radnikog vijea PrP-a Osijek.
D.Karna

Znanstveni naslovi

Sandra Hutter, prva ena s naslovom doktora znanosti u Elektri Zagreb

Svestrana znanstvenica i
zaljubljenik u prirodu
Od 14. studenog prole godine, kadrovska
slika Elektre Zagreb bogatija je za jedan znanstveni
naslov doktora znanosti. Sandra Hutter doktorirala
je na Technische Universitt Graz, Austria Institut fr
Hochspannungstechnik und Systemmanagement s
temom "Numeriki model elektrinog luka za proraune
sklopnih operacija" i stekla struni naziv doktora
tehnikih znanosti. Znanstveni doprinos dizertacije je
prepoznat u razvoju univerzalnog black box modela
elektrinog luka primjenjivog za simulacije sklapanja
prekidaa pri kratkom spoju u mrei, prekidanju malih
induktivnih struja, proraunima sklopnih prenapona i
vrlo brzih prijelaznih prenapona u GIS-u, za koje su dani i
praktini primjeri metoda prorauna.
Naa kolegica S. Hutter je osnovnu i srednju kolu
pohaala u Zagrebu, a zavrnu godinu Matematike
gimnazije pohaala je na Lyman High School na Floridi
u SAD. Dodiplomski studij elektroenergetike zavrila je
na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveuilita
u Zagrebu, kao i poslijediplomski magistarski studij s
temom: "Model tropolno oklopljenog plinom izoliranog
rasklopnog postrojenja za proraune vrlo brzih prijelaznih
prenapona".

U Elektri Zagreb zaposlena je od 2006. godine, u

Slubi za voenje pogona Odjelu za zatitu i mjerenja.
Prije toga radila je u Zavodu za visoki napon i energetiku
pri Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu te
u tvrtki Konar Generatori d.d. Zagreb, kao projektant
asinkronih strojeva. Pohaala je brojne teajeve i struno
se usavravala u Hrvatskoj i u inozemstvu. Za svoja
znanstvena dostignua primila je i nekoliko priznanja, od
kojih izdvajamo Srebrnu plaketu Nagrade "Josip Lonar"
za istaknuti magistarski rad 2003. godine i "Presidential
Aword" nagradu za izvrstan uspjeh. Takoer je
dobitnica stipendije za usavravanje njemakog jezika
AD neprofitne meunarodne organizacije za suradnju
u obrazovanju i istraivanju, s fokusom na akademsku
mobilnost studenata.
Osim respektabilnih znanstvenih referenci, valja
naglasiti da je dr. sc. S. Hutter pasionirana putnica, o
emu svjedoe i njeni putopisi objavljeni u HEP Vjesniku.
Aktivno se bavi planinarstvom, ronjenjem i fotografijom.
Da je svoje hobije uspjeno spojila u jedinstvenu cjelinu
svjedoe i njene fotografije koje je izlagala na izlobama
"Djelatnici FER-u za Boi" u galeriji FER-a i Knjievnom
klubu Booksa, a putopise je objavljivala i u Hrvatskom

Sandra Hutter nakon sveanosti potvrde steenog

strunog naziva doktora tehnikih znanosti na
Technische Universitt Graz, Austria Institut fr
Hochspannungstechnik und Systemmanagement

zemljopisu i Vjesniku. Dobitnica je diploma i nagrada

Fotokluba Zagreb i Fototkluba Kukljica, a osvojila je i
nagradu na Weltweitwandern natjeaju.
Ivana Brnada

Zlatko Tonkovi, novi doktor znanosti u HEP Plinu

Okrunjeno dugogodinje iskustvo i znanje

Hrvatska elektroprivreda je od 12. prosinca 2008.
godine bogatija je za jo jednog doktora znanosti. Na
Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, Sveuilita
Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, doktorat je obranio
Zlatko Tonkovi, direktor Sektora za pogon i odravanje
HEP Plina d.o.o. s temom Procjena preostalog vremena
uporabe oteenih polietilenskih plinovodnih cijevi.
Dr. sc. Z. Tonkovi je roen 1954. godine u Osijeku,
gdje je zavrio Tehniku strojarsku kolu 1973. godine,
a diplomirao 1979. godine na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu. Magistrirao je 2002.
na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, Sveuilita
Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku s radom Prilog
istraivanju brtvljenja cijevnih navojnih spojeva gradskih
plinovoda s pomou anaerobnih brtvenih smjesa.
U HEP Plinu dr.sc. Z. Tonkovi radi od 1984.
godine. Jedan je od utemeljitelja konferencije plinara
Skup o prirodnom plinu, koja se od 2003. svake godine
odrava u Osijeku. Od poetka obnaa dunost voditelja
Organizacijskog odbora.
lan je Skuptine Hrvatske komore arhitekata i
inenjera u graditeljstvu te je ovlateni strojarski inenjer
za sve strune smjerove u graditeljstvu. U Hrvatskom
zavodu za norme lan je Tehnikog odbora TO502 (plinski
aparati). Bio je lan Savjeta za tehnika pitanja pri Vijeu
za regulaciju energetskih djelatnosti. Dopredsjednik
je Hrvatske strune udruge za plin. Bio je suradnik
na tehnologijskom projektu TP-03/152-03 Brtvljenje
cijevnih navoja gradskih plinovoda (voditelj prof. dr.
sc. Pero Raos). Suradnik je na znanstvenim projektima
152-1521473-1474 Napredni postupci izravne izradbe
polimernih proizvoda (voditelj prof. dr. sc. Pero Raos)

i 152-1521473-1476 Suvremene tehnologije spajanja

lakih strojarskih konstrukcija (voditelj prof. dr. sc. Ivan
Samardi), oba financirana od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta Republike Hrvatske.
Tijekom svog bogatog strunog rada u
gospodarstvu, osmislio je i proveo vie tehnikih
poboljanja, od kojih valja izdvojiti konstrukciju ureaja
za zavarivanje pod tlakom elinih kunih prikljuaka
plinovoda.
Koautor je ukupno 11 znanstvenih i strunih
radova objavljenih u asopisima i zbornicima radova sa
znanstveno-strunih skupova.
Polimerni materijali za izradu plinovodnih
cijevi - sigurnosni i gospodarski imperativ
kvalitete cjevovoda
Njegov doktorski rad bavi se problemom procjene
preostalog vremena uporabe oteenih polietilenskih
plinovodnih cijevi. Stanje plinovodnog sustava utjee
na pouzdanost i sigurnost uporabe prirodnog plina.
Pritom se kvaliteta cjevovoda namee kao sigurnosni
i gospodarski imperativ. Razmotreni su polimerni
materijali za izradbu cijevi. Zbog okvira rada, posebice
je razmotrena dostupna literatura o istraivanjima
trajnosti polietilenskih cijevi. U eksperimentalnom dijelu
rada ponajprije su provedena ispitivanja karakteristinih
svojstava odabranih tipova polietilena od kojih se
izrauju plinovodne cijevi PE 80 i PE 100. To su gustoa,
rastezna vrstoa, modul rasteznosti, maseni protok
taljevine, talite i stupanj kristalnosti. Na temelju
rezultata provedenih ispitivanja, uoene su znaajne
razlike u svojstvima materijala.

Glavni dio eksperimentalnih istraivanja obuhvatio

je ispitivanje utjecajnih faktora na procjenu preostalog
vremena uporabe oteenih polietilenskih plinovodnih
cijevi. Analizirana su tri utjecajna faktora: duljina zareza,
dubina zareza i tlak u cijevi. Rezultati koji su izvedeni
iz provedenog plana pokusa ispitanih cijevi do loma
pokazuju da je trajnost uvelike smanjena to su dubina
zareza i tlak u cijevima vei. Odzivne funkcije loma cijevi
u podruju ispitivanja utjecajnih faktora pokazuju da
postoji razlika u postojanosti na lom izmeu polietilena
PE 100 i PE 80. Bolja postojanost na lom polietilena PE
100 u odnosu na PE 80 posljedica je vee molekulne
mase i vieg stupnja kristalnosti PE 100.
Denis Karna

Dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu dr.sc.

Ivan Samardi estita Zlatku Tonkoviu nakon obrane
doktorata
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

25

SAP

SAP poslovna platforma (1)

Dragocjena
potpora poslovanju
SAP isporuuje poslovnu platformu, koja
koristi vane informatike resurse, poboljava
uinkovitost nabavnog lanca igradi snane
odnose s korisnicima.
SAP primjenjuje priblino 15 milijuna korisnika
u vie od 130 drava, kako bi integrirali svoje
poslovne procese, poveali kompetitivne
mogunosti, ostvarili bolji povrat ulaganja uz
nii ukupni troak.
Za informatiku potporu efikasnog, transparentnog i nediskriminirajueg
poslovanja operatora mree HEP Operatora distribucijskog sustava
u okolnostima potpuno otvorenog trita elektrine energije te to
kvalitetnije pripreme i mogunosti komercijalno uspjenog nastupa HEP
Opskrbe na liberaliziranom tritu elektrine energije pojavila se potreba za
implementacijom rjeenja informacijskog sustava za upravljanje energetskim
podacima te implementacijom rjeenja informacijskog sustava za upravljanje
poslovima vezanim za povlatene kupce elektrine energije.
Rjeenje, koje je obuhvaeno ovim projektom, je SAP Industry Solution
for Utilities (IS-U). Stoga, Voditelj SAP Projekta Jozo Berei itateljima HEP
Vjesnika, poglavito zaposlenicima HEP-a, u ovom broju iscrpno predstavlja
korporaciju SAP AG, SAP d.o.o. Hrvatska, navodi brojne prednosti SAP rjeenja
te objanjava SAP industrijsko rjeenje za energetiku (SAP IS-U). U iduem broju
nastavljamo s prikazom Projekta implementacije SAP IS-U rjeenja u HEP-u..
SAP AG korporacija s vie od 40 tisua zaposlenih
Utemeljen 1972. godine, SAP (Systems Applications and Products ....
in Data Processing) je prepoznat kao lider u osiguravanju kolaborativnog
poslovanja za sve tipove industrija i za sva vea trita pa tako i hrvatsko.
Uporabom najboljih tehnologija, usluga i razvojnih resursa, SAP isporuuje
poslovnu platformu, koja koristi vane informatike resurse, poboljava
uinkovitost nabavnog lanca igradi snane odnose s korisnicima. Sjedite
korporacije je uWalldorfu, u Njemakoj. SAP je kotiran na nekoliko svjetskih
burzi pod simbolom "SAP", meu kojima su frankfurtska i njujorka.
Danas vie od 45.000 tvrtki koristi SAP, kao potporu svom poslovanju.
Rjeenja su prilagoena za vie od 25 industrija. Priblino 15 milijuna korisnika
u vie od 130 drava koristi SAP, kako bi integrirali svoje poslovne procese,
poveali svoje kompetitivne mogunosti, ostvarili bolji povrat ulaganja (ROI) uz
nii ukupni troak vlasnitva (TCO).
SAP zaposlenika je vie od 40.000, s tim da vie od 12.500 radi na razvoju
(31. prosinac 2006.). Postoji i jedinstveni ekosustav partnera, kojih je danas vie
od 1.600, to ukupno ini vie od 180.000 SAP konzultanata.
SAP u Hrvatskoj
SAP d.o.o. Hrvatska predstavnik je SAP AG-a u naoj zemlji, utemeljen 1995.
godine. Hrvatska lokalna verzija SAP-a postoji od 1996. godine i danas obuhvaa:
24.000 prevedenih termina i izraza, verificiranih unutar SAP korisnike
zajednice,
vie od dva milijuna prevedenih linija komponenti grafikog korisnikog
suelja (GUI-a),
26

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

odravanje pravnih elemenata (poreza, zakonskih izvjea, programa

plaanja, izrauna plaa i drugog).
SAP podupire sve vodee jezike poslovanja, ukljuujui i hrvatski. Temelj
prevoenja SAP rjeenja je terminoloki, na koji se nadograuju jezini elementi,
koji predstavljaju interakcije korisnika s raunalom. Pitanje jezika i prevoenja je
dinamino, s obzirom na razvoj i promjene jezika, kao i potrebu uvoenja nove
terminologije diktirane svjetskim tehnolokim i poslovnim trendovima.
Zajedniki zakonodavni propisi odnose se na zakonske elemente koji
vrijede za veinu ili za sve tvrtke. Zbog izrade i odravanja programskih
segmenata za potporu tim elementima poslovanja, SAP s neovisnim
strunjacima prati skup zajedniki primjenjivih zakonskih propisa te verificira
njihovo znaenje i praksu provedbe. Ugradnjom uobiajenih poslovnih praksi
u hrvatsku inaicu svojih rjeenja, SAP izlazi u susret korisnicima, podupirui
funkcije i prakse koje su ustaljene na hrvatskom tritu. Kljuni element za
lokalnu inaicu rjeenja je komunikacija s tritem i pojedinanim korisnicima.
Ona omoguuje najbolje pristupe za planiranje i uvoenje novih inaica rjeenja
(nove inaice nastaju praenjem novih SAP rjeenja) te za planiranje poboljanja
ili promjene inaice zbog zakonskih ili jezinih promjena. U Hrvatskoj je aktivna
i korisnika udruga HRUSKO (http://www.open.hr/hiz/hrusko/). Ona povezuje
korisnike SAP rjeenja, koji svojim iskustvom mogu i ele pridonijeti njihovom
kvalitetnom koritenju te istodobno biti u korak s aktualnim realizacijama
projekata, kako bi saznali iskustva drugih tvrtki koja ih koriste. SAP d.o.o.
Hrvatska usko surauje s tom udrugom, oslukujui elje i probleme korisnika
pri njihovom svakodnevnom radu sa SAP rjeenjima te proaktivno nudi
poboljanja postojeih i/ili nova rjeenja.
Brojne prednosti SAP rjeenja
SAP prua sveobuhvatan skup poslovnih prednosti, ukljuujui:
bolje donoenje odluka -pristup pravim informacijama u stvarnom
vremenu kako bi se pravodobno pristupilo izazovima i proaktivno iskoristile sve
mogunosti;
poveanu produktivnost, uinkovitost i razumijevanje - proireni doseg
poslovnih procesa omoguuje ukljuivanje vie ljudi u stvarnom vremenu,
kako vlastitih zaposlenika, tako i vanjskih suradnika; omoguuje jednostavan,
konsolidiran i konzistentan pogled na poslovne procese;
smanjivanje trokova veom fleksibilnou - koritenjem dodatnih
poslovnih funkcionalnosti, sukladno razvoju potreba i zahtjeva; SAP se temelji
na SAP NetWeaver tehnolokoj platformi, to omoguuje integraciju SAP
aplikacija s aplikacijama drugih dobavljaa, ime se tite i maksimalno koriste
prijanje IT investicije;
prilagodljivost poslovnim promjenama - neograniena integracija
cjelokupnih procesa i iskoritavanje najnovijih web tehnologija;
smanjeni rizik -implementacija SAP rjeenja s minimalnim
poremeajima aktualnih poslovnih procesa; koritenjem SAP-a kao stratekog
partnera za dugoroni rast i razvoj;
bolje financijsko i korporativno upravljanje - vea transparentnost
organizacije te pridravanje globalnih i lokalnih zakonskih regulativa;
optimiran IT troak - eliminira visoki troak integracije i potreba za
nabavom dodatnih IT rjeenja; inkrementalno dodavanje rjeenja ovisno o
potrebama i zahtjevima;
bri i vei ROI - instalacija SAP rjeenja koritenjem brzih
implementacijskih tehnika omoguuje vee utede nego u tradicionalnim
pristupima;
povean moral i produktivnost zaposlenika - prua zaposlenicima
samouslune aplikacije, ime poveava njihovu produktivnost i moral.

Integracija kao znaajka SAP-ovih rjeenja

SAP industrijsko rjeenje za energetiku

SAP rjeenje poboljano je industrijski-specifinim funkcionalnostima i
najboljim poslovnim praksama, utemeljenim na SAP poslovnom iskustvu, duljem
od 30 godina. SAP razumije specifinost i vanost svake pojedine industrije te
upravo zbog toga u SAP svijetu ne postoji generiko rjeenje za industrije. SAP
industrijska rjeenja temelje se na iscrpnom poznavanju procesa koji pokreu
poslovanje tvrtke. Na taj nain, SAP pomae pri donoenju kvalitetnih stratekih
odluka utemeljenih na pravodobnim i tonim informacijama sa svrhom
postizanja vee transparentnosti, boljeg poznavanja korisnika i poveanja
uinkovitosti.

SAP rjeenje danas je optimirano za vie od 25 industrija

SAP industrijsko rjeenje za energetiku (SAP IS-U) danas koristi vie

od 1.800 tvrtki, koje obrauju vie od 560 milijuna ugovora. SAP iskustvo u
radu s tim tvrtkama dokazuje da je rije o rjeenju koje
zadovoljava zahtjeve korisnika koji rade s elektrinom
energijom, prirodnim plinom, nuklearnom energijom,
vodom, otpadom i obradom otpada diljem svijeta.
Rjeenje je uinkovito te podupire poslovna kretanja
i promjene na tritu za svako od ovih energetskih
podruja.
Navedeno SAP rjeenje podupire procese
optimizacije osnovnih sredstava te prilagodbe poslovnih
procesa promjenama na tritu. SAP rjeenja omoguuju
praenje trokova i odravanje infrastrukture, brzo
uvoenje novih usluga te automatizaciju procesa
deregulacije.
SAP IS-U rjeenje obuhvaa poslovne procese u
sustavu kako sliljedi.
Grid maintenance and operations Koritenjem
SAP IS-U funkcionalnosti definiraju se i odravaju procesi
transmisije i distribucije, uz potporu infrastrukturi u
pozadini. Jednako tako, oblikuju se procesi nabave i
odravanja, procesi radnih naloga. Radnici mogu svoje poslovanje na terenu
lako pratiti u sustavu, od poslova odravanja, popravaka, inspekcije ureaja,
oitanja mjerenja i razliitih usluga korisnicima.
Energy data management U IS-U sustavu postoji sredinje mjesto
razliitih vrsta oitanja mjerenja i postoji mogunost obrade tih oitanja u
razliitim vremenskim intervalima predefiniranim od korisnika, neovisno o
jedinici mjerenja. Takoer, postoji mogunost kompleksnih kalkulacija na temelju
tih parametara.
Reconciliation and settlement SAP IS-U rjeenje sadri procese za
obraune, to je temeljna komponenta dereguliranog trita elektrine energije.
Sales management for commercial and industrial customers
Rjeenje sadri funkcionalnosti za potporu cjelokupnom procesu ugovaranja,
od zahtjeva za ponudom do standardnih CRM funkcionalnosti. Kako je rije o
integriranom rjeenju, moe se na jednostavan nain doi do mjernih podataka
korisnika te s lakoom baratati kalkulacijama, ponudama, sve do sloenih
aktivnosti naplate tih usluga.
Billing for commercial and industrial customers SAP IS-U rjeenje
nudi niz procesa naplate, ukljuujui promjene parametara za naplatu, razne
tarifne parametre, simulaciju naplate, ispis rauna i povrate.
Call center services Sa SAP IS-U rjeenjem, poslovanje tvrtke dobiva
specifine procese vezane za ovu granu industrije sa svrhom obrade korisnika
kroz usluni servisni centar. Kroz taj centar ostvaruje se potpora procesima, kao
to su prijava (move-in), odjava (move-out), mjerna oitanja, korekcija rauna i
slino.
Supplier-switch management Kroz SAP IS-U rjeenje omoguen
je proces promjene dobavljaa, to je standardni proces dereguliranog trita
elektrine energije. To je iznimno vaan proces za poslovanje na tritu
elektrine energije, a vezan je za distributere i opskrbljivae elektrine energije.
Rjeenje podupire i popratne procese u skladu s trinim pravilima kao,
primjerice, praenje naplate i plaanja rauna, fleksibilne validacije, razmjenu
raznih poruka izmeu distributera i opskrbljivaa i slino. Procesi vezani
za naplatu i praenje korisnika i njihovih rauna vrlo je iscrpno i kvalitetno
omogueno kroz SAP CRM rjeenje (Customer Relationship Management).
U iduem broju: Projekt implementacije SAP IS-U rjeenja u HEP-u.

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

27

PODSJETNIK

"Dani Nikole Tesle" u Zagrebu

Izumiteljski, znanstveni
i literarni genij
U Tehnikom muzeju u Zagrebu, od 20. do 23.
sijenja o.g., odrani su "Dani Nikole Tesle", ime se i
ove godine prigodno obiljeio ivot i rad jednog od
najveih izumitelja u povijesti ovjeanstva. ovjek, koji
je otkriem magnetske indukcije ovjeanstvu poklonio
izmjeninu struju kao temelj svijeta kakvog danas
poznamo, nedvojbeno je zasluio godinju manifestaciju
kojom mu se odaje poast. Organizatori su ove godine
program zamislili kroz etiri zanimljiva predavanja kako
bi Teslu prikazali u njegovoj ukupnosti - kao izumiteljskog,
znanstvenog i literarnog genija.
Teslina velika, ali nepriznata, otkria u
fizici
Viednevnu manifestaciju otvorio je akademik
Vladimir Paar, ugledni hrvatski fiziar i esti govornik
o Tesli, predavanjem s temom o nepriznatim velikim
otkriima Tesle u fizici. Vie od stotinu posjetitelja
sa zanimanjem je slualo o brojnim znaajnim
Teslinim otkriima, koja su kasnije pripisana drugim
znanstvenicima i na raun kojih su dodijeljene brojne
Nobelove nagrade. Tesla je, primjerice, prvi ve 1891.
godine objavio lanak o elektronu, za ije je otkrie

Thomson dobio Nobelovu nagradu 1897. godine. Tesla

je otkrio rengenske zrake 1894., za to je Nobela dobio
Roentgen godinu dana kasnije i to je bila prva Nobelova
nagrada dodijeljena za fiziku. Tesla je otkrio i naelo
radara 1903. godine, vie od tri desetljea prije nego
to je radar otkriven, rekao je V. Paar i dodao da je Tesla
dokazao i postojanje kozmikih zraka jo 1897., a one
su eksperimentalno otkrivene 1912. godine. Spomenuo
je da danas postoje dokumenti koji mogu potvrditi da
je Tesla ve 1893., odnosno skoro est desetljea prije
konstrukcije lasera, imao ureaj slian laseru. Akademik
V. Paar ponovio je kako Teslinim otkriima ovjeanstvo,
kakvo danas postoji, duguje iznimno mnogo, a
znanstvena zajednica oduila mu se posthumno s dva
vrhunska priznanja. Po Tesli je nazvana mjerna jedinica
u fizici za magnetsku indukciju, to je privilegij koji uiva
tek desetak znanstvenika u povijesti. Takoer je po njemu
nazvano brdo na Mjesecu promjera 70 kilometara to je,
takoer, priznanje najvieg ranga.
Vjetina promjene prirodne stvarnosti
Sljedea dva predavanja odrala je via kustosica
Zorica Civri iz Beograda. Nikola Tesla, William

Ravnatelj Tehnikog muzeja Davor Fulanovi otvorio je Dane Nikole Tesle, a potom je uslijedilo zanimljivo predavanje
akademika Vladimira Paara o nepriznatim Teslinim otkriima u fizici

Fotozapaaj

Mali veliki herojski brod

Ako vas put nanese do gruke luke i prelijepog kamenog zdanja upravne zgrade dubrovakog
Elektrojuga, nemojte propustiti obii jedan mali spomen-vrt, tek dvadesetak metara udaljen
od njena ulaza. U vrtu je samo jedan izloak obnovljeni brod Sveti Vlaho, prvo plovilo HRM
Dubrovnik koje je, nakon preinaka i dodatka oklopljenih dijelova, u rujnu 1991. probilo pomorsku
blokadu i uspostavilo morski koridor za dopremu naoruanja, hrane, lijekova i svega nunog za
normalizaciju ivota u ratom okruenom i od ostatka zemlje odsjeenom Dubrovniku. Za ovim
su brodom krenuli i drugi. Osnovan je Odred naoruanih brodova, koji je u svom sastavu imao 22
brodice s vie od stotinu dragovoljaca. U razdoblju do oujka 1992. godine Odred je prevezao blizu
est tisua vojnika i civila, koji su iz svih krajeva Hrvatske stizali u obranu, stotine ranjenika i vie
od dvije tisue tona oruja, goriva i hrane. Ta je mala dragovoljna postrojba i doslovce odrala
na ivotu izmuene branitelje. U prigodi 15. obljetnice deblokade Grada, njihovi su pripadnici
odlikovani za iskazano junatvo. Uz herojski brod stoje i herojska imena - spomen ploa poginulim
pripadnicima HRM Dubrovnik, kako bi i u vjenost plovili pod zajednikim stijegom ponosa i
otpora.
Veroka Garber
28

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Shakespeare i Prospero prvo je predavanje kojim se

povezao genij izumitelja i slavnog engleskog pisca,
odnosno njegov junak s kojim Tesla dijeli vanu osobinu
- obojica posjeduju vjetinu da izmjene prirodnu
stvarnost. Teslino povezivanje s literarnim svijetom
ponajvie proizlazi iz njegova strastvenog odnosa prema
knjievnosti. Primjerice, poznata je zanimljivost da je
napamet znao itavog Geotheovog "Fausta".
Drugo predavanje Z. Civri bilo je o Teslinim
predavanjima u Londonu 1892. godine, koja su bila
osobito znaajna za elektroenergetiku jer se tiu Teslinih
izuma na podruju visokih frekvencija i visokog napona,
poput Teslina transformatora.
Tvorac beinog prijenosa elektrine
energije
Posljednji dan Teslinih dana bio je i najatraktivniji,
jer je organiziran u demonstracijskom kabinetu Nikole
Tesle, koji je obnovljen prije dvije godine uz veliku
financijsku potporu HEP-a. Na pominim tranicama je
Renato Filipin, vii kustos Tehnikog muzeja u Zagrebu,
na struan ali pristupaan nain predstavio najpoznatije
Tesline izume - od otkria magnetske indukcije, odnosno
izmjenine struje, do spektakularnih pokusa s visokim
naponima i visokim frekvencijama.
Tesla je tvorac moda najatraktivnijeg izazova
u znanosti do danas - beinog prijenosa elektrine
energije s visokim tornjevima s bakrenim kuglama na
vrhu, koristei slojeve atmosfere kao vodie. Na taj
bi nain elektrina energija bila dostupna u svakom
kutku svijeta i to besplatno! Premda je postigao vrlo
obeavajue rezultate na to podruju, zbog financijskih
potekoa pokusi su obustavljeni.
Jedan drugi suvremeni hrvatski znanstvenik Marin
Soljai nastavlja tamo gdje je Tesla stao i njegova otkria
na tom podruju pobuuju veliki interes javnosti, osobito
znanstvene zajednice.
Ovogodinji Dani Nikole Tesle privukli su
mnogobrojnu publiku koja kao da sluti da je dublje
poznavanje osobe i djela velikog znanstvenika klju za
razumijevanje svijeta u kojem ivimo, jer ga je u velikoj
mjeri oblikovao upravo genij Nikole Tesle.
Tomislav nidari

ISKUSTVA DRUGIH

Opskrba prirodnim plinom

Ciljani rast priuva

Za spremnike pohranjenog plina
otvara se zanimljivo strategijsko
podruje poslovanja u vrijeme
kada opada pridobivanje
prirodnog plina u Europi i na
raspolaganju e biti jo samo
koliine plina dovoljne za
pokrivanje osnovnog optereenja
- plina dopremljenog plinovodima
iz Rusije, ukapljenog prirodnog
plina (LNG) dopremljenog
tankerima morskim putovima, kao
i bioplina
Gradsko komunalno poduzee Stadtwerke
Hannover (SWH) planira ulaganja u spremnike priuva
prirodnog plina. Gradnja takvih spremnika u podzemnim
upljinama (kavernama) za njih nije nita neobino. Jer,
jo od 1982. godine Stadtwerke Hannover koristi za to
tri podzemne upljine zajednike tvrtke GHG* u Empeldu
kod Hannovera. Sada je dovren novi - etvrti podzemni
spremnik K4 i ve se puni plinom. On e zajedno s
dodatnim otapanjem soli u ve od prije postojeim
spremnicima poveati ukupni kapacitet pohrane za 100
posto. U planu je da se s daljnja tri podzemna spremnika
taj opseg spremnika udvostrui. Razlog: Stadtwerke
Hannover vidi u njima zanimljivo strategijsko poslovno
podruje, koje postaje svaki dan sva vanije.
SPREMNICI - ZANIMLJIVO PODRUJE
POSLOVANJA
Nekad su podzemni spremnici u Empeldeu
posluili SWH-u prije svega za izravnavanje izmeu
ljetne i zimske potronje plina i poveanje sigurnosti
opskrbe, a sada ti kapaciteti priuve dobivaju dodatno
znaenje na nacionalnom i europskom natjecateljskom
tritu. A ono e u sljedeim godinama biti jo vee.
- Za nae spremnike pohranjenog plina otvaraju
se zanimljiva podruja poslovanja u vrijeme kada opada
pridobivanje prirodnog plina u Europi i na raspolaganju
e biti jo samo koliine plina dovoljne za osnovno
optereenje, objanjava tehniki direktor Harald Noske,
koji zastupa interese Stadtwerke Hannover u skuptini
drutva GHG. Pod spremnou za pokrivanje osnovnog
optereenja on smatra plin dopremljen plinovodima
iz Rusije, ukapljeni prirodni plin (LNG) dopremljen
morskim putovima tankerima, kao i bioplin. Prema
njegovu miljenju, spremnici s priuvama plina ubudue
nee sluiti samo kao tehniko i komercijalno najbolje
mogue rjeenje za pokrivanje vlastitih potreba, nego

sigurnosni doprinos mogu dati i u vanjskim poslovima.

Pri gradnji podzemnih spremnika treba
ispunjavati nekoliko uvjeta. Naravno da mora postojati
prikladno leite soli, a treba osigurati i dopremu
svjee vode za postupak otapanja soli. Konano i velike
koliine slatine (slana voda) predstavljaju veliki logistiki
zalogaj. Naime, na kopnu postoji jedina mogunost
za otpremu slatine cjevovodima u naputene rudnike,
a na morskoj obali u obzir dolazi i odvoenje slane
vode u more. Dugi prijenosni putovi znatno ugroavaju
gospodarstvenost projekta gradnje podzemnih
spremnika. Za planirane podzemne spremnike K5, K6 i
K7 GHG e koristiti rjeenje ve izvedeno za slatinu iz
spremnika K4. Odnosno, cijevi koje e se kasnije koristiti
za transport prirodnog plina ve godinama prenose
slatinu iz Empeldea do Sehndea, gdje se crpkama
ubacuje u podzemne hodnike negdanjeg rudnika kalija
i tako podupire svodove rovova u dubinama Zemlje.
To je najbolje mogue rjeenje za vlasnike rudnika i za
GHG.
ETIRI PUTA VEI OBUJAM POHRANJENOG
PLINA
Postojea tri spremnika K1, K2 i K3 imaju
geometrijski obujam od 0,8 milijuna prostornih metara
i radni obujam od priblino 150 milijuna prostornih
metara plin se, naime, pohranjuje pod tlakom do
200 bara. S prvim stupnjem dogradnje, koji obuhvaa
novi spremnik K4 i naknadno otapane soli u prijanjim
spremnicima, kapacitet je udvostruen na priblino
300 milijuna prostornih metara. Podzemni spremnici
nalaze se na dubini od 1.300 do 1.700 metara. S
novo planiranim spremnicima K5, K6 i K7 poveat e
se radni obujam na priblino 700 milijuna prostornih
metara plina. Koji e se obujam tono ostvariti ovisi o
geolokim okolnostima. Podzemne upljine odsoljavat
e se jedna za drugom, a zavretak radova predvien je
za 2018. godinu.
Podzemne upljine (kaverne) grade se
postupkom otapanja soli u bogatim leitima
soli. U buotinu se nadzirano tlai voda koja
otapa sol. Tako nastala slatina (slana voda) izlazi
pod tlakom na povrinu kroz drugu cijev. Na
oblik budueg spremnika plina moe se utjecati
upravljanim postupkom dizanja i sputanja
cijevi za izbacivanje slatine i koliinom utisnute
svjee vode. Za gradnju spremnika u Empeldu,
svjea voda se doprema sedam kilometara
dugim cjevovodom iz Mittellandkanala
(MLK, kanal koji je svojom duljinom od 325,7
kilometara najdulji umjetni vodeni put u
Njemakoj). Voda zasiena solju slatina prenosi se cjevovodom u 40 kilometara udaljeni
negdanji rudnik kalija "Schacht Friedrichshall".
Izvornik: energiequelle br. 84, rujan 2008.
Pripremio: eljko Medveek

* GHG (Gespeicher Hannover GmbH) upravlja

podzemnim spremnicima prirodnog plina u
Ronnenberg-Empeldu kod Hannovera. GHG je
zajedniko poduzee tvrtke Erdgas Mnster GmbH
(Mnster), E.On Ruhrgas AG i Stadtwerke Hannover
AG. Poduzee je osnovano 1977. ciljano za gradnju
spremnika prirodnog plina jugozapadno od Hannovera.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

29

PRIE IZ IVOTA

Za zeleniji ivot

Svi mali komadii

daju uinak
Marija Petri zamijenila je svoj terenski
automobil s automobilom Mazda 3, koji troi devet
litara benzina na 100 km u gradu i sedam litara na
otvorenoj cesti. Svakodnevno putuje iz svog doma
u Kutini na fakultet u Zagrebu gdje obavlja posao
predavaa. Ima obiaj reciklirati svoj otpad.
Natalija i Robert Mandi, putujui u posjet
svojoj kerki iz Zagreba u Sjedinjene Amerike
Drave kupili su doborovoljne poticajne CO2 kredite
u iznosu od 100 kuna, a nakon rekonstrukcije
starog krova na 104 godine staroj kui razmatraju
instaliranje solarnih panela.
Edita Bartoli svoje rublje - veinom djeje
majice, hlae i pidame, sui na uetu razapetom
izmeu njene kue i oblinjeg drveta. Suenje rublja
na otvorenom je krenje meususjedskih pravila,
ali ovih dana lelujanje majica, hlaa i pidama na
laganom vjetru predstvaljaju zastave koje ukazuju
na zeleniji nain ivota u Hrvatskoj.
Ba kao i drvo u proljee, znanje, poduzetnost
i aktivnosti stanovnika Zagreba vezane za okoli
listaju i pretvaraju se u zelenilo. Sve vie i vie,
pojedinci i obitelji pri kupnji namirnica, kupnji
automobila, renoviranja ili kupnje stana ili kue,

sadnje vrta ili bilo koje druge dnevne aktivnosti u

obzir uzimaju i brigu za okoli.
Ovo su primjeri iz ivota tri obitelji koje
su ve krenule na put prema zelenom i traili
su jednostavan nain da postanu jo zeleniji. Sa
svakom obitelji se razgovaralo o dosadanjim
koracima te akcijama koje namjeravaju poduzeti
kako bi uinili jo vie. Zahvaljujui iskustvu, jedna
neprofitna organizacija, koja je do 1978. godine
provela vie od 50 tisua energetskih procjena
kuanstava, predloila je naine/savjete za
smanjivanje daljnjeg negativnog utjecaja na okoli.
25 savjeta za zeleniji dom
Prema nekim izvjeima, provoenje 25
razumnih i relativno jeftinih koraka za smanjivanje
potronje energije i vode u vaem domu moe
smanjiti trokove grijanja, rashlaivanja i elektrine
energije za ak 75 posto i ouvati vie od 30 tisua
litara vode godinje.
Svi ba ne provode sve korake, tako da utede
mogu biti razliite. Premda su potrebna odreena
ulaganja jednostavno zaponite!
U popisu jedne nacionalne organizacije za
testiranje i informaciju potroaa predlae se 25
koraka, a vi neke od njih pokuajte primijeniti.
Dodajte izolaciju - procjenjuje se da 80
posto starijih domova imaju neprikladnu
izolaciju, a prikladna izolacija i hermetizacija
moe vae raune za grijanje i hlaenje smanjiti
za 10 posto.
Posadite bjegorino sjenovito drvo na
zapadnu i jugozapadnu stranu kue za
utedu energije.
Rastvorite zavjese i rolete tijekom hladnijih
dana kako bi Suneva energija znaajno
povisila temperaturu interijera, ali ih zatvorite
tijekom noi kako bi minimizirali gubitak topline.
Ugasite vae osobno raunalo i utedite
75 dolara koritenjem sleep i hibernite
funkcije.
Spojite vae elektronike ureaje na
elektrinu mreu preko produnog kabela
s prekidaem, kako bi ih mogli iskljuiti sve
odjedanput.
Postavite visoko-uinkovitu glavu tua i
smanjit ete potronju tople vode ak do
50 posto.
Zamijenite vau WC koljku s nisko
protonim kotliem, kako bi utedjeli vie od
12.000 litara vode godinje.
Postavite senzore ili timere za upravljanje
vanjskom rasvjetom, kako bi tijekom dana
bila iskljuena.
Vae boine ukrase sloite od LED arulja
- traju dulje, a testovi pokazuju kako bi
tijekom blagdanske sezone mogli utedjeti do
100 kuna.

1.

2.
3.

4.
5.

6.
7.
8.
9.

30

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

10.

Zabrtvite stare prozore i vrata, jer to je

najsigurniji nain zatvaranja procjepa po
rubovima, to smanjuje trokove grijanja i hlaenja
za 15 do 30 posto.
Prije dolaska gostiju smanjite temperaturu
za stupanj ili dva, jer puno ljudi znai puno
tjelesne topline u kui.
Termostat postavite na unutranji zid
dalje od prozora i vrata, kako bi izbjegli
nepotrebno cirkuliranje u toplinskom sustavu.
Pametno rasporedite toplinske zone prijenosni grija u sobi tedi novac samo
ako namjeravate ostatak kue ostaviti hladnom,
a kamini mogu usisati vie topline iz vaeg doma
nego to vraaju natrag.
Iz ormara izvadite staro kuhalo, jer ete
potroiti manje energije nego pripremanjem
jela na nekoliko kola tednjaka ili u penici.
Preskoite predpranje sua - testiranja
pokazuju da je nepotrebno, a utedjet ete
do 20.000 litara vode godinje.
Pomou zailjene iane etke oistite
namote iza i ispod vaih friidera kako bi
omoguili uinkoviti protok.
Na automobilima koristite dobre i prikladno
popunjene gume, jer testiranja pokazuju da
na taj nain moete utedjeti i do 10 posto goriva.
Raspitajte se za odreene popuste i poticaje
pri zamjeni starih naprava energetski
uinkovitijim modelima (u nekim dravama postoje
porezni blagdani za kupnju uinkovitih naprava).
Odluite se za pranje hladnom vodom i
utedite priblino 400 kuna godinje.
Ne preoptereujte suilicu, jer ako to
inite suenje odjee e trajati dulje i
ostat e smeurana - kada je toplo, suite rublje na
vanjskom uetu.
Izolirajte i zabrtvite vae cijevi, jer to moe
pomoi u smanjivanju trokova za 30 posto.
Tijekom sezone grijanja istite i zamjenjujte
filtre pei svakog mjeseca, jer zaepljeni
filtri iziskuju dulji rad ventilatora, to poveava
raun za elektrinu energiju.
Smanjite temperaturu bojlera sa 50 na
40 0C, a izolacijom cjevovoda skinite pet
posto s vaih rauna.
Nekoliko puta godinje ispustite vodu iz
vaeg bojlera kako bi uklonili naslage, koje
izazivaju smanjenje uinkovitosti.
Redovito provodite energetske preglede
vaih domova, kojima se infracrvenim
fotografijama i posebnim aparatima otkriva curenje
energije iz prostorija. Informacije o energetskim
pregledima moete nai na internetskim stranicama
ESCO kompanija.
Izvornik: Pittsburgh Post-Gazette
Preveo i prilagodio: Domagoj Puzak

11.
12.
13.

14.
15.
16.
17.
18.

19.
20.
21.
22.

23.
24.
25.

Prenosimo

Izazovi suvremenog ivljenja

Lighthouse prva kua koja u

okoli ne isputa CO2

ivot prema novim

standardima

Rastimo, rastimo...
Logino bi bilo da poveani
rast donese i bolju kvalitetu
ivljenja sve veem broju ljudi,
ipak, nacionalne ekonomije
svake godine troe sve vie
resursa, proizvodei sve manje
zadovoljstva, sree i blagostanja
Dvjesto najbogatijih ljudi
na svijetu ima novca koliko
i 40 posto ukupne svjetske
populacije, a ipak 850 milijuna
ljudi svake veeri na poinak
odlazi gladno. Ova je nesrea
jedna od najgorih povreda
ljudskog dostojanstva.

Kofi Annan

Nedavno se na jednom edukacijskom programu

za menadere na pitanje: koja je svrha korporacije/
poduzea, od hrvatskih poslovnjaka mogao uti
gotovo jednoglasan odgovor - profit. To je toan
odgovor elimo li konkurirati na surovom podruju
trine ekonomije, gdje svaka kompanija donosi svoje
poslovne odluke ne bi li si osigurala opstanak i stalni
rast. Upravo je rast omiljeni pojam gospodarstvenih
analitiara, poduzetnika, investitora te statistika
koje ocjenjuju napredak pojedinih nacionalnih
gospodarstava. Ipak, rijeima koje neprestano
ponavljamo esto zaboravimo pravo znaenje. to
je rast? emu slui? Je li nuno dobar? U svezi s jo
jednim, gospodarstvu bliskim pojmom - blagostanju,
na tragu smo onoga to bi nam rast trebao osigurati, a
moemo to nazvati i zadovoljstvo, socijalna sigurnost,
srea...
Bruto nacionalni proizvod, kao novana
vrijednost proizvedenih usluga i dobara neke drave,
sadri promet i dobrih, korisnih usluga i dobara,
ali i onih koje su nastale za sanaciju tete nastale
u procesu rasta i razvoja (primjerice, podizanje
akustinih prepreka na autocestama, ienje naftnih
mrlja i slino). BDP nam, pak, nita ne govori o
prirodnom kapitalu kojeg koristimo kako bismo rasli
erozija tla, primjerice, ne "odbija" se od BDP-a.
Analitiari pokuavaju rijeiti taj problem uvodei
druge pokazatelje, poput Indeksa odrive ekonomske
dobrobiti (ISEW), koji utvruje donosi li BDP uistinu
dobrobit. Poetkom sedamdesetih godina prolog
stoljea testirali su ga ekonomist nobelovac James
Tobin i William Nordhaus te su zakljuili kako su

vrijednosti tog indeksa poprilino bliske vrijednostima

BDP-a pa nema svrhe muiti se s raunanjem ISEW-a.
Ipak, nove analize pokazuju da su se od tada stvari u
mnogome promijenile, a gospodarstvo funkcionira na
drukiji nain ISEW je u stalnom padu u odnosu na
BDP.
Koja je uistinu svrha kompanija ili svrha
profita, rasta...?
Bilo bi logino da poveani rast donese i
bolju kvalitetu ivljenja sve veem broju ljudi. Ipak,
nacionalna gospodarstva tako svake godine troe sve
vie resursa, proizvodei sve manje zadovoljstva, sree
i blagostanja. Vratimo na pitanje s poetka: koja je
uistinu svrha kompanija ili svrha profita, rasta...?
Proces globalizacije je vladama onemoguilo
balansiranje izmeu interesa kompanija i blagostanja
graana, a prilagoavanje zakonitostima trita
i proces rasta smanjuju kvalitetu ivljenja veine
populacije. Rast tako, suprotno logici, ne rjeava
problem siromatva, ve ga zbog neodgovarajue
raspodjele dobara produbljuje. Poslovne ambicije
i pohlepa zanemaruju smisao rasta, ali i samu narav
rasta. U elji da bude stalan i progresivan, rast postaje
patogen i nesretan (poput karcinoma ili pretilosti na
organskoj razini).
Jednu negativnu posljedicu globalizacije ve
neko vrijeme pratimo pri svakom odlasku na trnicu
hrana je znatno poskupjela. U mnogim je zemljama
svijeta velika kriza izazvala socijalne i politike
nemire, a broj ljudi koji doslovno gladuju popeo se
854 milijuna. Vidljivo je da su neki od izravnih uzroka
povezani s ivotnim stilom bogatijeg dijela svijeta.
Primjerice, plodno tlo koristi se za uzgoj uljarica za
biogoriva, a itaricama se hrani sve vie ivotinja za
sve veu potronju mesa. (Ne zaboravljamo, naravno,
niti visoke cijene nafte.) K tomu, UN procjenjuje da
se zbog globalnog zatopljenja svake godine u svijetu
izgubi plodno tlo veliine Ukrajine. Kako za britanski
Guardian slikovito kae John Vidal: "Natjecanje za
usjeve izmeu 800 milijuna vozaa u svijetu, koji
ele voziti, i dvije milijarde najsiromanijih ljudi, koji
jednostavno ele preivjeti, poprima epske razmjere".
Visoke cijene hrane prijetnja su i politikoj
stabilnosti i zato je ova kriza dospjela na vrh popisa
prioriteta. Na konferenciji FAO-a u lipnju prole godine,
njen direktor Jacques Diouf zatraio je donacije u
iznosu od 30 milijuna dolara, koje e se investirati u
svjetsku poljoprivredu. No, ak niti taj novac nee
rijeiti izvore krize, koji lee u ekonomskim i politikim
procesima privatizacije i pekulacijama cijenama, koje
se u posljednjim desetljeima provode pod okriljem
globalizacije kapitalistike poljoprivrede, a koji mnogi
ljudi podupiru svojim stilom ivljenja. Hoemo li
neto promijeniti ili emo se prikloniti vjerovanju da
alternative nema samo zato to nam je tako lake?
Izvornik: Makronova glasilo, jesen 2008.
Sanja Bosani

Ekoloka, pametna i jeftina: Lighthouse

je prototip "kue budunosti", veliine
100 etvornih metara, u kojoj godinje
odravanje stoji samo 310 kuna
S novim stambenim propisima koji u Velikoj Britaniji
stupaju na snagu, a nalagat e svim kuama u zemlji da do 2016.
godine imaju nultu emisiju ugljinog dioksida, pred projektantima
i graditeljima je velik izazov - izraditi prototip kue koja e
udovoljavati takvim strogim zahtjevima.
ini se da je britanska tvrtka Potton uspjela ostvariti sve to
nalae novi Zakon. Naime, nedavno su osmislili pomno razraenu,
suvremenu i nekodljivu kuu za okoli - Lighthouse (svjetionik) koja,
zahvaljujui jedinstvenom spoju razliitih tehnologija, predstavlja
novu generaciju dizajna kua. Projektirao ju je arhitektonski studio
Sheppard Robson, a protee se na 100 etvornih metara, ima dvije
sobe na dva kata, a izvorno je namijenjena za etiri osobe. Za razliku
od standardne kue, Lighthouse ima drukiji raspored prostorija.
Primjerice, spavaa soba smjetena je u prizemlju (kao i
kupaonica i toalet), a dnevni boravak na vrhu, to omoguava
koritenje prirodnog svjetla koje ne ulazi samo kroz uobiajene prozore,
ve i kroz one na krovu. Zaobljeni krov svija se prema dolje pa dnevni
boravak ima dvostruko vii strop. Zbog toga se onima koji borave u
Lighthouseu ini kao da se nalaze u irokom i otvorenom prostoru.
Odrivost i ekologija
Projektanti su imali na umu odrivost. S tim jasnim ciljem,
projektni tim je osigurao da se u projekt integriraju raspoloive
tehnologije, to je bolje nego da se retroaktivno ugrauju u zgradu.
Kua ima odlinu izolaciju s konstrukcijskim izolacijskim ploama,
a na krovu nakoenom 40 stupnjeva, fotonaponski su paneli za
proizvodnju elektrine energije.
- Lighthouse udovoljava dosad nevienim energetskim
standardima (tedljive slavine, bojleri na biomasu, mehanika ventilacija
bez gubitka topline, mala vjetroelektrana na vrhu kue...), a najbolji
podatak je da njeno odravanje stoji samo 31 funtu godinje. Lighthouse
nije samo budunost u izgradnji kua koje nee isputati tetni CO2, ve
je i jeftina, to u ovom vremenu financijskih kriza puno znai rekao je
Joe Martoccija, direktor marketinga i prodaje u Pottonu.
(Iva Novak, Jutarnji list, 10. sijenja 2009. godine, Prilog
Nekretnine)

Lighthouse
(svjetionik) suvremena i nekodljiva kua
za okoli je, jedinstvenim spojem razliitih tehnologija,
nova generacija dizajna kua
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

31

S lica mjesta

Elektrojug Dubrovnik

Bolja elektroenergetska
slika u svakom pogledu
Izgradnjom novih i obnovom
postojeih postrojenja smanjeni su
gubici, a u odnosu na ranije stanje
kada je godinje bilo do petnaestak
veih prekida u isporuci elektrine
energije, sustav je stabiliziran
i protekle dvije godine nije bilo
znaajnijih prekida
U dugogodinjem reporterskom stau za
Dubrovnik sam putovala u svim moguim okolnostima,
u vremenima rata i vremenima mira, u svim godinjim
razdobljima i klimatskim uvjetima i svakakvim
autobusima. No, nikada kao do sada, putovanje nije
tako dugo trajalo. Blizu est sati puta do Dubrovnika
Zato, molim vas, izgradite most, da jedan od najljepih
kutaka nae zemlje (a moda i svijeta) vie ne bi bio tako
nedostupan.
Ipak, malo kada sam svoj radni zadatak obavila
s tolikim zadovoljstvom i u tako ugodnom drutvu, a
ispunila mi se i elja da obiem Prevlaku. Sada mogu
rei da sam boravila na najjunijoj toki nae Domovine i
tamo snimila najjuniju TS 10/0,4 kV Vitaljina 2.
Ali krenimo redom.
Pouzdano napajanje kupaca
Uz toplu dobrodolicu naih kolega u dubrovakom
Elektrojugu razgovaram o domaim temama: to su i
koliko izgradili u razdoblju od naeg zadnjeg posjeta te
to namjeravaju izgraditi u blioj ili daljnjoj budunosti.
Od direktora mr.sc Milivoja Bendera saznajem
da su neki kapitalni zahvati (barem prema znaaju za
elektroenergetsko stanje ovog podruja) privedeni
kraju, nekoliko ih je u tijeku, a neki e tek zapoeti za

Rasklopite u Komolcu dobilo je i novo 35 kV postrojenje

(lijeva zgrada kontejnerskog tipa)

32

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

koji mjesec. Ponajprije treba napomenuti nekoliko opih

toaka, vanih za ovo zemljopisno zanimljivo podruje
uskog obalnog pojasa, irokog pomorskog dobra i
blizine dviju granica. Posljednjih godina dubrovako
podruje doivljava svekoliki procvat, a usporedo s njim
raste potronja priblino 10 posto godinje. Potrebama
potroaa nuno je udovoljiti izgradnjom i obnovom
postrojenja i mree. Upravo takvi zahvati pridonijeli
su smanjenju gubitaka (komercijalnih i tehnikih) na
6,5 posto i izostanku znaajnijih prekida u isporuci
tijekom protekle dvije godine. Ranijih godina veih
prekida (u trajanju duljem od pola sata) bilo je godinje
do petnaestak, a to to ih danas nema govori o velikom
unaprjeenju i stabilizaciji elektroenergetskog sustava.
Vrijedna ulaganja u Komolcu i Lapadu
Najvrjednije ulaganje iz HEP-ove riznice (blizu 25
milijuna kuna) je zavrena rekonstrukcija rasklopita u
Komolcu, gdje su na zajednikom terenu sa splitskim
PrP-om izgradili novo 35 i 10 kV postrojenje. Uz dva nova
transformatora od 8 MVA svaki, 18 novih vodnih polja
u 10 kV bloku, rekonstrukciju i djelomino kabliranje 35
kV dalekovoda Komolac Mlini te izmjietanje 35 kV
trafostanice u objekt kontejnerskog tipa (OPS) - osigurali
su znatno pouzdanije napajanje i u velikoj mjeri rijeili
glavnu napojnu toku Grada i okolnog podruja - sve do
Prevlake.
Budui da se optereenje objekata Elektrojuga
najvie osjeti od svibnja do listopada, kada ljetne pice
dosegnu i esto nadmae prosinake vrijednosti, svake
je godine sve potrebnije obnoviti i pojaati postojee
trafostanice i mreu. Jedno od najugroenijih gradskih
podruja, u smislu godinjeg rasta optereenja i
potronje, je podruje Lapada. Tamo su, naime,
smjeteni brojni hotelski kompleksi (Babin kuk, Palace,
Neptun, Libertas), Bolnica, brojni individualni objekti
apartmanskg tipa Sve to dovodi do toga da od 60 MW,

Veroka Garber

kolike su potrebe grada i okolice u picama, za podruje

Lapada treba 16 MW. Zbog takvih potreba u tijeku je
rekonstrukcija TS 35/10 kV Lapad, zapoeta krajem 2008.
godine, s oekivanim zavretkom tijekom travnja o.g.
Trafostanica e dobiti 2 x 16 MVA, nova vodna polja,
unaprijediti daljinsko upravljanje i, to je najznaajnije,
osigurati pouzdano i kvalitetno napajanje potroaa tog
velikog gradskog podruja. Treba naglasiti da su poslovali
krajnje tedljivo i ovu investiciju srezali na polovicu, jer su
im oba transformatora ustupili splitska Elektrodalmacija i
tamonja TS Dujmovaa.
Upravna zgrada za ogled
Prije nego to nastavimo nau etnju dijelovima
Elektrojuga, zadrat emo se samo na trenutak pred
njihovom upravnom zgradom. Naime, nakon dugo
godina ekanja, lijepo je kameno zdanje konano
rijeilo potekoe s prokinjavanjem. Biva elektrina
centrala s golemim dimnjakom, kako je zgrada izgledala
poetkom 20. stoljea, imala je ravnu krovnu plohu,
koja je neprekidno uzrokovala svakojake potekoe.
Nadogradnjom, uz vrlo tedljivo ponaanje i iznimno
male trokove, dobili su novi krov, novih 500 etvornih
metara radnog prostora i zatitili ovu vrijednu zgradu
od daljnjeg propadanja. Brojni graani vrlo su lijepo
komentirali ovaj zahvat, a jedan od njih je ak direktoru
estitao uz napomenu da su u moru obinosti pronali
novu ljepotu i sauvali autentinost i vizualni identitet
ovog podruja. Autorica tog zahvata je domaa
arhitektica Dubravka Bekovi.
HEP e osvijetliti i najjuniju hrvatsku
toku
U obilasku terena pridruio nam se i Jero Krile,
rukovoditelj Slube za razvoj i investicije pa smo se nakon
razgledavanja spomenutih novih objekata zaputili prema
Konavlima i jo dublje prema jugu i Prevlaci. Tamo je od

Rukovoditelj Slube za razvoj i investicije Jero Krile, uz novo 10 kV postrojenje u TS Komolac

Trasa DV 35 kV Ploice Prevlaka i elino-reetkasti stupovi koji su zapoeli nicati

kraja prole godine i s oekivanim zavretkom u travnju

ove, zapoela izgradnja dvostrukog 35 kV dalekovoda
Ploice Prevlaka dugog 20 kilometara, s odcjepom 10
kV za Molunat (zadnje priobalno naselje prema Prevlaci), s
vrijednou ulaganja od 18 milijuna kuna.
- Nakon niza viegodinjih priprema, otkako
su snage UN-a boravei ovdje punih deset godina
napustile ovo podruje 2002. godine i gdje je trebalo
rijeiti povratak, ne samo teritorija Prevlake Republici
Hrvatskoj, nego i njegovog ponovnog spajanja na
na elektroenergetski sustav, nedavno smo zapoeli
spomenutu gradnju. U prvo vrijeme dalekovod e biti pod
10 kV naponom, a kako se prostornim planom opine
Konavle na ovom mjestu predvia izgradnja turistikih
sadraja, to bi se sustav prebacio na 35 kV napon. Tako
e HEP osvijetliti i ovu krajnju toku naeg tla, objanjava
nam M. Bender.
Moda e zvuati kao zanimljivost, ali iz
podatka da je za ucrtavanje ove dalekovodne trase
trebalo ishoditi i rijeiti blizu 500 imovinsko-pravnih
sluajeva, moemo samo zakljuiti da je rije o iznimno
sloenom i dobro odraenom poslu. Pritom smo uli
da su upravo takva rjeenja jedna od najveih tekoa
u svakodnevnom radu i da je postala prava lutrija
pronai parcelu za izgradnju. Razlog tomu je dijelom u
vrlo visokoj cijeni terena na hrvatskom jugu, dijelom u
nemogunosti rjeenja imovinsko-pravnih pitanja (velik
broj vlasnika, ponekad i po stotine njih diljem svijeta), a
dobrim dijelom i zbog zatitara kulturne batine koji se
pri svakom zahvatu moraju konzultirati u Gradu, a i na
viim razinama. Ima sluajeva da ak i vlasnici parcela,
na kojima su nai objekti ve 30 godina, trae njihovo
izmijetanje, kao da je to jednostavan i lako rjeiv

postupak. Sve to ivot naih elektrodistributera ne ini

ba lagodnim.
Nastavak Programa Dubrovnik
Zbog vrlo loeg vremena smo skratili obilazak
zanimljive ulazne toke bokokotorskog zaljeva, zvane
Ponta Otra, a zbog kie na trasi nismo zatekli deke
iz zagrebakog Dalekovoda, koji su izvoai naih
radova. U Vitaljini smo snimili na najjuniji objekt i
uputili se natrag, prema Gradu. Putem saznajemo o
pripremama za nastavak Programa Dubrovnik i izgradnju
TS110/20(10)kV Sr te pripadajueg 20 kV raspleta. Pri
zavretku je glavni projekt, kojeg izrauje Projektni biro
Split i do kraja lipnja oekuju zgotoviti svu dokumentaciju
za ishoenje graevne dozvole. O elektroenergetskom
znaaju ovog objekta, kako za potroae istonog dijela
podruja, tako i za budui portsko-rekreativni kompleks
na padinama brda, kao i o jedinstvenosti projektnog
rjeenja u zemlju ukopane trafostanice - bit e jo dosta
rijei. Zato emo vie o tomu drugom prigodom. Za sada
je dovoljno ako kaemo da nam je osobito zadovoljstvo
vidjeti kako ovaj dio HEP-a svim raspoloivim snagama
sudjeluje u ivotu svog kraja.
Popraviti naponske okolnosti i ublaiti
kritine toke u pogonskim uredima
Usput saznajem o jo nekim potekoama, koje
uvijek prate poslovanje. Moji sugovornici naglaavaju
ostvarenu vrlo dobru naplatu, u kojoj je jedini kamen
spoticanja plaanje sa zakanjenjem potroka Ope
bolnice. Pritom objanjavaju da bi njihova naplata bila
meu najboljima kada bi se to kanjenje svelo na samo
dva mjeseca. Oekuju i potekoe u razgranienju s

Nadograena i obnovljena poslovna zgrada Elektrojuga, uz ouvanu autentinost i vizualni identitet dubrovakog podruja

U TS Lapad jedan novi transformator od 16 MVA ve je

postavljen, a ubrzo e biti i drugi

tvrtkom HEP Opskrba, gdje e trebati odraditi cijeli niz

novih, poglavito papirnatih poslova, a sve s postojeim
i ve nedostatnim kadrom. Osim svih tih spomenutih
aktivnosti, radi se i na pripremama za predstojeu
sezonu, prije svega na sanaciji naponskih okolnosti i
ublaavanja kritinih toaka u napajanju na podrujima
njihovih pogonskih ureda u Koruli, Blatu, Konavlima,
Pijaviinu i Stonu. Tako e se obnoviti niskonaponska
mrea na Mljetu i Lastovu, provest e se prosijecanje
koridora na svim podrujima, a sve to vodei rauna
o ogranienim sredstvima kojima raspolau. Najloije
je stanje na podruju Stona i stoga im je najvea
elja zapoeti s rekonstrukcijom 25 kilometara dugog
peljekog 10 kV dalekovoda od esvinice do Brijeste,
gdje bi stare drvenjake zamijenili elino-reetkastim
stupovima, smanjili este ispade i poveali zadovoljstvo
svojih potroaa. Imaju i planove o poboljanju i rjeenju
stanja na podruju Orebia i Blata (zajedno s PrP Split),
a nekako s proljea ih oekuje znaajniji angaman pri
rjeavanju nune infrastrukture na podrujima uz buduu
autocestu.
Zbog svega toga, u Elektrojugu su iznimno
zahvalni elnitvu HEP-a i HEP Operatora distribucijskog
sustava to su spoznali znaaj i potrebe dubrovakog
podruja te im posvetili doista nunu pozornost.
Putovanje je zavrilo kako je i zapoelo - cijelim
nizom nepremostivih i nenadanih zapletaja. U jednom
trenutku nebo nas je zasulo svime to je imalo na
raspolaganju: kiom, snanom tuom, grmljavinom i
Suncem na zalazu i sve to skoro istodobno. A, kada je
stalo, ukazala se sva ljepota ovog nadnaravnog okolia i
nepovratno se nastanila u nae due.

Direktor Elektrojuga mr. sc. Milivoj Bender ispred

najjunijeg objekta HEP-a TS Vitaljina 2
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

33

Ukapljeni prirodni plin (LNG)

LNG terminali

panjolska ima est i planira

tri nova LNG terminala
panjolska je jedna od zemalja pionira u razvoju
LNG trita, a razvoj LNG industrije i uvoza LNG-a
prvenstveno je uvjetovan integralnim projektima
razvoja plinske infrastrukture i termoelektrana za
proizvodnju elektrine energije na prirodni plin
LNG terminali ili prihvatni terminali za LNG, predstavljaju posljednju
poveznicu u LNG lancu sa transportnim sustavom prirodnog plina. Uloga terminala
je iskrcaj LNG-a iz brodova, njegovo skladitenje, pretvaranje u plinsko agregatno
stanje i komprimiranje na potreban tlak sustava, kao dio nune pripreme za
transport prirodnog plina do krajnjih korisnika.

Premda imaju jednake procesne jedinice, LNG terminali se

bitno razlikuju
Svaki LNG terminal sastoji se od: pristanita za LNG tankere, spremnika za
LNG, postrojenja za uplinjavanje (ispariva) i kompresorskih jedinica za dizanje
tlaka uplinjenog plina na potreban tlak transportnog sustava. Premda imaju
jednake procesne jedinice, terminali izgraeni u Europi i svijetu meusobno se
bitno razlikuju. Razlike postoje ovisno o konfiguraciji terena na kojem se terminal
gradi. Tako veliina LNG tankera za pristupanje ovisi o konfiguraciji obale i dubini
mora, veliina i broj spremnika ovisi o raspoloivom terenu u blizini terminala za
njihovu izgradnju, a odabir procesa isparivanja, odnosnog uplinjavanja plina ovisi
o nizu parametara na lokaciji. Zbog toga se idejni projekt terminala izrauje ovisno
o spomenutim objektivnim okolnostima na zadanom prostoru predvienom za
izgradnju, ali i o komercijalnoj namjeni prirodnog plina koji e biti dopreman.
Veliina spremnika za LNG na terminalu i kapacitet transportnog sustava za
evakuaciju prirodnog plina s terminala ovisi o znaajkama trita prirodnog plina,
za koje se LNG nabavlja. Ako terminal ima ulogu i skladita plina (peakshaving
postrojenje), kapaciteti spremnika za LNG i kapacitet isparivaa i evakuacijskih
plinovoda je i bitno vei od prosjene godinje isporuke prirodnog plina brodovima.
Osim takvih, LNG terminali mogu biti projektirani i za kontinuirani rad u kojem
svi dijelovi procesnog postrojenja rade sa skoro maksimalnim kapacitetom. Takvi
terminali namijenjeni su baznoj potronji prirodnog plina na nekom tritu.
Primjerice, na tritima kao to su japansko i korejsko, gdje potrebe za prirodnim
plinom skoro 100 posto pokriva LNG, veliina i broj spremnika na svakom terminalu
imaju vanu ulogu. Nasuprot tomu, na liberaliziranim tritima poput SAD-a, Velike
Britanije i Europe, spremnici, odnosno skladini prostor u obliku LNG spremnika vlasnicima LNG-a daju dodatnu konkurentsku prednost na tritu. Mnogi terminali,
prvenstveno u SAD-u, imaju instalirano postrojenje za punjenje cisterni za prijevoz
LNG-a do udaljenih spremnika LNG-a (peakshaving postrojenja), koji su izgraeni u
blizini veih gradova ili postrojenja, odnosno trita na kojem potronja varira sezonski,
mjeseno, tjedno ili dnevno. Takvi LNG spremnici su najee manjeg kapaciteta, ali
imaju vanu ulogu u kriznim okolnostima u smislu pokrivanja zimske vrne potronje i/
ili drugim interventnim okolnostima neplanirane poveane potronje plina.
Osim toga, LNG terminali mogu biti projektirani za kontinuirani rad i
uplinjavanje plina koji se potom skladiti u podzemna skladita plina za pokrivanje
sezonskih potreba.

panjolska prva u Europi i trea u svijetu prema uvozu LNG-a

panjolska je jedna od zemalja pionira u razvoju LNG trita. Zbog male
domae proizvodnje prirodnog plina, panjolska je znaajan uvoznik plina, a
prema uvozu LNG-a je na prvom mjestu u Europi i treem u svijetu, iza Japana i
June Koreje. Razvoj LNG industrije i uvoza LNG-a u panjolskoj je prvenstveno
uvjetovan integralnim projektima razvoja plinske infrastrukture i termoelektrana za
proizvodnju elektrine energije na prirodni plin.

34

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Liberalizacija trita elektrine energije i prirodnog plina dogodila se

skoro istodobno i to donoenjem Zakona o elektrinoj energiji 1997. i Zakona o
ugljikovodicima 1998. godine. Ta dva zakona usporedo su potaknula konkurentnost i
na panjolsko energetsko trite privukla nove igrae.
elja za smanjenjem emisija SO2, NOX i ostalih tetnih tvari sa svrhom zatite
okolia te potpisivanja Kyoto protokola 1997. godine i s obvezom smanjenja emisija
CO2 - svakako su bili odluujui za donoenje odluka o daljnjem energetskom
razvoju zemlje. Plin je, kao najie fosilno gorivo, dobio znaajnu ulogu i danas se
za proizvodnju elektrine energije u kombi-kogeneracijskim blokovima (CCGT) troi
priblino 30 posto ukupne potronje prirodnog plina u panjolskoj.
Ukupna potronja plina u panjolskoj danas iznosi vie od 35 milijarda, a
od toga priblino 30 posto otpada na uvoz plina plinovodima. Uvozi se iz Alira
na razini 8,8 milijarda m3/godinje i iz Norveke (preko Francuske) priblino 2,15
milijarda m3/godinje.
Uvoz plina LNG terminalima u ukupnoj potronji sudjeluje sa 70 posto
ukupnih koliina. U panjolskoj je izgraeno est LNG terminala, a plin se uvozi
iz osam zemalja: Oman, Qatar, Trinidad & Tobago, Norveka, Alir, Egipat, Libija i
Nigerija. U 2007. godini uvezeno je 24,2 milijarda m3 plina preko LNG terminala.

Ukupna godinja potronja plina u panjolskoj

109 m 3
40
35
30
25
20
15
10
5
0
1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

Godina

Stalna dogradnja LNG terminala u panjolskoj

U panjolskoj je izgraeno est LNG terminala na kopnu, a od planirana
tri nova terminala, dva su na otocima Gran Canaria i Tenerife. LNG terminal
Tenerife predvien je za potrebe potronje plina u termoelektrani na plin.
Zajedniko obiljeje svih terminala u panjolskoj je da se u kontinuitetu
dograuju i to prvenstveno poveanjem kapaciteta i broja spremnika LNG-a.
Na priloenim grafikonima prikazano je planirano poveanje kapaciteta
uplinjavanja, broja spremnika a time i skladinog kapaciteta. Najvei
pojedinani vlasnik LNG terminala je kompanija Enagas, koja uvozom pokriva
75 posto panjolskih potreba za plinom, ali budui da je trite liberalizirano,
velike kompanije poput British Petroluema (u okviru konzorcija BBG - The Bahia
de Bizakaia Group) kao vlasnika terminala u Bilbaou, pronale su svoj interes.
Najvei terminal u panjoskoj izgraen je 1969. godine u Barceloni i od tada
se kontinuirano modernizira i dograuje i danas je njegov kapacitet
9,9 milijarda m3 godinje.

LNG terminal Huelva prati potrebe trita

Tvrtka Adria LNG d.o.o. organizirala je studijsko putovanje u Huelvu, u
panjolskoj, odnosno posjet industrijskoj zoni, ponajprije LNG terminala. U
izravnom susretu s predstavnicima panjolske LNG industrije i uz obilazak
postrojenja, eljelo se predstavnike lokalne upanijske vlasti, novinare pa i budue
hrvatske partnere u konzorciju zaduenom za izgradnju LNG terminala u Hrvatskoj
upoznati s dobrim iskustvom drugih.

Sadanji i planirani porast kapaciteta uplinjavanja po LNG terminalima

LNG terminali u zapadnoj Europi

Izvor: BP, Statistical review of world energy, 2008.
Kompanija

LNG terminal

Enagas

Barcelona

Enagas

Huelva

Enagas

Cartagena

BBG

Bilbao

Saggas

Sagunto

Investicija

Status

Planirani
zavretak

u tijeku

do 2011

Proirenje
kapaciteta
Proirenje
kapaciteta
Proirenje
kapaciteta
Proirenje
kapaciteta
Proirenje
kapaciteta

u tijeku

do 2011

u tijeku

do 2010

u tijeku

do 2012

plan

do 2012

Novi terminal

plan

do 2015

Enagas

Musel (Gijon)

Reganosa

Ferrol

Gascan

Gran Canaria

Novi terminal

plan

do 2012

Gascan

Tenerife

Novi terminal

plan

do 2011

Sadanji i planirani broj spremnika za LNG po terminalima

Plan aktivnosti proirenja kapaciteta i izgradnje novih LNG terminala u panjolskoj

Izvor: GIE LNG, lipanj, 2008

LNG terminal Huelva, izgraen 1988. godine na uu rijeka Tinto i Odiel

na Atlantskokm oceanu vrlo blizu granice s Portugalom, u vlasnitvu je tvrtke
Enagas. Terminal se prostire na 200 tisua etvornih metara i nalazi se na podruju
industrijske zone, gdje je i naftni terminal te rafinerija nafte, petrokemijska industrija
i kogeneracijske termolektrane za proizvodnju elektrine energije. itav kompleks
industrijske zone okruen je poljoprivrednim zemljitem. Sustav zatite okolia s
rasporeenim mjerno-kontrolnim ureajima za nadzor i mjerenje emisija u realnom
vremenu pod kontrolom je regionalne Vlade.
Kapacitet LNG terminala je 6,3 milijarda m3 plina godinje, a kapacitet
spremnika za LNG je 460 tisua m3. Nakon izgradnje terminala i njegova putanja
u rad bio je izgraen samo jedan spremnik od 60 tisua m3, a postupno prema
potrebama trita izgraeno ih je jo tri, a izgradnja petog spremnika kapaciteta od
150 tisua m3, jo je u tijeku.

Sadanji i planirani kapacitet spremnika za LNG po terminalima

LNG terminal Huelva, pristan za brodove

Spremnici LNG-a kapaciteta 150 tisua m3, ispariva za uplinjavanje, a u pozadini je novi
spremnik LNG terminal Huelva u izgradnji
LNG se iskrcava iz metanijera pri terminalu Huelva

Priprema: Nataa Vujec

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

35

Fenomeni

Konar Montani inenjering u najambicioznijem suvremenom svjetskom znanstvenom projektu

CERN-a, izgradnji LHC akceleratora (2)

Izazov za najbolje
Konar-Montani inenjering, vaan
poslovni partner HEP-a, zlatnim
slovima upisao se u povijest izrade
najveeg i tehnoloki najsloenijeg
znanstvenog ureaja na svijetu Velikog hadronskog sudarivaa (Large
Hadron Collider - LHC) Europskog
centra za nuklearna istraivanja
(CERN)
Uz brojne poslovne reference Konar Montanog
inenjeringa u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih mi u
HEP-u moemo posvjedoiti projektima, primjerice,
prelaska 35kV veze TS Buje-TS Buzet-TS Butoriga-TS
Pazin na 110kV u Istri i zamjene visokonaponskih
prekidaa 110 kV u TS 400/110/30 kV Tumbri te 400 kV u
TS 400/220/110kV Melina - posebnu pozornost svakako
privlai njihovo sudjelovanje u jednom neobinom,
nesvakidanjem i, moe se rei, najambicioznijem
suvremenom svjetskom znanstvenom projektu - izgradnji
Velikog hadronskog sudarivaa (Large Hadron Collider LHC) Europskog centra za nuklearna istraivanja (CERN).
O znanstvenim injenicama tog pothvata opirno
smo pisali u prolom broju HEP Vjesnika. U ovom broju
izvjeujemo o sudjelovanju tvrtke Konar Montani
inenjering u tom projektu, a sve pojedinosti saznajem
od, s razlogom, ponosnog predsjednika Uprave Branimira
Vujia i Zlatka Zavrkog, rukovoditelja PJ Proizvodnja.
Suradnja drutava Konar i CERN-a iz eneve nije
od juer pa i ne iznenauje podatak da se upravo tvrtka
iz tog koncerna nala na popisu dobavljaa opreme. Jer,
suradnja je zapoela prije pola stoljea, kada je tadanja
tvornica Rade Konar isporuila CERN-u magnetske
lee i sustav regulacije programiranih strujnih udara
visoke uinkovitosti za upravljanje magnetskim leama
protonskog sinkotrona. Za istog naruitelja, 1961.
godine izrauju i specijalna automatizirana postrojenja,
motorgeneratorski sklop s cjelovitom automatskom
regulacijom za davanje strujnih impulsa visoke tonosti
u magnetske lee, a sljedee godine zapoinju i s
isporukom 46 kvadrupolnih magnetskih lea, otklonskih
magneta i ispitnog magneta. Treba napomenuti da je
tadanja Jugoslavija bila lanica CERN-a, to je i tvrtkama
s podruja bive drave omoguavalo sudjelovanje u
projektima i istraivanjima.
Obnovljena suradnja zahvaljujui
zalaganju biveg konarevca i hepovca
dr.sc. Alfreda Anera
Poslije zatija uspjene suradnje Rade Konara
i CERN-a, koje je potrajalo skoro etiri desetljea,
poetkom ovog stoljea uslijedio je njen nastavak, sada
koncerna Konar-Elektroindustrija. Tomu je uvelike
pridonio znanstvenik naeg podrijetla, dr.sc. Alfred Aner,
koji je svojim entuzijazmom i domoljubljem pomogao
36

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

ponovnom ukljuivanju hrvatskog znanja i iskustva u

velike projekte CERN-a. Zanimljiv je podatak da je dr.sc.
A. Aner diplomirao na Elektrotehnikom fakultetu u
Zagrebu, radio je i u Konaru i u HEP-u, a nakon dolaska
u vicarsku, prije nego to se zaposlio u CERN-u, radio
je u tvrtki Brown Bovery. Njegovim zalaganjem, a
pod okriljem Ministarstva znanosti, jedno izaslanstvo
znanstvenika CERN-a 2001. godine posjetilo je nekoliko
znanstvenih institucija i tvrtki u Hrvatskoj poput Instituta
Ruera Bokovia, KONAR Instituta za elektrotehniku
i jo nekoliko tvrtki unutar Konar - Elektroindustrije, Elku
te Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu i
Splitu.
- Prigodom posjeta proizvodnim pogonima
i ispitnim laboratorijima Konara, znanstvenici su
prepoznali velike mogunosti za znanstvenu i tehniku
suradnju, nakon ega su zapoeli uestali razgovori o
ukljuivanju u svjetski projekt Velikog sudarivaa estica
hadrona, tzv. LHC akceleratora. Ponosni smo jer smo
jedina hrvatska tvrtka za koju je spomenuti inicijalni
susret rezultirao konkretnom narudbom, u srpnju
2003. godine. U tom velikom i jedinstvenom projektu,
na Montani inenjering je bio zaduen za proizvodnju,
ispitivanje, transport i ugradnju sabirnikog sustava od
20 kA za napajanje CMS (Compact Muon Solenoid) supravodljivog magneta. Za ilustraciju, spomenimo da
ukupna masa cijelog CMS-a iznosi vie od 12.500 tona
i predstavlja najvei do sada izgraeni magnet u svijetu,
kae B. Vuji.
Rekonstruirati uvjete od prije 13 milijarda
godina
Ukratko podsjetimo - akcelerator je zapravo
podzemni tunel na dubini od 100 metara ispod
zemljine povrine u blizini eneve (podruje izmeu
vicarske i Francuske), opsega 27 kilometara. Od
nekoliko eksperimenata koji se obavljaju u sklopu LHC
akceleratora, CMS je najvei pa sam detektor, za koji
je izraen ve spomenuti najvei magnet na svijetu,
i oprema tee vie od 20 tisua tona. Njegova glavna
zadaa je uhvatiti bozon, esticu koja je klju za
razumijevanje mase. Cilj fiziara bio je rekonstruirati
uvjete kakvi su postojali prije 13 milijarda godina u
trenutku stvaranja Svemira, odnosno tzv. Velikog praska
(Big Bang), jedne od teorija nastanka Svemira.
Visoki zahtjevi kvalitete, iznimno nepovoljni
uvjeti rada u podzemnoj kaverni
Nakon to smo od predsjednika Uprave B. Vujia
saznali o zadatku Montanog inenjeringa, odnosno o
proizvodnji, ispitivanju, transportu i ugradnji sabirnikog
sustava od 20 kA za napajanje CMS magneta, o
pojedinostima tog vrlo zahtjevnog posla razgovaramo
s rukovoditeljem PJ Proizvodnja Z. Zavrkim, koji je i
specijalist za zavarivanja, to je u ostvarenju tog posla
kako se pokazalo bilo iznimno dragocjeno znanje.
- U prvoj fazi posla trebalo je izraditi ravni dio
sabirnica od bakrenih cijevi (bakar je morao biti posebne

Marica aneti Malenica

kvalitete) vanjskog promjera 100, a unutranjeg 60 mm.

U poetku, a to je bila veljaa 2005. godine, bilo je vano
te velike gabarite spustiti u podzemlje. Tada smo bili meu
prvim dobavljaima opreme i montaerima na terenu. Kod
izrade sabirnica od 27 metara, pri postupku zavarivanja
bilo je puno razvojnih problema. Na terenu je radila
ekipa od desetak zaposlenika PJ Proizvodnja koji su, zbog
visokih zahtjeva kvalitete, koristili specijalnu opremu za
zavarivanje, pomou koje su parametre zavarivanja mogli
prilagoditi vrlo nepovoljnim uvjetima u kaverni. Ono to
bi se napravilo danju, strunjaci za nadzor kontrolirali
bi tijekom noi, nakon ega su uslijedili njihovi savjeti i
komentari. Taj dio posla trajao je priblino mjesec dana,
nai ljudi obavljali su ga u iznimno tekim uvjetima
rada, znai stotinjak metara ispod zemlje, na propuhu
i pri temperaturi od samo 1 0C. No, takav izazovan i
neponovljiv posao krijepio nas je dodatnom izdrljivou
i motivacijom. Prva faza bila je zavrena ispitivanjem
mehanikih i elektrinih veliina te uvlaenjem
kompozicije u tunel izmeu prostora.
Druga faza uslijedila je 2007. godine, izradom i
isporukom savinutih sabirnica duljine devet metara. One
su montirane kada je postavljen glavni magnet. Kolega
Leopold Klauer, rukovoditelj PJ Tehniki sektor i ja smo
osobno nadgledali rad naih ljudi na terenu. Oni su doista
dali sve od sebe da posao obavimo kako valja. Premda je
na Institut za elektrotehniku izradio i ovjerio postupke
zavarivanja, pri provoenju tih uputa na terenu esto
smo se suoavali s dvojbama koje je trebalo rijeiti brzo i
uinkovito. Upravo u takvim okolnostima, dragocjena je
bila obuenost i bogato iskustvo naih ekipa. Nai su ljudi
tada, u drugoj fazi posla, u tunelu proveli petnaestak dana,
saznajemo od Z. Zavrkog.
Znamo i moemo!
Kao potvrda dobro obavljenom poslu je tvrtki
Konar - Montani inenjering dodijeljena Zlatna plaketa
CMS-a za 2006. godinu i to za postignutu kvalitetu
u proizvodnji i ugradnji sabirnikog sustava 20 kA za
napajanje supravodljivog magneta.
- Taj posao je bio veliki izazov, budui da je bila
rije o za nas netipinom proizvodu - specifinom
i jedinstvenom. Puno smo vremena i truda uloili
u razradu ideje, izradu izvedbene dokumentacije,
obilazak lokacije... Nije se mogao poistovjetiti s drugim
poslovima, jer ne postoje sustavna rjeenja, a puno
toga bilo je preputeno inicijativi i djelovanju na licu
mjesta. Snali smo se odlino, mogu rei i prikladnije
i vjetije od mnogih drugih izvoaa. U pripremu tog
posla puno smo uloili, kako u ureaje i aparate za
zavarivanje, tako i u kolovanje ljudi za nove postupke
zavarivanja. Stoga je nae zadovoljstvo to smo
uspjeli jo vee. Htjeli smo pokazati i dokazati da i ta
mala Hrvatska ukazano povjerenje i posao na tako
vanom svjetskom projektu moe obaviti kvalitetno,
pravodobno i na zadovoljstvo kupca. Dokazali smo da
znamo i moemo! To nam je velika referenca, jer raditi
po nalogu svjetski poznatog instituta kakav je CERN,

Poetak sputanja CMS magneta u kavernu

Uvlaenje sabirnica

sredinji dio je na mjestu, a i publika je ovdje

jo malo

U drugoj fazi su vodom hlaene, svinute sabirnice duljine

devet metara, montirane kada je postavljen glavni magnet

Dobro obuena ekipa iskusnih montaera Konar - Montanog inenjeringa odradila je posao kvalitetno, pravodobno i na zadovoljstvo kupca

Zlatko Zavrki, rukovoditelj PJ Proizvodnja i Leopold Klauer, rukovoditelj PJ Tehniki sektor osobno su nadgledali rad
njihovih ljudi na terenu i suoavali se sa strunim dvojbama koje je trebalo rijeiti brzo i uinkovito

za nas je posebna privilegija i priznanje, naglasio je

predsjednik Uprave B. Vuji.
Hrvatska (jo) nije lanica CERN-a
Tako se na Konar-Montani inenjering, vaan
poslovni partner HEP-a, zlatnim slovima upisao u povijest
izrade najveeg i tehnoloki najsloenijeg znanstvenog

ureaja na svijetu. Meutim, kako Hrvatska nije lanica

CERN-a, suradnja je bila mogua samo unutar okvira
ogranienih financijskim udjelom Hrvatske:
- Sreom da je Hrvatska prije nekoliko godina
uplatila odreena sredstva pa smo mi mogli prihvatiti
i provesti naruene poslove. Ako i nismo bili jedina
hrvatska tvrtka, sigurno smo bili tvrtka s najvrijednijim

Predsjednik Uprave Konar Montanog inenjeringa

Branimir Vuji: dokazali smo da znamo i moemo i
stekli smo veliku referencu, jer raditi po nalogu svjetski
poznatog instituta kakav je CERN, za nas je posebna
privilegija i priznanje

ugovorom. injenica to naa zemlja nije lanica CERN-a

svakako je zapreka za nae znanstvenike, a tijekom
godine u Centru se okupi i do deset tisua istraivaa
iz cijelog svijeta. Zbog toga nai znanstvenici mogu s
CERN-om suraivati tek pojedinano, a sudjelovanje za
industriju je ogranieno ili, pak, potpuno onemogueno,
poruio je na kraju B. Vuji.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

37

Analize

Menadment - komponente stratekog upravljanja (4. dio 9. nastavka)

Formuliranje strategije
Za svaki pojedini biznis u kompleksnoj organizaciji
potreban je strateki plan, odnosno kompetitivna
strategija koja se temelji na razumijevanju naravi
industrije i izvorima kompetitivnih prednosti
U prethodnim brojevima HEP Vjesnika bilo je govora o analiziranju okruenja
organizacije te definiranju misije, vizije i ciljeva. U ovom nastavku tekstova iz podruja
menadmenta, devetom po redu, pozabavit emo se problematikom formuliranja
strategije. Odreeni struni pojmovi koriteni u tekstu objanjeni su u ranijim tekstovima
te ako postoji odreeno nerazumijevanje, upuujemo ga na ranije brojeve HEP Vjesnika.
etiri koraka
Izmeu stvaranja konkurentne prilike i ostvarenja rezultata, treba poduzeti etiri
opsena koraka kako bi formulirali strategiju.

1. korak: Analizirati okolinu te pronai i identificirati prilike i prijetnje

Mnogi imbenici utjeu na budui razvoj bilo kojeg poslovnog pothvata.
Znanstvena istraivanja i dostignua, socijalna kretanja i drutveni razvoj, ekonomski
programi na razliitim razinama, inflacija, ratovi, energetske krize i drugi imbenici
- utjeu na mogue prilike i prijetnje koje donosi okolina. Nain na koji se moe uvesti
odreeni red, unato promjenama koje dolaze iz okoline, je usredotoiti se na specifinu
industriju. Pod industrijom se podrazumijeva kompanija koja je ve prisutna ili kompanija
koja tek namjerava ui na ciljano trite. Cilj analize industrije je predvidjeti rast,
profitabilnost te posebno kljune imbenike budueg uspjeha.
Potrebno je dobro procijeniti snage i ogranienja pojedine kompanije u odnosu
na konkurenciju. Usporedbom snaga kompanije s kljunim imbenicima uspjeha u toj
industriji, moe se predvidjeti perspektiva kompanije. Cilj je predvidjeti prilike i prijetnje
okoline tako da korporacija moe stvoriti prednosti iz dinaminih promjena, umjesto da
bude pod negativnim utjecajem tih promjena.

2. korak: Stvoriti strategije i programe djelovanja

Pomou predvianja okruenja u budunosti, menaderi mogu pozitivno
razmiljati o pravcu djelovanja, o misiji poslovnog pothvata, te o potrebnim koracima
koje trebaju poduzeti da bi ispunili zadane ciljeve. Osnovno je izabrati pravu misiju, to
ba i nije jednostavno kako se ini na prvi pogled. Da bi bila korisna, strategija i strateki
program moraju pokriti u prethodnim tekstovima objanjena etiri elementa strategije.
Svaka kompanija posjeduje ograniene resurse te mora biti oprezna pri
formuliranju strategije, kako bi postavljeni ciljevi bili ostvarivi. Da bi ocijenio buduu
priliku, menadment mora realno prosuditi troak prihvaanja tih prilika od strane
zaposlenika, vanjsku pomo, potreban novac te predvidjeti odgovore konkurencije.
Potom treba odluiti moe li se uhvatiti u kotac s takvom prilikom.

Priprema: mr. sc. Vlatko Eimovi

prakse te je posebno vana dobra volja kljunih zaposlenika da entuzijazmom krenu u

novim smjerovima.

4. korak: Voenje provedbe strategije

Uz definiranu strategiju i programe te postavljenu organizaciju, potrebno je
djelovati kako bi se ostvarili odreeni rezultati. Sredinji menadment mora se osloniti
na mlade menadere za neposredan nadzor operacija. Stariji izvrni menaderi ne mogu
se nikada potpuno osloboditi voenja u izvrnoj fazi. Ta faza ukljuuje programiranje
specifinih poslova koji se ne ponavljaju, komuniciranje i motiviranje, povremenu
primjenu kontrole i procjene te kvalitetu izvoenja posla.
Za provedbu strategije nuno je dosta vremena. Mnogi zaposlenici, unutar i izvan
kompanije, moraju osobno kontaktirati, a neoekivane potekoe zahitjevaju pravodobno
prilagoavanje strategije. Tijekom procesa provedbe strategije, menaderi akumuliraju
informacije i subjektivne osjeaje za aktualnu provedbu usluga kompanije, to ima veliku
vrijednost u planiranju sljedeih ciklusa aktivnosti.
Tablica 1. Proces formuliranja i provedbe strategije (tijek s lijeva na desno):
Okolina

Strategija

- Prilike
- Prijetnje

- Glavno podruje
poslovanja
- Razlikovne
prednosti
- Strateki napadi
- Ciljni rezultati

Programi odjela:
- Marketing
- Proizvodnja
- Financije
itd.

Organizacija

Provedba

- Struktura
- Kljuni
kadrovi

- Programiranje
- Djelovanje
- Kontroliranje

Pregledom izloenih koraka, moe se primijetiti da je proces stratekog upravljanja

znatno sloeniji u praksi. Solidno utemeljene organizacije predloenu strategiju mogu
uiniti jednostavnom (ili sloenom) za primjenu i u tom sluaju organizacija utjee na
odabir strategije.
Promjene - izvor prilika i prijetnji
Turbulentno okruenje ne omoguuje brzi razvoj. Predvianja u mnogim
industrijama vrlo su kompleksna, s neizvjesnom i maglovitom slikom. Dananje razvijene
zemlje imaju gospodarstvo koje esto obiljeava zrelost, spor razvoj ili recesija. Ti
pojmovi pokrivaju otre promjene koje se dogaaju u mnogim industrijama. Okruenje
pojedinih kompanija daleko je od stabilnog. Turbulentnost je velika te je potrebna nova
strategija za opstanak.
Slika 1. promjena strategije
SADANJE
STANJE
ORGANIZACIJE

JASNA IDEJA KRETANJA

FLEKSIBILNOST
I VOLJA ZA
PROMJENOM

VIZIJA
BUDUNOSTI

3. korak: Izgradnja organizacije kao potpore strategije

Strateki programi se provode kroz organizaciju. Ako ta organizacija nije dobro
dizajnirana za ostvarenje svojih zadataka, bez obzira kakvi bili planovi, oni mogu stvoriti
samo osrednje rezultate. Ako se strategija temelji na pionirskim pothvatima u novom
podruju, neefikasnost moe prouzroiti propast organizacije. Nain na koji su aktivnosti
organizacije ustrojene u sekcije i odjele utjecat e na prioritet rjeavanja problema,
brzinu koordinacije i trokove pruanja usluga. Decentralizacija je dobra za strategiju koja
preferira lokalne usluge, ali donosi tekoe kod kompjutorizirane proizvodnje. Strateka
odluka za meunarodno irenje mijenja optimum snaga i lokacije dijelova kompanije.
Diverzifikacija proizvoda obino mijenja opseg odluka koje je donio stariji iskusniji
menadment. Zbog toga, menadment mora procijeniti organizaciju kompanije tako da
se zadaci, koji su kritini za uspjeh strategije, mogu najefikasnije provesti.
Jo osjetljiviji od organizacijske strukture su zaposlenici na kljunim pozicijama.
Nuna je sposobnost obavljanja posla i predanost zadatku. Zaposlenici, ne samo
da provode planove, ve stvaraju ideje i obavljaju revizije poslovanja kako nailaze
neoekivani vanjski dogaaji. Zbog toga, strategija esto trai pomak od prethodne
38

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Neki od utjecaja koji ine posao nesigurnim su sljedei:

Zastarjelost industrije - mnoge industrije su zastarjele, njihovi visoki
trokovi podupiru uvoz jeftinijih proizvoda iz inozemstva, kapacitet se tada reducira, a
zaposlenost opada. Stanje se dodatno komplicira s visokim plaama zaposlenih, novim
zahtjevima kontrole zagaenja, koji trae investiranje bez poveanja proizvodnje ili
sniavanje trokova i cijena. Da bi prerasli zastarjelost, temeljne industrije redizajniraju
proizvode, tehnologije, pogone, usluge i naine upravljanja.
Na primjeru automobilske industrije, prije pedesetak godina proizvodnja
automobila i povezane aktivnosti bile su glavni pokreta rasta gospodarstva.
Menaderske tehnike velikih auto kompanija postale su model kojeg su slijedili ostali.
Deregulacija - ak i u sustavu slobodnog trita, godinama su dravna tijela,
ministarstva i vlade regulirale konkurenciju u odreenim industrijama, primjerice,
financijama, transportu, elektrinoj energiji, telekomunikacijama i slino. Tijekom
osamdesetih godina prolog stoljea zapoinje deregulacija takvih sektora industrije.

Kao posljedica se javlja proces restrukturiranja, sa irenjem, padovima i spajanjima

kompanija. Svaka takva promjena stvara prijetnje i prilike za pojedine kompanije.
Novi izvori konkurentnosti - tradicionalne granice industrije nestaju, nije uvijek
jasno tko se moe pojaviti kao potencijalna konkurencija. Meunarodna konkurencija je
u stalnom porastu. Poboljanja u satelitskoj komunikaciji i aviotransportu omoguili su
svjetsku trgovinu kroz iroki opseg proizvoda. To izravno pogaa domau proizvodnju
i njene zaposlene. Uvoz iz inozemstva brzo raste i niskim cijenama unitava domae
trite.
Zatita okolia - razne grupe i organizacije promoviraju zatitu okolia te
automobilski ispuh, ugroene ivotinjske vrste, toksini otpad i slino, moraju biti pod
kontrolom. Nije uvijek jasno koja su ogranienja prikladna.
Demografski pomaci - atraktivnost industrije moe biti pod utjecajem broja
ljudi u razliitim demografskim kategorijama. Primjerice, dok raste udjel stanovnitva
starijeg od 65 godina, raste i potreba za uslugama pomaganja starijim osobama, kao
i broj umirovljenikih domova. Znaajan je rast udjela ena u ukupnom zaposlenom
stanovnitvu. Dok je u prolosti ena imala ulogu domaice i majke, danas je udjel
obitelji sa zaposlenim enama velik, to je stvorilo potrebu za pakiranom hranom,
konzumiranjem hrane u restoranima, mogunostima kupovanja skupljih kua i stanova
i drugo.
Nove tehnologije - napredak u tehnologiji postavlja nove industrijske
standarde, a klasian primjer su kompjutori, ije koritenje ima i imat e najvei utjecaj
na promjene u budunosti. Dramatine promjene poslovanja doivjelo je bankarstvo,
medicinska dijagnostika, kontrola prometa, kemijske analize i drugo.
Perspektiva industrije i planiranje strategije
- Planiranje u odnosu na razvoj i profit
Za strateko planiranje vrlo je korisno poznavati perspektivu industrije. Analiza
potranje, opskrbe i konkurencije daje niz vanih podataka. Najvanija su dva zakljuka.
Jedan je predvianje budueg opsega aktivnosti u industriji, u jedinicama outputa i
novanim iznosima. Drugi je mogua profitabilnost kompanije u industriji, izraena kao
omjer prema bruto prihodu i omjer prema ukupno potrebnoj imovini. Ti zakljuci o rastu
ili opadanju industrije utjecat e na formuliranje strategije poslovne jedinice na razliite
naine, odreujui intenzitet napora za poveanje trinog udjela, irenja ili smanjivanja
proizvodnog kapaciteta, investiranje u razvoj kadrova i istraivanje i slino. Opseg i
perspektiva profita industrije vana je za formuliranje strategije korporacije.
- Redefiniranje industrije
Razmiljanje o industriji je sredstvo za stvaranje zakljuaka o kompleksnom
okruenju, a zakljuci e pomoi menaderima pri kreiranju strategije kompanije. Rizik
takvog razmiljanja proizlazi iz naina na koji se definira industrija. Pojam industrija
moe varirati u granicama koje ukljuuju proizvode i usluge, zemljopisno podruje,
tip potroaa uzetih u obzir, veliinu vertikalne integracije te obuhvaene tehnologije.
Strateko planiranje specifine kompanije treba obuhvatiti nekoliko definicija, uz analizu
industrije temeljenu na integriranoj strukturi. Atraktivnost i perspektivnost industrije
te kljuni imbenici uspjeha variraju, to e sugerirati koje povoljne strateke postavke
kompanija treba prihvatiti. Konani odabir industrije u koju se kompanija eli ukljuiti
ovisi o njenoj snazi u odnosu na konkurenciju i vrijednostima vodstva.
- Pronalaenje pogodne nie
Ozbiljna analiza industrije prema proizvodima pomae u lociranju atraktivnih
segmenata unutar te industrije. Bez obzira na to kako definirana, ni jedna industrija
nije homogena. Postojat e skup potroaa ili dobavljaa koji se razlikuju od opeg
stanja na tritu. Barem jedna od dvije kompanije ima niu koja je atraktivnija od
industrije u cijelosti. Nia moe biti atraktivna jer raste bre od cijele industrije ili
zato to je potranja u toj nii stabilnija. Neke nie imaju vei profit zbog toga to
su zatiene od konkurentnosti velikih tvrtki. Male tvrtke mogu biti profitabilne jer
opsluuju specifinu niu. Velike kompanije mogu djelovati u nekoliko razliitih nia.
Pronalaenje pogodne nie u kojoj e kompanija moi efikasno funkcionirati zahtijeva
dobro razumijevanje konkurencije. Ako kompanija eli zadrati dominantnu poziciju
u takvom segmentu, mora prepoznati i prilagoditi svoje djelovanje jedinstvenim
uslugama koje se trae u toj nii.
- Korporativno planiranje
Strateki menadment obuhvaa sljedee:
odluivanje o buduem usmjerenju i opsegu poslovanja, zajedno sa zapaenim
prilikama i prijetnjama, to zahtijeva svjesnost i planiranje, a ono moe biti misaono i
vizionarsko ili detaljno, formalno i kvantitativno;
osiguranje potrebnih resursa, kako bi se odabrane strategije mogle primijeniti;
osiguranje uvjeta za stvaranje inovacija i promjena, pritom promjene mogu
biti vezane za korporativnu, kompetitivnu ili funkcionalnu strategiju, a inovacije mogu
zauzeti znaajan poloaj u organizaciji, ako postoji prikladna organizacijska struktura i
kultura.

Za svaki pojedini biznis u kompleksnoj organizaciji potreban je strateki plan,

odnosno kompetitivna strategija koja se temelji na razumijevanju naravi industrije i
izvorima kompetitivnih prednosti. Odabrane strategije moraju imati i planove aktivnosti
za njihovo implementiranje.
Korporativni planovi obuhvaaju razliita trita proizvoda i usluga, na kojima se
organizacija natjee, te razvoj nunih resursa (kadrovi, proizvodni kapaciteti, financije,
istraivanje i drugo) potrebnih za potporu kompetitivnih strategija. Korporativni planovi
odnose se na cijelu organizaciju i pokrivaju razdoblje od nekoliko godina, a obuhvaaju
budue ciljeve i potrebe organizacije, kako ih ostvariti i kako razviti eljeni biznis ili resurs.
Korporativno planiranje temelji se na upravi organizacije, a obuhvaa planere i
analitiare. Analitiari su odgovorni za praenje vanjskog okruenja, traei nove prilike
i prijetnje. Planeri sjedinjuju individualne planove za svaki biznis u organizaciji, kako bi
stvorili ukupni korporativni plan. Planeri kontinuirano prate i vrednuju opi napredak
organizacije prema planu.
Kreiranje strategije openito obuhvaa tri segmenta.
Planiranje; sistematino i formalno strateko planiranje te neformalno misaono
planiranje;
Vizija; vizionarsko vodstvo;
Proizale strategije; male promjene u namjeravanim strategijama, prilagoavanje
prilikama i prijetnjama kroz uenje.
Glavni kreator strategije je strateki voa, povezan s planerima korporativnih
planova. Proces kreiranja strategije zapoinje od analize stratekih planova, preko
odabira strategije i zavrava implementacijom strategije.
Vizionarski ili poduzetniki pristup pretpostavlja da je strateki voa svjestan
snaga, slabosti i sposobnosti organizacije, aktualnog podudaranja s okruenjem te
moguih prilika za promjenama. Kada strateki voa predaje ideju ostalim menaderima,
strategija se implementira te prilagoava i mijenja tijekom vremena s prikupljenim
iskustvom. Pod okriljem vizije donose se pojedine odluke, koje stvaraju proizale
strategije. Uspjeh takvog pristupa dugorono ovisi o stratekoj svjesnosti stratekog
voe, jer organizacija postaje ovisna o njemu. Ljudi mogu biti vizionari samo odreeno
vrijeme, jer postaju zaslijepljeni uspjehom aktualnih strategija te gube sposobnost
odreivanja dobrih novih prilika.
Strategije se formiraju i kroz prilagoavanje i male promjene, to obuhvaa utjecaj
menadera u organizaciji koji ue iz iskustva i prilagoavanja turbulentnom okruenju.
Menaderi zapaaju kako se uz odreene promjene zadaci mogu efektivnije izvesti.
Promjene mogu biti postupne, spontane, kolektivne i mogu poboljavati konkurentnu
poziciju organizacije. Jesu li odluke menadera uspjene ili nisu, oni ue iz implementacije
svojih odluka. U ovom sluaju, proces kreiranja strategije zapoinje odreenom analizom
koja prethodi integriranom pristupu odabira i implementacije strategije te zavrava
prikladnom analizom kroz vrednovanje relativnog uspjeha strategije.
Pristup prilagoavanja strategije kroz male promjene trai decentralizaciju
organizacije i jasnu potporu stratekog voe. Temelji se na prilagoavanju menadera
promjenama, kroz izazove novih ciljeva i poboljanje kompetitivnosti. Prema kaskadnoj
shemi, menaderi trebaju brzo i sistematino komunicirati informacije prema dolje kroz
organizaciju, kontaktirajui odgovorne timove ljudi. Uspjeh lei u koritenju timskog
izvjeivanja komuniciranjem informacija prema gore, prenoenjem novih stratekih
ideja i naina njihovog provoenja.
Slika 2. Kreiranje strategije
FORMALNO
PANIRANE
STRATEGIJE

ODBAENE NEPRIKLADNE
STRATEGIJE

STRATEGIJE NAMJERE
INPUTI OD
STRATEKOG
VOE

PROMILJENA PRIMJENA
STRATEGIJA NAMJERE,
UZ MALE PROMJENE

PRILAGODLJIVE STRATEGIJE
U DINAMINOM OKRUENJU

STRATEGIJE PROIZALE
IZ UENJA

AKTUALNE VOENE
STRATEGIJE

Slika 2. prikazuje kako strategije namjere mogu biti ishod formalnog planiranja i
vizionarskog vodstva. Neke strategije namjere su neizvedive, jer se temelje na pogrenim
i neprikladnim predodbama. U dinaminom okruenju, kada se pojavi nova prilika,
prilagoavanjem strategije organizacija formulira novu strategiju na temelju uenja.
Takoer, dolazi do malih promjena u strategijama namjere prigodom njihove primjene.
Posljedica toga je da e se aktualne strategije razlikovati od strategija namjere.
U iduem nastavku o kriterijima izbora izmeu alternativnih strategija.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

39

ivot

Pozitivna psihologija

Kako postii zadovoljstvo

u ivotu i radu?

Tihana Malenica Bilandija, prof. psih.

Od svog postanka, psihologija kao znanstvena

disciplina prouava sve ono to je povezano s ljudskim
doivljavanjem i ponaanjem. Od fiziolokih temelja
osjetila, emocija, pamenja i miljenja preko njihovih
funkcionalnih obiljeja do naina na koje se manifestiraju
u ponaanju ovjeka. S vremenom su se razvile brojne
primijenjene grane psihologije, koje su se iscrpno bavile
samo pojedinim segmentom ovjekovog unutarnjeg
svijeta, poput psihologije uenja i pamenja, fizioloke
ili klinike psihologije ili, pak, one koje su prouavale
ovjekovo psihiko funkcioniranje u interakciji s drugima
(socijalna psihologija), odnosno kako se ovjek ponaa i
reagira u odreenim podrujima ivota (portska, vojna ili
kolska psihologija).
Ipak se kao primarna funkcija psihologije
nametnula ona vezana uz identificiranje, razumijevanje
i tretman negativnih stanja i ponaanja na razini
pojedinca, grupe ili itavog drutva. Pritom se to
posebno odnosi na kliniku psihologiju, koja se preteito
usmjerila na istraivanje i lijeenje psihikih poremeaja
i bolesti. Kako su vrijeme, novac i napori psihologa
preteito bili utroeni na suoavanje sa psihikom
disfunkcionalnou i njezino ublaavanje, po strani je
ostao interes za izuavanjem i poticanjem pozitivnih
naina doivljavanja i ponaanja. Meutim, jo poetkom
20. stoljea provedeno je nekoliko istraivanja koja su
se bavila zadovoljstvom u braku i nadarenou (Terman,
1938. i 1939.), uspjenim roditeljstvom (Watson,
1928.) te smislom ivota (Jung, 1933.). Dodatni poticaj
usmjeravanju pozornosti psihologa na pozitivne aspekte
ljudske naravi ponudili su Abraham Maslow i Carl Rogers
razvojem tzv. humanistike psihologije, iji je interes
bio okrenut prema ljudskom rastu, razvoju i pozitivnim
potencijalima. Manjak istraivanja, a time i empirijskih
dokaza o utemeljenosti pretpostavki humanistike
psihologije, onemoguio je znaajnije jaanje njenog
utjecaja unutar matine znanosti psihologije. Tako
je nastavljen trend intenzivnog bavljenja psihologa
mentalnim bolestima i njihovim suzbijanjem, premda je
psihologija u cjelini, osim lijeenja mentalnih bolesti, kao
svoje vane ciljeve imala i uiniti ivot ljudi zadovoljnijim
i produktivnijim te identificirati i poticati nadarene
pojedince.
Pronalaenje smisla i dubljeg znaenja
u ivotu, zaokupljenoU poslom
ili aktivnou i subjektivni osjeaj
zadovoljstva

Dolaskom Martina Seligmana, profesora na

Sveuilitu u Pennsylvaniji, na mjesto predsjednika
Amerikog psiholokog drutva 1998. godine, zapoinje
aktivni razvoj pozitivne psihologije - grane koja ispituje
optimalno ljudsko funkcioniranje. Njena je tenja
istraiti pozitivne pojave i ponaanja u meuljudskim
interakcijama kako bi odnosi koje izgraujemo i
odravamo s drugima bili harmonini i kako bismo
uope izbjegli situaciju da postanu loi. No, prije svega,
ona prouava individualne osobine - potencijale, snage
i vrline koje svakom pojedincu omoguavaju da ostvari
veu kvalitetu ivota i povea svoje zadovoljstvo ivotom.
Ukratko se predmet interesa pozitivne psihologije moe
40

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

razvrstati u tri kategorije: pozitivna subjektivna iskustva,

pozitivne individualne osobine i pozitivnu zajednicu.
Pozitivna subjektivna iskustva obuhvaaju
zadovoljstvo prolou, znai onim to je ovjek dosad
proivio, a potom osjeaj zadovoljstva u sadanjosti
te optimizam, nadu i vjeru u budunost. Dosadanja
istraivanja i pokuaji identifikacije pozitivnih
individualnih osobina rezultirali su izdvajanjem est grupa
temeljnih ljudskih vrlina, a one su: mudrost, hrabrost,
humanost, pravednost, umjerenost i transcendentnost.
Za njih je utvreno da ih se potuje u razliitim kulturama
i vremenskim razdobljima. Pojam pozitivne zajednice
odnosi se na prouavanje obiljeja zdrave obitelji,
susjedstva, uinkovite kole, drutveno odgovornih
medija i civilnog dijaloga. Glavni cilj istraivanja na ovom
podruju jest spoznati naine koje kole, zakonodavne
institucije, medijske kue i javne ustanove mogu
upotrijebiti u svrhu promicanja poeljnih drutvenih
osobina i obrazaca ponaanja poput jednakosti i jednakih
mogunosti za sve, ljubaznosti, tolerancije
Dosadanje spoznaje pozitivne psihologije o
tomu to moemo smatrati dobitnom kombinacijom
ili formulom za zadovoljstvo u ivotu mogu se
pojednostavljeno saeti na pronalaenje smisla i dubljeg
znaenja u ivotu, zaokupljenou nekim poslom ili
aktivnou i subjektivni osjeaj zadovoljstva. Osjeaj
smisla se, u pravilu, javlja u ovjeku kada se bavi nekom
zanimljivom aktivnou koja mu daje osjeaj korisnosti i u
iju svrhu doista vjeruje.
Zadovoljstvo u braku ili bliskom odnosu

Istraujui zadovoljstvo u braku i bliskim odnosima,

psiholozi su ee prouavali ponaanje partnera u
naruenim vezama ili kriznim stanjima, a znatno manje
kako se ponaaju partneri u uspjenim vezama. Rairena
je pretpostavka da malo loeg moe unititi puno
dobroga, to ukazuje na to da i povremene negativne
reakcije prema partneru mogu dugorono naruiti dobar
odnos dok, s druge strane, da bi se brak ili bliski odnos
odrao - potrebno je pet puta vie pozitivnih nego
negativnih interakcija izmeu partnera (tzv. Gottmanov
odnos). U skladu s tim, moe se zakljuiti da se narueni
odnosi mogu poboljati izbjegavanjem novih negativnih
interakcija, ali i veom uestalou onih pozitivnih.
Pozitivna radna sredina
Svaka organizacija postoji kako bi ostvarivala
odreene ciljeve, a to e joj u najveoj mjeri uspijevati
ako njezini zaposlenici optimalno obavljaju svoj posao.
Idealno stanje e biti postignuto ako, uz maksimalnu
uinkovitost, osjeaju visoki stupanj zadovoljstva
i dobrobiti. No, organizacije esto muku mue i s
postizanjem eljenog radnog uinka pa se preteito ne
stignu baviti i brigom, odnosno kreiranjem uvjeta za
postizanje osobnog zadovoljstva i dobrobiti zaposlenika.
Ipak, jedan od prokuanih naina poticanja
zaposlenika da postiu visoki uinak jest uspostavljanje
pozitivne organizacijske klime kroz osmiljavanje
pozitivnog i smislenog radnog mjesta. Pozitivno radno
mjesto znai da je organizacija ugodno mjesto za rad,
gdje se ljudi slau i potuju, a smisleno znai da su odluke

menadmenta i sam posao koji zaposlenik obavlja njemu

smisleni, odnosno da razumije zato postoji organizacija
u kojoj radi i zato je vano da obavlja posao koji mu
je dodijeljen. Upravljanje organizacijskom klimom na
taj nain, uz visoki uinak, poveava i zadovoljstvo
zaposlenika poslom.
Premda je zadatak menadmenta uspostavljanje
i uvoenje odreene poslovne politike, prakse i navike
koje e pridonijeti stvaranju pozitivne klime, njihova
svakodnevna primjena u cijeloj organizaciji zahtijeva
potpuno angairanje svih zaposlenika, bez obzira na
hijerarhijsku razinu na kojoj djeluju. Zaposlenike treba
obuiti da pozitivna grupna dinamika i sinergijski uinci
timskog rada ne nastaju spontano i sluajno, ve su
rezultat znanja i uloenog truda.
Razvoj pozitivne klime bi trebao potaknuti zaposlenike
da ne misle samo na sebe i svoje osobne potrebe i
interese, ve da uvaavaju i druge ljude te zajednike
ciljeve. U skladu s tim, klima bi trebala biti osnaujua,
podupirajua, otvorena, povjerljiva, potivajua, ujedinjujua
i profesionalna. Radna sredina u kojoj vlada pozitivna klima
ne predstavlja mjesto zabave i oputanja za zaposlenike pa
da zato ima pozitivan predznak, ve zato jer im ona prua
potporu u radu, daje prostor za iskazivanje kreativnosti i
samostalnost, odaje priznanje i potovanje za ono to rade
dobro i podupire vrijednosti kao to su kompetentnost,
strunost i etinost u radu.
Otkrivanje snaga i potencijala
Pozitivna organizacijska klima potie upravo one
osobine koje je pozitivna psihologija izdvojila kao snage
pojedinca u poslovnom okruenju. Buckingham i Clifton
su 2001. godine pobrojali i opisali njih 34, a predstavljaju
specifinu kombinaciju priroenih obrazaca miljenja,
osjeaja, ponaanja te znanja i vjetina i iznimno su
korisne za postizanje visokog radnog uinka. Meu
njima su: analitinost, prilagodljivost, stalna potreba
za postignuem, organiziranost, discipliniranost,
komunikativnost, usmjerenost na budunost i drugo.
Mogunost da razvija svoje potencijale, neovisno
o tomu koji oni bili i na koji nain i u kojem se podruju
djelovanja oitovali, svakom pojedincu predstavlja
intrinzini, odnosno unutranji poticaj za ostvarivanje
odreenih ciljeva. Stoga je povezivanje poslovnih ciljeva
s prigodom da zaposlenik iskae i potvrdi neke svoje
kvalitete - pravo rjeenje za postizanje visokog uinka.
Na taj nain se vanjski ciljevi organizacije povezuju s
osobnim ciljevima zaposlenika i potiu ga na djelovanje.
Rezultati svjetskih istraivanja pokazuju da
postojanje i ostvarivanje intrinzinih ivotnih ciljeva
poveava osjeaj zadovoljstva i psiholoke dobrobiti
pojedinca, dok vanjski ili ekstrinzini ciljevi to ne ine.
Ipak, hrvatsko istraivanje psihologinje Majde Rijavec
i suradnika, provedeno 2005. godine na studentskoj
populaciji, ukazuje na to da je za osjeaj zadovoljstva
i psiholoke dobrobiti najbolja kombinacija visoko
postavljenih intrinzinih i ekstrinzinih ciljeva. Znai,
pozitivna psihologija, na temelju prikupljanih spoznaja,
pokuava dati smjernice kako ivjeti zadovoljan i ispunjen
ivot. No, svaki pojedinac mora pronai svoj vlastiti
recept za zadovoljstvo.

NOVE KNJIGE

M. Andrassy, I. Boras, S. vai:

Osnove termografije s primjenom

NOVA IZDANJA

Prvi broj Biltena

Hrvatske pote

Pomo pri otkrivanju

oku nevidljivih pojava
Knjiga predstavlja znaajan doprinos
iroj znanstvenoj i strunoj javnosti
i doprinos, ne samo irenju znanja
u podruju primjene infracrvene
termografije, ve i promociji i
obrazovanju u podruju energetske
uinkovitosti, zatite okolia i odrivog
razvoja

Osnove termografije s primjenom, novi naslov

izdavake tvrtke KIGEN, tiskan u srpnju 2008. godine,
promoviran je 14. studenog prole godine na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu. Tom
prigodom, knjigu su predstavili autori, prof.dr.sc. Mladen
Andrassy, prof.dr.sc. Ivanka Boras i prof.dr.sc. Sreko
vai, recenzenti te Nenad Lihtar u ime izdavaa.
Autorski trojac imao je cilj upoznati korisnike te
strune knjige s nainom rada termografskih ureaja
i njihovim ustrojem te uputiti ih na mogunosti
primjene termografije u razliitim podrujima. Kau
da je namijenjena irokom krugu itatelja kojima su
potrebna tek temeljna znanja iz fizike, ali vjerojatno e
je koristiti, prije ostalih, termografisti, odnosno oni koji
e termografiju primjenjivati u praksi. Bit e korisna
i studentima kao dopunska literatura za kolegije koji
se bave mjerenjima u toplinskoj i procesnoj tehnici.
Recenzenti, doc.dr.sc. Damir Dovi, eljka Hrs Borkovi
i prof.dr.sc. Anica Trp sloili su se da objava ove knjige
predstavlja znaajan doprinos iroj znanstvenoj i strunoj
javnosti i doprinos, ne samo irenju znanja u podruju
primjene infracrvene termografije, ve i promociji i
obrazovanju u podruju energetske uinkovitosti, zatite
okolia i odrivog razvoja.
Infracrvena termografija je mjerna metoda
odreivanja temperature na povrini objekta i to
mjerenjem intenziteta zraenja u infracrvenom podruju

elektromagnetskog spektra. Termografska mjerenja

mogu biti: kvalitativna (primjenjuju se tamo gdje tona
vrijednost temperature nije vana) i kvantitativna (koja
kao rezultat daje stvarnu temperaturu promatranog
objekta). Najea podruja primjene kvalitativne i
kvantitativne termografije su: graditeljstvo (gubici
topline, izolacije, vlaga, izmjene zraka); elektroenergetska
postrojenja (transformatori, rasklopna postrojenja,
distribucija); energetska postrojenja (motori,
prijenosnici,); spremnici, cjevovodi, izolacije i ostalo.
Posebno je vana u poslovima odravanja i preventivnog
odravanja (inspekcija elektroenergetskih sustava i
opreme; inspekcija strojarskih komponenti; graditeljstvo;
zrakoplovstvo; industrija; pei; generatori pare; spremnici
tekuina i plinova), kao i u kontroli procesa u: kemiji i
petrokemiji, industriji (auto, elektronskoj, prehrambenoj,
staklarskoj, metalnoj, gumarskoj, papirnoj); preradi
umjetnih masa i ljevarstvu.
Ta metoda se ve dugo primjenjuje u medicinskoj,
a u posljednje vrijeme i veterinarskoj dijagnostici, a svoje
mjesto sve vie dobiva i u istraivakom radu, gdje joj je
osobita vrijednost to omoguuje prikazivanje inae oku
nevidljive pojave, kao i u razvoju novih proizvoda (znatno
skrauje vrijeme funkcionalnih ispitivanja tijekom izrade
prototipa).
Kako je termografija poetno razvijena za vojne
potrebe, meu njezinim posebnim namjenama vojne su,
svakako, na prvom mjestu. Civilne posebne namjene su
brojne pa emo spomenuti tek nekoliko primjera kao to
je: traganje za izgubljenim osobama, zatita od poara,
detekcija plinova, ouvanje kulturne batine
ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA
Metoda infracrvene termografije pokazala se kao
iznimno korisna pri ustanovljavanju energetskog stanja
zgrada, toplinske kvalitete vanjske ovojnice te problema
s toplinskim mostovima. Upravo zbog toga, infracrvena
termografija danas postaje nezaobilazna metoda u
kontroli izvedbe novih zgrada prije uporabne dozvole,
u energetskim pregledima zgrada, kao i u redovitom
nadzoru i odravanju. Hrvatska je takoer prepoznala
veliki potencijal energetskih uteda u sektoru zgradarstva
te zapoela s implementacijom energetskog certificiranja
zgrada (klasifikacije i ocjenjivanja zgrada prema potronji
energije) kroz nedavno prihvaene propise. Stoga e ova
knjiga biti dragocjeni prirunik i onima koji e provoditi
takva mjerenja, kao i onima koji e ih naruivati.
Knjiga je podijeljena u osam tematskih cjelina i to:
Uvod u infracrvenu termografiju; Mogunosti primjene
termografije; Termodinamike osnove; Termografski
sustavi; Termogram i tehnike analize termograma;
Primjena; Postupak termografskog mjerenja i Izobrazba
osoblja te etiri priloga (Podloga za izradu postupnika;
Primjer obrasca za unos rezultata mjerenja; Pregled
vanijih pojmova iz termografije i Emisijski faktori nekih
vanijih materijala).
Zanimljivo je napomenuti da je Hrvatska udruga
za infracrvenu termografiju (HUICT) u travnju 2008.
godine postala punopravna lanica Europskog udruenja
termografista.
Marica aneti Malenica

Novost za
ljubitelje
potanskih
maraka

Ljubav prema potanskim markama, njihovo

skupljanje i prouavanje te skupljanje omotnica,
igova i drugog potanskog materijala svakim
danom dobiva jednu novu dimenziju te se smiljaju
novi naini kako bi brojni filatelisti mogli dobiti
to vie informacija o svom zanimljivom hobiju.
Sukladno tomu, Hrvatska pota predstavila je
nakladniku novost - dvojezini informativni Bilten,
u kojem e znatieljnike izvjeivati o aktualnim
zbivanjima u svijetu potanskih maraka.
Prvi broj Biltena ugledao je svjetlo dana
19. prosinca 2008. godine, a napisi su objavljeni
na hrvatskom i engleskom jeziku. Na 15 stranica
Biltena vizualnog izgleda poput potanske
marke (prepoznatljivi rubovi marke), saznajemo o
pobjedniku natjeaja Kreiraj marku bajnu i osvoji
nagradu sjajnu te moemo upotpuniti svoje znanje
uz Malu kolu filatelije. Predstavljena je zanimljiva
promocija potanskih maraka s temom svjetionika,
a objavljen je kratak pregled s tri filatelistika sajma.
Na kraju Biltena je predstavljeno Filatelistiko
drutvo Rijeka i prva prozirna marka na svijetu
- Ledena no.
Naklada Biltena je tri tisue primjeraka, a
izlazit e dva puta godinje. Znai, drugi broj Biltena
moemo oekivati u svibnju o.g. Ako smo vas uspjeli
zainteresirati za zanimljivo tivo Biltena, moete ga
pronai na adresi www.posta.hr.
Jelena Vui

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

41

pogled unatrag

Tragom otkria referata Ise Krnjavoga s vjernim opisom stanja u elektrotehnici 1890. godine

Zagreb je mogao imati

elektrinu rasvjetu
prije mnogih drugih
Slojevita je uloga Ise Krnjavoga u hrvatskoj
kulturi i politici. On je uvijek traio mjeru izmeu
univerzalnog i lokalnog, pragmatike i etike. Krnjavi, po
kojem je davno nazvana jedna zagrebaka ulica, bio je
doista svestran: povjesniar umjetnosti i slikar, pisac i
prevoditelj Dantea, doktor filozofije i prava, sveuilini
profesor, saborski i gradski zastupnik... U hrvatskoj se
javnosti Krnjavi prvenstveno pamti kao predstojnik
Odjela za bogotovlje i nastavu zemaljske vlade, to je
bio relativno kratko od 16. studenog 1891. do 5. travnja
1896. godine. Krnjavi je smatrao da su jedino njegovi
uspjesi prouzroili njegov pad (a ne studentski nemiri
1895.). O tomu on kae: Stajao sam pred slobodnim
izborom da nita ne radim i dugo vladam ili da kratko
vladam i mnogo uinim. Izabrao sam posljednje. Tako je
postupio i kada je bila rije o ranoj elektrifikaciji Zagreba,
kada je bio na najboljem putu da obavi povijesnu zadau.
U tom sluaju Zagreb bi dobio elektrinu rasvjetu prije
mnogih drugih europskih gradova.
Zagreb krajem 19. stoljea
Ovim povodom valja se podsjetiti na dva susreta
Zagrepana s elektrinom rasvjetom. Simboliki
poetak modernizacije Zagreba oznaila je velika i
sjajna Gospodarsko-umarska jubilarna izloba (pretea
Zagrebakog velesajma) odrana u ljeto 1891. godine.
Tada je, izmeu ostalog, puten u promet konjski
tramvaj i otvoren Botaniki vrt. Prava senzacija bila je
elektrina rasvjeta izlobe postavljene na Sveuilinom
trgu, gdje su dva parna stroja snage po 20 KS pokretala
dinamo strojeve tvrtke Siemens & Halske iz Bea:
Svjetlo je intenzivno, a ipak blago, gori mirno i tiho te
se razlieva izlobenim prostorom more svjetla. Ima 30
krunih svjetiljkah s jakou od 60.000 svieah i uz to
60 aruljah. (...) Moe se slobodno tvrditi, da je jedva
koja izloba u naoj monarkiji, u svojoj cjelini bila tako
sjajno razsvjetljena.
Zagreb je 1. sijenja 1891. godine brojio 40.268
dua. U to se doba zapoelo intenzivno graditi. Godine
1892. dovren je novi eljezniki kolodvor pa je itavo
podruje do eljeznike pruge postalo veliko gradilite,
koje se do kraja stoljea preobrazilo u moderni dio
grada. Krnjavi kao da je slutio, da mu nema duga
boravka na tom mjestu (...) poradio je i on grozniavo,
da izgradi to vie u to krae vrijeme, napisao je Gjuro
Szabo u djelu Stari Zagreb (1941.). Kada je 1895. godine
dovreno Hrvatsko narodno kazalite, koje je projektirala
beka tvrtka Fellner i Helmer, bilo je instalirano 1.200
arulja sa arnom niti i pet lunih svjetiljki. U tu je svrhu
u posebnoj zgradi smjetena elektrana istosmjerne
struje s dva plinska motora snage po 50 KS i dva
dinamo stroja po 30 KS te akumulatorska baterija od
645 Ah. Postrojenje je izvela tvrtka Egger & Co. iz Bea.
Povijesna vanost referata o
elektrinoj rasvjeti
Referat Prof. Dr. Krnjavoga o elektrinoj razsvjeti
naslov je vrlo iscrpnog izvjea izraenog u drugoj
42

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

polovici 1890. godine. Taj litografski umnoen rukopis

(krasopis!) ima povijesni znaaj, jer je to prvi hrvatski
tekst iz kojeg se moe stei cjeloviti uvid o razvoju
elektrotehnike. (Napomenimo da je Gradsko zastupstvo
upravo 1890. godine odluilo nabaviti litografsku preu i
zaposliti jednog litografa.)
Za usporedbu se moe uzeti knjiga Crte o
magnetizmu i elektricitetu (1891.) Otona Kuere
(1857.1931.), gdje o izmjeninom sustavu nita ne pie.
Viesti Drutva ininira i arhitekata samo su ponekad
iz inozemnih asopisa prenosile kratke informacije
o elektrotehnici. Godine 1898. je konano objavljen
pouan struni lanak pod naslovom O elektrinoj
rasvjeti u Zemunu. Autor Stanko Pliveli (1868.1925.)
bio je gimnazijski profesor u Zemunu, a 1900. godine
doktorirao je u Grazu. On opirno opisuje jednofazni
izmjenini sustav tvrtke Ganz & Co. u Budimpeti,
odabran za elektrifikaciju Zemuna; takoer spominje
Edisonov istosmjerni sustav (ali ne i trofazni izmjenini
sustav, premda je postojao ve sedmu godinu).
Referat Krnjavoga o elektrinoj rasvjeti u
Zagrebu do sada nije bio dovoljno poznat. Jedan se trag
nalazi u predgovoru Izabranim djelima Ise Krnjavoga
(1980.): (...) a koliko mu je poslovno-praktini duh
bio prisutan u neposrednom ivotu svjedoi i njegov
elaborat o elektrinoj rasvjeti u Zagrebu. Drugi trag o
referatu nalazi se u monografiji 70 godina elektrifikacije
grada Zagreba (1977.). Inenjer Miroslav Balling (1920.
1988.) je tom prigodom napisao: Godine 1899. dvojica
privrednika (jedan iz Bea, drugi iz Zagreba) podnijela
su molbe gradskom poglavarstvu da im se odobri
koncesija za uvoenje elektrinog svjetla u Zagrebu. O
tome postoji djelomian, s tehnikog i opeg stajalita,
zanimljiv dokument i to u obliku izvjetaja gradskog
strunjaka o spomenutim molbama. Budui da su se
ponude odnosile na dva konkurentska elektrina sustava
(istosmjerni i izmjenini), autor Monografije zakljuuje
da se "iz izvjetaja vidi kako su tadanje rasprave u
tehnikom svijetu bile prenesene i u Zagreb.
Godine 1977. nije do kraja istraeno pitanje
viegodinjeg kanjenja s gradnjom zagrebake
elektrane. Nekoliko reenica citiranih u Monografiji
potjeu iz referata Krnjavoga, ali navedeni autor
predstavlja ga kao gradskog strunjaka.
Konkurentske ponude Fischera i Bothea
Prvi dio referata o javnoj rasvjeti u Zagrebu
sadri prikaz dogaaja do lipnja 1890. Tada se ukljuio
Krnjavi: Meni je u dio pala astna zadaa, da o tom
pitanju referiram. Odmah mu je u oi udarilo upravo
systematino razvlaenje tog pitanja. Jednako tako se
zaudio zato nikad nije postavljeno pitanje nebi li sam
grad nainio centralu u vlastitoj reiji.
Krnjavi se osobno obratio Fischeru i Botheu
kako bi stvorio podloge za usporedbu njihovih ponuda.
Od Fischera je saznao da elektrinu rasvjetu namjerava
izvesti istosmjernim sustavom s akumulatorima,
dok mu je Bothe kazao da kani primijeniti izmjenini

Antun Fagarazzi

sustav s transformatorima. On to ovako komentira:

Tim nam se oba konkurenta predstavljaju ujedno kao
reprezentanti dvajuh systemah elektrine razsvjete, koji
su medju sobom u najveoj oprieci, te se posvuda bore
za gospodstvo. Govorio sam sa strukovnjacima jednog
i drugog tabora, oni si protuslove diametralno tako da
ovim putem nisam doao do rezultata.
Spoznaje do kojih je doao Krnjavi u kontaktima
sa stranim strunjacima sada je trebalo proiriti. Daljnje
informacije crpio je iz asopisa Elektrotechnische
Zeitschrift, glasila Elektrotehnikog drutva u Berlinu,
koji slovi kao pouzdan izvor za povijest elektrotehnike.
Ako se usporedi tekst Krnjavoga s lancima na koje se
poziva, vidi se da je on shvatio tehnika pitanja i vjerno
ih predoio na hrvatskom jeziku.
Nakon tehnike usporedbe slijedi usporedba
ponuda s pravnog i ekonomskog gledita. Prema
Ugovoru s Fischerom, trai se za elektrine vodove pravo
sluenja gradskim zemljitem na 50 godina, dok je prema
Ugovoru s Botheom to 30 godina; nakon tog roka sve
instalacije prelaze u vlasnitvo Grada. Osim toga, Fischer
se obvezuje graditi im je osiguran potroak od 1.200
svetiljakah u krugu od 600 metara oko centrale, Bothe u
krugu 1.000 metara. To je samo prividno povoljnije, jer
Bothe sa svojom centralom kani dalje od grada poi jer
e se sluiti Ganzovim systemom, smatra Krnjavi.
Najee nepovoljni ugovori Grada s
Plinarskim drutvom
On posebno obrauje odnos elektrine i plinske
rasvjete, jer je Zagreb ve uivao blagodati plina. Poto
se svakako mora uzeti u obzir mogunost da bi grad
htjeo sam sebi uvesti mjesto plina ljepu, bolju pa za
gradske zgrade sigurniju, za zavode zdraviju elektrinu
razsvjetu mjesto plinske, valja istraiti koje su obveze
Grada prema Plinari. Krnjavi konstatira da ugovor
sa Riedingerom od 5. srpnja 1862. za poduzee je vrlo
povoljan, i u tom smislu opirno navodi daljnje ugovore
grada s Plinarskim drutvom, koji su u pravilu uvijek bili
povoljniji za Plinaru nego za Grad. Krnjavi zakljuuje:
Po mom mnjenju je dakle grad Zagreb obvezan
samo na to, da nikome drugome nepodieli pravo
javne razsvjete, ali su mu slobodne ruke pogledom
na razsvjetu elektricitetom. Ali, nemoe za gradsku
razsvjetu uzeti iskljuivo elektricitet ve mora toliko
plina troiti na koliko se je ugovorom obvezao.
Na kraju Krnjavi jo jedanput postavlja kljuno
pitanje: Je li grad moe uz plinsku razsvjetu uvadjati i
elektrino svjetlo? Ako se Pravni odbor izjasni potvrdno,
onda Gradsko zastupstvo treba odluiti hoe li Grad
sagraditi vlastitu elektranu ili e taj posao prepustiti
nekom poduzetniku. U ovom drugom sluaju treba
nastaviti pregovore s Fischerom i Botheom pa nek se
podieli onome koncesija, koji e gradu davati jeftinije
svjetlo.

Transformatori protiv akumulatora

Krnjavi je u svom referatu usporedio izmjenini
i istosmjerni sustav, koje kratko naziva system Ganz

i system Edison. Uvodno kratko objanjava glavne

pojmove (a ponekad navodi njemake nazive za bolje
razumijevanje hrvatskih): Ima dvie vrsti centralah za
elektrinu razsvjetu: prva vrst radi sa strujami malog
opsega koje su vrlo napete; druga vrst radi sa strujami
irokog opsega koje vode mnogo ali manje napetog
elektriciteta. () Poto je za indukciju prekidana
struja (Wechselstrom) prikladnija ve neprekidana
struja (Gleichstrom) to se kod centralah prve vrsti
upotrebljavaju poglavito prekidane struje.
Zbog velike pogibelji i za kue i za stanovnike,
centrale prve vrsti moraju dakle preinaiti struju koju
uvadjaju te ju moraju pretvoriti u slabo napete struje,
a za to slui aparat koji se naziva transformator. Tvrtke
proizvode raznovrsne transformatore, ali je sve
nadmaio system Ganz-a u Budimpeti, koji je prisvojio
patent Zipernowsky-Dri-Blthy.
Krnjavi dalje pie: Centrale koje rade sa
slabo napetimi strujami, uvadjaju elektrinu struju
neposredno, bez transformacije u kue, te se slue
nainom neprekinutimi strujami rado upotrebljuju
accumulatore; to su aparati u kojih sakupljaju elektricitet
te ga iz njih konstantno izvode i onda kad motori
nerade. (...) Glavni reprezentanti ovog systema jesu
Edison u Ameriki, te Siemens et Halske u Berlinu. (Nije
spomenuta njemaka tvrtka AEG, koja je izgradila prva
istosmjerna postrojenja u Berlinu, jer je tada ve bila
meu pristaama izmjeninog sustava.)
Borba pristaa izmjenine i istosmjerne struje, koja
se zapoela voditi u Americi 1887., odnosno u Engleskoj
1888. godine, dosegnula je vrhunac u Frankfurtu
na Majni. Neki inenjeri su to nazivali borbom
transformatora protiv akumulatora. Kao glavna
prednost izmjenine struje navodila se transformacija
napona, a istosmjerne struje pohranjivanje energije u
akumulatorima.

SLUAJ GRADA FRANKFURTA KAO VRHUNAC

BORBE SUSTAVA
Krnjavi je prouio sluaj Frankfurta, gdje se od
1889. godine planirala izgradnja gradske elektrane,
ali se zbog pitanja izbora sustava nije mogla donijeti
odluka. Stoga je Grad Frankfurt uloio velika sredstva u
izgradnju laboratorija, u kojem su pripremljeni najnoviji
elektrotehniki izumi tvrtki Ganz & Co, Helios, Mller &
Einbeck, Schuckert & Co. i Siemens & Halske. Ispitivanje
strojeva i aparata proveli su predstavnici pojedinih
tvrtki, primjerice M. Dri i O. T. Blthy (Ganz & Co.).
Promatranje i biljeenje povjereno je meunarodnoj
znanstvenoj komisiji u sastavu: prof. G. Ferraris iz
Torina, prof. dr. E. Kittler iz Darmstata, W. H. Lindley iz
Frankfurta, F. Uppenborn iz Mnchena i prof. dr. H. F.
Weber iz Zricha.
To su, naime, bile poznate osobe tog pionirskog
doba elektrotehnike. Galileo Ferraris (1847.1897.)
meu prvima je prepoznao vanost izmjenine struje i
(neovisno o Tesli) opisao naelo okretnog magnetskog
polja (1888.). Ersamus Kittler (1852. 1929.) zasluan
je za priznavanje elektrotehnike kao samostalne
znanstvene discipline i osnivanje prve katedre na
Visokoj tehnikoj koli u Darmstadtu (1882.). Friedrich
Uppenborn (1859.1907.) bio je od 1890. do 1894.
urednik asopisa Elektrotechnische Zeitschrift. Heinrich
Friedrich Weber (1843. 1912.) bio je profesor na
Politehnikoj koli u Zrichu i pozvan kao strunjak pri
istosmjernom prijenosu KriegstettenSolothurn (1886.).
Iznimka je bio William Heerlein Lindley (1853.1917.),
iskusni graevni savjetnik Grada Frankfurta, koji se tek
tada zapoeo zanimati za elektrotehniku. (Spomenimo
zanimljivost da je u rujnu 1881. godine W. H. Lindley,

na poziv gradonaelnika, boravio u Zagrebu i izradio

tehniki elaborat prelaganja potoka Medveak i
izvedbe gradske kanalizacije, u to doba glavnih
komunalnih pothvata.)
Nakon opsene i savjesne obrade, utvrene
su prednosti i nedostaci postrojenja pojedinih tvrtki.
Kada je Komisija 2. veljae 1890. godine zakljuila
svoje struno miljenje, oni koji su oekivali konaan
odgovor bili su razoarani, jer nije preporuena primjena
konkretnog sustava. Premda su u opem interesu
rezultati bili objavljeni u asopisu Elektrotechnische
Zeitschrift, ta laboratorijska ispitivanja danas su
zaboravljena epizoda. Miljenje da frankfurtska
ekspertiza ima trajnu vrijednost ubrzo je potpuno
zasjenio drugi dogaaj povijesna Meunarodna
elektrotehnika izloba u Frankfurtu (1891.).
Struno miljenje frankfurtske Komisije sastoji se
od niza tematskih cjelina: opasnost za pogonsko osoblje
i potroae, izmjenini motori, transformatori, lune
svjetiljke, elektrina brojila, akumulatori, istosmjerni
sustav s pet vodia, opskrba elektrokemijskih tvornica i
elektrini pogon tramvaja.
Krnjavi u svom referatu donosi taj pregled stanja
elektrotehnike, ali preteito prilagoeno mogunostima
itatelja. U referatu nisu navedena opsena
ispitivanja jednofaznih motora tvrtke Ganz & Co, ija
svojstva pokazuju da izmjenini motori zaostaju za
istosmjernima. Meutim, kada je elektrana namijenjena
prvenstveno za rasvjetu, to ne mora biti odluujue za
izbor sustava.
lanovi frankfurtske Komisije imali su naglaeno
razliita miljenja u pogledu trajnosti i korisnosti
Tudorovih akumulatora, koje je proizvodila tvrtka Mller
& Einbeck. G. Ferraris se izjasnio protiv iroke primjene
akumulatora, jer jo nije bilo dovoljno pogonskog
iskustva. E. Kittler je bio za primjenu akumulatora, a
djelomice i F. Uppenborn i H. F. Weber, dok se W. H.
Lindley suzdrao od izricanja suda. To nije ilo u prilog
pristaama istosmjernog sustava pa u tom smislu
Krnjavi citira dr. P. Nordmanna (Siemens & Halske),
koji smatra da je od velikog znaaja za elektrotehniku
da komisija izrazi superiornost istosmjerne struje nad
izmjeninom u veini odnosa.
PREPORUKA KRNJAVOGA I ZANIMLJIV PRIMJER
GRADA BEA
I. Krnjavi je u pogledu izbora sustava zakljuio:
itajui izviea frankfurtske komisije i polemike koje su
se vodile iz publikacije, doao sam do tog uvjerenja da
je system Ganzov u nekih toakah podredjen systemu
Edisonovom, ali ga nadmauje znamenito u tom pogledu,
da se iz velikih daljinah moe putem elektriciteta
dovadjati sila na mjesto, koje se razasvjetliti hoe. ()
Kad bi u Zagrebu bilo mogue posluiti se silom Save ()
tad bi bez svake sumnje, kraj svih malih nestaicah ipak
Ganzov system bio jedino mogui za Zagreb.
U sluaju da se elektrana moe izgraditi u gradu
(Savska cesta ili Ilica) neimamo nikakvoga tehnikoga
razloga da dademo Ganzovom systemu prednost pred
Edisonovim. Meutim, ako investitor ne bude Grad
Zagreb, nego taj posao dobiju privatni poduzetnici
tad nam moe biti posve ravnoduno, hoe li grad
razsvjetliti po Ganzovom ili Edisonovom systemu, poto
razlike nisu bitne. Hoe li se upotrebiti elektrina sila za
elektrine tramway-e to je system Edisonov bolji, pie
Krnjavi. Frankfurtska Komisija preporuuje za pogon
elektrinog tramvaja separatnu mreu za razsvjetu
a separatnu za tramway, ali maine u centrali mogu
biti jedinstvene, kao i da se riei pitanje razsvjete bez
obzira na tramway.

FALI
SLIKA

Najvanije je da se elektrini vodovi postave

podzemno, a ne nadzemno, jer bi to za obinstvo
opasno bilo, poruuje Krnjavi. Pogibelji za
konsumente kod jednog i drugog systema nema ako
se dovoljno oprezno postupa. U Frankfurtu nek se
slobodno dopusti uvadjanje strujah od 100 voltah
jakosti u kue. Ako se transformatori izvan kuah
smjeste, pogibelj je upravo izkljuena.
Za bolje razumijevanje zagrebakog sluaja valja
navesti zanimljive podatke iz Bea. Naime, povodom
zakljuenja Ugovora o izgradnji beke elektrane, s
predvienom lokacijom u srcu grada, u Gradskom
vijeu voene su burne rasprave. Posao je povjeren
tvrtki Siemens & Halske, kojoj je inenjer Fischer ustupio
koncesiju. Na putu ostvarenja tog projekta postojale
su brojne prepreke od zakonske regulative do
nespremnosti predstavnika krupnog kapitala za ulaganje
u neizvjesnu investiciju. Nakon poetne elektrifikacije
Bea istosmjernom elektrinom strujom, na red je dola
izmjenina. Ta elektrana graena je temeljem koncesije,
koja je 1889. godine bila dodijeljena tvrtki Ganz & Co.
i Union banki. Za tu je svrhu utemeljeno novo drutvo
Internationale Elektricits-Gesellschaft, kojom je
rukovodio Miksa Dri (1854.-1038.). Elektrana na parni
pogon smjetena je izvan grada, u neposrednoj blizini
Dunava, a zapoela je radom 15. studenog 1890. godine.
Ali, u Beu se ubrzo pokazalo da je i za grad
i za potroae nepovoljno to je elektrifikacija bila
preputena privatnim poduzetnicima. Stoga je
utemeljeno gradsko poduzee, ija je djelatnost,
izmeu ostaloga, bila i opskrba elektrinom energijom.
Komunalizacija je provedena otkupom privatnih
tvrtki nakon 1900. godine, to je bila zasluga bekog
gradonaelnika Karla Luegera (1844.1910.), koji je
tijekom 13 godina upravljanja stekao veliku popularnost.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

43

Napustili su nas

Marija Oegovi (1926. -2008.)

Zbogom i draga Marijo!

Odmah prihvatila presudnu novost u
tehnologiji znanstvenog pristupa

Vijest je izabrala ba trenutak u kojem sam bio

sm kod svoje kue, tako sam mogao tugovati jedno
vrijeme u tiini i blagosti onako kako to gospoa
Marija itavim svojim ivotom zasluuje: 21. prosinca
2008. godine umrla je Marija Oegovi. Samo treinu
godine nakon Karla, u vjenost nam ode i Marija.
Gospoa Marija roena je 1926. godine u
Sutivanu na otoku Brau, bila je studentica na
Elektrotehnikom fakultetu u Zagrebu, gdje je
diplomirala i nakon diplome dobila je raspored za
rad u Dispeerskom centru Split. U to vrijeme bilo je
uobiajeno kada se diplomira da se dobije raspored
na radno mjesto; doba je nakon Drugog svjetskog
rata i visokoobrazovane kadrove na taj se nain
usmjeravalo tamo gdje su bili najpotrebniji. Tako su
tri bliske studentske prijateljice, a tada diplomirane
inenjerke elektrotehnike Mare Boin, Ljiljana Mudrini
i naa Marija dobile raspored da svaka ode u jedan
regionalni dispeerski centar: gospoa Mare u Rijeku,
gospoa Ljiljana u Osijek i gospoa Marija u Split.
Nekako je gospoa Marija ostala najzapamenija kao
dispeer pa je mnogi mlai ljudi iz elektroprivrede
danas doivljavaju kao jedinu enu dispeerku iz tog
vremena.
Gospoa Marija ubrzo se usmjerava ka
znanstveno-nastavnom radu pa 1964. godine
prelazi na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje u Splitu, etiri godine nakon osnutka
Fakulteta. Disertacijom Optimalni tretman zvjezdita
visokonaponske mree s obzirom na struje kratkog
spoja, kod profesor Boidara Stefaninija i Hrvoja
Poara, naih najuglednijih profesora za prijenos
elektrine energije i energetiku, doktorira 1976.
godine. Izmeu 1983. i 1986. godine bila je prvim
predstojnikom Zavoda za elektroenergetiku na
Fakultetu.
44

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Profesorica Marija Oegovi krajem ezdesetih

godina prolog stoljea, na samome poetku primjene
raunala u svijetu i u nas, okree se toj presudnoj
novosti u tehnologiji znanstvenog pristupa, koja e
obiljeiti svjetsku tehnoloku povijest druge polovice
tog stoljea. Razvija odgovarajue matematske
podloge i raunalne programe za analize elektrinih
mrea u stacionarnim i nestacionarnim okolnostima:
tokovi snaga i naponske okolnosti, kratki spojevi u
mreama, prorauni stabilnosti, a sve primjenom
matrinog pristupa uz precizno matematsko
modeliranje generatora, a osobito razliitih izvedbi
transformatora i vodova. Objavljuje svoje strune
radove u znanstvenim asopisima.
Zajedno sa svojim suprugom Karlom, izmeu
1977. i 1982. godine izdaje skripte Elektrine mree
u tri sveska s ukupno priblino 1.500 stranica, koja
su koritena na sva etiri elektrotehnika fakulteta
u Hrvatskoj. Na Fakultetu ostaje sve do umirovljenja
1992. godine, a nakon te godine vanjski je suradnik. Od
tada pa, rekao bih, sve do dana smrti svoga supruga
Karla, neumorno i marljivo radi na knjizi Elektrine
energetske mree, koju su njih dvoje zamislili da izae
u osam svezaka, od kojih je do danas izalo est.
U rukopisu su ouvana i u dobroj mjeri dovrena
poglavlja posljednje dvije knjige te se nadamo da e
i te dvije knjige, trudom Marijina i Karlova sina Julija,
ugledati svoja konana izdanja.
Godine 1997. profesorica Oegovi, zajedno sa
svojim suprugom, dobiva najvie hrvatsko priznanje
u energetici: nagradu Hrvoje Poar za struni i
znanstveni doprinos razvoju energetike.
Konkretna, utemeljena i savjesna na
nastavi, odluna i stroga, ali pravedna
na ispitima
Teko mi je sada pisati o gospoi Mariji, nekoliko
mjeseci nakon Karlove smrti, kada sam se zapravo
otvorio njima oboma. Moda da izdvojim razgovor,
kojega sam ovoga ljeta vodio s jednim dosta mlaim
inenjerom od sebe.
Gdje je studirao? U Splitu, kae. Koji ga je
profesor najvie dojmio iz doba njegova studija?
Profesorica Marija Oegovi, bez razmiljanja i
odluno odgovara. Zato? Zato to je bila konkretna,
utemeljena i savjesna na nastavi, odluna i stroga, ali i
pravedna na ispitima! Naravno, taj moj sugovornik nije
mogao niti pomisliti koliko mi je to bilo drago uti za
osobu koju sam toliko potovao.
Zajedniki viegodinji rad na pisanju posljednje
knjige (pazite: ta knjiga, za sada u est svezaka, sadri
priblino 1.800 stranica!) najljepe oslikava odnos
gospoe Marije i gospodina Karla. Marija je bila vie
okrenuta znanstveno-teorijskom pristupu, a Karlo
praktino-izvedbenom pristupu. Oboje je u svojem
potpodruju imalo bogato iskustvo. Uporno iz dana u

dan, ujutro uz kavu, raspravljali su i bistrili zahvaeno

podruje, potom se razdvojili da bi svatko radio na
svom dogovorenu dijelu te su postupno napredovali.
Gospoa Marija bila je njena, blaga, tiha i
zamozatajna, nekako bi radije prema van izdvajala
svoga supruga, ako je za takvo to bila prigoda. Prema
unutra, znala je biti rezolutna, esto bi odmahivala
rukom i nije-htjela-da-zna za izlete gospodina Karla
u podruja koja joj nisu bila po volji, a tih je bilo. Bila
je puna uspomena na ivote i okolnosti u kojima su
ivjeli njezini mnogobrojni roaci i prijatelji u vrlo
dugom ivotnom svom vijeku. Imala je kritiki stav
prema zbivanjima kroz koja je u ivotu prola i svjee
i otroumno ih je znala komentirati. Bila je brina
baka svojoj unuadi, niti jedan na susret ili telefonski
razgovor nije proao bez da se ne ispria to ima nova
kod njih. I moje je unuice oboavala, premda ih je
vidjela samo na fotografijama: uoi svake svete Lucije
(to je 13. prosinca, kada je u Dalmaciji obiaj da se
darivaju djeca) pristigao bi iz Splita paket s darovima
za njih, jedino je ove godine paket izostao...
Zbogom, draga i mila gospoo Marijo, ostajete
u najtoplijoj uspomeni mnogima u Hrvatskoj
elektroprivredi, hrvatskim elektroenergetiarima i
brojnim svojim splitskim studentima!
Marijan Kalea

VLADIMIR BREZ ( 1933. 2008.)

Poetkom listopada prole godine preminuo
je Vladimir Brez, umirovljenik Prijenosnog podruja
Zagreb. Roen je u Zagrebu 1933. godine, a zanat
elektromontera je zavrio u elektromonterskoj
zadruzi Vlado etkovi. U tadanji Elektroprijenos
Zagreb je doao 1975. godine na radno mjesto
uklopniara u TS Resnik, a nakon nekoliko godina
preuzeo je mjesto uklopniara u TS Rakitje.
Zalaganjem na radu te svojom strunou postao
je ef grupe trafostanica.
Vladimir Brez je bio odlian porta
te je svojim sudjelovanjem na natjecanjima
(Prenosijadama) u kuglanju, ahu, nogometu
i tenisu dao veliki doprinos. Vlado e ostati u
sjeanju velikom broju kolega i prijatelja kao dobar
ovjek i struan radnik.
BOIDAR NOVAK (1937. 2008.)
Devetog prosinca 2008. godine u 72. godini
ivota preminuo je umirovljenik Boidar Novak.
Roen je u Klanjcu 25. listopada 1937. godine. U
Elektri Zabok je radio od 15. travnja 1960. godine
pa do 31. oujka 1994. godine, kada je umirovljen.

Umirovljenici

Osjeki umirovljenici odravaju tradiciju predblagdanskih susreta

Svima poseban dogaaj

Uz predsjednika osjeke Podrunice Ferdinanda Vickovia, umirovljenicima su se obratili

direktor Elektroslavonije dr. sc..Damir Pevarac i direktor PrP Osijek Nikola Jaman

U prostorima Elektroslavonije Osijek HEP

Operatora distribucijskog sustava, u Osijeku je
13. prosinca 2008. godine organiziran tradicionalni
predblagdanski susret umirovljenika lanova Udruge
umirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje, Podrunice
Osijek.
Predsjednik osjeke Podrunice Ferdinand
Vickovi izrazio je zadovoljstvo zbog spremnosti HEP-a
u omoguavanju nastavka takvih susreta. Pritom je

Nai negdanji kolege, pa i dugogodinji novinar HEP Vjesnika Julije Huremovi, iskoristili
su ovu prigodu za reguliranje lanarine i auriranje podataka s tajnitvom Udruge

rekao da se nada da e se Hrvatska i HEP znati boriti s

kriznim okolnostima te da nee biti potekoa koje bi
onemoguile okupljanje umirovljenika i u predboino
vrijeme 2009. godine.
Malo vie od stotinu okupljenih umirovljenika,
direktor Elektroslavonije dr. sc. Damir Pevarac tom
je prigodom upoznao s najnovijim dogaajima,
provedenim poslovima i projektima za sljedeu
godinu. Direktor Prijenosnog podruja Osijek HEP

Operatora prijenosnog sustava Nikola Jaman je najavio

teku poslovnu godinu, uz nadu za njezin uspjean
zavretak te umirovljenike upoznao s dogaajima
vezanim za elektroenergetska postrojenja o kojima
skrbi to Podruje. Okupljeni umirovljenici, uz sve ono
to donosi susret s negdanjim radnim kolegama,
iskoristili su prigodu za reguliranje lanarine i
auriranje podataka s tajnitvom Udruge.
D.Karna

Doek 2009. godine Podrunice umirovljenika HE Vinodol

Sve prolazi samo sjeanja ostaju

Ve etrdesetak godina, koliko se mogu sjetiti, uoi
Nove godine susreemo se s naim umirovljenicima. Bilo je
to nekih ranih godina u menzi poduzea, uz desetak eljeznih
stolova s takvim stolcima i glasnom kripom kod njihova
pomicanja. Uvijek je moralo gorjeti svjetlo, jer su prozori bili
mali i visoki, prekriveni jeftinim utim plastinim zavjesama,
zidovi obloeni drvenom oblogom, a betonski pod od crno
bijelog kulira izlizan od silnog hodanja. Prostorija mala, nas
puno zapara, zbog ega se teko disalo.
Kasnije smo u prozore ugradili klima ureaje, od
ije buke nisi mogao uti sam sebe, a kamoli susjeda.
Tada sam bio u "drugoj ivotnoj dobi". Skromna marenda,
kalendar i puno, puno prie , uz obvezno: "sjea li se ..."
Bile su i neke bolje godine pa smo novogodinje
sveanosti odravali u prostorima hotela (vjerojatno
s jednom zvjezdicom), i ponovno marenda, kalendar i
poljupci, prie, druenja, uz obvezno: "sjea li se...".
Ve pet - est godina, u "treoj ivotnoj dobi" ili u
najboljim godinama, velim Martinu, Joi, Zlatku, Stanku i
....svima do broja 73 - sjeam se. Sjeam se inicijala koje
sam kao dijete upisao u podest ulaza u kui naselja kada
je graena i nogometa na Katrici. I izleta kamionima (jer
autobusa nije bilo) i starog prijatelja Slavka koji mi je
30. srpnja 1952. godine na odlasku s montae u
HE Vindol poklonio knjigu "Tisuu i jedna no" i velikog

broja dasaka od sanduka u kojima je dolazila oprema za

Elektranu i vobove sale s kinom i "Bucea" menjara i
vrlo cijenjenog inenjera koji je s obitelji doao i spavao
na eljeznim krevetima, pod zelenim dekama. I konano,
sjeam se putanja u pogon nae HE Vinodol.
Ovu godinu steemo remen, razmiljamo treba
li organizirati susret s umirovljenicima, jer to je postalo
skupo. Smiljamo kako zatvoriti financijsku konstrukciju
susreta. Potujui odluku HEP-a o tednji na domjencima
i darovima, pokuali smo to sami. Neki stari prijatelji,
premda i sami u "stisci", prihvatili su pruiti pomo
kod tiskanja kalendara. Po prvi put tiskamo i na logo
"Podrunica umirovljenika HE Vinodol", tako da svaki na
umirovljenik dobiva po jedan. ak smo tiskali i nekoliko
malo boljih primjeraka za nae poslovne prijatelje. Javna
hvala naem donatoru. Zakusku i pie financiramo sami ,
to ne smije stajati puno.
Od naeg umirovljenika, biveg automehaniara
sada vrsnog proizvoaa vina, dobili smo nekoliko litara
crnoga vina nagraenog zlatnom medaljom u Opini
Vinodolskoj. Njegova supruga ispekla je veliku tortu u
obliku pauna, s kojom smo poastili svih etrdesetak
pristiglih umirovljenika, a i enski dio iz Pogona. Domaim
vinom poastila nas je i naa Katica, uvijek prisutna
prigodom bilo koje akcije.

Ali, zar je uope vano to emo jesti ili popiti

- vano je da se barem jedanput godinje vidimo i
popriamo i izgubimo meu milijun i sto tisua slinih
nama, ali ne i toliko dragih i bliskih.
Dok Oliver pjeva " karoca gre kroz vrime a je
prolo", sjea li se.... kako je to bilo lani? Netko je
rekao,"sve prolazi samo sjeanja ostaju".
edomil Vui

Jedan od najstarijih umirovljenika Podrunice HE Vinodol,

ali i najveseliji na feti - na Zlatki
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

45

Javnost

Radio student, prvi i jedini studentski radio u Hrvatskoj (100,5 MHz)

Studentska populacija
prepoznala svoj medij
Studentske radijske postaje nisu osobita novost
u obrazovnim sustavima visokih uilita u zemljema
razvijenih demokracija. Najee su utemeljene pri
fakultetima za novinarstvo ili pri sveuilitu, oznaene
kao nekomercijalne i slue za dopunsku izobrazbu
studenata. Poznavanje naina rada na elektronikim
medijima sve je prisutniji element u obrazovanju mladih
narataja, to je i logino kada znamo da su elektroniki
mediji postali sastavni dio nae svakodnevnice.
Istraivanja provedena na Sveuilitu u Zagrebu pokazala
su snanu zainteresiranost studenata za struno
(praktino) osposobljavanje ve tijekom studiranja.
Trino usmjerenje brojnih medija u Hrvatskoj ne ostavlja
dovoljno vremena ni prostora za poetniko naukovanje
i stoga je znaaj Radio Studenta za budue profesionalne
novinare iznimno velik.
Problemi - ujnost i kvaliteta signala
Desk Radio Studenta

Promocijski plakat za ''Homo Politicus''

Urednik ciklusa politikih emisija ''Homo Politicus'' Matija

Trupinovi dobio je Rektorovu nagradu Sveuilita u Zagrebu

46

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Fakultet politikih znanosti i Ministarstvo

pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske su
24.rujna 1996. godine potpisali Ugovor za ostvarivanje
koncesionarske djelatnosti radija na razini dijela grada
Zagreba. Opremu za emitiranje donirala je amerika
organizacija International Media Fund i USAID-a
(American Agency for International Development). Vlasnik
radijske postaje je Fakultet politikih znanosti. Radio
Student emitira iz prostorija na petom katu fakultetske
zgrade u Lepuievoj 6, gdje mu se nalazi i antena. U
poetnim danima emitiranja, Radio Student je imao samo
50 W snage. Nakon godinu dana krajem 1997., snaga mu
je Odlukom spomenutog Ministarstva poveana na 300
W. Vertikalni antenski sustav se nalazi na ravnom krovu
fakultetske zgrade, na visini od est metara iznad krova.
Prema koncesiji, podruje ujnosti je dio grada
Zagreba, a uz manja odstupanja mogla bi se definirati
krajnjim tokama tramvajske pruge u Zagrebu. ujnost
i kvaliteta signala su jedni od glavnih problema Radio
Studenta, ali valja imati na umu da je rije o studentskoj
postaji koja nema nikakvih prihoda i na kojoj studenti
rade bez ikakve novane naknade.
Prepoznatljiv i drukiji od drugih radijskih
programa
Radio Student je utemeljen s ciljem strune i
praktine izobrazbe studenata novinarstva FPZ-a.
Postao je sastavnim dijelom redovnih kolegija Studija
novinarstva (Radio, III godina i Radijski praktikum,
IV godina), obveznih seminara i seminarskih radnji te
kolokvija iz predmeta Radijski praktikum. Odlukom
Senata, taj je predmet 1998. uvrten meu izborne
predmete na Sveuilitu.
Ubrzo je prerastao zadane okvire workshopa
i postao prvom studentskom radijskom postajom
u Hrvatskoj. Naime, zahvaljujui sve veem odzivu
sluatelja, sve eoj medijskoj nazonosti u javnosti te
brojnom sluateljstvu - Radio Student stekao je zavidni
status sluanog radija u Zagrebu. S obzirom na svoj
specifian izriaj (glazbeni i govorni te potpuno odsustvo

Matija Trupinovi

svake vrste komercijalnih i reklamnih sadraja, prema

Zakonu) njegov program postao je prepoznatljiv i drukiji
od programa drugih radijskih programa u Zagrebu.
Program se redovito emitira vie od tri godine,
to je svojevrsni uspjeh u postojanju i redovitosti
studentskog medija i okuplja sve vie studenata.
Studentska je populacija u njemu prepoznala svoj medij.
Pokrovitelj je brojnih akcija, organizator glazbenih veeri
u popularnim okupljalitima, promotor kvalitetne glazbe i
brojnih tema koje zanimaju upravo studente.
Krajnji je cilj osigurati studentima kvalitetnu
praktinu nastavu u skladu s oekivanjima na tritu rada
i pripremiti ih na rad s novim tehnologijama.
Za studente dragocjen praktini rad
Program se emitira 24 sata, od ega se govorni
program uivo ostvaruje od 9 do 20 sati. Moe se
podijeliti u pet cjelina: informativni, glazbeni i portski
program, kulturni program te autorske emisije
Kako se Radio obraa prvenstveno studentima,
izbor tema je prilagoen njihovim interesima (studentske
organizacije i udruge, tribine, sluaonice, studentski
standard, stipendije, knjige i slino).
Za program su odgovorni glavni urednik Ivan
Vlai, prof. sociologije te ureivaki kolegij kojeg ine
tri demonstratora, dakako, uz suradnju sa studentima
zaduenima za odreene sadrajne cjeline. Vrijedno
je naglasiti da, uz obvezan nastavni plan pri Studiju
novinarstva, na Radio Studentu volontiraju i studenti
drugih visokih uilita u Zagrebu.
Danas program Radio Studenta tijekom jedne
akademske godine okuplja priblino 80 stalnih i brojne
povremene suradnike. Koliko je dragocjen praktini rad
koji Radio Student omoguuje potvruje podatak da
su se mnogi suradnici uspjeli honorarno zaposliti na
zagrebakim komercijalnim radijskim postajama, gdje su
postali vrlo uspjeni.
Postoje i podruja koja je potrebno unaprijediti
kako bi se Radio mogao razvijati, a to su prije svega
izrada web stranice, kupnja radijske opreme i izrada
promotivnih materijala. Web stranica kao najmoderniji
i najraireniji medijski alat osobito je vana, jer je
studentska populacija naglaeno okrenuta novim
tehnologijama. Na taj bi se nain omoguila ponuda
velikog dijela sadraja na internetu, a studentima bi se
pruila mogunost uenja i praktinog rada na kreiranju
sadraja prema posebnim zahtjevima tog medija.
U lipnju je 1998. godine, Radio Student je
na festivalu "IV. dana lokalnih radija" odranom u
organizaciji Udruge lokalnih javnih glasila Republike
Hrvatske osvojio nagradu za "Najbolji audio image",
to je doista vrijedno priznanje s obzirom na veliku
konkurenciju.
Najnovije priznanje je Rektorova nagrada
Sveuilita u Zagrebu za ciklus politikih emisija ''Homo
Politicus'', koju ureuje autor ovog teksta Matija
Trupinovi.

Puki vremenar

Pripovijest o sijenju: najvea hladnoa o Vodokru (Sveta tri kralja, Bogojavljanje)

Sredinja utvrda zime

Mraz i njegove are na prozorskim
staklima, ledenice to vise s krova,
snjena brda na kojima uivaju
razdragana djeca - idiline su
slike povezane sa sijeanjskom
hladnoom i snijegom
Sijeanj je u Hrvatskoj najhladniji i najsnjeniji
mjesec u godini. Ukratko i saeto: to je najzimskiji mjesec
u hrvatskom podneblju, srce ili sr zime. Sijeanj je
sigurno najrazvidniji predstavnik nae zime - onakve
kakva jest, neovisno o tomu je li nam draga ili nije.
Takva tvrdnja nije utemeljena na inae
nepouzdanim dojmovima, nego na slubenim podacima
vremenskih motrenja. Sijeanj je u Zagrebu, primjerice,
hladniji od prosinca 1,7 C, od veljae ak 2,6 C, a
od drugih mjeseci mnogo vie. Naravno, posrijedi su
dugogodinji prosjeci. Slino je i u drugim kopnenim
krajevima Hrvatske. Morsko podneblje i ono na najviim
hrvatskim gorama djelomice remeti takvu zimsku
raspodjelu temperature, odnosno najhladnije doba
godine malo je pomaknuto prema veljai.
Odluujue udLjivo ponaanje
atmosferskih struja
Spomenimo usput da se raspodjela zimske
temperature po mjesecima razlikuje od godine do godine,
a zamalo svake godine od iznosa prosjeka. To je zato
to je ponaanje atmosferskih struja, koje premjetaju
hladne i tople zrane mase diljem naeg Planeta, udljivo
s obzirom na svoje usmjerenje i jakost, to itekako utjee
na toplinske okolnosti svakoga podruja na Zemlji.
To to je sijeanj najhladniji mjesec u godini ne
znai da je doista i hladan. Prigoda je da potkrijepimo
podacima kako bi se uvjerili je li sijeanj u naem
podneblju hladan mjesec ili nije.

Na najvioj meteorolokoj postaji u Hrvatskoj,

na sjevernovelebitskom Zavianu, na visini od priblino
1.600 metara, sijeanjska je temperatura -4 C. U
Gorskom kotaru temperatura je od -2,5 do -1C, a u
Lici od -1,5 do - 0,5 C. U nizinama sredinje Hrvatske
i Slavonije tek je malo via od toga. U Dalmatinskoj je
zagori sijeanj topao s priblino 3,5 C, u obalnom dijelu
sjevernog Jadrana otprilike 5 C, a u Dalmaciji (vanjski
otoci) od 6,5 do 9 C.
iroki je raspon sijeanjske temperature na toliko
malom podruju kao to je to Hrvatska, zar ne? No,
za one koji ive u bilo kojem njezinu kutku, sijeanj je
uvijek sredinja utvrda zime, onakve kakvu im je priroda
namijenila i na kakvu su naviknuti ivjeti.
Hladnoa koja sijee dah ili sjea drva
kumovali nazivu prvog mjeseca u godini?
No, srednja mjesena temperatura je vie
zanimljiva statistiarima nego obinom puku, koji zornije
i jae doivljava ugoaje najnie zimske temperature.
Mraz, mraz - to je ono od ega zimi ruke zebu, ui bride,
a obrazi se crvene. A u iznimno hladnim zimama iva se
u toplomjerima moe sniziti i podno -30 C. Dana 13.
sijenja 1968. u glasovitom gorskokotarskom "mrazitu"
Zalesini ,temperatura je bila -35,2 C!
U takvim okolnostima hladnoa "ledi" i doista
sijee dah. Nije li takva "sjea" kumovala nazivu sijenja?
"Sianj misec od sienja ima/ svoje ime; to je znano
svima,/ koji grau sikirama ore/ il za vatru drvee obore".
Tako je Josip Stjepan Reljkovi u svom prosvjetiteljskom
Kuniku, objavljenom 1796. godine u Osijeku, protumaio
podrijetlo imena prvoga mjeseca u godini.
Reljkovi, znai, sa sijenjem i njegovom
hladnoom povezuje sjeu drva po okolnim umama u
koju se uputaju brini gospodari. Svrha je toga nekad
bila ugrijati domove i staje s blagom, kad bi zbog duge
i otre zime ponestalo drva za ogrjev. No, ipak se
pretpostavlja da je ime sijenja nadjenula praksa sjee
drva za gradnju, jer hladnoa unitava tetnike skrivene u
stablima drvea pa takva drva manje podlijeu crvotoini
i zato su poeljan graevni materijal.
U svakom sluaju, ime sijenja povezano je s
hladnoom, a u bliskoj vezi s njom i sa snijegom.

Ako nije sijeanj u snijegu, teko njivi, vrtu,

dolu i brijegu!
Mraz i njegove are na prozorskim staklima,
ledenice to vise s krova, snjena brda na kojima
uivaju razdragana djeca - idiline su slike povezane sa
sijeanjskom hladnoom i snijegom. O nevoljama, ovom
zgodom - ni rijei. Uz djecu, hladnoi se i snijegu vesele
i poljodjelci.
Hladnoa e unititi razliite nametnike,
tetonosne kukce i druge ivotinjice, a debeo je snjeni
pokriva dobra zatita poljskim kulturama od tetnog
utjecaja vrlo niske temperature zraka. Poljodjelci itekako
zaziru od "golomrazice" i "suhomrazice". Debljina
snjenog pokrivaa od priblino deset centimetara, pod

Priprema: mr.sc. Milan Sijerkovi

uvjetom da je snijeg rastresit i jednolino raspodijeljen

po polju, uinkovita je zatita ozimim usjevima i od vrlo
jakoga mraza.
Stara meimurska izreka jasno kazuje kakvo je
zimsko vrijeme dobro za poljodjelce:"Kaj v januaru od
zime poka, to na jesen dobro rodi!"
Ako nije tako, e, onda e prije ili poslije nastati
nevolje koje e utjecati na plodnost godine. Preivi li
bilje zimsku studen, moda nee kasnoproljetni mraz.
A tko zna to ga eka u ljeto ili u jesen, prije etve ili
berbe. Jer, ako zima nije kako treba i "Bog zapovijeda",
onda e i druga godinja doba biti neprilina,
vremenski uznemirena i udna. To sigurno nee koristiti
poljoprivrednim kulturama, koje su svoj ivotni ciklus
tijekom godine uvelike uskladile s uobiajenim klimatskim
okolnostima.
Poljodjelca na to upozorava iskustvena puka
izreka:"Ako nije sijeanj u snijegu, teko njivi, vrtu, dolu
i brijegu!" Neznani e puki meteorolog rado rtvovati
jasnost izreke (zato e zbog izostanka snijega trpjeti
bilje na njivama i u vrtovima ?), na raun njezine saetosti
i rime ("dol i brijeg" lijepo se rimuju s rijei "snijeg"!). No,
razumijemo se zar ne?
Puki proricatelj sve zna
U Dalmaciji e puki vremenar biti malo odreeniji.
Odgovorit e na neizreeno pitanje o tomu to e se
dogoditi s vremenom ako je sijeanj proljetno "ugoen":
"Lijepi dani u enaru, grubo vrime u febraru!" - ako
zbog lijepa vremena u sijenju od veselja skae, zbog
rune veljae od alosti plae! Je li to jasnije?
to e nam kolovani strunjaci, prognostiari, kad
puki proricatelj sve zna bolje od njih?
Slavonci nee mnogo tratiti vrijeme na
tumaenja opepoznatih injenica nego e, na temelju
dugogodinjeg iskustva, samo zakljuivati. Nemaju oni
vremena za mudrovanje! Takvo su svoje miljenje pretoili
i u razigrani bearac. Evo jednoga iz pera Tomislava
Krpana:
Preko ita napadalo sniga,
sretan baa, nema vie briga!
Iskustvo je pokazalo, a to potkrijepljuju i
meteoroloki podaci, da najvea hladnoa obino
nastupa tek u drugoj polovici prvog sijeanjskog
desetodnevlja. U pukoj se meteorologiji to obino
povezuje s blagdanom Sveta tri kralja (Bogojavljanje,
Vodokre), 6. sijenja.
Hladnoa je katkad toliko jaka (osobito ako se
niskoj temperaturi pridrui i vjetar) da zebu i sveenici
koji tada blagoslivljaju domove, polja (radi plodnosti) i
drugu imovinu vjernika.
U Dalmaciji je kolala izreka: "Vodokre - i pop
dre!", a u Slavoniji ta izreka ima malo drukiji oblik:
"Vodokre - i pas dre!"
I na kraju, draesna Domjanieva pjesmica "Stare
hie v snegu":
Kak ste mi lepe i bele/ v bunde obleene cele, / v kapi
prek vuh vam je lice,/ kaj vam je zima, starice?
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

47

OKO KULTURE

Hrvatska mlada sopranistica Lana Kos uspjeno debitirala na

premijeri Verdieve Traviate Slovenskog narodnog gledalita Maribor

Uvijek otvorena
vrata suradnji,
samo s jedne strane
Verdi je sa La Traviatom oblikovao
jedinstveni tip ene u svom
kazalitu, stvarajui snanu
sopransku ulogu u kojoj su sve
glasovne mogunosti bogato
iskoritene i prilagoene brojnim
nijansama pojedinih psiholokih
stanja - od razbuktale strasti ili
umilne njenosti, oajnike boli ili
tekog razoaranja sve do tragine
smrti Violette a to je bio zahtjevan
umjetniki zadatak za mladu
umjetnicu
Znate li tko je Andro Mitrovi? Ako to pitanje
postavite, primjerice, nekom Varadincu, sumnjam
da e vam znati odgovoriti. Pitate li, pak, Osjeanina
je li uo za Andru Mitrovia - takoer e odgovoriti
negativno. U Mariboru e vam i dijete kolskog uzrasta
rei da je to ovjek koji je osnovao Operu i Balet u
tom gradu, a uz to e vas informirati da se u foajeu
Slovenskog narodnog gledalita nalazi tri metra visoka
bista koju su tom Dubrovaninu podigli zahvalni
mjetani grada. Uzalud ete u Varadinu traiti
barem neku ploicu u tamonjem foajeu koja e vas
obavijestiti da je taj dubrovaki dirigent od postojee
gostujue druine formirao profesionalni teatar, a
u Osijeku, nakon pet godina mrtvila, poetkom 20.
stoljea obnovio tamonje kazalite. Na alost, to je
naa loa navada da ne potujemo svoje velikane.

Mene, meutim, alosti neto drugo. Moram

se zapitati: zato nikada do sada nismo ni pokuali
uspostaviti stalne prijateljske odnose s Mariborskom
operom, premda imamo brojnih dobrih razloga za taj
odnos. Spomenut u ih samo nekoliko.
Mariborski teatar uskoro obiljeava 90.
obljetnicu kontinuiranog rada i ve dulje vrijeme
je meu najrenomiranijim teatrima u jugoistonoj
Europi. itavo to razdoblje mnogi hrvatski umjetnici
nastupali su na njegovoj pozornici, tovie Mariborani
su im uvijek iroko otvarali vrata suradnje, ak su
mnogi zapoinjali umjetniku karijeri na njihovim
daskama. Spomenut u ih samo nekoliko: Ante Ivi,
Hrid Mati ,Josip Leaja, Ferdinand Radovan, Ivica
Trubi, Nada Sirievi, Vinko Pai, ali i dugogodinja
kostimografkinja Vlasta Hegedui pa velika balerina
Maja Srbljenovi, ija kerka Valentina Turku i sada
plee. Vana injenica, koju moram spomenuti, jest da
je SNG Maribor, odmah nakon Splitskog HNK koji je bio
prvi, svojoj donacijom pomogao osjekom HNK koji je
izgorio u Domovinskom ratu.
Lana Kos i svi ansambli oduevili publiku
Sve to spominjem stoga to su Mariborani i
krajem studenog 2008. godine, na nedavnoj premijeri
Traviate, pruili mogunost afirmacije jednoj Hrvatici
dodijelivi joj naslovnu ulogu Violette. Rije je o Lani
Kos, mladoj sopranistici, kojoj je spomenuta uloga ak
bila debi.
Lana Kos je diplomirala u klasi prof. Lidije
Horvat Dunjko, a trenutano je solistica u Bavarskoj
dravnoj operi u Mnchenu. Imamo li na umu da
je Verdi sa La Traviatom oblikovao jedinstveni tip
ene u svom kazalitu, stvarajui snanu sopransku
ulogu u kojoj su sve glasovne mogunosti bogato
iskoritene i prilagoene brojnim nijansama pojedinih
psiholokih stanja - a od razbuktale strasti ili umilne
njenosti, oajnike boli ili tekog razoaranja sve do
tragine smrti Violette, razumljiv nam je umjetniki
zadatak pred kojim se nala mlada umjetnica. Valja
priznati da je imala potpunu pomo redatelja,
scenografa i kostimografa Huga de Ane, dirigenta
Francesca Rose, kao i cijelog solistikog ansambla:
Irene Petkove, Svetlane ursine, Mariusa Manea,
Roberta Servilea, Matjaa Stopineka, Jakija Jurgeca,
kao i cijelog orkestra, zbora i baleta SNG Maribor.
Stoga nisu neobine ni ovacije koje je dobila Lana Kos
i svi ansambli na zavretku, uz devet izlazaka pred
oduevljenu publiku .
Namee se pitanje: kako to da, primjerice,
engleski dirigent Simon Robinson koji je prije 30
godina doao u Maribor i ef je dirigent tamonjeg
orkestra, nikad nije gostovao u zagrebakom HNK, a
jednako tako ni SNG Maribor?
Ratko angalovi

Lana Kos u ulozi Violette

48

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Fotozapaaj

Snimio: Ivan Vinovrki

Ljudi-pauci
Posjeujui ostatke Starog grada
Kalnika, uivali smo u besplatnoj predstavi
snalaljivosti, okretnosti, izdrljivosti,
spretnosti, snazi, hrabrosti virtuoza na
stijenama. Njih tridesetak se penjalo,
osiguravalo partnere, dogovaralo kako dalje
po stijeni, komentiralo I sve to bez nervoze ili
brzopletosti, to moe biti opasno.
Uivali smo u tom laganom amoru,
zveckanju karabinera, klinova, zaglavaka i
ostale penjake opreme. Nekoliko puta uli
su se i duboki uzdasi kad bi netko od penjaa
izgubio hvatita i poletio u ponor. Ali, samo
kratko, jer svi su bili osigurani i znali su da ih
partner dobro uva sa tla.
Maksim Mileti

U SVIJETU KNJIGA

Renato Bareti: Hotel Grand

Dosjetljivo
umreena pria
Neobina je pria, koja ide kroz kupleraj
i pakao do istilita starih rauna,
ispriana na tri razine tako da se dio
radnje dogaa i na jednom knjievnom
blogu i upravo taj blog, ije mogunosti
autora oduevljavaju i od kojih mu se
istodobno die kosa na glavi, omoguio
mu je da svoj roman koncipira na
suvremen, neuobiajen i originalan nain
U zagrebakom BP Clubu, 15. prosinca 2008.
godine promoviran je novi roman naeg poznatog i
priznatog knjievnika, kolumniste i novinara Renata
Baretia Hotel Grand, u izdanju zagrebake izdavake
kue Algoritam ( studeni 2008). Knjigu je, uz autora,
predstavio Ivo ani i urednik Kruno Lokotar. Promocija
je bila garnirana audio premijerom songova Vengo coj
i PTSP s novog CD-a ana i Mazgoona, nastalih po
treianskim tekstovima prvog romana Renata Baretia
Osmi povjerenik.
Tri dana poslije, 18. prosinca, i u Splitu je odrana
promocija Baretieve knjige. Uz autora, koji je proitao
nekoliko ulomaka iz knjige, i urednika K. Lokotara,
publici se, na vrlo originalan i neuobiajen nain obratio
knjievnik i novinar Ivica Ivanievi. Duhovitom peticijom,
u kojoj se obruava na autora i njegovo djelo, oduevio je
pedesetak posjetitelja, koji su doli upoznati se s novim
naslovom najpoznatijeg splitskog Zagrepanina.
Nakon nagradama ovjenanog Osmog
povjerenika i malo manje popularnog Priaj mi o njoj,
ovaj trei roman R. Baretia Hotel Grand zanimljiv je,
ne toliko po temi (premda je i ona vrlo intrigantna), koliko

Prigodom promocije nove knjige Renata Baretia, uz

autora i urednika K. Lokotara, publici se na vrlo originalan
i neuobiajen nain obratio knjievnik i novinar Ivica
Ivanievi

po konceptu i igri jezikom - bolje rei jezicima i njihovim

dijalektima, u kojoj je autor skoro nenadmaan. Pa tako i
ovdje, malo blae i itljivije nego u Osmom povjereniku,
itamo dijaloge pisane mjeavinom bosanskog,
ukrajinskog i hrvatskog jezika, to likovima daje ivotnost
i uvjerljivost koju samo izgovoreno moe dati.
Radnja je smjetena u rane, ratne devedesete u
jednom hrvatskom priobalnom gradu, gdje izbjeglica iz
susjedne Bosne u tamonjem hotelu Grand vodi noni
klub, u kojem je prostitucija ukljuena u radne obveze
plesaica, preteito uvezenih iz Ukrajine. to se tamo
dogaa doznajemo od Filipa, sina voditelja tog unosnog
posla, koji tu provodi svoje neobino djetinjstvo. Uz uvijek
odsutnog oca i brinu majku, koja pokuava stvoriti privid
normalnog obiteljskog ivota, Filip je bio sve samo ne
sretan i bezbrian djeak. Petnaest godina poslije vraa
se u grad svoje rane mladosti, posjeuje preureeni hotel,
koji mu je nekada bio dom i, svojevrsnom, simbolinom
osvetom ovjeku kojeg krivi za smrt svoga oca, pokuava
staviti toku na taj kaotini dio svog ivota.
Gesta graanskog otpora
Neobina je pria, koja ide kroz kupleraj i pakao
do istilita starih rauna, ispriana na tri razine tako
da se dio radnje dogaa i na jednom knjievnom
blogu. Naime, svaki novonapisani dio svog budueg
romana autor, koji se potpisuje kao Condoleezo,
ubacuje na tui blog, odnosno knjievni blog jednog
Julija, koji ve ima stalne posjetitelje. Pojavljivanje
novog imena na blogu i njegovih uradaka raspiruje
prepisku postojeih likova, ali privlai i nove igrae,
koji svojim svakojakim i nepismenim komentarima
daju dodatnu ivost i arolikost. Takvo dosjetljivo
umreavanje prie omoguilo je matovitom
autoru da, kako je sam rekao, iskoristi cijelu lepezu
mogunosti koju prua 'blog', izmeu ostalog, i da
itateljskoj publici ponudi nekoliko varijanta kraja
romana:
- 'Blog' kao literarno sredstvo nudio mi je
mogunost razliitih varijanti zapleta i raspleta te
zamagljivanje granica izmeu stvarne i literarne prie. To
je i moja mala gesta graanskog otpora toj novovjekoj
formi 'blogova', foruma i 'chatova' na koje sam poprilino
alergian. Naravno da je divno to ljudi mogu komunicirati
u bilo koje doba i s kim god hoe, ali me strano nervira
anonimnost u kojoj bilo tko o bilo komu moe napisati to
god i onda to ubrzo postane relevantna injenica o kojoj
se raspravlja, a da nitko ne postavlja pitanje istinitosti, ni
prie niti izvora, kae R. Bareti.
Upravo taj blog, ije ga mogunosti oduevljavaju
i od kojih mu se istodobno die kosa na glavi (naravno
samo simbolino), omoguio mu je da svoj roman
koncipira na suvremen, neuobiajen i originalan nain.
Bez bloga itali bismo tek jednu mranu krimi priu o
traffickingu mladih ena i otunu obiteljsku pripovijest,
koja bi nam teko pala na eludac i stvarala garavicu
danima poslije. Ovako, bez svoje volje uvueni u paukovu
mreu interneta i sami se prikljuujemo imaginarnim

Marica aneti Malenica

likovima i postajemo dio virtualnog svijeta, privlanog

i udesnog, jednako kao i zastraujueg i beznadnog.
Nakon tih kraih izleta, lake se vraamo u mrak
kupleraja, i autor i mi zajedno s njim.
Blogobojaznost R. Baretia najbolje moemo
prepoznati u komentaru jednog od blogera koji se javlja
pod nickom Mateo11. I taj lik, ba kao i autora, nerviraju
internet i forumi, a posebice blogovi, njihov mogui
utjecaj na nae sudbine, njegova anonimnost (kao netko
tko 25 godina javno pie pod punim imenom i svatko me
zbog toga moe prozvati ili tuiti, ne volim blogovsku
borbu vjetrenjaa sa zamiljenim don Quijoteom R.
B.), kao i nepismenost, odnosno polupismenost i obilje
tipfelera koje, zbog spisateljske uvjerljivosti, i sam koristi
u dijelovima romana koji se razvijaju na blogu (nisam
neki jezini purist, ali ako netko ne zna pisati elementarni
hrvatski, a savreno ispisuje engleske rijei, onda u tome
prepoznajem provincijski kompleks koji me silno ljuti.- R.
B.)
I ovaj trei roman R. Baretia zaplovio je, s dobrim
vjetrom u jedrima, prema svojoj publici. Nedvojbeno je da
e je lako pronai, jer njegova mona imaginacija, jezika
umjenost i stilska razigranost to zasluuju. I za kraj
spomenimo, i ovom zgodom, onaj dio njegove biografije
u kojem s ponosom naglaava da je mu Maji te otac
Katarini i Jakovu. A mi emo, takoer ponosno, naglasiti
da je Maja naa kolegica zaposlena u PP HE Jug.
Mateo11: Pun mi vas je ..... I vas i cijelog interneta,
svih tih foruma i blogova i svega.Kako ne kuite u koju
zamku upadate svi skupa? Ako sjedite doma i drljate po
tipkovnici ne druite se s familijom, s klincima. Ako ste
samci drljate i ne izlazite van, meu ljude, razgovarat,
hodat, druit se.Ako drljate besplatno na poslu ko vam
daje pravo da traite veu plau i vie za prevoz i topli
obrok?Pretvarate se da ste neko ko niste, bilo koga moete
pod nickom optuit da je lopov, preljubnik ili peder, i onda
se o tome povede ko fol turbo ozbiljna rasprava premda je
rije o izmilojtini, a svi uite iza svojih nickova i pravite
se da to niste vi, da ste 16-godinjakinja eljna brutalnog
sexa ili umirovljenik fetiiziran na tople lubenice.Ljudi, ivot
nije tipkovnica, uvalili su nam bulit, zakljuavaju nas i ne
ele nas vani, da mi ne vidimo kako parkiraju na mjestima
za invalidwe, kako rue stare lijepe kue i grade rune
nove, dali su nam playground za sve nae frustracije,
evo djeco pijeska, evo tobogana i vrtuljaka, svakome
moete.. mater i usrat ivot, samo ne smijete pisat proste
rijei, jer to maina odma prepozna i brie.Svaka ujiva
gnjida moe o bilo kome javno napisat to god oe, i to
se moe proitat i u Kuala lumpuru i u Donjoj Lomnici,
isti as, globalizirani smo u povezivosti ali getoizirani u
naim radnim sobama, uredima i dnevnim boravcima.
Mi mrljimo za kompjuterima, a ivot vodi Veliki Brat koji
gradi Velike Hotele i Stambeno Poslovne Objekte, makar
ne zna ni poteni email poslat.ivot je njegov, svijet je
njegov, boli njega, a mi samo kljuckamo po tastaturama i
mislimo si kak je to ba super.Ljudi, smo ako se sutra ne
pobunimo! ( Hotel Grand, str. 234-235)
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

49

Nai izvan HEP-a

Tatjana Klobuar - Predsjednica Udruge roditelja djece s tekim invaliditetom Novi dan

Osmjeh djece govori sve

Sva djeca iz Udruge, u
ostvarenju njihovih ivotnih
potreba, potpuno su ovisna o
roditeljima i, bez obzira na to
to mnogi od njih ne mogu
govoriti, a neki niti uti
njihov osmjeh govori sve: o
doivljaju zajednitva, osjeaju
pripadnosti i zadovoljstvu

Udruga roditelja djece s tekim invaliditetom

Novi dan osnovana je prije godinu i pol dana u
Osijeku, a predsjednica Udruge je naa kolegica
Tatjana Klobuar, zaposlenica Slube za odnose
s potroaima Elektroslavonije Osijek. Udruga je
osnovana zbog injenice to na podruju cijele
Osjeko-baranjske upanije ne postoji niti jedna
ustanova gdje bi se djeca s tekim invaliditetom
mogla okupljati i boraviti i time roditeljima olakati
obavljanje potrebnih svakodnevnih poslova. Budui
da najvei broj teko oboljele djece ne moe
koristiti vrti ili kolu i ne mogu se igrati sa svojim
prijateljima i razviti osjeati pripadnost, jedan od
glavnih ciljeva Udruge bila je osigurati primjereni
prostor.
Prostor kue u Brijeu za 53 obitelji u
Udruzi ve sada nedovoljan
No, Grad Osijek iziao je ususret Udruzi i
darovao joj kuu u Brijeu.
- Sastajali smo se po stanovima ili
ugostiteljskim objektima u kojima najee nismo
bili poeljni s djecom u kolicima. No, u veljai
prole godine dobili smo kuu, koja je bila potpuno
devastirana - od instalacija, krovita, zidova. Jo
uvijek je ureujemo uz pomo dobrih ljudi, a budui
da Udruga okuplja 53 obitelji, ve je sada taj prostor
od 150 etvornih metara nedovoljan, poruuje T.
Klobuar.
O motivima za osnivanje Udruge i
potekoama s kojima se susreu roditelji T.
Klobuar kae:
- Udruga je jako vana, jer je teko boriti se
sam za prava u takvim specifinim okolnostima.
Za pojedina prava nikad ne bi ni doznali, ali kroz
komunikaciju s drugim roditeljima lake saznajemo
50

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

korisne informacije. Jednako tako, elimo pokazati

graanima da mi ivimo ovdje, da postojimo, da
smo pokraj njih. Ljudi ne razumiju potrebe nae
djece i djecu ne mogu shvatiti na ivot i poneki
nam prigovaraju da stalno neto traimo. Ja im
poruujem da pokuaju s nama proivjeti 24 sata s
naom djecom i tek tada mogu prosuditi traimo li
puno. Naglaavam da nama nisu teka naa djeca,
jer ne bi bila s nama u obitelji . Primjerice, imamo i
obitelji poljoprivrednika, iji posao zahtijeva njihov
cjelodnevni angaman, i njihovo je dijete zbrinuto
u njihovoj kui, to djeci puno znai. U Udruzi smo
zajedno i sve proivljavamo zajedno. Primjerice,
proslavljamo roendane nae djece, a organizirali
smo doek Nove 2009. godine u Brijeu, premda
nam u tom prostoru jo puno toga nedostaje, ali
imamo krov nad glavom i topli prostor. Djeca su bila
oduevljena.
Teko uskladive potrebe djece i radne i
druge obveze roditelja
Svakom roditelju najvanije je zdravlje njihove
djece. Ako je to uskraeno, roditelji ine sve to je
mogue kako bi djeci, ali i roditeljima o kojima ovise
oboljela djeca, omoguili ivot dostojan ovjeku. S
tim ciljem je Udruga i utemeljena.
- Potvrda da je Udruga opravdala cilj bila bi
kada bi se ujutro probudili i znali da je pred nama jo
jedan novi dan u ivotu, ali da e taj novi dan naem
djetetu biti ispunjen. To bi znailo da e po to dijete
doi kombi koji e ga odvesti u, za njega, primjeren
dnevni boravak, gdje e biti i okupan i nahranjen i
primiti terapiju i gdje e biti sa svojim prijateljima.
I igrati se, jer i samo bacanje kockica sa stola njima
je terapija i zadovoljstvo. Tada bi i roditelji mogli,
primjerice, otii k zubaru, lijeniku ili na posao.

Mnogi roditelji teko mogu usklaivati radne i druge

obveze i brigu za bolesno dijete, ako ele da im dijete
ostane u obitelji, kae T. Klobuar.
T. Klobuar u HEP-u radi 20 godina, a njen je
sin petnaestogodinjak.
- Nakon roenja sina i prihvaanja njegove
dijagnoze, u poetku mi je bilo teko raditi. Ne zbog
posla, nego stoga to smo za uvanje djeteta stalno
mijenjali tete, bake Bila sam na poslu, ali uz brojne
pozive osoba koje su bile uz dijete i moje pozive zbog
brige je li sve u redu. O lijepim i runim iskustvima
s uvanjem i njegom djeteta uz angairanje nekih
stranih osoba mogla bih napisati cijelu knjigu.
Meutim, sve sam izdrala i radim zahvaljujui
velikoj potpori kolega i razumijevanje rukovoditelja
u Elektroslavoniji. Oni su mi davali snagu da izdrim.
Volim svoj posao i ljude s kojima radim u izravnom
kontaktu, jer radim u prostoriji za potroae u Ulici
Cara Hadrijana. Unato neprospavanim noima
zbog bolova mog djeteta, ovdje napunim baterije,
jer ljudi su ti koji me dre u ivotu - na poslu i u
Udruzi. Kontakt uz osmjeh te zadovoljstvo ako
sam mogla pomoi nekoj baki ili studentu, za mene
su neprocjenjive vrijednosti, objanjava nam T.
Klobuar.
Naglasimo da su sva djeca iz Udruge, u
ostvarenju njihovih ivotnih potreba, potpuno
ovisna o roditeljima. Bez obzira na to to mnogi
od njih ne mogu govoriti, a neki niti uti njihov
osmjeh govori sve. Osmjeh pokazuje njihov doivljaj
zajednitva, osjeaj pripadnosti i zadovoljstva.
Zahvaljujui Udruzi Novi dan, uz osmjeh njihove
djece i roditelji su zadovoljniji.
Denis Karna

Nadarena djeca

Borna Vlai, karting

Lea Vlai rock 'n' roll

Borna u
uvaenom
drutvu
hrvatskih
olimpijskih
portaa

Ples, pjesma,
glasovir

Borna u svoj pili- MS Kart Rotax , DD2, 125 kubika,

34KS, 100 kg

Borna i Lea djeca su naih kolega iz HEP-a d.d.

Jasne i Darka Vlaia.
Oboje su vrlo rano zapoeli pokazivati zamjetne
sklonosti i talente za adrenalinske aktivnosti - Borna
za karting, a Lea za akrobatski rock 'n' roll.
Jedan posjet luna parku prije est godina
je Bornu, danas petnaestogodinjaka, usmjerilo
ka vonji kartinga, a karting je prva stuba u
profesionalnom bavljenju automobilizmom ili
ak vonji formule. Uz veliku potporu svojih
roditelja, osobito oca koji je i sam ljubitelj automoto portova, Borna je ubrzo dobio svoj karting
i zapoeo s natjecanjima kao lan Auto i karting
kluba Podravina. Brzo su stigli i zapaeni rezultati.
Prva ekshibicijska vonja kartinga u
Hrvatskoj - u Samoboru 1961.
No, doznajmo ukratko o kakvom je portu
rije. Prvi pokuaji izrade kartinga seu u godine
poslije Drugog svjetskog rata. Budui da 1947.
godine nije vie bilo ratnih operacija, a u amerikim
pilotskim bazama bilo je dovoljno strunih ljudi,
alata i materijala za izradu prvih malih vozila
pogonjenih motorima, najee kosilica. Ta vozila su
bila pretea kartinga. Najee su sluila za zabavu
i vonju izmeu hangara na aviopistama. Karting
se postupno razvijao tijekom idueg desetljea, a
odravanjem prve ekshibicijska vonje kartinga u

Borna s osvojenim odlijima

Samoboru 1961. godine konano dolazi i u nae

krajeve. Godinu dana kasnije odrana je prva
Meunarodna karting utrka u Zagrebu.
Lijepi rezultati u Hrvatskoj i inozemstvu
Kartinge meusobno razlikuje vrsta motora
(dvotaktni ili etverotaktni ), snaga motora koja
varira od 4.5 KS do 45 KS te ima li vozilo mjenja
ili nema. Kako nam je Borna objasnio, prosjena
utrka traje izmeu 12 i 15 minuta, a sastoji se od 15
krugova. Maksimalna brzina koju karting razvija u
kategoriji u kojoj se Borna trenutano natjee iznosi
vrtoglavih 140 km/h, dok je prosjena brzina utrke
80 km/h. I to je, takoer, doista velika brzina uzme li
se u obzir da je rije o jako zavojitim stazama.
Za vonju u takvim uvjetima potrebna je
iznimna koncentracija i vjetina koju Borna brusi
trenirajui najee vikendima na stazama u Novom
Marofu, akovcu ili Virovitici i to u razdoblju od
oujka do studenog, koliko traje karting sezona.
Uz brojna osvojena najvia mjesta na
natjecanjima, posebno su vrijedni naslovi drugog
mjesta u Hrvatskoj u klasi Rotax junior te etvrto
mjesto na ciklusu utrka regionalnog karaktera pod
nazivom Sportstil Crocup. U okviru tog natjecanja,
uz Hrvatsku, sudjelovali su kartingai iz Slovenije
i Italije. Borna je 2006. godine bio i prvak Grada
Zagreba, u klasi Minikart.
Borna je brojna prva i druga mjesta osvajao
na natjecanjima i izvan Hrvatske u Cividaleu
(Italija), Beogradu, Banja Luci i u slovenskim
gradovima. Spomenimo i to da je, zahvaljujui
njegovim rezultatima, uvrten u uvaeno drutvo
hrvatskih olimpijskih portaa.
Pohaa MIOC, prieljkuje budunost uz
neku varijantu automobilizma
U Hrvatskoj je karting, na alost, jo uvijek
razmjerno neafirmirani port te zbog potrebne
opreme i sustava natjecanja poprilino skup. U
sezoni se odrava 12 utrka, a uz startninu, trening i
mijenjanje guma - svaka stoji tono 200 eura. Prijevoz
i nepredvieni trokovi (oteenja karoserije ili kvarovi
motora) dodatni su izdaci. Ako tomu pridodamo cijenu
kartinga koji odgovara Borninim uspjesima i uzrastu
veu od pet tisua eura, raunica je jasna. Premda
je kao odlian uenik bez problema upisao uglednu
zagrebaku gimnaziju MIOC, svoju budunost Borna
vidi u nekoj varijanti automobilizma. Dakako, biti na
bilo koji nain ukljuen u svijet formula krajnji mu je
cilj, ali ne bi se protivio niti karijeri vrhunskog vozaa
trkaih automobila, kazao je sa smijekom na licu.
Borna ima vie trofeja nego godina, to
svjedoi o njegovom talentu koji bi se uz pomo
sponzora mogao odgovarajue razvijati. teta je
takvom talentu i discipliniranim mladiu ne pruiti
prigodu za stasanje u vrhunskog vozaa. Tko zna,
moda jednog dana i formule.

Lea i njen partner Filip poziraju kao dosadanji vice prvaci

Hrvatske

Bornina sestra Lea ima tek deset godina, a

ve se potpunom djejom ozbiljnou posvetila
akrobatskom rock 'n' rollu. Dvije godine tri puta
tjedno vrijedno trenira u Akrobatskom rock 'n'
roll klubu Panda sa svojim partnerom Filipom.
Natjecanja traju itave godine, osim ljeti kada je
stanka.
Lea i njen partner su u velikoj konkurenciji od
priblino ak 70 parova u kategoriji Mlai juniori
2, u dosadanjem natjecanju koje je jo u tijeku,
ostvarili dosad najbolji rezultat dre drugo mjesto
u Hrvatskoj.
Uz ples, Lea stigne pjevati u djejem zboru
Stepinevi maliani, a pohaa i glazbenu kolu,
smjer glasovir.
Osim svega toga, Borna i njegova sestra
Lea zakoraili su u svijet propagandnih poruka, a
u svojim spotovima angairale su ih tvrtke Ledo,
Kra, INA, Dukat, Mc Donaldsa Borna je isprobao
i pravi filmski svijet kao statist u vie hrvatskih
filmova.
ODRICANJA OKRUNJENA USPJESIMA
Za natprosjene uspjehe djece, zacijelo,
velike zasluge pripadaju roditeljima. Tko je to
proao, najbolje mu je poznato. Stoga pitamo
Borninog i Leinog oca, koji je ipak vie angairan
uz Bornin muki port, kako sve to uspijeva
pratiti - vremenski i financijski? Uz skromno
slijeganje ramenima, ali pogledom prepoznatljivog
roditeljskog ponosa, kao da se i sam udi pa kae:
- Doista ne znam kako, ali se snalazimo.
Supruga je preuzela na sebe obiteljsku infrastrukturu
- kuhanje, pranje, peglanje a ja razvozim na
treninge i natjecanja i sudjelujem u tehnikim
dijelovima itave prie.
Oito, bez velikih odricanja i roditelja (sjetimo
se Kostelia!), vrhunski rezultati talentirane djece
najee izostaju. No, zar za roditelje ima veeg
zadovoljstva od uspjeha njihove djece?
Tomislav nidari
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

51

Nai izvan HEP-a

Muka klapa Elektroprijenos

Novi CD za prvo
desetljee klapske pjesme
Od nepoznate klape, roene pod okriljem
splitskog PrP-a, u gradu koji obiluje klapama, do ve
prepoznate i nagraivanje klape kakva je postala
muka klapa Elektroprijenos, prolo je skoro desetljee.
Godina od koje smo se nedavno oprostili bila je za
njih vrlo uspjena i znakovita te ih na najbolji nain
pripremila za ovu jubilarnu, u kojoj ih oekuje i
snimanje i izdavanje novog samostalnog CD-a, drugog
po redu.
Tako su u svibnju 2008. godine na susretu klapa,
povodom splitskog blagdana Sudamja, s pjesmama

Pjevai muke klape Elektroprijenos osobito su bili

zaposleni u predblagdansko vrijeme, a u ovj jubilarnoj
godini oekuje ih snimanje i izdavanje novog samostalnog
CD-a, drugog po redu

Lipo ime i Pru' desnicu ruku svoju i u konkurenciji

dvanaestak sudionika pobrali najbolje kritike glazbenog
kritiara Igora Breana. Sudjelovali su i na prigodnim
manifestacijama u gradu tih dana, posebice na Pjaci,
gdje su pjesmom darivali i ministra kulture Bou
Bikupia dok je u staroj Vijenici otvarao izlobu
grafika, koje je darivao Gradu Splitu. Ni otvaranje
Splitskog ljeta nije prolo bez njih. Uljepali su ga
svojom pjesmom prigodom otvorenja izlobe naeg
poznatog slikara Matka Trebotia.

Srebrni grb prvo meunarodno priznanje

Prola godina ih je prvi put odvela i izvan
Hrvatske, na meunarodni festival klapa koji se,
poetkom srpnja, odrao u Crnoj Gori. Tu su se, osim
Slovenije, predstavila pjevaka amaterska drutva iz
svih dijelova bive drave. Iz Perasta, slikovitog gradia
pomoraca u srcu Boke kotorske, vratili su se okieni
Srebrnim grbom.
Krajem studenog prole godine ponovno su doli
u Zagreb, gdje ih je ekao najvei izazov do sada. S
tamburakim orkestrom HRT-a i enskim zborom Trenje
snimali su pjesme koje e biti objavljene na CD-u uz
knjigu o vinima, koju priprema Boo Potonik - voditelj
projekta, za domae i englesko trite. Ovako pitkoj temi
svoj doprinos dali su s tri nazdraviarske pjesme: Koliko
kaplic toliko let, Lastovska zdravica i Sada svi u skupi
(splitska). Kako se snani i dobri muki glasovi daleko
uju, tijekom boravka u Zagrebu snimili su i dvije pjesme
(Otvor' vilo tu ponistru i Plavi putovi mora) za popularnu

tv-emisiju Svirci moji, koja je emitirana u ovogodinjim

sijeanjskim terminima.
Predblagdansko vrijeme svim splitskim klapama,
pa tako i Elektroprijenosu, donese pokoju gau. Tako
su oni, 21. prosinca prole godine, odrali Boini
koncert u splitskoj crkvi Sv. Dominika, gdje su nastupili
sa enskom klapom Ardura. Meu trinaestak pjesama,
koje su izveli, mogle su se uti: Zdravo Marija, Boe
milostivi, Tebi pjevam, ali i Galeb i ja, Plavi putovi mora,
Lipo ime... Koncert su zavrili prigodnim blagdanskim
pjesmama kao to su Veseli se majko Boja i U sve vrime
godita, koju su otpjevali zajedno s klapom Ardura, s
kojom ih spaja zajedniki umjetniki voditelj, prof. Jure
aban-Stani.
Nakon toga su se prvi tenor (Teo Dujmovi), drugi
tenori (Sinia Dujmovi i J. aban- Stani), baritoni (Ivica
Vilibi, Dragutin Pezelj, Boris Kostovi i Nika Uzini) te
basovi (Tomislav Akrap, Dinko Rogulji i Damir Bumber)
opustili i svoja grla vjebali neobvezno, u blagdanskom
timungu u krugu svojih obitelji.
Uvijek, pa i ovom prigodom, naglaavaju svoju
zahvalnost voditelju Juri, koji je s njima od 2005. godine,
kao i svima onima koji im na bilo koji nain izlaze ususret
i pomau, posebno Matku Utrobiiu, svom lanu na
privremenom radu u Zagrebu, kao i rukovodnom timu
matinog podruja, bez ijeg razumijevanja se njihova
klapska pjesma ne bi tako daleko ula.
Jubilarci nai, bacite se na posao. Va novi CD
oekujemo s nestrpljenjem.
Marica aneti Malenica

Lav Grgurevi - kolekcionar knjiga i eljko Butjer - pelar

Opojnost knjigama i medom

Poslovnu 2008. godinu uspjeno su zavrila i
dvojica naih hobista, koje smo predstavili u brojevima
HEP Vjesnika iz prethodnih godina. Zato emo o njihovim
zadnjim pothvatima samo ukratko i doista informativno.
Kao zanimljivost njihova zajednikog nazivnika mogli bi
izdvojiti poslove koje obavljaju na radnom mjestu. Naime,
obojica su vozai i obojica vrlo uinkovito uspijevaju
zamijeniti benzin nekim drugim mirisima. Jedan se opaja
mirisom starih knjiga, a drugi meda i medenih uradaka.
Stranice pune zanimljivosti
Ovaj prvi, Lav Grgurevi iz splitske Elektrodalmacije,
odluio je nakon punih 15 godina i dviju selidbi bogate
zbirke svojih knjiga, napustiti i zatvoriti prostore svoga

Zbirka knjiga Lava Grgurevia dok je jo ispunjavala

prostorije antikvarijata

52

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

antikvarijata zvanog Libar i preseliti zbirke na Internet.

Uz strunu potporu i kreativnu pomo kolege i net
strunjaka Nardija Nardellija, danas ih moete pronai na
adresi: http://www.ex-libar.com i na ovom mjestu pronai
ve nekoliko ureenih antikvarnih podruja, primjerice,
Dalmatiku sa 76 izloaka, Raritete sa stotinu i Zemljopis
sa 69 primjeraka.
Ostala podruja obuhvaaju stare karte i vedute,
vodie, knjige iz razliitih znanstvenih podruja, knjige
o povijesti umjetnosti i jo mnoge druge od 3.000
primjeraka bogate zbirke. Prema miljenju obojice
naih spomenutih kolega, te e stranice biti prepune
zanimljivosti.
Med na Bronanoj lici
Na drugi hobist eljko Butjer iz dubrovakog
Elektrojuga odabrao je jo zdraviji hobi. Nakon
osmosatnog druenja s gasom i konicama, odlazi na
zelenilo svog panjaka u Komolcu i meu svoje pele,
koje su mu ve nekoliko puta priskrbile brojne nagrade,
diplome i medalje. I dok s jeseni i zime konice snivaju,
na kolega je neizostavni sudionik brojnih manifestacija.
Tako je krajem prole godine, na Danima meda
u Hrvatskoj u Osijeku gdje se, izmeu iznimno velikog
broja predstavljaa ovog prirodnog eliksira, ocjenjivala
kvaliteta meda i njegovih proizvoda - na kolega osvojio
je Bronanu licu. I dok je ranijih godina tu titulu dobio
zbog izvrsnosti meda od kadulje, koja je upravo na ovim
junim livadama najbolja i najaromatinija, ove je godine
nagraen za cvjetni med, tonije za cijeli buket naih

eljko Butjer sa svojim pelama

junih livada. I jo nas je neto na pelar nauio: pele su

enskog roda i njenost je njihov najbolji pokreta.
Mi im elimo i u ovoj godini jednaku koliinu
ustrajnosti.
Veroka Garber

Nai izvan HEP-a

Denis Fistani - fotograf

Znalac od oka
Lovakom mirnoom i
strpljivou, iekujui da mu
odabrani komadi obzora
poprimi upravo onakvu boju
i obris kako je zamislio, Denis
Fistani je biljeio i stvarao svoje
najdrae fotografije

Denis Fistani ponosno pozira pokraj svojih umjetnikih

djela

Na spomen Omia veina e ljudi ponajprije

pomisliti na tamonji Festival i male intimne pjacete
ispunjene pjesmom. Moja osobna asocijacija
uvijek je kolanog tipa, sastavljena od jedinstvene
ljepote dodira kamena i vode, obogaena ljudima,
prvenstveno lanovima moje hepovske obitelji, koji
tom i takvom okoliu, na samo njima svojstven nain
udahnjuju duu. Jer, nigdje dosad nisam susrela na
tako malom prostoru, kao to je u naem sluaju
omiki Pogon splitske Elektrodalmacije, toliko puno
darovitih zaljubljenika u fotografiju. Kao da su
prostor i podneblje uvjetovali i iznjedrili upravo takve
ljude koji e ih na najljepi nain znati oprostoriti
pjesmom, slikom ili rijeju, ljude koji imaju ono
osobito duhovno oko to ljepotu prepoznaje i daruje
joj novu dimenziju te koji je uspijevaju prenijeti svima
nama i razmaziti nas u gutanju. Pa se tako vjekovno
stablo ljepote grana, raspupava i raa novim
ljepotama.
Denisovi radovi meu najboljima na
svijetu

Golubi uhvaeni u tajnom razgovoru

Otvorenje izlobe privuklo je veliki broj znatieljnika

Nekolicinu naih kreativnih hobista upoznali

smo i na ovim stranicama, a o nekima smo pisali i
po nekoliko puta. Jedan od takvih je i Denis Fistani,
tehniar u pogonskom Odjelu odravanja, koji
je krajem studenog prole godine odrao i svoju
drugu samostalnu izlobu fotografija. Onom prvom,
nazvanom Iznad Omia, od ijeg je odravanja prolo
ve pet godina i koja je bila u cijelosti tematska,
Denis nas je upoznao sa svojim pogledom na voljeni
grad iz zraka. Nakon nje, ipak, nije mirovao, nego
je svojim radovima sudjelovao u brojnim skupnim
izlobama te ih objavljivao u nizu asopisa, knjiga,
internetskih stanica te svjetskih izlobi. A kako je
grafiki dizajn jo jedan od njegovih hobija, ako se
tako moe nazvati ono to pomae naoj financijskoj
neovisnosti, vrijedno je spomenuti da su mu radovi
uvrteni meu najbolje svjetske radove u ArtShow 6
u izdanju Corel Canada.
Usporedo, ponekad satima ili ak danima,
lovakom mirnoom i strpljivou, iekujui da mu
odabrani komadi obzora poprimi upravo onakvu
boju i obris kako zamislio, Denis je biljeio i stvarao,

Veroka Garber

kako kae, svoje najdrae fotografije. Skupljene i o

vlastitu troku tiskane u New Yorku te, po prvi put, u
naoj zemlji obraene su na izniman nain i na kraju
postavljene na platno i impregnirane etverostrukom
zatitom, ime je u potpunosti izbjegnuta svaka
mogunost kemijskih utjecaja i buduih promjena na
fotografijama. Takoer je sam, ali uz svesrdnu pomo
prijatelja Stipe i supruge Marine, izradio i obojio
okvire te na kraju i organizirao spomenutu izlobu u
omikom Gradskom muzeju.
Nadahnue u vodi
U nazonosti velikog broja kolega, prijatelja
i sugraana te nakon uvodne rijei kustosa
Muzeja prof. Ante Novakovia, izlobu je otvorio
gradonaelnik prof. Ivan karii. Taj su dogaaj
zabiljeili brojni mediji, a prilog Radio Splita mogli su
uti i nai iseljenici.
- Svi moji motivi nastali su u gradu i okolici i
oni su moje vienje, moj doivljaj, moj pokuaj da ih
uhvatim i ouvam. Sve je vezano za vodu i oko nje,
refleksije mora, rijeke, odrazi nastali u kapima kie...
Niega na njima nema umjetnog, nikakvih dorada
i obrada u foto shopovima i slinom. Fotografije nisu
niti izrezane, takve su kakve su, potpuno prirodne,
rekao nam je D. Fistani, naglaavajui da je ova
izloba prodajna, da je veina radova ve nala svoje
boravino mjesto, a da e mu taj novac pomoi
u pokriu trokova i daljnjem ulaganju, dakako,
u fotografiju. U Muzeju smo zatekli i njegovu
nasmijanu suprugu punu dobre volje koja je, zbog
velikog zanimanja javnosti (ak i organiziranog
posjeta kolske djece) te potrebe da se trajanje
izlobe produlji, bila prisiljena uskakati na uvarskom
mjestu.
Ono to sam vidjela na muzejskim zidovima
bila je koloristika rapsodija potpuno usklaene
kompozicije, sastavljena od svjetlosti i odraza, Sunca
u zalazu ili broda, cvijeta prije dolaska vjetra, ptice ili
leptira nakon leta, neba to ga oblaci naputaju...
Doivljaj razigrane mirnoe. Uhvaeni
neponovljivi trenutak koji e se promijeniti u treptaju
oka.
Istinski iluminist
Na daroviti i jo uvijek mladi kolega najavio
je putovanje ove izlobe u ibenik i Split. Mi
se pridruujemo splitskom pjesniku i novinaru
Jaki Fiamengu, koji je u predgovoru prigodne
promidbene knjiice, izmeu ostalih lijepo sroenih
zapaanja, napisao i sljedee:
- Denis Fistani je jedan od istinskih iluminista,
gotovo vizionara, znalac koji se razumije u nauk
od oka, u taj veliki mikrokozmos u kojem stvarno
i fiktivno, realno i onirino, ali uvijek u vizualnom
pravorjeku kamere, jedno drugome posuuje
energiju, toplinu i ljepotu te zajedno postiu zrcalnu
kristalizaciju ivota oko nas, dakle i u nama.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

53

ivot je uvijek lijep

Franjo Vidakovi, umirovljenik PrP Zagreb

U struci se, jo uvijek,

dobro snalazim
Posebno sam ponosan na
poslove razvoja, pripreme,
projektiranja i izgradnje vodova
110, 220 i 400 kV za prijenos
elektrine energije u naoj
zemlji, kao i interkonekcijskih
veza sa susjednim dravama
Deset godina nakon odlaska u mirovinu, na
bivi kolega prijenosa Franjo Vidakovi pojavio
se na ovogodinjem 8. simpoziju HRO CIGR u
Cavtatu kao koautor strune knjige Projektiranje,
graenje i odravanje dalekovoda, ija se promocija
odrala tijekom sponzorskog predstavljanja tvrtke
Dalekovod. Pritajen, dugogodinji rad, upornost i
bogato iskustvo iz podruja prijenosne djelatnosti,
kojima se moe podiiti tek mali broj naih kolega,
omoguili su F. Vidakoviu da, u suradnji s mlaim
kolegom Gordanom Miroeviem, sadanjim i
buduim naratajima prijenosaa ostavi dragocjeni
prirunik, a studentima energetike i jedan od
udbenika iz kojih se ue ona konkretna, u praksi
primjenljiva znanja.
O knjizi piemo u posebnoj rubrici, a u ovoj
ivot je uvijek lijep, namijenjenoj umirovljenicima
- uz aicu razgovora upoznajemo naeg
F.Vidakovia.
U PRIJENOSNOJ DJELATNOSTI TRI I POL
DESETLJEA
Nakon zavrene srednje tehnike kole,
svoje prve radne zadatke na izradi projekata u
programu ope elektrifikacije pedesetih godina
prolog stoljea F. Vidakovi dobio je 1954. godine

54

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

u tvrtki Dalekovod, gdje se zadrao pet godina.

Potom je nastavio kolovanje na zagrebakom
Elektrotehnikom fakultetu te se, s diplomom
inenjera, 1964. godine zapoljava u HEP-u. Tri i
pol desetljea poslom je bio vezan uz prijenosnu
djelatnost kao energetiar, projektant i nadzorni
inenjer na projektima i izgradnji. Umirovljen
je 1998. godine s mjesta rukovoditelja Odjela
pripreme i izgradnje visokonaponskih postrojenja i
dalekovoda.
- Posebno sam ponosan na poslove razvoja,
pripreme, projektiranja i izgradnje vodova 110, 220 i
400 kV za prijenos elektrine energije u naoj zemlji,
kao i interkonekcijskih veza sa susjednim dravama
(Slovenija, Maarska, BiH). Bio sam i lan Strunog
tima za tipizaciju dalekovoda 110 kV te sam vodio
program tipizacije transformatorskih stanica 110/xkV.
Sudjelovao sam u radu niza simpozija, strunih
savjetovanja i seminara prezentirajui referate,
elaborate i studije iz podruja kojima sam se bavio.
OD MATERIJALA ZA SEMINAR DO STRUNE
KNJIGE I UDBENIKA
A onda mirovina, prekretnica koju neki doive
kao teak udarac, drugi pak kao poetak ostatka
ivota u kojem treba jo puno toga urediti, zapoeti
i zavriti, kako u strunom tako i u privatnom
ivotu. Franjo je, nedvojbeno, od onih drugih pa
je odgovorno radno mjesto u HEP-u zamijenio
poveanom aktivnou u Elektrotehnikom drutvu
Zagreb, iji je lan skoro od osnutka, a to je vie
od 50 godina. U takvom tehnikom okruenju je
i roena ideja za knjigu o dalekovodima. Naime,
meu seminarima za strune ispite, kao i onima za
prikupljanje godinjih inenjerskih bodova, nalazi
se i onaj o projektiranju, graenju i odravanju
dalekovoda, koji je Franjo osmislio i kojeg vodi.
Materijal, pripremljen za taj seminar bio je dobra
podloga za jedan opseniji prirunik. Franjina

vizija, znanje, iskustvo i prije svega upornost, u

kombinaciji sa znanjem i aktualnim iskustvima
Gordana Miroevia, nakon godine dana
intenzivnog rada dali su rezultat kojim se obojica
mogu podiiti:
- Cijelo vrijeme se druim sa strukom, u njoj
se dobro snalazim i osjeam k'o riba u vodi pa
premda nisam ba posebno sklon pisanju, znanje
mi je davalo odreenu sigurnost i odvanost da se
upustim u taj zahtjevan pothvat, kae F. Vidakovi i
dodaje da je potpuno zadovoljan rezultatom, s tim
da je zakonsku regulativu, koja je podlona estim
promjenama, vrlo teko zarobiti meu koricama bilo
kojeg pisanog materijala.
Dobro zdravlje, stalna fizika i
mentalna aktivnost formula lijepog
ivota
Premda je radno aktivniji od mnogih mlaih
kolega, on se ipak ne odrie svog penzionerskog
statusa. Dapae, i meu umirovljenicima uspjeno
nalazi svoje mjesto i svoja zaduenja. Tako je prije
pola godine izabran za predsjednika Podrunice
umirovljenika Elektroprijenosa, koja broji vie od
130 lanova. Sudei prema programu koji ostvaruju,
vrlo su pokretljivi i ivahni. Ako pozorno prelistamo
na HEP vjesnik, esto emo se susresti s prilozima
o njihovim izletima, koje potpisuje F. Vidakovi.
Tako su nedavno posjetili Dubrovnik, prije toga
Istru, Slavoniju, Kornate, Ravne kotare..., a jesen je
rezervirana za jednodnevne izlete po Hrvatskom
zagorju.
I to nije sve. Neiscrpna vitalnost omoguuje
F. Vidakoviu i brojne druge ivotne radosti. U
vikendici u okolici Zagreba ljeti provodi vrijeme
okruen mirom i blagodatima prirode koje prua
onima koji s njom surauju razumno, strpljivo,
znalaki i s veseljem. U vonjaku, vrtu i ruinjaku
stalno se neto treba odraditi, ako nita drugo,
barem ivicu potkresati. Kada vrijeme doputa,
rado proeta umom i skuplja gljive. Raspoznaje
pedesetak vrsta pa nema straha da e neka ludara
ili muhara zalutati meu onima jestivima. A da su
mu planine i u osmom desetljeu jo uvijek izazov
potvruje injenica da ljeti planinari, a zimi skija.
Da, dobro ste proitali. To nije nita udno za onoga
tko ima licencu uitelja skijanja.
Pria o Franji ne bi bila cjelovita da u njoj ne
spomenemo jo nekoliko osoba koji njemu ivot
znae. Uz brinu suprugu, to je kerka jedinica koja
je, na tatin ponos, takoer energetiarka. Ona mu
je podarila unuku Martinu i unuka Ota, koji su mu
posebna radost i zadovoljstvo.
- Zdravlje me slui, stalno sam fiziki aktivan,
odravam kondiciju i, to rei, nego daj Boe da je
tako to dulje!
ivot moe doista biti - uvijek lijep.
Marica aneti Malenica

NAI IZVAN HEP-a

Andrej Antoli, strijelac iz Pogon Osijek HEP Toplinarstva

Uvijek u urbi i uvijek

nasmijeeni snajperist
Osim odlinih rezultata za
streljaku ekipu "Metak"
Policijskoga kluba u Osijeku,
A. Antoli se bavi i kuglanjem,
fitnesom, bio je vrlo uspjean
diza utega, a sve to mu pomae
da bude kao vrstan snajperist hladan, pronicljiv i odluan, da ima
izvrsnu sposobnost promatranja
i kamufliranja, dobru i vjetu
pokretljivost te fiziku kondiciju i
izdrljivost
Uvijek u urbi i uvijek nasmijeen to je ukratko
Andrej Antoli. To je jedan od razloga zbog ega ga je
dobro malo bolje upoznati. Za drugo su se pobrinuli
sjajni rezultati koje postie za streljaku ekipu "Metak"
Policijskoga kluba u Osijeku, a i injenica da je - snajperist.
Andrej u HEP-u radi ve 16 godina i zapoeo je
kao pomoni radnik osjekog TE-TO-a. Na radno mjesto
dostavljaa Pogona Osijek HEP Toplinarstva preao
je nakon pogoranja zdravstvenog stanja i ugradnje
umjetnoga koljena, to je posljedica ranjavanja u
Domovinskome ratu. Tu se i zadrao, a ima i diplomu
profesionalnoga vozaa tekih motornih vozila. Pripadnik
profesionalne jedinice oruanih snaga Republike Hrvatske
postao je u 18. godini, a borio se na svim ratitima
- od Vukovara do Osijeka te bio tri puta ranjen. Prvi
put u lakat u Vukovaru, potom granatom u lice u Tenji
na prvoj crti bojinice, a trei puta u proboju za Sele
(mjesto iza Antunovca koje je okupirala JNA), kada mu
je tromblonska mina doslovce otkinula koljeno. Zbog
mladosti i uz pomo rehabilitacije, ponovno je, kae,
vrsto stao na svoje noge.
lan je HVIDRA-e Osijek kao hrvatski ratni
vojni invalid, Udruge branitelja Domovinskoga rata i
predsjednik Ogranka Toplana Udruge hrvatskih branitelja
HEP-a. Andrej je, spomenimo, hepovsko dijete - njegov
pokojni otac Franjo Antoli radio je kao dispeer u
Elektroslavoniji Osijek tri i pol desetljea.
SNAJPER JE IZABRAO MENE
Opisujui kako je sve zapoelo, naglaava da je
snajper izabrao njega, a ne obrnuto.
- Zapoelo je jo u JNA. Nakon temeljne obuke,
poslali su me na specijalistiku, taktiku obuku. Za
snajperista sam odabran pri selekciji prigodom provjere
psihofizikog stanja, u vrijeme praktine i teorijske obuke.
Dok su me obuavali na metu, imao sam jaku motivaciju,

sve dok mi nisu stavili lutku u obliku ovjeka ispred

optikog ciljnika. U tom trenutku sam se zapitao - zato ja?
Nisam znao odgovor. Tijekom Domovinskog rata, ja sam
potraio njega - M 76. Zato? Najprecizniji je od pjeakog
vojnog naoruanja koje sam koristio u JNA. Ima optiki
ciljnik s osvijetljenom konanicom i noni optiki ciljnik, a
s njim sam najvie mogao pridonijeti obrani suvereniteta
Republike Hrvatske, naglaava Andrej.
Kao dobar poznavatelj oruja, Andrej se ne slae
s tvrdnjom da samo mukarci vole oruje. Kae da je to
individualno, potkrepljujui podacima o enama koje su
se naoruavale u velikom broju u Domovinskom ratu, a
nastavile su trenirati u streljakim klubovima.
Za sve one koji bi, jednog dana, eljeli postati
snajperisti ili biti vlasnici oruja Andrej daje upute:
- Za vojne i policijske snajperiste treba, prije
svega, zadovoljiti na lijenikom pregledu, procjeni
psihofizikoga stanja te obuci teorijske i praktine
nastave. Potom se ponovno provodi selekcija. Za civilno
bavljenje streljatvom postoji rigorozan protokol, koji sam
proao i ja te posjedujem dozvolu za dranje i noenje
oruja. Potrebna je potvrda o nekanjavanju, ne smije biti
pokrenut sudski postupak protiv podnositelja zahtjeva,
treba preslika lijenikoga kartona i izjava lijenika ope
prakse da podnositelj zahtjeva nije nikad psihijatrijski
lijeen. Potrebno je obaviti specijalistiki lijeniki
pregled u ovlatenoj ustanovi medine rada, u policiji
podnijeti zahtjev za nabavu oruja, predati dokumente
na odobrenje, proi sigurnosnu provjeru uz razgovor s
policajcem. Nakon toga, ako su ispunjene sve zakonske
norme, dobije se slubeni dokument za nabavu oruja.
Zanima nas koje su temeljne odlike snajperista o
emu Andrej kae:
- Uz posebnu psihiku pripremu, snajperist mora
biti hladan, pronicljiv, odluan, imati izvrsnu sposobnost
promatranja, dobru i vjetu pokretljivost, sposobnost za
kamuflau, fiziku kondiciju i izdrljivost zbog noenja
puke, municije, prelazaka preko najteih terena
PROBLEM NAIH ULICA NIJE U ORUJU, NEGO
LJUDIMA KOJI GA NELEGALNO POSJEDUJU
S obzirom na este oruane sukobe na ulicama
gradova u Hrvatskoj ili ispred kojekakvih nonih klubova,
Andrej naglaava da nije problem u oruju, nego ljudima
koji ga nelegalno posjeduju te predlae:
- Koordiniranim policijskim akcijama bi oruane
sukobe trebalo rijeiti na razini drave. Ispred klubova
valja pregledavati prijevozna sredstva, stvari i ljude koji
ulaze u klub. Bilo bi dobro proiriti pregled detektorima
oko klubova zbog skrivanja oruja. Zakonom bi trebalo
obvezati vlasnike lokala na unajmljivanje licencirane
naoruane zatitarske slube, a policiju da u odreenim
danima pojaava patrole na tim mjestima. Uz zatitare bi
bilo korisno postaviti i kontakt policajca, radi uzajamne
potpore, ali i bre prevencije u sluaju naruavanja javnog
reda i mira.
Svjedoci smo da danas ljudi doista lako poseu
za orujem pa ak i u svai zbog mjesta za parkiranje

Ljerka Bobali
Snimio: Boris pehar

Na kolega kao snajperist hladan, pronicljiv, odluan

A. Antoli uspjean je porta u mnogim disciplinama

automobila. Andrej smatra da sve zapoinje od

osnovnog odgoja, kulture i sredine odrastanja. Godine
ivota takoer ine svoje, kae, ljudi imaju potrebu za
samodokazivanjem uz, na alost, veliku prisutnost droge i
alkohola meu mladima. Ne treba zaboraviti kako ivimo,
u dravi gdje je nedavno bio rat pa je nelegalno oruje
lako dostupno. Statistiki podaci govore da su do sada
u 95 posto sluajeva djela poinjena upravo nelegalnim
orujem.
KUGLANJE, FITNES, GLAZBA
Jedna od brojnih ljubavi A. Antolia, kojom se vie
ne bavi zbog zdravstvenih razloga, dizanje je utega. U toj
je disciplini ranije na Prvenstvu Slavonije i Baranje osvojio
prvo mjesto, na Prvenstvu Hrvatske tree, na Prvenstvu
bive Jugoslavije prvo te na Prvenstvu Balkana drugo
mjesto.
Osim streljatvom, danas se bavi kuglanjem i brani
boje HEP Toplinarstva u Osijeku. Bavi se i fitnesom. A
glazba mu je esto lijek za oputanje i stoga ima bogatu
fonoteku, veliku kolekciju CD-ova razliitih izvoaa.
- Preferiram oputajuu glazbu - instrumentale
s bas saksofonom, klasiku, dobar dez, ali ponekad i
domoljubnu, jer me dirne u srce i podsjeti na vrijeme kada
smo doslovce preputali svoje ivote u ruke sudbine. Teko
mi je to prenijeti rijeima, jer tako jake osjeaje nemogue
je rijeima opisati, poruuje nam na Andrej Antoli.
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

55

Pogled unatrag

Dvotisuljetni pulski Trg

Palaa i hram zanimljivi

brojnim znanstvenicima
i posjetiteljima Pule
Sanaciju Augustovog i ouvanih
ostataka Dijaninog hrama proveo je
izmeu 1814. i 1818. godine arhitekt
Pietro Nobile, dok je gotika palaa
temeljito obnovljena izmeu 1908. i
1910. godine, a tijekom prolog stoljea
doivjeli su vie revitalizacija i zadrali
svoju ljepotu
Neko je Trg bio sredite drutvenog ivota,
sastajalite itelja rimske kolonije Pole, kako bi neki
povjesniari rekli: srce gradskog ivota. U srednjem vijeku
negdanji Forum doivljavao je dekadencu zajedno s
gradom, a dolaskom Austro-Ugarske monarhije svoju
drugu renesansu. Dananji pulski Forum uva svoj izvorni
oblik te zdanja iz razliitih razdoblja, koja svjedoe o
njegovu kontinuitetu.
Rimski Forum i trijada hramova
Pulski Forum, kao najfrekventniji javni prostor
rimske kolonije Pole, pravokutnog tlorisa, bio je mjesto
obavljanja najvanijih politikih i vjerskih poslova.
Potpuno je oblikovan najvjerojatnije u vrijeme cara
Augusta kada je i dolo do proirenja grada nasipavanjem
dijela luke. Forum su u to doba krasila tri hrama koja su
inila i kultno sredite. Prvi od njih, danas u potpunosti
oauvan, hram je posveen caru Augustu i boici Romi.
Njegov brat blizanac hram je koji se bez pravih dokaza
pripisuje boici Dijani, a od kojeg je danas ouvano tek
zaelje. Oba hrama izgraena su u finom korintskom
stilu. Izmeu ta dva hrama postojao je i sredinji hram
u kojem su bili tovani slubeni rimski bogovi (Jupiter,
Junona, Minerva), no od kojega danas nije ouvano skoro
nita. Forum je s triju strana bio okruen trijemom koji je
titio od Sunca i kie te obino sluio za etnju. Iz trijema

se ulazilo u trgovake i ostale javne prostore koje su

vie puta potvrdila arheoloka istraivanja. Iz razdoblja
Republike, prije gradnje hramova blizanaca, na Forumu je
postojala bazilika koja je u to najranije doba bila prostor
za trgovinu, administracijskih ureda te sjedita i suda.
Propau rimske velesile, Trg je doivio odreene mijene.
Augustov hram
Skoro potpuno ouvana antika graevina na
pulskom Forumu je hram posveen caru Augustu i boici
Romi. Zahvaljujui povoljnim okolnostima, ostao je
ouvan do dananjih dana, ne doivjevi sudbinu ostalih
antikih graevina i postavi izvoritem graevinskog
materijala. Smatra se jednim od najljepih primjeraka
ranocarskog hramskog graditeljstva. Graen je izmeu
2. i 14. godine, a krasi ga bogato dekorirani friz i korintski
kapiteli. Hram je u srednjemu vijeku sluio kao spremite
ita, kranska crkva, a vie je puta proivio poare koji
su mu unitavali krovnu konstrukciju. Premda je puno
puta pregraivan i naknadno probijeni prozori, uspio je
zadrati prvobitni izgled. Preivjevi stoljea, svoj najvei
udarac doivio je u saveznikim bombardiranja Pule 1944.
godine. Naime, jedna zrakoplovna bomba svojim izravnim
pogotkom skoro ga je u potpunosti unitila. Zahvaljujui
talijanskim arheolozima, grad je rekonstruiran u razdoblju
anglo-amerike uprave u Puli.
Dekadenca srednjeg i ranog novog vijeka te
nova renesansa Trga
Padom Rimskog Carstva, povrina Foruma se
smanjivala. U razdoblju slobodne srednjovjekovne
opine, na mjestu negdanjeg sredinjeg hrama
nastaju tri romanike kue, dok Augustov hram biva
pretvoren u crkvu. Jo tada ouvani Dijanin hram od 10.
stoljea se koristio kao sjedite komunalnih ustanova,
a bio je odvojen komunalnim tornjem kao simbolom
srednjovjekovne samouprave. Godine 1296. na Forumu

Augustov hram Kapitolij, posveen caru Augustu i

boici Romi jedan je od najljepih primjeraka ranocarskog
hramskog graditeljstva, a Dianin hram Bazilika, koji je
od 10. stoljea bio sjedite komunalnih ustanova (odvojen
komunalnim tornjem) i 1296. godine izgraena gotika
palaa dominirali su Forumom kao jedinstvena cjelina sve
do poetka 19. stoljea

nastaje reprezentativna gotika palaa, radi ega su

sruene tri romanike kue i vei dio Dijaninog hrama.
Nova gotika palaa i Augustov hram dominirali su
Forumom kao jedinstvena cjelina sve do poetka 19.
stoljea. U razdoblju od 16. do 19. stoljea nekoliko
puta su se graevine djelomino uruile i postupno su
propadale.
Sanaciju Augustovog i ouvanih ostataka
Dijaninog hrama proveo je izmeu 1814. i 1818. godine
arhitekt Pietro Nobile, dok je gotika palaa temeljito
obnovljena izmeu 1908. i 1910. godine. I palaa i hram
tijekom prolog stoljea doivjeli su vie revitalizacija,
radi ega i danas svojim znaajem i ljepotom zaokupljaju
pozornost brojnih znanstvenika, ali i posjetitelje grada.
Jasenko Zeki, prof. povijesti

Ispunjen zavjet Mladena Gaee

Zahvala Majki Bojoj u Mariji Bistrici

Na dijelu puta za Peking, na pedalinac Mladen
Gaea zavjetovao se da e, ako sve proe prema
planu i ako se vrate ivi i zdravi, otii u Marijansko
svetite u Mariji Bistrici i to pjeke. Zapitavi me bi li
mu pravio drutvo, nisam dvojio ni trenutka.
Krenuli smo rano ujutro od Mihaljevca i brzim
tempom do Tunela pa Loustekovom stazom prema
Risnjaku, pokraj umareva groba i nakon malog
uspona stigli smo u Puntijarku. Tu smo se odmorili,
okrijepili i ponovno put po noge. Doli smo do Hunjke
pa do Gorice (lugarnica), to je prekrasno mjesto
za obiteljske izlete. Ponovno mali odmor na Suncu
uz sendvie i zanimanje nekoliko domaih maaka.
Nastavili smo dalje prema Lipi, malo zbunjeni s
oznakama uz planinarske markacije - bijeli kri
56

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

omeen utim kvadratima (?). Zakljuili smo da je

rije o oznakama za Krini put, a kasnijim dolaskom u
Mariju Bistricu saznajemo da je to oznaen Stepinev
put, koji nam je dalje bio vodilja, sve do Svetita.
Kod Planine Donje skrenuli smo desno prema
Lazu. Naputamo Medvednicu i umske putove i
nastavljamo asfaltnom cestom. Nakon asfaltiranja,
stigli smo na nae odredite. Ukupno nam je trebalo
deset sati hoda.
U Marijanskom svetitu i u crkvu Majke Boje
Bistrike Mladena ostavljam u njegovoj molitvi i
miru, a ja uivam u ljepoti crkve. Mladen je ispunio
svoj zavjet Majki Bojoj, a ja ja sam bio umoran i
zadovoljan.
Maksim Mileti

Hodoasnici iz EL-TO ispred crkve Majke Boje Bistrike

Fenomeni

Imanje obitelji Salaj u vrijeme Boinih i Novogodinjih blagdana

Blagdanska rapsodija svjetla

Jaslice je izradio Zlatko Salaj

Prizor iz bajke

I kamenjar je prikladno osvijetljen

Vjerojatno ste i vi, itatelji HEP Vjesnika, uli o

blagdanskoj rapsodiji svjetla u kontinentalnom dijelu
Hrvatske, odnosno sa vise od 700 tisua raznobojnih
lampica dekoriranom imanju obitelji Salaj u naselju
Grabovnica pokraj azme. Imanje je bilo raskono
obasjano od 19. prosinca 2008. do blagdana Sveta Tri
kralja 6. sijenja ove godine.
Nakon to smo i prole godine bili svjedoci
tog fenomena, to smo tekstom i slikom prikazali

Svjetlei drvored

u HEP Vjesniku, ponovno smo se zaputili u azmu,

osobito stoga to takva zamisao Zlatka Salaja ne bi
bila ostvariva bez HEP-a. Kao i prijanjih godina, uz
angaman obitelji Salaj i Elektre Kri, ovom su projektu
u ovogodinjem izdanju uvelike pomogli turistike
zajednice Bjelovarsko-bilogorske upanije i Grada
azme. Potonji su omoguili Nadi i Zlatku Salaju
uvoenje jo jednog elektroenergetskog prikljuka za
postavljanje spomenutog broja lampica. Da je ovaj

dogaaj, osim domaih, preao nae granice svjedoio

je veliki broj posjetitelja u automobilima i autobusima iz
drugih europskih zemalja. Unato iznimno velikog broja
posjetitelja, Zlatko Salaj je ipak razgovoru za HEP Vjesnik
posvetio nekoliko minuta te nam, uz zahvalu HEP-u,
izmeu ostaloga poruio da priprema daljnje iznenaenje,
s tim da e za sljedee Boine dane broj aruljica dosei
prvi milijuna. O aroliji svjetla najbolje govore fotografije.
Alen Petra
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

57

Nai izvan HEP-a

Darko Lavra iz Elektre Poega, zaljubljenik u starine

Darivanje krvi zaposlenika

HEP-a u Osijeku

Vrijednosti
prolosti za budui
etno-turizam

Ivan Maruzski

Na kolega iz Elektre Poega Darko Lavra, od

1995. godine do danas voditelj prometa, zaljubljenik
je u starine i slavonske obiaje. Ulae velike napore
i svim srcem i duom trudi se ouvati ih od
propadanja i zaborava.
Naime, u jednom sokaku Trenkova, poznatog
mjesta pokraj Poege, naslijedio je djedovo imanje
koje s puno ljubavi obnavlja i njeguje. A djed je bio
poduzetan i sposoban.
Ouvana batina Darkova djeda Ernesta

Darko Lavra osobito je ponosan na staru ouvanu bakinu

kunu vagu i stari ivai stroj - Singericu

Stare gospodarske zgrade s izloenim zaprenim kolima

i raznim alatkama na imanju u Trenkovu, koje je Darko
naslijedio od djeda Ernesta, a priprema ga za budui
etno-turizam

U lijepom travnatom dvoritu

izloene su ouvane razne stare
alatke i strojevi, tu su teretna i
ukrasna konjska zaprena kola,
okapai i ogrtai te plugovi
za oranje na konjsku zapregu,
dvoredna sijaica kukuruza,
razne brnae te drvene
grovake, korita, bave
58

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije i stare

Jugoslavije, bile su velike migracije ljudi iz raznih
krajeva i zemalja Europe. U to vrijeme na podruje
Poeke doline dolaze i esi, meu kojima i Darkov
djed Ernest. Iza Prvog svjetskog rata, tonije od
tridesetih do pedesetih godina prolog stoljea,
djed Ernest Lavra ureuje prekrasno imanje u
Trenkovu, u blizini poznatog dvorca sa perivojem
baruna Trenka. Uz smisao za poslovanje, a i zbog
potreba okolnih gradova, izmeu ostaloga, otvara
klaonicu i kasnije mesnicu za opskrbu mesom
i drugih mesnih preraevina podruja Poege,
Pakraca, Nove Gradite te drugih mjesta.
Darko se sjea djedovog prekrasnog i bogatog
imanja sa talama punima krava, volova, teladi, kao
i svinja koje su tada ljudi irovali u umi. Djed Enest
je osobito volio i uzgajao prekrasne konje - za rad
na imanju, ali i lijepe vatrene arapske i lipicance za
svetkovine, kada se konjima i fijakerom odlazilo u
goste i na sajam.
Sve to Darku se duboko urezalo u pamenje
i prionuo je poslu - priprema i oprema imanje
za budui etno-turizam. U lijepom travnatom
dvoritu izloene su ouvane razne stare alatke i
strojevi. Tu su teretna i ukrasna konjska zaprena
kola, okapai i ogrtai te plugovi za oranje na
konjsku zapregu, dvoredna sijaica kukuruza, razne
brnae te drvene grovake, korita, bave Darko
Lavra posebno je ponosan na ouvanu bakinu
staru kunu vagu i stari ivai stroj Singericu. Na
njoj im je baka ivala odjeu, uz voenje velikog
kuanstva i ostale obveze na imanju. Kada se
ue u dvorite, do ulice je stara kua, u dvoritu
negdanja ljetna kua (koju Darko preureuje), a
dalje je u dvoritu gospodarska zgrada sa talom,
tagljem, parmom, uvozom, kolnicom. Na sjevernoj
strani, osim pojedinih prostorija, je nadstrenica
sa prostorom za rotilj i peenje peenke. Ima tu
jo vienamjenskih prostora, primjerice, za bave i
posude, za ljivo za pei rakiju i trop za komovicu
te za vino i rakiju.
Po trijemu su za ukras objeeni klipovi
kukuruza te razliita sita i reeta, kao i drugi razni
alati i pribor za ivot i rad u seoskom domainstvu.
Darko je siguran da e ouvati tu vrijednu batinu,
koja svjedoi o ivotu slavonskog sela.

U prvoj
ovogodinjoj
akciji 48
darivatelja
U prostorijama Elektroslavonije Osijek na
Zelenom polju, prvoj ovogodinjoj akciji darivanja
krvi Aktiva DDK u Osijeku. 21. sijenja o.g. odazvalo
se 53 zaposlenika, od kojih je krv moglo darivati
njih 48.
To su: Damir Bonjak, Draen Frei, Zdravko
Uljarevi, Mirko Milanovi, Ivica Dominovi, Vedran
Potko, Nenad Golub, Jerko Rukavina, Petar Junui,
Bruno Wolf, Darko Verkovi, Mate Marov, Miroslav
Grevinger, Miroslav Maligec, Antun Kneevi,
Zlatko Gaparek, Petar Bai, Petar Uljarevi,
Darko Peroevi, Kreimir Klai, Pavle Filko, Antun
Reki, Dominik Toji, eljko Konar, Milan Troskot,
Nedjeljko Ljubas, Jozo Tonkovac, Stjepan Ferenac,
Zvonko Pekovi, Marica Puhani, Damir Florek,
Zdenko Lukai, Ivica Bonjak, Antun Stuburi,
Vladimir oli, Petar Radi, Darko Hirntajn, Niko
Toji, Tihomir Vondrak, eljko Geto, Stevan Daj,
Mile Pulji, Nikola Vrdoljak, Zoran Heimovi, Ivan
ivkovi, eljko Petrii, Vladimir iri i Miroslav
Uremovi.
Svim darivateljima i ovom prigodom
zahvaljujemo na njihovoj spremnosti da pomognu
ovjeku.
D.Karna

Osjeki zaposlenici HEP-a i ovom prigodom odazvali su se

pozivu svog Aktiva DDK

Umirovljenici

Izlet umirovljenika Elektre Zagreb

Krtenje mladog vina nakon uivanja

u ljepotama Dobre i Mrenice
Povod i glavni sadraj naeg izleta 15.
studenog 2008. godine bili su Martinje i krtenje
mladog vina. Zbog velikog zanimanja umirovljenika
za izlet, svi prijavljeni nisu mogli na put s nama. Po
prvi put smo putovali u dva vozila u autobusu s 48
putnika i u kombi-busu sa sedam putnika i, dakako,
s vozaima. Nikada do sada nije nas nije bilo vie, ali
e vjerojatno ekonomska kriza loe utjecati na nae
daljnje izletovanje.
Autoputom smo brzo stigli u Karlovac i nastavili
starom cestom do Duge Rese, gdje nas je doekala
naa voditeljica Ana Pikuri, koja nam je bila odlian
vodi i informator o tom podneblju.

vrlo vrijedan spomenik graditeljstva stare hrvatske

mostogradnje.
Na povratku smo uivali u urednom okoliu
i mjestu, nad kojim je prostrano groblje. Zastali
smo i pred upnom crkvom Blaene Djevice Marije,
vrijednim sakralnim gotikim zdanjem te posjetili i
pastoralni centar sv. Vinka Paulskoga, gdje smo se
okrijepili kavom i misnim vinom. Crkva je u dobrom
stanju, zanimljive je unutranjosti, opremljenosti i
povijesti. Oduevila nas je urednost na svakom koraku,
obraenost polja i prepoznatljivi napredak, a saznali
smo da je pritom nemjerljiva i uloga upnika fra Filipa
iz Kosovskog Janjeva.

Ostaci starog grada Novigrada ekaju

obnovu

Mrenica biser hrvatskog kra

Nakon kratka boravka u hotelu Duga Resa,

put smo nastavili starom cestom Karlovac Rijeka,
preli most na Dobri i dovezli se do pitoma mjesta
Novigrad na Dobri. Nakon usputnog pogleda na
pilanu i dom generala Pavla Miljavca, zaustavljamo se
kod srednjovjekovnog mosta na rijeci Dobri lijepoj,
miroljubivoj i doista dobroj rijeci. Iznad nje, visoko na
brijegu, stari je frankopanski (i ne samo frankopanski)
grad Novigrad, sa svojim polukrunim kulama njih
pet povezanih obrambenim zidinama, bolje reeno
njihovim ostacima. Kakva golema razlika od stanja
Trakoana ili Velikog Tabora! Naime, katel, tvra,
dvorac, bio je 4. sijenja 1944. do temelja namjerno
opljakan i spaljen. Danas je lako suditi, a jo lake
zaboraviti, ali partizani su ga nepotrebno i besmisleno
unitili, to u doba Drugog svjetskog rata (uostalom i
Domovinskoga) zapravo nije bio rijedak sluaj svjesnog
kulturocida i brisanja nae povijesti.
Na alost, nismo stigli popeti se do grada, a
autobusom nismo mogli radi uruenog dijela ceste.
Ipak se i odozdo lijepo vidi markantan kompleks
staroga katela, na kojem se dvije tune kule
obnavljaju, a s vremenom e biti potpuno restauriran.
Proetali smo kamenim mostom na Dobri podno
starog grada, koji je jedan od najstarijih ouvanih
kamenih rijenih mostova. S deset polukrunih
otvora i duljinom od 122 metra, monumentalan je i

Nakon povratka u Dugu Resu, naa voditeljica

nam je za vonje gradom ukazivala na zanimljive
pojedinosti i crtice iz njegove povijesti i sadanjosti.
Inae, Grad svoje ime duguje dugim resama, resinama
vodenog bilja. Upoznati smo i s vanou i ljepotom
rijeke Mrenice, biserom hrvatskog kra boje
otopljena akvamarina i smaragda.
Duga Resa, odavna je poznata po pamunoj
industriji, a upa se spominje jo od 14. stoljea.
Nadaleko su poznate ljepote rijeke Mrenice, koja tee
ouvanim krajobrazom, kao stvorenim za turizam
i rekreaciju. Njeni slapovi, kaskade te mjestimina
iroka ujezerenost privlana je turistima. Nekada su je,
osim ume i zelenilo uz korito, krasili i brojni mlinovi.
Ambijent kao stvoren za etnju, lov, ribolov, gljivarstvo,
biciklizam, rafting, kanue, a ljeti i za kupanje u
vodi, ija temperatura dosie i 27 0C, bez virova i s
estim pliinama. Prosjene je dubine etiri do pet,
a mjestimice i do 13 metara. Inae je mirna rijeka od
slapa do slapa, u njenom su kanjonu restorani, a uz
obale brojne vikendice.
Posjetili smo i zanimljiv drveni most dug vie
od 200 metara, koji spaja obale rijeke izmeu Belavia
i Mrenikog briga. U loem je stanju i predstoji mu
obnova. No, zbog nemogunosti dogovora izmeu
pristaa betonske i drvene konstrukcije, vjerojatno e
biti betonsko-drveni. Na desnoj obali je prenoite i
bistro - tenis Centarbrig, a blizu kraja mosta aktivan

Kameni most dug 122 metra na rijeci Dobri jedan je od

najstarijih kamenih rijenih mostova i spomenik stare
hrvatske mostogradnje

mlin. Vlasnik melje kukuruz i odmah su se iz nae

druine izdvojili kupci mirisna i kvalitetna brana.
Mrenica je ovdje iroka, okruena gustim zelenilom
romantina ugoaja, kao i na drugim mjestima njena
toka.
Na kraju smo produljili do mjesta Zveaj, gdje
smo se pjeke spustili do obale Mrenice i restorana
Zeleni kut gostoljubive obitelji Pukari. Uslijedio je
objed, a nakon njega sveani obred veselog krtenja
mladoga vina, to je obavio zamjenik tourskog biskupa
Sv. Martina iz trolanoga presvetog glazbenog
sastava Bratstvo. Potom su se raspoloene djevojke
i razdragani mladii rasplesali do mile volje tijekom
skoro pet sati, pri emu je osobito bila zapaena naa
kolegica Olga Ciciliani.
Zadovoljni ukupnim sadrajem izleta, za to
je najveim dijelom zasluan na predsjednik Ante
Starevi, vratili smo se pomlaeni u Zagreb. Ovaj izlet,
osim to je do sada bio najmasovniji, moda je bio i
najradosniji.
Stanko Stanojevi

FOTOZAPAAJ

Besplatne, svima dostupne nebeske slike

Nedjeljnoga jutra, jo za mraka, otisnuo sam
se iz Zagreba omotanoga ledenom maglom prema
Kvarneru. Uobiajeno, gradski ugoaj zamijenio je
sasvim drukiji im se cesta ukosila prema brdima.
Odavna ve znam uivati u osvitu na cesti pa sam
se veselio zori, ali prije sveanosti Sunca ugledao
sam jo sveaniji zalazak Mjeseca. Na podlozi zimski
ukraenih borova i jo nezgrijanoga neba, lebdio
je na jugozapadu iza krpastih oblaka, skrivajui se
ili izvirujui, prema udima putujuih zasjenjenja.
Prizor je bio oaravajui pa sam potraio ugibalite
da toj sceni uzmem nekoliko snimaka.
Fascinantno lijep krajobraz u svakoj sezoni i
dobu dana, na Gorski kotar! Tako raskono posut
snijegom bijae osvijetljen velikom Mjeseevom
ploom s jedne strane, a s druge brzo nadiruim

svitanjem uz njeno obojene oblake na jugoistoku.

Nekoliko trenutaka izmjenjivanja toga nebeskog
ugoaja brzo je prolo, a ni kamera ne moe sasvim
prenijeti potpunost doivljaja. Ipak, kada god digne
pogled prema nebu, na trenutak te ljepota koja
tamo eka odvoji od zemaljskih akutnih tema i u
bezvremenosti pronae nove uzviene aspekte
ivota koji osvjee, daju nove razloge, istodobno
oplemene i utjee.
Stoga, svima koje elje ili poslovi nose
putovima Svijeta i ivota elim da u slikama nau
inspiraciju za duu, postojanje i razlog za noenje
fotografskog aparata. Dobre stvari trebali bismo
meusobno podijeliti, a nebeske su slike besplatne,
svima dostupne i - duhovna hrana.
Mihajlo Filipovi
HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

59

krialjka

Odgonetka krialjke iz prolog broja - vodoravno:

Sretan Boi i Nova godina, Carolina Otero, enolog, trapav, notije, eglena,
oris, rosa, N, 2008., Gakau, Tl, Haag, RNA, Prka, okno, A(llen) I(verson),
triangl, D(idier) D(rogba), Forain, dodiri, Carlos, Resen, Vitti, Ksenija, r, Nie,
(Ur.)
erinit, maziti, erl, I(vica) O(li), PAOK, P, l, esi, obiaj, vinara.

60

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

Mali kulinarski atlas svijeta (55)

Bjelorusija

Krumpir na
dvadeset naina
Republika Bjelorusija (Respublika Belarus;
priblino deset milijuna stanovnika) ime je dobila po
grubom gornjem dijelu negdanje odjee Bjelorusa ili
po staroruskom izrazu bjelyj koji znai osloboenje od
plaanja danka (Tatari su svojedobno upravo Bjeloruse
potedjeli te obveze!). Inae, bjeloruski narod potjee
od nekoliko starih ruskih plemena, a jezik im je slian
ruskome i ukrajinskom.
Bjelorusija je krajem 1. tisuljea n.e. bila u
sastavu Kijevske drave, od 14. do 16. stoljea u sastavu
Velike kneevine Litve, a potom pod vlau Poljske i
Rusije. Prvi put nezavisnost je proglasila 1918. godine,
ali je ubrzo zapadni dio zemlje pripao Poljskoj (1921.) i
preostali dio SSSR-u (1922.), a nakon to je Njemaka
osvojila Poljsku, SSSR-u je prikljuen i zapadni dio.
Bjelorusije. Nakon raspada SSSR-a, Bjelorusija je 1991.
godine po drugi puta proglasila nezavisnost.
Premda je nakon Drugog svjetskog rata (u
kojemu je doivjela teka stradanja) postala jedna
od najrazvijenijih sovjetskih republika, velike tete
jo i danas trpi od posljedica nuklearne katastrofe u
ernobilu (Ukrajina), kada je radijacijom bilo ozraeno
ak 40 posto teritorija Bjelorusije! Dodatni udarac
Bjelorusija je doivjela nakon raspada SSSR-a, o kojem
je bila ekonomski iznimno ovisna i nije se uspjela bre
prilagoditi novim trinim uvjetima pa danas spada meu
siromanije europske drave.
Bjeloruska kuhinja bliska je kuhinjama zemalja
u okruenju (Rusija, Ukrajina, Poljska, Litva i Letonija),
dok su autohtoni elementi djelomice ouvani jedino na
selu. Tu kuhinju odlikuje esta upotreba krumpira koji se

priprema na dvadesetak najrazliitijih naina, kao i kruha

od crnog brana (zobeno, raeno, jemeno, heljdino). Od
povra prevladavaju jo i kupus, graak, bob i mrkva, a
posebno su omiljene i gljive, rijene ribe i rakovi te kravlji
sir i kiselo vrhnje.
BIGOS
Sastojci: kg nemasne svinjetine (ili govedine),
150 g unke, 3 lice sala (ili masti), 750 g kupusa, 4
glavice luka, 2 rajice, 3-4 jabuke, priblino 10 zrna papra,
3 lista lovora i 1 glavica enjaka.
Priprema: Meso nareemo na vie (4-6) komada,
unku na komadie, luk i enjak nasjeckamo, rajice i
jabuke nareemo na komadie, a kupus na sitno.
U zdjeli zagrijemo salo (mast) i na njemu poprimo
meso sa svih strana. Skinemo s vatre i potom meso
posipamo paprom, treinom nasjeckanpog luka,
enjakom, lovorom, polovicom kupusa i promijeamo,
ponovno posipamo s treinom luka i dodamo unku,
promijeamo i na kraju dodamo preostali luk, rajice,
jabuke i kupus te posolimo.
Stavimo u penicu da se pirja priblino jedan sat ili
pirjamo na tednjaku na laganoj vatri priblino sat i pol.
Prema potrebi dodamo malo vrue vode, tako da na kraju
dobijemo polugusto varivo.
RIBLJE GALKE (okruglice)
Sastojci: kg sitnije slatkovodne ribe, 3 lice
peninog brana, malo mlijeka, 2 jaja, 1 liica papra u
zrnu, 1 lica kopra, 1 lica perina, 12 glavice luka, 1
liice soli i po elji za prilog 1 lica maslaca i krumpir.

Priprema: Ribe oistimo, odstranimo glave, peraje

i kosti (sve ouvamo za juhu), a meso nareemo na sitne
komade i zgnjeimo (ne u stroju za mljevenje). Luk, kopar
i perin nasjeckamo i zajedno s paprom i solju usitnimo
u stupi (avanu), a potom pomijeamo sa zgnjeenom
ribom.
Brano zamijesimo s mlijekom tako da dobijemo
rastezljivu smjesu, dodamo umuena jaja, promijeamo,
dodamo zgnjeenu ribu i sve zajedno dobro smijeamo u
jedinstvenu masu. Iz dobivene smjese oblikujemo manje
okruglice veliine oraha.
U meuvremenu riblje glave, peraje i kosti
skuhamo u posoljenoj vodi. Juhu procijedimo i u njoj,
na slaboj vatri, skuhamo okruglice - galke. Posluimo
ih s juhom, u kojoj su kuhane, ili posebno s maslacem i
kuhanim krumpirom.
TUANKA OD GLJIVA
Sastojci: 1 kg krumpira, 150-200 g rastopljenog
sala (ili masti), 1 aa sitno narezanih svjeih gljiva ili 1
lica mljevenih suhih gljiva, 1 vea glavica luka, 1 lica
nascjeckanog lia celera ili perina, 1 lica kopra i 6 zrna
papra.
Priprema: Krumpir ogulimo i nareemo na
komadie, stavimo u glinenu posudu za peenje,
posipamo zainima i gljivama, prelijemo rastopljenim
salom (mau), promijeamo, dobro poklopimo i stavimo
u umjereno zagrijanu penicu te peemo 40-60 minuta.
Putuje i kuha: Darjan Zadravec:
U sljedeem nastavku: Benin

FOTOZAPAAJ

udni
znakovi
Lutajui
planinama, brdima i
gorjima Lijepe nae,
lanovi Planinarskog
kluba Munjara
nailaze na uljudne
domaine, prekrasne
vidike i prirodu, prie
vezane za mjesta koja
posjeuju Dogodi
se da u svemu tomu
naiu na udne
znakove kojima tu i
nije mjesto. Ali, zato
izazivaju simpatije,
odobravanje i smijeh.
Prosudite sami. I tko
kae da Zagorci samo
piju i rade loa vina?
Znaju se i aliti.
Maksim Mileti

U Belecu: Zabranjeno lajsanje sa zaprenom vuom

ekajte autobus u Grohotu

Ovdje je i umski tramvaj na padinama zapadne Medvednice

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

61

PUTOPIS

Junoindijska drava Kerala

Svijet vode i
kokosovih palmi
U doba godine kada je u Europi zima, na jugu
Indije je ugodnih 25 stupnjeva Celzijusovih. Treba li
onda boljeg razloga za put u taj dio Azije? Nakon 12
sati u prepunom vagonu rezerviranom samo za ene
vlaka iz Chennaija, dolazim u Kochi, grad u indijskoj
dravi Kerali. Taj uski pojas kopna na krajnjem jugu
Indije uz obalu Arapskog mora reklamira se pod
sloganom 'God's own country' ili Boja zemlja. Koji su
njihovi argumenti da bi i sam Bog izabrao ba ovaj
djeli Indije za odmor?
Kochi je grad na vodi i iz jednog dijela grada
u drugi vozi se malim trajektima. Po tomu je slian
Istanbulu, gradu na dva kontinenta - Aziji i Europi.
I Kochi nudi daak Europe pomijean s Azijom.
Fort Cochin na vrhu junog poluotoka djeluje kao
mjeavina portugalskog, nizozemskog i engleskog
sela s dodatkom palmi. Osim arhitekture, i mir
koji ovdje vlada je netipian za Indiju. ini se da je
lokalno stanovnitvo ustuknulo pred navalom hotela,
restorania s morskom hranom i istih ulica.
PRVO EUROPSKO KOLONIJALNO NASELJE
Trgovci su doplovili do obale Kerale ve prije
tri tisue godina u potrazi za slonovaom i zainima.
Obalu su poznavali Feniani, Rimljani, Arapi i Kinezi,
a dolaskom Vasca da Game 1498. godine zapoela
je faza europskog kolonijalizma, koja je odgovorna
i za dananju arhitekturu. Ba ovdje je nastalo
prvo europsko kolonijalno naselje i tako je zapoelo
viestoljetno europsko iskoritavanje ovog dijela
svijeta, ije posljedice indijsko drutvo jo uvijek
osjea.
Meutim, Kerala, jedina drava gdje se na vlasti
nalazi demokratski izabrana komunistika vlast, ima
najvei postotak pismenosti u Indiji - ak 90 posto i
najrazvijenije zdravstvo. Sve u svemu, ide im mnogo
bolje nego ostatku Indije, gdje su socijalna prava
nepoznata parola.
Trgovci s dvora Kublaj Kana upoznali su ovdanje
ribare s 'cheena vala' ili kineskim ribarskim mreama.
Te velike teke mree, koje se povlai s obale, jo se
uvijek epure uz obalu Fort Cochina. Ribarenje na
takav nain danas je vie predstava za turiste, a manje
zarada od te djelatnosti.
Dva kilometra dalje na poluotoku je
Mattancherry, nekad idovski dio. Pardesi sinagoga
sagraena je u 16. stoljeu, ali danas u Kochiju ive
jo samo etiri idovske obitelji. Tu je sredite trgovine
zainima pa je zrak ispunjen aromom dumbira,
kumina, kardamoma. I ovaj je dio grada vrlo miran,
ali samo kratka vonja trajektom dijeli ga od kopna
Ernakuluma, gdje se umjesto zaina u zraku osjeti
tipina indijska uurbanost.
UOI VIEDNEVNOG FESTIVALA POSVEENOG
BOGU IVI
Iza pojasa visokih modernih poslovnih zgrada
splet je uliica gdje se trgovine svilom i odjeom
62

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

mijeaju s internet kafiima. I u tom kaosu jedan slon.

Pomislila sam da haluciniram, ali ipak sam se dala
u trku za slonom. Dobroduni Indijac koji je vodio
slona pozvao me u hinduistiki hram u Ernakulumu s
obeanjem da u tamo vidjeti 12 slonova. Tu veer je,
naime, zapoinjao viednevni festival posveen bogu
ivi.
Slonova je uistinu bilo 12. Pripremanje slonova
za hramske sveanosti je veseo prizor. Polegnutog
slona nekoliko Indijaca riba etkicama, dok ga jedan
polijeva vodom iz crijeva. Toliko su temeljiti u poslu
da ne proputaju oribati ni repove i ui. Do veeri
su slonovi dobro oribani i nakieni. Na svakom slonu
jae jedan mladi dok krue po prostranom dvoritu
hrama. Slonovi eu uz ritam bubnjeva, a istodobno
se u drugim dijelovima hrama obavljaju razni religijski
rituali. S mnogobrojnim prodavaima hrane okolo
hrama i neonskim svjetlima u obliku boga ive, sve
pomalo poprima karnevalsko ozraje.
U jednom kutu skupina ljudi na jednu stranu
goleme vage stavlja vreu rie, a na drugu dvoje
novoroenadi.
Ponudit emo bogovima rie koliko tee
nai blizanci kao zahvalu za njihovo sretno roenje,
objanjava mi majka djece Thusara.

MREA OD AK TISUU KILOMETARA KANALA I

PRIRODNIH I UMJETNIH 38 RIJEKA I PET JEZERA
Dva sata vonje autobusom niz obalu je manji
grad Alappuzha, sagraen na kanalima i okruen
kokosovim palmama. To je mjesto uobiajeno polazite
za istraivanje 'backwaters', mree od ak tisuu
kilometara kanala i prirodnih i umjetnih 38 rijeka i pet
jezera koje se proteu s jednog kraja Kerale na drugi.
Stotine plovila raznih vrsta parkirane su u kanalima
'Venecije istoka' spremnih da vas povedu u arobni
svijet vode.
Prije vremena kamiona,
tradicionalno
transportno
sredstvo ovdje su bili
kettuvallami, brodovi
od drvenih letvi
povezanih kokosovom
uadi. Danas su mnogi
upregnuti u slubu
turizma i pretvoreni
u jedinstvene hotele.
Najee imaju
i spavau sobu,
kuhinju i kupaonicu,
a iznajmljivanje takve
plovee vile jedno je od
najskupljih iskustava
koje moete nai u
Indiji. Klizenje po uskim
vodenim kanalima s

Marina Kelava

kokosovim palmama iznad glave, dok odmarate na

palubi zavaljeni u ugodne naslonjae, a indijski kuhar
donosi svjee pripremljene morske plodove... Eto
odgovora na pitanje na emu se temelji entuzijazam
turistikih djelatnika Kerale.
VARKALA ME ZAROBILA NA SKORO DVA TJEDNA
Ja se, ipak, ukrcavam na znatno jeftiniji vladin
brod koji vozi svaki dan rutu od Allappuzhe do Kollama
za cijenu od etrdesetak kuna. Plovidba traje osam sati.
Nakon nekoliko sati na brodu obala je i dalje
zelena, uz nas mirno plove kettuvallami, a prolazimo
i pokraj naputenih kineskih mrea. Osim za ruak,
taj vladin brod staje i u Amrithapuriju, gdje se
nalazi ashram jedne od samo nekoliko indijskih
enskih gurua, Matha Amrithanandamaye. Na moje
iznenaenje, usred tog zelenog raja kokosovih palmi
i vode, sagraene su dvije visoke moderne zgrade
za potrebe ashrama, koje se nikako ne uklapaju u
krajobraz. To me odbilo od zamisli da traim duhovni
mir kod te ene gurua pa ostajem na brodu sve do
krajnje postaje, gradia Kollama.
Kollam je tek usputna postaja izmeu
istraivanja kanala i plaa na jugu Kerale. Ve sljedee
jutro odlazim autobusom u Varkalu. Dva kilometra
od gradia zapoinju pjeane plae smjetene ispod
dojmljivih litica. Zadnjih nekoliko godina dolo je
do naglog porasta poduzetnitva na ovim liticama.
Naime, niknule su desetine malih hotela i bungalova,
restorana, centara za masau, ajurvedsku medicinu,
jogu.
Zalasci sunca nad Arapskim morem gledani
s litice su nezaboravni, a cijela atmosfera toliko
oputajua da me Varkala zarobila na skoro dva tjedna,
dok se napokon nisam osjetila spremnom uhvatiti u
kotac s ostatkom Indije. Potom nastavljam na sjever,
do susjedne drave Karnatake.

HEP VJESNIK broj 216 (256), sijeanj 2009.

63