Hep 213

253
213
U ovom broju:
Obiljeeno Stoljee Munjare grada Karlovca
Meunarodna radionica Meunarodna trita energije - cijene, politike, profiti
Meunarodna konferencija TOPSAFE 2008
Konferencija hrvatskih menadera sigurnosti
Struni savjet HEP Operatora prijenosnog sustava
12
Sinergija energetske uinkovitosti i OIE
13
WIRE 2008: Najvei skup kabelaa
14
6. skup o prirodnom plinu
15
Meunarodni sajam SASO 2008
16
Gospodarski susret OIE na podruju Dalmacije
18
Meunarodni kongres Energija i okoli 2008
19
Meunarodna konferencija Vodik na otocima

Zapoela sezona grijanja
Ugljen za proizvodnju elektrine energije
ura Suec
Prvi kapitalni remont Bloka K TE-TO Zagreb
Glavni urednik HEP Vjesnika
Savjet Meunarodne plinske unije
Energetska strategija
otvorena javnosti
Od 10. studenog o.g., kada e Damir

Polanec - potpredsjednik Vlade Republike
Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i
poduzetnitva, predstaviti Nacrt Strategije
energetskog razvitka Republike Hrvatske slubeno zapoinje javna rasprava o tom vanom
dokumentu, ije je izrade nositelj Ekonerg
Institut za energetiku i zatitu okolia.
Rije je o temeljnom aktu Zakona o
energiji, kojim se dugorono sagledava potreba
i usmjerava nain razvoja energetskog sektora,
odnosno kojim se utvruje energetska politika
i planira energetski razvoj Republike Hrvatske.
Podsjetimo da Strategiju donosi Hrvatski sabor na
prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje
od deset godina, a na temelju prihvaenih
stratekih opredjeljenja, Vlada e donijeti program
provedbe strategije za etverogodinje razdoblje.
Nacrt Strategije je krajem listopada predstavljen
Gospodarsko-socijalnom vijeu, koje je dalo
pozitivno miljenje.
Na 120 stranica Nacrta strategije (Zelena
knjiga) daje se predloak za javnu raspravu iz koje
bi trebala nastati tzv. Bijela knjiga za raspravu i
prihvaanje u Hrvatskom saboru.
Strategija naglaava tri temeljna cilja
energetskog razvoja Hrvatske i to: sigurnost
energetske opskrbe, konkurentnost energetskog
trita i odrivost energetskog razvoja.
Za nuna ulaganja u energetski sektor,
odnosno energetske objekte: elektrane,
dalekovode, naftna i plinska polja, naftovode,
rafinerije, plinovode, skladita plina, LNG terminal
i obnovljive izvore energije - Strategija predvia
deset milijarda eura. Za gradnju kapaciteta novih
3.500 MW elektrine energije, predviaju se
ulaganja od skoro 4,5 milijarda eura.
Svi preloeni scenariji predviaju izgradnju
sljedeih proizvodnih postrojenja: 300 MW
novoinstaliranih kapaciteta 2020. godine u
hidroelektranama (obuhvaena i HE Lee - 42
MW, s ulaskom u pogon 2009.); 1535 MW
novoinstalirane snage s proizvodnjom od 4000
GWh iz obnovljivih izvora energije 2020. godine;
dovretak Bloka L u TE-TO Zagreb (100 MW, s
ulaskom u pogon 2009.) i bloka C u TE Sisak (250
33
59
HEP VJESNIK broj 213 (253), listopad 2008.
3, 4, 5
20, 21
25
26-31
32, 33, 34
38-41
MW, s ulaskom u pogon 2012.), koji e koristiti

prirodni plin; novih 300 MW do 2020. godine
u suproizvodnim jedinicama (kogeneracijska
postrojenja koja e koristiti prirodni plin); plinske
termoelektrane od 400 MW (izgradnja u pripremi i
predvia se ulazak u pogon 2013. godine).
Povrh toga, predvia se izgradnja temeljnih
elektroenergetskih izvora prema jednom od tri
scenarija.
Plavi scenarij predvia ulazak u pogon dviju
novih termoelektrana na ugljen instaliranih snaga
po 600 MW u 2015. i 2019. godini i ulazak nove
plinske elektrane instalirane snage 400 MW u
2020. godini.
Zeleni scenarij pretpostavlja ulazak nove
plinske elektrane instalirane snage od 400 MW
u 2016. godini te ulazak u pogon nuklearne
elektrane instalirane snage od 1000 MW i to 2020.
godine.
Bijeli scenarij pretpostavlja ulazak u pogon
jedne termoelektrane na ugljen instalirane snage
600 MW u 2015. godini te nuklearne elektrane
instalirane snage od 1000 MW u 2020. godini.
Obiljeje nove Strategije je promjena
dosadanje paradigme energetike kao iskljuivo
infrastrukturne grane, odnosno sagledava ju se
kao poduzetniku djelatnost otvorenu za privatna
ulaganja. Znai, ubudue bi se energetski sektor
trebao temeljiti na trinim naelima.
Predsjednitvo Hrvatske demokratske
zajednice objavilo je svoje politiko miljenje/
stav o predloenim scenarijima, s opredjeljenjem
za moguu izgradnju dviju termoelektrana na
ugljen od po 600 MW i jedne plinske elektrane od
400 MW (Plavi scenarij), s tim da se za konane
zakljuke oekuje ishod javne rasprave.
Javna rasprava, odnosno prilagodba i
nadogradnja Strategije energetskog razvitka
Republike Hrvatske trajat e mjesec dana. Za razliku
od suglasnosti o ukljuenju Hrvatske u velike
meunarodne naftovode i plinovode te izgradnju LNG
terminala, i prije slubenog poetka javne rasprave
iskazani su razliiti stavovi kojim se temeljnim
elektranama treba dati prioritet. Za pomirbu
takvih stavova trebat e veliko umijee - vjerujemo
argumentima struke, a ne pritiscima politike.
OBLJETNICE
Stoljee Munjare grada Karlovca
Graditeljima i uvarima
stoljetnog karlovakog
svjetla
ura Suec
Snimila: Dragica Jurajevi
Zahvaljujui vizionarima i
svima onima koji su tijekom
sto godina odravali i razvijali
sustav proizvodnje i distribucije
elektrine energije na karlovakom
podruju, sljednici zajednikog
poduzea Munjara grada
Karlovca Hidroelektrana Ozalj i
Elektra Karlovac, na primjereni su
nain obiljeili vrijednu stoljetnu
obljetnicu
A kada su Karlovani vidjeli, da su doivjeli toliko
udjeni as onda su se svi sjetili onoga skromnoga
radnika, koji nije nikada nita pripoviedao, koji se nije
hvalio, ali je zato radio i snovao mnogo vie, a to je na
gradski mjernik Rieszner. A po sudu ljudi domaih, koji su
daleko putovali i po sudu stranaca, koji su prispodabljali
elektrine raszvjete u svojih gradovih, pa i u tudjih,
dapae sa Zagrebom, Petom i Beom, jedan je glas, da
je elektrina raszvjeta u Karlovcu na daleko nadkrilila
ljepotom i jasnoom sve ostale, da je ona stabilnija i
trajnija, intenzivnija, jaa i mirnija nego li drugdjeda se
nadje grad Karlovac opet na onom popritu kao jedan
od najnaprednijih i najkulturnijih hrvatskih gradova. Tada
e biti blagosiljan od svih buduih koljena onaj dan, kada
je u gradskom zastupstvu iznesen predlog, da gradska
opina osnuje u Ozlju elektrinu centralu.
Tako je prije sto godina kroniar - karlovaki
Glasonoa, opisao i komentirao trenutak kada je iz
Munjare grada Karlovca izgraene na rijeci Kupi kod
Ozlja, icama dalekovoda i razdjelne gradske mree
pojurila elektrina energija i prvi put se od spomena
tvrave Karlstadt 1579. godine zaetka grada Karlovca
kao urbanog sredita - na karlovakom trgu i ulicama
razlilo svjetlo sjajnije od svih dotadanjih svjetala
elektrino svjetlo. Od tog prvog susreta 18. kolovoza
1908. godine, itelji Karlovca se nisu rastajali od
elektrine energije. Dapae, spoznajui njene blagodati,
hrabro i uporno sve vie su je koristili u javnoj rasvjeti,
kuanstvima i u industrijskim pogonima. Elektrina
energija je u tim godinama, od provincijskog uspavanog
obrtniko-trgovakog grada, Karlovac preobrazila u
grad s obeavajuim razvojem industrije i primjerenim
ivotnim standardom njegovih stanovnika.
U znak zahvale tadanjim vizionarima i svima
onima koji su tijekom sto godina odravali i razvijali
sustav proizvodnje i distribucije elektrine energije na
karlovakom podruju, sljednici zajednikog poduzea
Munjara grada Karlovca Hidroelektrana Ozalj i Elektra
Karlovac, na primjereni su nain 15. listopada 2008.
godine obiljeili vrijednu stoljetnu obljetnicu poetka
proizvodnje elektrine energije u postrojenjima ozaljske
hidroelektrane i poetka distribucijske djelatnosti.
Sveanost Obljetnice zapoela je na mjestu gdje je sve zapoelo i prije sto godina u Munjari grada Karlovca
Hidroelektrani Ozalj, gdje je uzvanike doekala pjesma i ples KUD-a Reica
Sudionici sveanosti izravno su se upoznali s postrojenjem negdanje Munjare - Hidroelektrane Ozalj 1
DUGOVJENA HIDROELEKTRANA OZALJ

PRIMJER SUSTAVNE BRIGE I NJEGE
Hidroelektrana Ozalj,
primjer je kako jedan
energetski objekt - ako
se kvalitetno izgradi,
redovno odrava te
pravodobno revitalizira,
moe i nakon 100
godina biti potpuno
spreman za obavljanje
svoje funkcije, rekao je
Milan Sabljak, direktor
Hidroelektrane Ozalj
Gradonaelnica
Ozlja Biserka Vrani,
zahvalila je vizionarima
svoga vremena, a
posebno graditeljima
i projektantima
karlovake Munjare,
jednog od najljepih
primjera industrijske
arhitekture, koja krasi
grad Ozalj
Sveanost je zapoela na mjestu gdje je sve

zapoelo i prije sto godina u tadanjoj Munjari grada
Karlovca. Uzvanici su se okupili ispred prekrasnog
proelja Munjare Hidroelektrane Ozalj, u ijem je
oblikovanju svoje umjee uloio poznati arhitekt
Herman Bolle. Mnoge koji su se s Hidroelektranom Ozalj
susreli prvi put, oduevio je graevno-arhitektonski
objekt Hidroelektrane izveden u neoklasicistikom stilu
kao kameni objekt s krunasto nazubljenim ukrasima i
skladnim arkadama na vrhu, a doima se poput dvorca.
Taj lijepi primjer industrijske arhitekture s poetka 20.
stoljea danas je pod nadzorom Uprave za zatitu
kulturne batine Republike Hrvatske.
Uzvanike, meu kojima je bio i Miljenko Pavlakovi
- izaslanik ministra gospodarstva Damira Polaneca,
dravni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetnitva i predsjednik Glavne skuptine Hrvatske
OBLJETNICE
Stoljee Munjare grada Karlovca
U Gradskom kazalitu Zorin dom nastavljen je program prigodnim obraanjima i izvedbom scenskog prikaza Stoljee Munjare - Stoljee svjetla
Izaslanik ministra gospodarstva, drvani tajnik u

Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva Miljenko
Pavlakovi se posebno osvrnuo na vaan dokument za
Hrvatsku - Strategiju razvitka, koji e presudno odrediti
njenu, ne samo energetsku, budunost
Ovdje je, oito, prije

toliko godina bilo
rijei o duhu otvorenu
znanju i tehnolokim
dostignuima vremena
- mi danas, a jednako
tako i sutra, elimo
jednaku takvu
otvorenost za sve ono
ime emo ouvati
lidersku snagu naeg
sustava - poruio je
predsjednik Uprave mr.
sc. Ivan Mravak
Boris Mlikan, direktor

Elektre Karlovac u
obljetnikoj prigodi
zahvalio je na
hrabrosti braniteljima,
kao i neustraivim
monterima, koji su
osiguravali svjetlost
napaenom Karlovcu
tijekom Domovinskog
rata
Karlovaki
gradonaelnik D. Jeli je
ocijenio da posao svjetla
nije samo posao, nego i
ono to duhovno krijepi
graane, to je osobito
bilo izraeno tijekom
Domovinskog rata
Uz osvrt na povijesne
okolnosti, upan
Karlovake upanije
Ivica Horvat je ukazao
na aktualne i na budue
projekte vezane za
opskrbu elektrinom
energijom
elektroprivrede d.d., mr. sc, Ivan Mravak predsjednik

Uprave HEP-a d.d. sa suradnicima, Ivica Horvat - upan
Karlovake upanije, Damir Jeli, gradonaelnik Karlovca,
Josip Bari gradonaelnik Duge Rese, Biserka Vrani
gradonaelnica Ozlja te brojni drugi, pjesmom i plesom
doekali su lanovi Kulturno umjetnikog drutva
Reica, ija je tradicionalna narodna nonja obasjana
Suncem izgledala jo ivopisnija.
Okupljenima je srdanu dobrodolicu uputio
Boris Mlikan, direktor Elektre Karlovac, ustupivi svoje
mjesto domaina direktoru Hidroelektrane Ozalj, Milanu
Sabljaku. Uz saeti prikaz povijesnih okolnosti i glavne
tehnike znaajke postrojenja Hidroelektrane Ozalj, M.
Sabljak je poruio da je Munjara grada Karlovca, odnosno
Hidroelektrana Ozalj, primjer kako jedan energetski objekt
- ako se kvalitetno izgradi, sustavno i redovno odrava
te pravodobno i brino revitalizira, moe i nakon 100
godina biti potpuno spreman za obavljanje svoje funkcije
proizvodnju elektrine energije, uz dobre izglede da u
potpunoj funkciji ostane jo daljnje desetke godina.
Gradonaelnica Ozlja B. Vrani, upuujui estitke
slavljenicama, zahvalila je pokretaima projekta
vizionarima svoga vremena, a posebno graditeljima i
projektantima karlovake Munjare, jednog od najljepih
primjera industrijske arhitekture, koja krasi grad Ozalj.
U obilasku postrojenja negdanje Munjare Hidroelektrane Ozalj 1, sudionici ove sveanosti uvjerili su
se izbliza da je rije o postrojenju, koje i nakon sto godina,
uz vie od pet tisua sati rada godinje, i danas proizvodi
dragocjenu tzv. zelenu elektrinu energiju. Uzvanici su
obili i strojarnicu Hidroelektrane Ozalj II., izgraenu na
lijevoj obali Kupe 1952. godine.
ZAHVALA GRADITELJIMA, BRANITELJIMA I
HRABRIM MONTERIMA
Daljnji program sveanosti nastavljen je u
Gradskom kazalitu Zorin dom, gdje se uzvanicima
pridruio Branko Vukeli, ministar obrane Republike
Hrvatske.
Spomenimo da je upravo u Zorin domu 1934.
godine Uprava Gradske munjare, nastojei popularizirati
koritenje elektrine energije, organizirala Prvu
elektrotehniku izlobu na prostorima bive drave.
Nakon hrvatske himne Lijepa naa u izvedbi
operne pjevaice Ivanke Boljkovac, uslijedila su prigodna
obraanja.
- Munjara grada Karlovca objedinjavala je skrb
o proizvodnji i distribuciji elektrine energije i te su se
djelatnosti u Hidroelektrani Ozalj i Elektri Karlovac tijekom
prolog stoljea razvijale zajedno, ali i odvojeno, u okviru
razliitih organizacijskih ustrojstava, rekao je, izmeu
ostalog, B. Mlikan.
U obljetnikoj prigodi zahvalio je braniteljima,
hrabrim ljudima, koji su bez obzira na nadmo agresora,
tijekom Domovinskog rata imali neugasivu vjeru i
odvanost za ouvanje grada i njegova ivota. Osobito je
naglasio nadljudske napore zaposlenika Elektre Karlovac

da odre napon, unato neprekidnom granatiranju
i razaranju postrojenja te zahvalio neustraivim
monterima, koji su osiguravali svjetlost napaenom
Karlovcu, kao i svim zaposlenicima Elektre Karlovac i
cijelog HEP-a, koji su iznimnim trudom i radom obnovili i
jo uvijek obnavljaju ratom poruena postrojenja.
Uz zahvalu i odavanje poasti graditeljima i svima
koji su tijekom 100 godina rada u Hidroelektrani Ozalj
odravali i njegovali Elektranu, Milan Sabljak je u ovoj
prigodi poruio:
- Hidroelektrana Ozalj primjer je i poticaj sadanjim
i buduim naratajima kako se treba odnositi prema
elektroenergetskom objektu, prema ukupnom sustavu
i tvrtki kojoj pripadaju te prema prirodnom i kulturnom,
drutvenom nasljeu koje nam je povjereno na koritenje
i uvanje.
DUH OTVOREN ZNANJU ZA OUVANJE
LIDERSKE SNAGE NAEG SUSTAVA
U ime Uprave Hrvatske elektroprivrede i osobno
ime, okupljene je pozdravio predsjednik Uprave HEP-a
mr. sc. Ivan Mravak. Tom je prigodom ukazao na
civilizacijsku i povijesnu injenicu da je Hidroelektrana
Ozalj izrasla ispod povijesno vieslojnog starog grada
Ozlja - sjedita hrvatskih banova i katelana knezova
Krkih i Frankopana; Nikole Zrinskog Sigetskog, grada
politikog djelovanja urotnika Petra Zrinskog i Krste
Frankopana, to nije jedini sluaj s naim elektranama.
- Kada spominjemo ovu obljetnicu, vidimo da
je ovdje - oito prije toliko godina, bilo rijei o duhu
otvorenu znanju i tehnolokim dostignuima vremena.
I mi danas, a jednako tako i sutra, elimo jednaku takvu
otvorenost za sve ono ime emo ouvati lidersku
snagu naeg sustava, nau ulogu i misiju: ostati to to
jesmo, ali jo jai, utjecajniji, konkurentniji, poruio je
I. Mravak.
Izraavajui elju da Elektra Karlovac bude na razini
najviih standarda u distribucijskoj djelatnosti HEP-a
i Hrvatske, a HE Ozalj uz dobru statistiku proizvodnje
obnovljivih, zelenih kilovatsati uva svu ar svoje
razglednice na rijeci Kupi, I. Mravak je estitao ovu visoku
Obljetnicu svim zaposlenicima dviju slavljenica.
estitkama se pridruio i karlovaki gradonaelnik
D. Jeli, koji je pritom izrazio zadovoljstvo zbog dobre
suradnje s Elektrom Karlovac, rekavi:.
- Posao svjetla je ono to je puno optimizma. To nije
samo posao, nego i ono to duhovno krijepi graane, to je
osobito bilo izraeno tijekom Domovinskog rata.
Uz osvrt na povijesne okolnosti, upan I. Horvat
je ukazao na aktualne i na budue projekte vezane
za opskrbu elektrinom energijom. Osim projekata
energetske uinkovitosti, spomenuo je da Karlovaka
upanija u suradnji sa sedam inozemnih partnera
sudjeluje u projektu SMART, koji predvia izgradnju triju
malih hidroelektrana, a osobito je naglasio:.
100 darova za 100 godina

- Na podruju nae upanije, u tijeku je izgradnja
Hidroelektrane Lee, prve hidroelektrane u samostalnoj
Republici Hrvatskoj.
U GOSPODARSKI, FINANCIJSKI I POLITIKI
TURBULENTNIM GLOBALNIM OKOLNOSTIMA
SVE VANIJI ENERGETSKI SEKTOR
Izaslanik ministra gospodarstva, dravni tajnik u
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva Miljenko
Pavlakovi pozdravio je sve nazone i u svom obraanju
poruio da su nam i danas u naem gospodarstvu i
ukupnom ivotu Hrvatske itekako potrebni vizionarstvo,
odlunost i organizaciijska sposobnost, kakvu su pokazali
karlovaki poduzetnici i graditelji daleke 1908. godine.
- Stvaranje i razvoj hrvatske drave pa tako i
razvoj njenog energetskog sektora, na alost, pratila
su golema ratna razaranja, emu su posebice bila
izloena elektroenergetska postrojenja. Od 1991. do
1997. godine uniteno je ili devastirano vie od 30 posto
elektroenergetskih objekata te su poinjene tete u
iznosu od priblino etiri milijarda kuna. To je zacijelo bilo
razdoblje najveeg izazova za Hrvatsku elektroprivredu
na koje je vie nego uspjeno odgovorila. Posebno
naglaavam ovo poglavlje elektroprivredne povijesti, jer su
se upravo na karlovakom podruju u Domovinskom ratu
dogodila teka razaranja, rekao je M. Pavlakovi.
U ovoj se prigodi M.Pavlakovi osvrnuo na vaan
dokument za Hrvatsku Strategiju energetskog razvitka,
koji e presudno odrediti njenu, ne samo energetsku,
budunost. Sve su drave svjesne vanosti energetskog
sektora, a to posebno dolazi do izraaja u gospodarski,
financijski i politiki turbulentnim globalnim okolnostima,
kakvima smo svjedoci u posljednje vrijeme.
Izrazio je zadovoljstvo to se i na karlovakom
podruju kontinuirano grade elektroenergetski objetki
u funkciji gospodarskog rasta Grada i upanije te
domainima estitao vrijednu Obljetnicu i zaelio uspjeh
u provoenju misije - osiguranja svjetla diljem Hrvatske.
PRIA O KARLOVAKOM SVJETLU

Nakon prigodnih obraanja, izveden je za ovu
prigodu pripremljen scenski prikaz Stoljee Munjare Stoljee svjetla, autora Nikole Peria i Zvoninmira Ilijia,
koji je dramatruki obradio i reirao prikaz.
U prii o karlovakom svjetlu, ali i drutvenim
okolnostima tijekom jednog stoljea, sudjelovalo je
priblino 150 izvoaa, to je do sada najvei broj
na daskama Gradskog kazalita u jednom scenskom
uprizorenju.
Uz lanove Dramskog i baletnog studija Gradskog
kazalita Zorin dom, sudjelovali su i lanovi karlovakog
Drutva Histria viva, Prvog hrvatskog pjevakog drutva
Zora s dirigentom Bojanom Pogrmiloviem te Puhakog
orkestra Glazbene kole. Program je dopadljivo i vrlo
profesionalno vodila Alenka ganjer.
Spomenimo da je u prigodi Obljetnice objavljena
monogafija Stoljee Munjare grada Karlovca 1908.
2008., u spomen graditeljima Munjare kao zapis
o povijesti, ali i kao kronika razvoja proizvodne i
distribucijske djelatnosti HEP-a na karlovakom podruju.
Uz stotu obljetnicu, namijenjena je suvremenicima
i buduim zaposlenicima HEP-a kao podsjetnik na
stvaranje i razvoj misije svjetla.
Karlovani sa
svojom Elektrom
U subotu, 18. listopada o.g., na Trgu Matije
Gupca bio je postavljen tand Elektre Karlovac, gdje
je bilo dovoljno da graani njenim predstavnicima
daju svoje podatke, da pritom imaju uredno
plaene raune za potroenu elektrinu energiju i
da - budu brzi. Jer, za 100 kupaca Elektra Karlovac
je namijenila 100 darova.
No, i za one manje brze, koji nisu uspjeli
upasti u kvotu od prvih sto kupaca, pripremljene
su utjene nagrade. Stoga, nitko nije ostao
nezadovoljan.
Jer, za sve koji su se toga jutra odazvali pozivu
Elektre Karlovac, a odziv je bio vei od oekivanog,
kao i za one koji su se sluajno zatekli na Trgu
Matije Gupca, Maja uput odrala je koncert. Osim
toga, u ponudi su bili aj i kuhano vino.
Spomenimo da su u organizaciji i provedbi
takvog nesvakidanjeg susreta Elektre Karlovac s
kupcima pomogli i kolege HEP Opskrbe.
O atmosferi na karlovakom Trgu najbolje
govore fotografije.
N. P.
Snimio: Boris Oani
Nai kolege provjeravaju podatke o kupcima
Odabrano je 100 kupaca, kojima je darove uruio Boris

Mlikan, direktor Elektre Karlovac
Sa HEP-om
od najmanjih
nogu
Raspoloenje? Zar treba neto dodati?
Jaanje odnosa
s kupcima
U osmiljavanju programa i sadraja
obiljeavanja Stoljea Munjare grada Karlovca,
Organizacijski je odbor vodio rauna da se taj
izniman povod iskoristi za jaanje odnosa s
najvanijim segmentom javnosti kupcima
elektrine energije ili bolje rei potroaima,
to znai najirom javnou. Zato je s dvjema
najsluanijim radijskim postajama na podruju
Karlovca i Karlovake upanije - Hrvatskim
radiom Karlovac i Radio Mrenicom iz Duge Rese,
dogovoreno emitiranje niza emisija u prigodi
Obljetnice. Devet polusatnih emisija emitirano
je u razdoblju od 6. do 17. listopada, najavljujui
tako javni dogaaj namijenjen kupcima Elektre
Karlovac i graanima Karlovca, koji je odran 18.
listopada u Karlovcu.
Odjel za odnose s javnou HEP-a d.d.
pripremio je sinopsise za emisije s temama o
stoljetnoj povijesti elektrine energije u Karlovcu,
ali i o aktualnim projektima i ostvarenjima HEP-a,
kako u Karlovcu i Karlovakoj upaniji, tako i
itavoj Hrvatskoj. Naslovi emisija otkrivaju iroki
spektar tema zanimljivih za sluatelje, a ujedno
pozitivnih za imid HEP-a: Stoljee Munjare
Grada Karlovca, HEP-ova stoljetna ljepotica u

Ozlju, Elektra Karlovac danas i sutra, Elektra
Karlovac - Stoljee u slubi potroaa, Otvoreno
o otvorenom tritu elektrine energije, Karlovac
- energetski uinkovit grad, HEP za ist i zdrav
Karlovac i Hrvatsku.
U emisijama su gostovali direktor Elektre
Karlovac Boris Mlikan i suradnici (pomonik
direktora Josip Keki, tehniki direktor Antun
Mudni i rukovoditelj Slube za opskrbu Perica
Hrnjak), Milan Sabljak, direktor HE Gojak i Ozalj
te Josip Ivanuec, bivi direktor HE Ozalj, potom
Ivan Mrljak, direktor HEP Opskrbe, Tamara Tarnik,
koordinator zatite okolia u HEP-u d.d. i Hrvoje
Glamuzina, rukovoditelj Odjela za pripremu i
izvedbu projekata u HEP ESCO-u. Predstavnicima
HEP-a pridruile su se Marinka Muar,
povjesniarka umjetnosti i autor povijesnog dijela
monografije Stoljee Munjare grada Karlovca,
Vesna Ribar, proelnica Upravnog odjela za
komunalno gospodarstvo Grada Karlovca i
Biserka Vrani, gradonaelnica Ozlja.
Na kraju svake emisije sluatelji su
imali mogunost sudjelovati u nagradnoj igri
odgovarajui na pitanja u svezi s temom emisije.
Sudei prema broju poziva i brzini kojom su se
sluatelji javljali u emisiju, sve su emisije bile vrlo
sluane i moe se rei da su ispunile postavljeni cilj.
D. Alfirev
UPRAVA
Najznaajnije odluke u listopadu
Prijedlog Nadzornom odboru

za suglasnost o osnivanju
LNG Hrvatska d.o.o.
Uprava HEP-a d.d. je u listopadu odrala etiri
sjednice, s kojih izdvajamo najznaajnije odluke.
Na 23. ovogodinjoj i prvoj listopadskoj
sjednici, odranoj 9. dana toga mjeseca, Uprava
je prihvatila Informaciju HEP Trgovine o
elektroenergetskim okolnostima za mjesec rujan i
procjenu ostvarenja do 31.prosinca 2008. godine.
Takoer je prihvatila Informaciju o potraivanjima
od kupaca na dan 31. kolovoza 2008. godine i to za
elektrinu energiju, toplinsku energiju, plin, usluge
i ostalo.
Zbog praenja svih aktivnosti na izgradnji
Bloka C u TE Sisak (snage 230 i 50 MWt i planirane
godinje proizvodnje od 1.500 GWh elektrine
i 140 GWh toplinske energije) i izvjeivanja
Uprave HEP-a d.d., Uprava je donijela Odluku o
imenovanju Strateko nadzornog koordinacijskog
tima na izgradnji Bloka C u TE Sisak i to u sastavu:
Petar ubeli - voditelj Tima i lanovi mr.sc. Damir
Kopjar, Nikola Mlinari i Anica Bobeti. Takoer je
donijela Odluku o imenovanju Strateko nadzornog
koordinacijskog tima na zamjeni i obnovi
HE Zakuac u sastavu: Petar ubeli - voditelj
Tima i lanovi Josip Gabela, Nikola Mlinari i Anica
Bobeti.
Uprava je donijela Odluku o prihvaanju
Posebnog popisa arhivskog i registraturnog gradiva
Hrvatske elektroprivrede i njezinih prednika s

rokovima uvanja, uz preporuku drutvima
HEP grupe da usklade popise arhivskog i
registraturnog gradiva s rokovima uvanja te
ishode odobrenje Hrvatskog dravnog arhiva.
Na sjednici odranoj 16. listopada o.g., Uprava
je je donijela Odluku kojom daje suglasnost za
zakljuenje ugovora s Konstruktor-Inenjering d.d.
Split I Geotehnika inenjeringom d.o.o. Zagreb za
izvoenje radova na injekcijskoj zavjesi HE Lee.
Donijela je Odluku o rokovima za izradu mjesenih
izvjetaja, koja se odnosi na izradu mjesenih
financijskih izvjetaja za HEP d.d., ovisna drutva
HEP grupe i konsolidirane financijske izvjetaje
koje izrauje Sektor za raunovodstvo i Izvjetaj
o poslovanju HEP grupe kojeg izrauje Sektor
kontrolinga. Svojom Odlukom Uprava je imenovala
Tim za reviziju Pravilnika o raunovodstvu u
sastavu: Vera Knez voditelj i lanovi Tatjana Sever,
Marija Vlah, Nada Pupi-Bakra, Ivica Lukas i Ante
Marasovi. Zadatak Tima je uskladiti postojei
Pravilnik o raunovodstvu HEP-a d.d. od 18.
srpnja 1997. godine sa Zakonom o raunovodstvu,
Meunarodnim standardima financijskog
izvjetavanja, Zakonom o trgovakim drutvima i
Raunovodstvenim politikama HEP-a, uvaavajui
postojeu organizaciju HEP grupe. Primjena
Pravilnika bit e obvezna u HEP-u d.d. i ovisnim

drutvima HEP grupe, a rok. za izradu Pravilnika je
15. sijenja 2009. godine.
Svoju treu listopadsku sjednici Uprava je
odrala 23. dana tog mjeseca i tom je prigodom
donijela Odluku kojom je utvrdila Plan investicija za
2009. godinu s rasporedom planiranih ulaganja po
drutvima. Takva Odluka prosljeuje se Nadzornom
odboru HEP-a d.d. Na toj sjednici Uprava je
prihvatila Izvjee o stanju projekta Bloka C u TE
Sisak na dan 14. listopada 2008. godine.
Na sjednici odranoj 30. listopada o.g.
Uprava je prihvatila Izvjee Sektora kontrolinga o
poslovanju HEP grupe u razdoblju sijeanj rujan
2008. godine, Informaciju o potraivanjima kupaca
na dan 30. rujna 2008. godine te Izvjee o stanju
projekta Bloka L u TE-TO Zagreb.
Prihvaanjem Prijedloga za donoenje odluke
o osnivanju Drutva s ogranienom odgovornou
LNG Hrvatska, Uprava poredlae Nadzornom
odboru Hrvatske elektroprivrede d.d.
da, da temeljem lanka 28. Statuta Hrvatske
elektroprivrede d.d., dade suglasnost za osnivanje
drutva s ogranienom odgovornou LNG
Hrvatska, u kojem e HEP d.d. biti zastupljen sa 40
posto udjela.
(Ur.)
Glavna skuptina Hrvatske elektroprivrede d.d.
Imenovan revizor za ovu

godinu Deloitte d.o.o.
Uprava HEP-a d.d.
je svojom Odlukom
donesenom 23. rujna
2008. godine sazvala
izvanrednu sjednicu
glavne skuptinu Hrvatske
elektroprivrede d.d., koja
je odrana 22. listopada
2008. godine. Na toj je
sjednici donesena
Odluka o imenovanju
revizora za poslovnu
2008. godinu.
Za revizora
Hrvatske elektroprivrede
d.d za godinu koja
zavrava 31. prosinca
2008. godine imenovana
je tvrtka Deloitte d.o.o.
Zagreb.
(Ur.)
6
Glavna skuptina Drutva prigodom imenovanja revizora Hrvatske elektroprivrede d.d. za poslovnu 2008. godinu tvrtke Deloitte d.o.o. Zagreb
FORUMI
Meunarodna radionica i predstavljanje knjige Meunarodna trita energije

Cijene, politike i profiti
Kljune energetske tvrtke

ne mogu se voditi modelom
socijalne politike
Tomislav nidari
Analizirajui neke od najsloenijih

pojava u suvremenom
gospodarstvu i civilizaciji, knjiga
je obuhvatila podruje ekonomike
energetike i itatelju omoguuje
cjeloviti uvid u teoriju i djelovanje
meunarodnih trita te mu
pribliava praksu na tritima
pojedinih energenata, a nadasve
povezanost meunarodnih
trita energije s djelovanjem
suvremenog globalnog trinog
gospodarstva
U organizaciji nakladnike kue Kigen, 16.
listopada o.g. u Hotelu International odrana je
meunarodna radionica Meunarodna trita
energije Cijene, politike i profiti. U okviru Radionice
je predstavljena i istoimena knjiga Carol A. Dahl.
O aktualnosti obuhvaenih tema svjedoila
je nazonost velikog broja strunjaka iz hrvatskog
energetskog sektora te predstavnika medija koji su
pratili dogaaj.
U prvom dijelu Radionice, autorica C.A. Dahl
iskoristila je da kroz odabrane teme iz knjige predstavi
cijelo djelo, koje na specifian nain usko povezuje
ekonomiju i energetiku. Tako su "Razumijevanje
meunarodnih trita energija" i "Elektrina energija,
prirodni monopol i restrukturiranje" bile dvije
cjeline unutar kojih je autorica govorila o sloenim
mehanizmima koji upravljaju tritima energenata
u svim svojim dijelovima - od strategija, planiranja,
sirovina do gotovog proizvoda. Takoer je objasnila
kako su veleprodajne cijene nafte u svim dijelovima
svijeta priblino jednake, ali da maloprodajne
variraju najee zbog utjecaja pojedine drave i to
oporezivanjem, s jedne strane ili subvencioniranjem, s
druge strane.
POLITIKI, A NE TRINO ODREENA CIJENA
ELEKTRINE ENERGIJE
Znaaju dogaaja osobito su pridonijela
izlaganja elnika dviju najjaih energetskih tvrtki
u Hrvatskoj - HEP-a i Ine. Predsjednik Uprave
HEP-a mr.sc. Ivan Mravak govorio je o perspektivi
elektroenergetske tvrtke na globalnom energetskom
tritu iz liderske pozicije koju u Hrvatskoj ima
HEP. Ukratko je predstavio sve vane projekte koje
tvrtka pokree ili su ve pokrenuti, a sve sa svrhom
postizanja svoje misije - sigurne opskrbe kupaca.
Govorio je i o zakonskom okviru za potpuno otvaranje

trita, s posebnim naglaskom na temeljni strateki
dokument na razini drave, odnosno razvojnu
Energetsku strategiju. Aktualne okolnosti potpuno
otvorenog trita elektrinom energijom u Hrvatskoj
HEP-u su otvorile nove perspektive i razvojne izazove
pa je dio izlaganja, koji se odnosio na tu temu, bio
posebno zanimljiv.
- Premda je trite otvoreno konkurencija
zapravo ne postoji, jer nijedan novi dobavlja
elektrine energije ne moe ponuditi niu cijenu
kilovatsata od HEP-a zbog politikog, a ne trinog
odreivanja cijena. Budui da HEP sebe vidi kao
regionalnog igraa, takva mu okolnost onemoguava
efikasno pozicioniranje na susjednim tritima,
naglasio je I.Mravak.
MODEL SOCIJALNE POLITIKE OSOBITO POGAA
INU U TRGOVANJU PLINOM
Da se kljune energetske tvrtke ne mogu voditi
modelom socijalne politike, poruio je i predsjednik
Uprave Ine dr.sc. Tomislav Dragievi govorei o temi
Meunarodna trita energije - Pogled iz Hrvatske.
Taj model osobito pogaa Inu u trgovanju plinom.
Naime, iz Rusije nabavljaju ak 40 posto potrebnog
plina po viestruko vioj cijeni od one koju smiju
postii na domaem tritu. Zbog toga tvrtka gubi
godinje 150 - 200 milijuna dolara, naglasio je T.
Dragievi.
O hrvatskom izdanju spomenute knjige govorio
je dr. sc. Mladen Zeljko iz Energetskog instituta Hrvoje
Poar, a o geopolitikom utjecajima na stabilnost
trita energije dr. sc. Igor Dekani s Rudarsko
geoloko naftnog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu.
Kako stoji u predgovoru knjiga je, analizirajui
neke od najsloenijih pojava u suvremenom
gospodarstvu i civilizaciji, obuhvatila podruje
ekonomike energetike s tim da itatelju omoguuje
cjeloviti uvid u teoriju i djelovanje meunarodnih
trita. Jednako tako mu pribliava praksu na
tritima pojedinih energenata, a nadasve povezanost
meunarodnih trita energije s djelovanjem
suvremenog globalnog trinog gospodarstva.
Carol A. Dahl profesorica je Odjela za
ekonomiku i poslovanje Rudarskog sveuilita
Colorado, a knjiga Meunarodna trita
energije-Cijene , politike i profiti rezultat
je dugogodinjeg istraivanja te iroke i
kompleksne tematike. Knjiga je podijeljena
u 17 poglavlja i udbenikog je obiljeja. U
recenzijama poznatih hrvatskih energetiara
razvidna je ocjena da je rije o vanom
doprinosu literaturi iz podruja trita energije
na hrvatskom jeziku te znaajna pomo
studentima elektroenergetike i inenjerima iz
energetskih kompanija.
Na maloprodajnu cijenu nafte najvie utjee financijska

politika odreene drave, poruila je Carol A. Dahl,
autorica knjige Meunarodna trita energije-Cijene,
politike i profiti
Budui da HEP sebe vidi kao regionalnog igraa,

netrino odreivanje cijena elektrine energije mu
onemoguava efikasno pozicioniranje na susjednim
tritima, poruio je mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik
Uprave HEP-a
Zbog nabave ak 40 posto plina iz Rusije po viestruko

vioj cijeni od one na domaem tritu, Ina gubi godinje
150 - 200 milijuna dolara, naglasio je predsjednik Uprave
INA-e dr.sc. Tomislav Dragievi
FORUMI
Meunarodna konferencija TOPSAFE 2008. odrana u Hrvatskoj
Nuklearna sigurnost ponovno

u sreditu pozornosti
Marica aneti Malenica
U Dubrovniku je od 30. rujna do 3. listopada

o.g., u organizaciji Europskog nuklearnog drutva
(European Nuclear Society, ENS), odrana
meunarodna konferencija TOPSAFE 2008. U
organizaciji su suraivali Hrvatsko nuklearno drutvo
(HND), Meunarodna agencija za nuklearnu energiju
(International Atomic Energy Agency, IAEA) iz Bea
te Agencija za nuklearnu energiju u Organizaciji za
europsku ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation
for Economic Co-operation and Development/
Nuclear Energy Agency, OECD/NEA). Ova, trea po
redu, konferencija o nuklearnoj sigurnosti odrana je
tono deset godina nakon posljednje, koja je bila u
panjolskoj (Valencia, 1998.) i trinaest godina nakon
prve (Budimpeta, 1995.).
U radu Konferencije sudjelovalo je vie od 140 uglednih
znanstvenika i strunjaka iz podruja nuklearne
sigurnosti, kao i onih iz razliitih djelatnosti ukljuenih u
sigurnost nuklearnih elektrana, a radilo se i raspravljalo u
paralelno odranim sekcijama
Mr.sc. Milivoj Bender,

direktor Elektrojuga
Dubrovnik, pozdravio
je goste u ime
Gradonaelnice i
Gradskog poglavarstva
iji je lan
U ime Europskog
nuklearnog
drutva, uspjean
rad sudionicima
Konferencije poeljela je
Kirsten Epskamp i
NUKLEARNA RENESANSA I U EUROPI

Uvaene goste je u ime domaina - Gradskog
poglavarstva Dubrovnika i Gradonaelnice, pozdravio
na kolega mr.sc. Milivoj Bender, lan Poglavarstva i
direktor Elektrojuga Dubrovnik.
Predsjednik HND-a prof.dr.sc. Dubravko Pevec
zahvalio je ENS-u to je tu vanu top Konferenciju
organizirao zajedno s HND-om upravo u Hrvatskoj,
uz napomenu da je zanimanje za temu razumljivo
veliko s obzirom na to da je u Europi proteklih godina
zapoela prava nuklearna renesansa.
Kratkim pozdravnim obraanjima sudionicima
su se obratili i: Kirsten Epskamp u ime ENS-a,
Francesco D'Auria u svojstvu predsjednika
Programskog odbora te prof.dr.sc. Nikola avlina,
potpredsjednik Programskog odbora.
TOPSAFE konferencija je posveena pitanju
sigurnosti miroljubivog koritenja nuklearne energije.
Zanimanje za sudjelovanje na Konferenciji iskazale
su sve drave- korisnice nuklearne energije iz Europe,
kao i mnoge iz ostatka svijeta (SAD, Kanada, Japan,
Argentina, Brazil, Koreja, Kina). Stoga je u njenu
radu sudjelovalo vie od 140 uglednih znanstvenika
i strunjaka iz podruja nuklearne sigurnosti, kao i
onih iz razliitih djelatnosti ukljuenih u sigurnost
nuklearnih elektrana. Izdvojimo ocjenu mr.sc.
Tomislava Bajsa, predsjednika Organizacijskog odbora
i meunarodnog strupnjaka IAEA:
- Upravo je problematika nuklearne sigurnosti
jedna od najeih tema u javnosti kada se raspravlja
o prihvatljivosti nuklearne energije kao ravnopravne
opcije za proizvodnju elektrine energije.
ETIRI PODRUJA RASPRAVE
predsjednik
Programskog odbora
Francesco DAuria
Prof.dr.sc. Nikola avlina

je kao potpredsjednik
Programskog
odbora dao veliki
doprinos uspjenoj
organizaciji i radu ove
vane meunarodne
Konferencije
Tijekom tri radna dana u paralelno odravanim

sekcijama radilo se i raspravljalo o problematici
sigurnosti za etiri glavna podruja i to:
t /VLMFBSOFFMFLUSBOFVQPHPOV
(Sigurnosne analize; Projektna sigurnost; Licenciranje
i ujednaavanje kriterija sigurnosti; Pogonska
sigurnost);
t /PWBQSPKFLUOBSKFFOKBCVEVJI
nuklearnih elektrana (Nove elektrane u trinoj
ponudi; Inovativna rjeenja za budue elektrane
nakon 2020.);
t*TUSBJWBLJSFBLUPSJ
t4JHVSOPTUOVLMFBSOPHHPSJWOPHDJLMVTB
(priprema, transport i pohranjivanje istroenog
goriva).
NOVI REAKTOR U SLOVENIJI DO 2018. GODINE
Prema programu Konferencije, predstavljeno je
100 radova i to 93 rada iz 25 zemalja koja su prola
meunarodnu recenziju (radove je ocjenjivalo vie od
70 recenzenata iz cijelog svijeta) te sedam pozvanih
predavanja, koja su obradila aspekte meunarodne
suradnje i iskustava u praenju i odravanju visokog
stupnja nuklearne sigurnosti.
- Ovo je jedna od glavnih top konferencija ENS-a
koja se ponovno odrava zbog porasta zanimanja za
nuklearnu energiju u mnogim europskim zemljama. Tako
se u Finskoj, koja ne eli biti ovisna o ruskom plinu, gradi
peti reaktor i ve se trae dozvole za izgradnju estog, a
i Francuska se odluila za nove jedinice. Velika Britanija
je na postojeim lokacijama odluila svoje stare reaktore
zamijeniti novima. U naoj regiji, koja je deficitarna
energijom, Bugarska gradi novu nuklearnu elektranu,
a u Maarskoj ele produljiti ivotni vijek postojeoj.
Slovaka i eka imaju konkretne planove za zavretak
nekoliko projekata koji su bili obustavljeni devedesetih
godina prolog stoljea, a i susjedna Slovenija planira
izgradnju novog reaktora do 2018. godine, izvijestio je
prof.dr.sc. N. avlina, potpredsjednik meunarodnog
Programskog odbora. Pritom je naglasio vanu ulogu
mladih nuklearaca s FER-a i Sveuilita u Pisi u
organiziranju ovog vrhunskog strunog skupa.
ZA GLOBALNU SIGURNOST NUKLEARNIH
POSTROJENJA KLJUNA MEUNARODNA
SURADNJA
Na Konferenciji je bilo rijei i o zakonima, koji se
odnose na licenciranje nuklearnih elektrana, odnosno o
postupku koji nalae da svaki novi reaktor treba imati
licencu zemlje proizvoaa s kojom se, potom, mogu
ishoditi uporabne i druge dozvole u zemlji korisnici.
Vrijeme je bilo osigurano i za prezentaciju svih
radova posterske sekcije tijekom uvodne plenarne
sjednice. Konferecija je zakljuena panel raspravom
koju su moderirali predsjednik i potpredsjednik
Programskog odbora F. DAuria (UNIPI, Italija) i prof.
dr.sc. N. avlina (FER, Hrvatska) te lanovi: N. Popov
(AECL, Kanada), F. Pelayo (CSN, panjolska) i M. Modro
(IAEA, Austrija). Jedinstveni je zakljuak panelne
sjednice da je upravo meunarodna suradnja kljuna
za globalnu sigurnost nuklearnih postrojenja te da
je Konferencija u Dubrovniku ukazala na vanost
takvih susreta. Izraena je nada da e se TopSafe
konferencije nastaviti odravati u bitno kraim
razmacima te da e organizacijom i kvalitetom barem
FORUMI
Konferencija hrvatskih menadera sigurnosti
Prostor sigurnosti
sve sloeniji
Dragica Jurajevi
Globalizacijski procesi i
modernizacija drava te razvoj
postindustrijskog drutva stvorili
su drutvo rizika i nuna je
vrsta jezgra javno-privatne
sigurnosti, koju stvaraju razvijene
demokratske drave, a sve
sloeniji prostor sigurnosti
zahtijeva stalnu procjenu i
promjenu i stoga mora biti
najureeniji, jer sigurnost je
preduvjet svekolikog razvoja
Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike
Hrvatske, u Biogradu je od 21. do 23. listopada o.g.
odrana Konferencija Udruge hrvatskih menadera
"Poslovanje i sigurnost 2008., s ciljem unaprjeenja
sustava upravljanja poslovima sigurnosti.
Na Konferenciji su, u nazonosti vie od 150
strunjaka za sigurnost u javnom i privatnom sektoru,
u pet sekcija izlagala 22 ugledna predavaa.
Na poetku ovogodinjeg sredinjeg strunog
skupa menadera sigurnosti, nazone je pozdravio
Alen Ostoji, predsjednik Udruge hrvatskih menadera
sigurnosti, zahvalivi se Vladi i premijeru Ivi
Sanaderu na visokom pokroviteljstvu, kao i drugim
pokroviteljima i sponzorima te predavaima i svim
nazonim menaderima. U daljnjem izlaganju je
naglasio sve izraeniji trend ulaganja u sigurnost,
razvoj partnerskih odnosa izmeu privatnog i javnog
sektora sigurnosti te nunost sudjelovanja i ove
Udruge u prevenciji kriminaliteta.
HRVATSKA S EU DIJELI SVE SUVREMENE
TRENDOVE KRIMINALITETA
Potom je uspjeh u radu sredinjeg dogaaja
profesije sigurnosti poelio Marijan Benko, savjetnik
Ministra unutarnjih poslova, izrazivi potporu Vlade,
Premijera i osobnu ovoj Konfereniji. M. Benko je bio i
izlaga teme Suvremeni trendovi kriminaliteta u regiji i
njihov odraz na unutarnju sigurnost Republike Hrvatske
u okviru sekcije Nato, gospodarstvo, sigurnost.
Osvrnuo se na injenicu da je Hrvatska u zavrnoj fazi
pregovora za ulazak u Europsku uniju, s kojom i dijeli
sve suvremene trendove kriminaliteta te da je nuna
stalna suradnja drava regije radi zajednikog cilja
smanjenja kriminaliteta.
Prof.dr.sc.Vlatko Cvrtila, dekan Fakulteta
politikih znanosti u Zagrebu je u svom izlaganju
Politike sigurnosti u zemljama EU naglasio da su
Zajednika snimka sudionika Konferencije hrvatskih menadera sigurnosti
globalizacijski procesi i modernizacija drava te razvoj

postindustrijskog drutva stvorili drutvo rizika i nuna
je vrsta jezgra javo-privatne sigurnosti, koju stvaraju
razvijene demokratske drave. Prostor sigurnosti
zahtijeva stalnu procjenu i promjenu te postaje sve
sloeniji i stoga mora biti i najureeniji, jer sigurnost je
preduvjet svekolikog razvoja, poruio je na kraju.
INTEGRACIJA DRAVNE SIGURNOSNE OBRANE
U NATO UVODI HRVATSKU U NOVU DIMENZIJU
NACIONALNE SIGURNOSTI
U okviru spomenute sekcije izlagali su jo uro
Popija - glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca
o temi Utjecaj pristupa NATO-u na gospodarstvo
Republike Hrvatske i Pjer imunovi - ravnatelj Uprave
za obrambenu politiku Ministarstva obrane Republike
Hrvatske o temi Ulazak u NATO i nacionalna sigurnost
Republike Hrvatske. Naime, sada je na redu potpuna
integracija Hrvatske i svih dijelova dravne sigurnosne
obrane u NATO i prema miljenju P. imunovia,
to Hrvatsku uvodi u novu dimenziju nacionalne
sigurnosti te znai pozitivan pomak za razmiljanja o
nacionalnoj sigurnosti i nju samu.
U okviru sekcije Sigurnost kritine nacionalne
infrastrukture, koju je moderirao Stjepan Tvrdini,
lan Uprave Hrvatske elektroprivrede, prvo izlaganje
s temom Kritina nacionalna infrastruktura kao
potencijalna meta imao je Pavle Kalini - proelnik
Ureda za upravljanje u kriznim situacijama Grada
Zagreba. Govorio je o Planu obrane grada Zagreba,
rizicima opasnosti Zagreba, koordinaciji i suradnji s
partnerskim organizacijama (vatrogasci, policija, hitna
pomo i slino). Iznimno zanimljivo izlaganje imao je
gost iz Izraela Amir Takomi o Izraelskim iskustvima
zatite kritine nacionalne infrastrukture na primjeru
Meu aktivnim sudionicima Konferencije bio je i Stjepan

Tvrdini, lan Uprave Hrvatske elektroprivrede, koji
je moderirao sekciju Sigurnost kritine nacionalne
infrastrukture
zrane luke Ben Gurion u Tel Avivu. Spomenimo da su

prvog dana skupa jo izlagali i mr.sc. Boris Smiljani
iz Soboli d.o.o. o Kritinoj nacionalnoj infrastrukturi te
Ivica igi iz Croatia osiguranja.
U sljedea dva dana Konferencije odrane su
jo tri sekcije: Nove tehnologije kao alati sigurnog
poslovanja, Informacijska sigurnost i kontinuitet
poslovanja te Sigurnost novarskih i osiguravajuih
institucija, a odrana je i Skuptina Udruge hrvatskih
menadera.
BRANITELJI
Uoi blagdana Svih svetih i Dunog dana
Vijenci i svijee za
poginule branitelje
Denis Karna i
Tomislav nidari
Zagreb
U prigodi obiljeavanja blagdana Svih svetih
i Dunog dana, predsjednik Uprave Hrvatske
elektroprivrede mr.sc. Ivan Mravak je 30. listopada
o.g., zajedno s elnicima Udruge hrvatskih branitelja
Hrvatske elektroprivrede 1990.-1995., poloio vijenac i
zapalio svijeu uz spomen-obiljeje postavljeno ispred
sjedita HEP-a u Zagrebu.
Predsjednik Udruge Ivica Kopf zahvalio je
okupljenima na odzivu maloj sveanosti za odavanje
priznanja i zahvalu poginulim braniteljima HEP-a
u Domovinskom ratu, iju se rtva ne smije nikada
zaboraviti.
Tomislav nidari
Vukovar
Vijenac za poginule branitelje HEP-a uz spomen-obiljeje ispred sjedita HEP-a u Zagrebu poloili su predsjednik Uprave
HEP-a mr. sc. Ivan Mravak i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.- 1995. Ivica Kopf
U Vukovaru su, uz
sredinji kri podignut u
znak sjeanja i zahvale
poginulim braniteljima
i svojim poginulim
kolegama vijenac
poloili predsjednik
Udruge Ivica Kopf,
predsjednik Ogranka
Vukovar Regionalnog
odbora istone Hrvatske
Davor Maroevi i lan
Udruge Branko Ivkovi
Osijek
Predsjednik ROIH-a Darko Mikuli te lanovi ROIH-a Anelko Radi i Zdenko

Bajhard poloili su vijenac i zapalili svijeu za branitelje i zaposlenike HEP-a
poginule u Domovinskom ratu uz spomenik podignut njima u ast ispred
Upravne zgrade Elektroslavonije
Molitva za branitelje u Vukovaru
10
Uz sredinji kri u Vukovaru podignut u

znak sjeanja i zahvale poginulim braniteljima u
Domovinskom ratu, uoi blagdana Svih svetih i
Dunog dana 31. listopada o.g., predstavnici Udruge
hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.1995. poloili su vijenac i zapalili svijeu za sve
poginule branitelje u Domovinskom ratu.
Vijenac su poloili predsjednik Udruge hrvatskih
branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.-1995. Ivica
Kopf, predsjednik Ogranka Vukovar Regionalnog
odbora istone Hrvatske Davor Maroevi i lan
Udruge Branko Ivkovi.
Denis Karna
U Osijeku je ispred Upravne zgrade

Elektroslavonije uz spomenik poginulim braniteljima
i zaposlenicima HEP-a u Domovinskom ratu, 31.
listopada o.g. u povodu blagdana Svih svetih i Dunog
dana izaslanstvo Regionalnog odbora istone Hrvatske
Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede
1990.-1995. - predsjednik ROIH-a Darko Mikuli te
lanovi ROIH-a Anelko Radii i Zdenko Bajhard poloilo je vijenac i zapalilo svijeu.
Nakon minute utnje, prigodnim rijeima
sjeanja na poginule branitelje okupljenima se obratio
predsjednik ROIH-a Darko Mikuli.
Uz branitelje, polaganju vijenaca nazoili su i
direktori: dr. sc. Damir Pevarac (Elektroslavonija),
Nikola Jaman (PrP Osijek), Tihomir Antunovi
(TE-TO Osijek), Ivica Mihaljevi (Pogon Osijek HEP
Toplinarstva) i Nikola Liovi.(HEP Plin).
Denis Karna
RAZGOVOR S POVODOM
Ivan Mrljak, direktor HEP Opskrbe d.o.o.
Utiremo put tritu
ura Suec
Prolo je vie od sto dana, razdoblja koje

se preutnim dogovorom potuje za primjenu
ili uhodavanje u novim okolnostima. Naih sto
dana odnosi se na HEP Opskrbu i 1. srpnja o.g.,
od kada su se stekli uvjeti za sve kupce elektrine
energije u Hrvatskoj da mogu slobodno birati svog
opskrbljivaa, odnosno ugovarati opskrbu elektrinom
energijom u statusu povlatenog kupca. Takav kupac
s opskrbljivaem ugovara opskrbu elektrinom
energijom s tim da ugovorom o opskrbi povlatenog
kupca ugovorne strane (opskrbljiva i kupac) izravno
ugovaraju koliine i cijene elektrine energije te ostale
uvjete. Toga 1. srpnja takoer je zapoela primjena
novih tarifnih stavki pojedinih tarifnih sustava
za djelatnosti proizvodnje i opskrbe (s iznimkom
povlatenih kupaca) te za koritenje prijenosne i
distribucijske mree. Spomenimo da je tada korigirana
i cijena elektrine energije, uz Odluku Vlade o potpori
odreenim kupcima elektrine energije kategorije
kuanstvo, ovisno o njihovoj potronji. Sve to, manje
ili vie, utjecalo je na utiranje puta tritu i njegovom
stvaranju u Hrvatskoj.
Najizloenija takvim novim trinim okolnostima
svakako je naa HEP Opskrba, za sada jedini opskrbljiva
koji stvarno djeluje na tritu elektrine energije u
Hrvatskoj.
O iskustvima izravnog odnosa s kupcima i novim
pravilima igre, koje je HEP Opskrba zapoela stjecati
jo 2005. godine kada je zakljuila prve ugovore sa
16 povlatenih kupaca, istina samo za vea mjerna
mjesta - razgovaramo s direktorom HEP Opskrbe Ivanom
Mrljakom.
PUNO TOGA PRVI PUT
Saznajemo da je nakon prvih ugovora iz 2005.,
uslijedilo daljnje sklapanje ugovora o opskrbi i koritenju
mree, a 2006. godine prvi put s dva povlatena kupca za
dulje razdoblje tonije etiri godine. Potom izdvajamo
zakljueni Ugovor s povlatenim proizvoaem elektrine
energije (Vjetroelektrana Trtar-Krtolin za vrijeme dok
postrojenja ne proizvode), vaan stoga to je kupac prvi
put sam slobodno izabrao tarifni model, odnosno nain
obrauna.
Sve je to bila svojevrsna predigra za trenutak
kada e se postaviti pravni okvir za ugovaranje opskrbe
elektrinom energijom povlatenih kupaca, odnosno
1. srpnja 2008. godine, jer tada su ponavljamo utvrene spomenute tarifne stavke za svaku energetsku
djelatnost, odnosno etiri tarifna sustava. Prethodno je
HEP Opskrba zakljuila Ugovor o energiji uravnoteenja
s HEP Operatorom prijenosnog sustava, kao i Sporazum
sa HROTE-om i ostvareni su svi nuni uvjeti za zakonski
definirano poslovanje.
I. Mrljak nas upoznaje s aktivnostima HEP Opskrbe
u tom pripremnom razdoblju, jer bez obzira na to to
nije bio utvren pravni okvir, trebalo je upoznati vie od
1.500 povlatenih kupaca s propisima o tritu elektrine
energije iz 2006. godine, prvenstveno s Opim uvjetima
za opskrbu elektrinom energijom, Pravilima djelovanja
trita elektrine energije, kao i Pravilima uravnoteenja
elektroenergetskog sustava.
- Prvi put je netko iz HEP-a kupcima nudio opskrbu
elektrinom energijom, koju su do tada jednostavno
preuzimali, pregovaralo se o koliini i cijeni te ostalim
uvjetima i to prvi put o kupnji elektrine energije,
naglaava I. Mrljak.
Postoji jo jedan prvi put, a to je otkaz ugovora
o opskrbi. Budui da je ranije sklopljenim ugovorima 30.
lipnja ove godine je istjecao rok, oni su otkazani i HEP
Opskrba im je ponudila nove. I ponovno prvi put im je
ponueno vie mogunosti. Primjerice, mogli su birati rok
plaanja rauna od 15, 30 ili 45 dana.
- Svim kupcima smo ponudili ugovore, s tim da

nam moraju priloiti i instrument plaanja, odnosno tzv.
bjanko ili obinu zadunicu. Jednako tako, svim kupcima
smo ponudili klauzulu o promjeni cijena. Time vie nismo
ovisili o Tarifnom sustavu za usluge elektroenergetskih
djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge i odlukama
drugih o promjenama cijena, objanjava I. Mrljak.
UGOVORENA OPSKRBA 2.085 KUPACA VIE OD 38 POSTO UKUPNE POTRONJE U
HRVATSKOJ
HEP Opskrba, koja broji 47 zaposlenika,
organizirana je tako da bude to blie kupcima i da to
kvalitetnije upravlja procesima. Imaju pet regionalnih
odjela i agenti tih odjela izravno komuniciraju s kupcima.
Koriste unajmljeni prostor distribucijskih podruja te
prostor u Elektroprojekti neovisni su u svom radu.
- Tijekom ljeta intenzivno smo radili i obilazili
kupce, a rezultat tih napora je 2.085 zakljuenih ugovora
o opskrbi elektrinom energijom, odnosno ugovorena
godinja prodaja od 5.920 GWh na 32.413 obraunskih
mjernih mjesta. Sa svakim kupcem smo zakljuili samo
jedan ugovor za sva mjerna mjesta, bez obzira na kojem se
distribucijskom podruju nalaze ta mjerna mjesta kupca.
Ugovorima je pokriveno vie od 38 posto ukupne potronje
elektrine energije u Hrvatskoj, naglaava I. Mrljak.
Nadalje, I. Mrljak osobito izdvaja injenicu da
je ugovorenih 6 TWh elektrine energije ili 38 posto
osigurano instrumentima osiguranja plaanja, to bitno
smanjuje rizik naplate. Rije je o brojnim zadunicama
ovrnim ispravama kupaca, koje su uredno evidentirane i
pohranjene u HEP Opskrbi.
- Puno toga radili smo sami, utiremo put tritu.
Moram naglasiti da je naa odluka da s kupcem
zakljuimo samo jedan ugovor dobra za kupca, a i za HEP,
jer ako kupac dio obraunskih mjernih mjesta sutra eli
prepustiti drugomu, mora se raskinuti postojei ugovor i
zakljuiti nove. Kupci su s odobravanjem prihvatili i nau
odluku o nekoliko rokova plaanja. Primjerice, ak 82 posto
prihvatilo je rok od 15 dana, 10 posto od 30 dana i samo
osam od 45 dana. Nadalje, mogli su birati jednotarifni,
dvotarifni ili obraun s obraunskom snagom ili bez nje.
Povlatenom kupcu ne moe biti uskraena opskrba
elektrinom energijom zbog neplaanja rauna, jer
jedino u obzir dolazi raskid ugovora. Istina, za razliku od
sektora javne usluge, gdje je kupcima zajamena opskrba
elektrinom energijom, nai kupci svjesno preuzimaju
trini rizik, poruuje I. Mrljak.
OBOSTRANI KOREKTAN ODNOS
U postupku ugovaranja sa svim kupcima koji
nemaju pravo na javnu uslugu, bez obzira na potronju i
mjesto, neki od njih su obveznici Zakona o javnoj nabavi.
Vie od 60 kupaca, saznajemo, provelo je postupak javne
nabave i HEP Opskrba se ukljuila u postupke, dobile
posao i zakljuila ugovore. Okvirni ugovori sklapaju
se za razdoblje od tri godine i u njima su uneseni svi
potrebni elementi, odnosno klauzula o promjeni cijene i
instrumentima plaanja.
Od I. Mrljaka saznajemo da su u pregovorima
s predstavnicima HEP Opskrbe sudjelovali vrsni
poznavatelji propisa i energetski strunjaci, koji u svojim
tvrtkama doista racionalno gospodare potronjom
elektrine energije. Osim toga, brojne tvrtke posluju u
okviru velikih meunarodnih grupa, a bilo je i onih koji
su za pregovore angairali konzultante. No, prema ocjeni
naeg sugovornika, u procesu pregovora i zakljuivanja
ugovora ostvaren je obostrano korektan odnos.
- U ovoj fazi morali smo prihvatiti ono to je za
kupca najjednostavnije. Moramo raspolagati tonim
mjernim podacima i dakako osigurati da HEP ni u kojem
elementu ne gubi. Opskrbljiva nabavlja elektrinu
energiju, dodaje maru i prodaje je te preuzima rizik. U

HEP-u ne postoji klasina nabava elektrine energije, a
svaki sat, za 8.760 sati u godini bi trebali znati koliki su
trokovi proizvodnje elektrine energije. Temeljno je naelo
tarifiranja da potroa plaa trokove koje prouzroi..
Individualiziranjem tarifnih modela prilagoenih kupcu
napustit emo pojam prosjenog kupca, ocjenjuje I. Mrljak.
Pritom naglaava da meu skoro 2.100 zakljuenih
ugovora ima i onih s malim kupcima koji imaju pravo na
javnu uslugu, a ipak su izabrali trini status povlatenog
kupca, kao primjerice, uro akovi Energetika.
CILJ UPUENI KUPAC
Od 1. rujna o.g., prvi put je 288 kupaca dobilo
raune i obraune u elektronskom obliku, znai
elektronikom potom. Inae je zahvaljujui IT tehnologiji
postupak zakljuivanja ugovora olakan i ubrzan, jer
iznimno pokretni agenti mogu dogovoriti sve elemente
ugovora, a kad e se moi prikljuiti na sredinji sustav
HEP Opskrbe i zakljuiti posao i kod kupca.
Do kraja godine, prema rijeima I. Mrljaka, oekuju
sklapanje ugovora s daljnjih 1.200 do 1.400 kupaca.
Premda su u HEP Opskrbi svjesni da dolazi vrijeme kada
kupcu nee moi ponuditi za njih prihvatljivu cijenu, I.
Mrljak navodi brojne prednosti njegove tvrtke.
Prije svega tvrdim da se na tritu teko moe
pojaviti opskrbljiva koji e kupcu moi ponuditi opskrbu
elektrinom energijom, toplinskom energijom i plinom i da
sve to plaa samo jednim raunom, a upravo to planiramo
mi. Nadalje, HEP Opskrba zbog pripadnosti HEP grupi i
uskoj povezanosti s drugim drutvima, prije svega HEP
ESCO-om i HEP Obnovljivim izvorima energije, moe kupcu
ponuditi korisne savjetodavne usluge. Argumentima emo
braniti HEP ili kupca, jer mi smo "vezni igra".
Tvrdi da je u HEP Opskrbi skoncentrirano
znanje o tritu te smatra da su ranije spomenuti
propisi doneseni 2006. godine zreli za izmjene i
dopune, prema iskustvima do sada steenim u
praksi posebno uvaavajui poloaj kupca koji nije
uvijek na zavidnoj razini. Nakon uloenog velikog
napora u komunikaciji s kupcima, HEP Opskrba je
stvorila upuenog kupca. Bez obzira na potekoe
u sustavu tehnike naravi poput (ne)primjerenog
napona, kvarova, kontinuiteta opskrbe i slinog,
povjerenje koje su ostvarili u odnosu sa svojim
kupcima HEP Opskrba e njegovati i dalje u skladu
sa svojom misijom - pruiti kupcima kvalitetnu i
pouzdanu uslugu opskrbe elektrinom energijom i
vizijom - biti vodei opskrbljiva u regiji.
11
STRUNA PRAKSA
Struni savjet HEP Operatora prijenosnog sustava
Potpora struke aktualnim,

ali i stratekim odlukama
Igor Ivankovi, njegovim zamjenikom Marko Lovri, a
tajnikom mr.sc. Zoran Kova. lanovi Strunog savjeta su
22 strunjaka iz podruja djelatnosti kojima se bavi HEP
Operator prijenosnog sustava d.o.o.
DEFINIRANE TEMELJNE ZADAE STRUNOG
SAVJETA
lanovi Strunog savjeta HEP Operatora prijenosnog sustava

na prvom sastanku utvrdili su zakljuke vane za rad Drutva
Temeljem Odluke direktora HEP Operatora

prijenosnog sustava od 4. kolovoza o.g., utemeljen je
Struni savjet HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o.
te je, nakon imenovanja lanova i njegova vodstva i
izrade Poslovnika o radu, 29. listopada o.g. odrana prva
sjednica Savjeta.
Da podsjetimo, Struni savjet prijenosa u
poslijeratnoj Hrvatskoj imao je vanu ulogu kao
savjetodavno tijelo, a teme i njegova uloga mijenjali su se
sukladno okolnostima u kojima se nalazio prijenos.
U poetku je teite rada bila revizija projekata
rekonstrukcije i izgradnje prijenosnih postrojenja,
s obzirom na to da je prijenosni sustav tijekom
Domovinskog rata bio devastiran. Nakon obnove
prijenosnih postrojenja, Struni savjet se zapoeo baviti
drugim temama sukladno zahtjevima za ostvarenje
zadaa prema smjernicama Europske unije. Temeljna
zadaa bila je informiranje ireg kruga prijenosaa o
dogaajima na meunarodnoj energetskoj sceni.
No, pribliavanjem Hrvatske Europskoj uniji i
otvaranjem poglavlja Energetika bilo je potrebno
preoblikovati Struni savjet, tako da su nakon spomenute
Odluke o njegovu utemeljenju imenovani lanovi
Strunog savjeta predsjednikom je imenovan je mr.sc.
Na prvoj sjednici Savjeta, nakon to je sve nazone

pozdravio direktor Drutva, dr.sc. Dubravko Saboli,
prihvaen je Pravilnik o radu, kojim su definirane
temeljne zadae Strunog savjeta.
Temeljne zadae Strunog savjeta HEP Operatora
prijenosnog sustava su: aktualiziranje kriterija za
planiranje, razvoj i voenje prijenosne mree; ocjena
prijedloga godinjih, srednjoronih i dugoronih planova
razvoja i izgradnje objekata prijenosne mree; ocjena
prijedloga godinjih i srednjoronih planova za izradu
studija iz podruja djelatnosti prijenosa elektrine
energije; recenzije studija sustavnog karaktera iz podruja
djelatnosti prijenosa elektrine energije; ocjena prijedloga
standarda, normi, pravilnika, propisa, tehnikih preporuka
i uputa sustavnog karaktera iz podruja djelatnosti
prijenosa elektrine energije; usklaivanje i koordinacija
poslova tehnikog i drugog karaktera s ostalim drutvima
HEP grupe, sektorima HEP-a d.d. i vanjskim institucijama;
razmatranje i prihvaanje prijedloga za tipizaciju i
normizaciju opreme i postrojenja prijenosne mree;
razmatranje i prihvaanje strunih prijedloga, informacija
i rezultata revizija, pripremne i tehnike dokumentacije
strunih grupa na razini prijenosnih podruja Osijek,
Rijeka, Split i Zagreb i povjerenstava ije su aktivnosti
sustavne vanosti za djelatnost prijenosa elektrine
energije; stalno unaprjeivanje poslovanja koritenjem
informatiko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u
djelatnosti prijenosa elektrine energije; razmatranje
problematike vane za sigurnost, zatitu na radu i zatitu
od poara; razmatranje problematike upravljanja okoliem
i utjecaja elektroenergetskog sustava na okoli; ocjena
prijedloga godinjih planova zamjena i rekonstrukcija
te ostalih investicija u djelatnosti prijenosa elektrine
energije; ocjena uinkovitosti i racionalnosti realizacije
Mr. sc. Igor Ivankovi
planova redovnog poslovanja na razini HEP Operatora

prijenosnog sustava; ostala problematika strunog
obiljeja za koju se ocijeni da je vana za rad Drutva.
RASPRAVA STRUNJAKA-PRIJENOSAA O OSAM
TOAKA
Na prvom radnom sastanku Savjeta, prema
prihvaenom dnevnom redu, strunjaci-prijenosai
razmotrili su osam toaka aktualne, ali i strateke
vanosti, i to: napajanje elektrinom energijom nove
pruge Zagreb Rijeka; podloge za desetogodinji plan
razvoja hrvatske elektroenergetske mree; praenje
sigurnosti opskrbe elektrinom energijom sa stanovita
operatora prijenosnog sustava; sigurnost rada
elektroenergetskog sustava Hrvatske u razdoblju jesen
zima 2008/2009 godina; prijedlozi studijskih zadataka za
2009. godinu i popis potrebnih pravilnika HEP Operatora
prijenosnog sustava; prikljuenje vjetroelektrane KrPaene na prijenosnu mreu; popis tehnikih propisa i
usklaenosti s mrenim pravilima; razno problematika
prikljuenja korisnika mree na prijenosnu mreu.
Struno je raspravljena svaka od spomenutih
toaka dnevnog reda te su doneseni zakljuci, vani
za rad Drutva, a utvren je i datum odravanja idue
sjednice - 3. prosinca 2008. godine.
LANOVI STRUNOG SAVJETA HEP OPERATORA
PRIJENOSNOG SUSTAVA
Za stalne lanove Strunog savjeta imenovani su:
iz Uprave HEP Operatora prijenosnog sustava - Miroslav
Mesi i dr.sc. Boidar Filipovi.Gri; iz Sektora za
voenje sustava dr.sc.Tomislav Plavi i Marinko Rogi;
iz Sektora za izgradnju i investicije eljko Koak, Miljana
Jelii i Vitomir Blaevi; iz Sektora za informacijsko-.
komunikacijske tehnologije Rajko Ugljea i mr.sc. Neven
Baranovi, iz Sektora za razvoj i investicijsku suradnju
Damjan Meimorec, mr.sc. Dragutin Mihalic i Silvio
Brki, iz prijenosnih podruja: Nikola Jaman (PrP Osijek),
Radenko Rubea i Boris Rubea (PrP Rijeka), Mario Gudelj
i Stjepan Gu (PrP Split), Ivan Siaja i Dinko Manenica,
(PrP Zagreb).
Energetska uinkovitost Ugovor HEP ESCO-a i Elektroistre Pula
Pulska javna rasvjeta energetski uinkovitija
Mr. sc. Gordana Lui i Davor Mikovi - potpisnici

Ugovora o izvedbi projekta energetske uinkovitosti na
sustavu javne rasvjete grada Pule stiskom ruke potvruju
poetak uspjene suradnje
12
U sjeditu HEP ESCO-a u Zagrebu je 29.

listopada o.g. potpisan Ugovor o izvedbi projekta
energetske uinkovitosti na sustavu javne rasvjete
grada Pule. Ugovor je u ime naruitelja HEP ESCO-a
d.o.o. potpisala direktorica mr. sc. Gordana Lui, a u
ime izvoditelja radova Elektroistre Pula HEP Operatora
distribucijskog sustava, njen direktor Davor Mikovi.
Elektroistra, koja je odrava sustav javne
rasvjete u gradu Puli, e u okviru izvedbe projekta
energetske uinkovitosti na sustavu javne rasvjete
grada Pule dobaviti i ugraditi vie od 2.000 novih
svjetiljki te rekonstruirati ili relocirati vie od 330
postojeih svjetiljki. Ugovorom je predvien i odvoz
i zbrinjavanje otpada (svjetiljke, arulje, elektrini
otpad), ali i izrada dokumentacije izvedenog stanja.
Ukupna vrijednost Ugovora s Elektroistrom iznosi
sedam milijuna kuna (bez PDV-a).
Izvedbom projekta postii e se znaajno

poveanje kvalitete sustava javne rasvjete u
odnosu na postojee stanje, to znai da e se
poboljati kvaliteta i trajnost ugraene opreme i
kvaliteta rasvjete. Poboljanje kvalitete rasvjete,
osim poboljanja svjetlo-tehnikih parametara
na prometnicama i pjeakim stazama, ukljuuje
i smanjenje svjetlosnog oneienja, odnosno
nepotrebnog rasipanja svjetlosnog toka izvan
povrina koje treba rasvijetliti. Ugradnjom suvremene
opreme omoguit e se i manji trokovi pogona
sustava (potronje elektrine energije i odravanja).
Iz tih uteda, koje se procjenjuju na 900.000 kuna
godinje, financirati e se u novi sustav, prema
modelu investicija ESCO-a. Planirani zavretak
izvedbe projekta je kraj 2009. godine.
Jelena Vui
ENERGETSKA UINKOVITOST I OIE
Ugovor za izgradnju kogeneracijskog postrojenja na biomasu izmeu investitora Strizivojne Hrast

d.o.o. i HEP ESCO-a d.o.o. i konzorcija TPK-EPO, izvoditelja radova
Sinergija energetske uinkovitosti

i obnovljivog izvora energije
Jelena Vui
Zamjena dizelskog goriva drvnom

masom - energetskim gorivom
prikladnijim za okoli, kao i
ostvarenje energetske uinkovitosti
bili su poticaj HEP ESCO-u i
Strizivojni Hrast za izvedbu
zajednikog Projekta energetske
uinkovitosti izgradnjom
kogeneracije na biomasu
U HEP ESCO-u je 15. listopada o.g. potpisan
Ugovor za izgradnju kogeneracijskog postrojenja na
biomasu snage 3.3 MW izmeu investitora Strizivojne
Hrast d.o.o. i HEP ESCO-a d.o.o. i izvoditelja radova
- konzorcija TPK-EPO Proizvodnja d.o.o.(Zagreb) i KIV
Engineering d.o.o.(Celje). Izvedbu projekta podupire i
sufinancira Svjetska banka (IBRD) kao projekt energetske
uinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz biomase.
Ugovor su potpisali direktori i to: mr. sc. Gordana
Lui iz HEP ESCO-a d.o.o., Mato Ravli iz Strizivojne
Hrast d.o.o., eljko Begi iz TPK-EPO Proizvodnja d.o.o. te
Ivo Krea iz KIV Engineeringa d.o.o.
Izgradnja kogeneracijskog postrojenja u Strizivojni
Hrast d.o.o. je projekt koji sinergijski objedinjuje projekt
energetske uinkovitosti i projekt obnovljivih izvora
energije. Naime, izgradnjom kogeneracijskog postrojenja
zamjenjuje se rad neuinkovitih i skupih dizelskih
agregata za proizvodnju elektrine energije, koja je 3,86

puta skuplja nego elektrina energija iz mree HEP-a, i
ostvaruju se utede u potronji energenata jer se za gorivo
koristi otpadno drvo iz proizvodnog procesa. Osim toga,
tehnologija kogeneracijskih postrojenja je najuinkovitija
zbog istodobne proizvodnja elektrine i toplinske energije.
Zamjena dizelskog goriva kao energenta drvnom masom
dodatno pridonosi i zatiti okolia, to je uz energetsku
uinkovitost jedan od glavnih razloga zbog ega je HEP
ESCO d.o.o. zajedno sa Strizivojnom Hrast d.o.o. zapoeo
zajedniku izvedbu Projekta energetske uinkovitosti
izgradnjom kogeneracije na biomasu.
OTPADNA DRVNA BIOMASA ZA POGON
KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA
Tvornica Strizivojna Hrast je danas jedna od
najuspjenijih u podruju drvne industrije u Hrvatskoj,
a bavi se izradom parketa iz tvrdog drveta, preteito
hrastovog, te cjelokupni dio svog proizvodnog programa
izvozi. Tvornica zadovoljava potrebe za toplinskom
energijom iz tri vlastita kotla loena piljevinom.
Trenutano vei dio potreba za elektrinom energijom
(priblino 80 posto) Tvornica zadovoljava proizvodnjom
tri vlastita dizelska agregata, a preostali manji dio
osiguran je iz mree HEP-a. Budui da raspolae s velikom
koliinom otpadne drvne biomase, odlueno je o izgradnji
kogeneracijskog postrojenja, koje e koristiti tu otpadnu
biomasu kao gorivo za podmirivanje potreba Tvornice za
toplinskom i elektrinom energijom, ali i omoguavanje
daljnjeg razvoja i irenja proizvodnje u budunosti.
Glavni dijelovi kogeneracijskog postrojenja, koje
e kao pogonsko gorivo koristiti biomasu su: parni kotao
Potpisnici Ugovora s Timom koji je radio na pripremi

zanimljivog Projekta energetske uinkovitosti izgradnjom
kogeneracije na biomasu
(svjea para 20 t/h; 40 bar/400C), parni turbogenerator

s reguliranim oduzimanjem nazivne snage 3,3 MWel,
zrakom hlaeni kondenzator, toplinske stanice nazivne
toplinske snage od 6 MWth i elektro oprema. Izgradit
e ga konzorcij, kojeg ine hrvatska tvrtka TPK-EPO
Proizvodnja d.o.o. i slovenska tvrtka KIV Engineering
d.o.o., koja ima primjereno iskustvo u gradnji energetskih
objekata. U ostvarenje Projekta s udjelom od 60 posto
ukljuene su i mnogobrojne hrvatske tvrtke.
Iskustvo u ostvarenju Projekta energetske
uinkovitosti izgradnjom kogeneracije na biomasu bit e
korisna referenca za zajedniki nastup na domaem i
inozemnom tritu.
Uz Svjetski dan stanara Ekologija stanovanja - ovogodinja tema Udruenja stanara grada Osijeka
Elektroslavonija darovala
uredne kupce - stanare
U prigodi ovogodinjeg Svjetskog dana stanara, pet

stanara urednih kupaca Elektroslavonije dobilo je
miksere, koje su im uruili doc. dr. sc. Damir Pevarac i
Miroslav Radko
Svjetski dan stanara obiljeava se irom svijeta

ve esnaest godina. Za Dan stanara ne postoji
odreeni datum, svake godine je drukiji, jer se uvijek
obiljeava prvog ponedjeljka u listopadu. Tako je ove
godine taj Dan pao na datum 6. listopada.
Udruenje stanara grada Osijeka utemeljeno
je 1993. godine i od tada se svake godine u prigodi
Svjetskog dana stanara odri sveana sjednica za koju
se priprema prigodni referat o najaktualnijoj temi iz
podruja stanovanja. Ove godine odabrana je tema
"Ekologija stanovanja". Obraeno vie vanih podruja
stanovanja u zgradama od odlaganja i recikliranja
otpada, higijene stanovanja, potronje elektrine i
toplinske energije, potronje plina te uvijek aktualna
problematika etairanja zgrada i upisa u vlasnitvo
stanara.
Kako su lanovi Udruge stanara grada Osijeka
kao i svi ostali stanari istodobno i kupci elektrine
energije, na poziv Udruge stanara grada Osijeka
obiljeavanju Svjetskog dana stanara odazvala se i

Elektroslavonija Osijek, kao distributer i opskrbljiva
elektrinom energijom na podruju grada Osijeka,
jedanaesti put.
Za tu prigodu, Elektroslavonija Osijek izabere
pet stanara u zgradama kolektivnog stanovanja, koji
uredno plaaju raune za potroenu elektrinu energiju
posljednje dvije godine i imaju propisno ureeno
i plombirano mjerno mjesto. Takve uredne kupce
Elektroslavonija nagradi skromnim prigodnim darovima,
najee elektrinim aparatima, s tim da su energetskog
razreda klase AAA. Ove godine to su bili mikseri.
Darove je kucima uruio direktor Elektroslavonije
Osijek doc.dr.sc.Damir Pevarac, uz sudjelovanje
rukovoditelja Slube za opskrbu Miroslava Radka.
Napomenimo da su kupci, odnosno stanari
odabrani prema spomenutim kriterijima u pravilu ljudi s
bogatijim ivotnim iskustvom.
Miroslav Radko
13
FORUMI
WIRE & TUBE 2008
Najvei skup kabelaa

Dsseldorf je dokazao da je
broj jedan u cijelom svijetu
kabelske industrije, a mnoge
kompanije su ostvarile brojne
obeavajue poslovne kontakte,
to im je dodatni poticaj da
se kao izlagai svojih novih
proizvodnih dostignua
ponovno vrate u Dsseldorf za
dvije godine
blizu 40.700 posjetitelja, to je etiri posto vie nego za

prologodinjeg sajma.
Istodobno se ve tradicionalno odravao sajam
TUBE 2008, gdje su prezentirani strojevi, materijali i
oprema za proizvodnju "plastinih" cijevi. Po prvi put
ove godine odravao se i sajam METAV 2008, na kojem
su predstavljene cjelovite proizvodne tehnologije u
podruju metalopreraivake industrije - od strojeva,
alata, mjerne tehnike, automatizacijske tehnologije pa
do cjelovitih specijalnih proizvodnih sustava prema
zahtjevima trita. Neke od grupa izlagaa na METAV-u
bili su: obradni centri, fleksibilni sustavi, glodalice,
tokarilice, builice, pile, erozimati, brusilice, rezaice
(laser, plazma, vodeno rezanje), industrijska elektronika,
industrijski hardver i softver i inenjering. Na alost,
sajam METAV e se za dvije godine odrati u nekom
drugom terminu, ne vie zajedno sa WIRE&TUBE.
OSTVARENI BROJNI OBEAVAJUI POSLOVNI
KONTAKTI
Imalo se to vidjeti - Zdravko Pami iz Elektre Zagreb uz

izlobeni tand Nextrom i Rosendahl
Po 12. puta do sada, u Dsseldorfu je u travnju

o.g. odrana najvea svjetska prezentacija opreme i
materijala za proizvodnju kabela te ispitne procesne i
opreme za zavrna i ispitivanja nakon polaganja kabela.
Ove godine okupilo se 1219 izlagaa strojeva, materijala
i opreme za proizvodnju svih tipova vodova i kabela, to
je za deset posto vie nego prije dvije godine.
Najvei broj izlagaa bio je iz Njemake (328),
Italije (196), SAD-a (75), Kine (65), UK (55), Francuske
(44), Indije (43), Taiwana (38), vicarske (37) i Austrije
(36). Vrijedno je spomenuti i jedinog izlagaa iz susjedne
Slovenije, tvrtku OKROGLICA iz Gorice, koja je izloila
bubrive trake. Takve trake upotrebljavaju svi proizvoai
srednjonaponskih kabela za HEP, a koriste se pri izradi
uzdune vodonepropusnosti zaslona srednjonaponskih
kabela tipa XHE 49-A, tipiziranog SN kabela u naoj
distribucijskoj mrei. Procjenjuje se da je Sajam posjetilo
14
Bilo je impresivno razgledati svu koliinu

raznolikih izloaka brojnih izlagaa u est paviljona,
koji su plijenili poglede posjetitelja kvalitetom svojih
proizvoda. Bila je to jedinstvena prigoda da se na
jednom mjestu razmjene iskustva i sasluaju potrebe
kabelskih strunjaka, kako proizvoaa opreme za
proizvodnju sa proizvoaima ica, vodova i kabela,
tako i s korisnicima svih tipova i konstrukcija kabela.
Najzadovoljniji krajnjim ishodom Sajma bio je
Werner M. Dornscheidt, predsjednik Messe Dsseldorf,
koji je izjavio:
- Svake dvije godine Dsseldorf postaje integralno
okupljalite za specijaliste iz podruja proizvodnje i
koritenja ica, vodova i kabela iz cijelog svijeta. Oni
ovdje, na jednom mjestu, mogu narudbama u izravnom
kontaktu ispunjavati svoje poslovne knjige. Jo jedanput
je Dsseldorf dokazao da je broj jedan u cijelom svijetu
kabelske industrije. Izlagai i posjetitelji Sajma bili su
uistinu oduevljeni rezultatima sajma. Mnoge velike, ali i
srednje velike kompanije, ostvarile su brojne obeavajue
poslovne kontakte, to im daje dodatni poticaj da se i za
dvije godine ponovno vrate u Dsseldorf kao izlagai
svojih novih proizvodnih dostignua.
DOBRA PRIGODA ZA PROMOCIJU NOVIH
PROIZVODA
Skoro su svi izlagai bili zadovoljni zbog iznimno
velikog broja posjetitelja, najveeg do sada na WIREDsseldorf, kako iz cijele Europe, tako i iz skoro svih
zemalja svijeta, bez obzira na injenicu da se takva
prezentacija odrava svake dvije godine (u MoskviRusija, Mumbai-Indija, Shangai-Kina, IstanbuluTurska i Rosemont, Illinois SAD). Za veinu kabelskih
strunjaka, WIRE- Dsseldorf bio je i ostat e najvei
skup kabelaa iz cijelog svijeta. Zato je razumljivo da
su pojedini izlagai ovaj Sajam iskoristili i za promociju
svojih novih proizvoda.
Zdravko Pami
Primjerice, DOW Wire&Cable, uz impresivno

ureen izlobeni prostor, organizirao je i poseban
seminar uz predstavljanje svojih novih materijala
za izradu SN kabela, od poluvodljivih materijala za
izradu zaslona vodia (HFDA-0801 HV) i zaslona
izolacije (HFDK-0587 S), novih materijala za izolaciju
(HFDK-4201 EHV i HFDK-4201 SC) vrlo velike istoe
te platevskih materijala (DGDR-6800 BK) i DGDK6882 NT) i poluvodljivog materijala za dodatni vodljivi
sloj preko vanjskog zatitnog plata kabela (DHDA708 BK). Istodobno, konkurentni BOREALIS je imao
posebnu prezentaciju novog materijala VisicoTM FX
LE8823, pogodnog za sve tipove niskonaponskih
kabela izoliranih umreenim polietilenom, koji svojom
kvalitetom zadovoljava sve zahtjeve korisnika kabela,
kao i proizvoaa kabela. Razlog tomu je i do dva puta
bre izoliranje u odnosu na do sada koritene materijale,
to bi u konanici smanjilo trokove proizvodnje i
cijene kabela, a i trokovi odravanja kabelskih trasa sa
kabelima izoliranim takvim materijalom su znatno manji
u odnosu na kabele sa do sada koritenim materijalima.
ZAPOETI PRIPREME ZA WIRE 2010!
Nakon pet dana ovogodinjeg Sajma, ozbiljni
kabelski strunjaci ve sada trebaju planirati svoje
izlaganje i posjet WIRE 2010, koji e se odrati od
12. do 16. travnja 2010. Tada se oekuju prezentacije
novih tehnologija za proizvodnju kabela, nove opreme
i materijala za proizvodnju kabela te ispitne procesne i
opreme za zavrna i ispitivanja nakon polaganja kabela.
A do tada i dalje ostaje pitanje: koliko tipova i
u kojim koliinama su poloeni i instalirani kabeli u
jednoj trafostanici 110 kV, u zrakoplovu, eljeznikoj
lokomotivi, hotelu? Kratak odgovor je: vie stotine
kilometara, a to sve ukazuje na jo veu ozbiljnosti pri
pristupanju sveobuhvatnoj kabelskoj problematici.
Dakako, normativna regulativa poseban je
segment u ostvarivanju kvalitete ugraenih kabela,
neovisno o kojoj je proizvodnoj opremi i tehnologiji
je rije i koji se materijali koriste. Ali, o tomu u nekom
drugom napisu u HEP Vjesniku.
Umjesto zakljuka, poruka kabelaima: ne
dopustimo da nam netko drugi kroji kabelsku politiku
osim nas samih, da nam o kabelima govori netko drugi
vie nego to znamo mi sami, istinski poznavatelji
kabela. WIRE 2010 je ve pred vratima i ,stoga, ve sada
zaponimo planirati posjet Dsseldorfu za dvije godine,
jer i to spada u obrazovanje i osposobljavanje za rad.
Jednako tako, proizvoai kabela i svi korisnici
kabela na jednaki nain mogu imati koristi u sluaju
primjene jedinstvenih materijala te proizvodne i ispitne
opreme, budui da se sve dizajnira, proizvodi i ispituje
za zajedniko dobro s ciljem pomoi u poveanju
sveobuhvatne izvedbe i dugovjenosti kabelskih
sustava.
FORUMI
6. skup o prirodnom plinu
HEP zainteresiran za izgradnju

novih dobavnih pravaca,
kao i za LNG terminal
Denis Karna
HEP Plin i Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

organizatori su 6. skupa o prirodnom plinu, koji se od 16. do
17. listopada o.g. odrao u Osijeku. Na skupu je bilo nazono
vie od 250 sudionika, koji su pratili 31 temu, predstavljenu
kroz predavanja, prezentacije te poster sekciju. I ove je
godine skup bio meunarodnog obiljeja, jer osim hrvatskih
predavaa, svoja su iskustva s podruja prirodnoga plina
predstavili i gosti iz Njemake, Austrije, Srbije, Bosne i
Hercegovine i Maarske. U uvodnom obraanju, prof.dr.sc.
Pero Raos sa Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu je
u ime Organizacijskog odbora naglasio da je jedna zamisao
o razmjeni iskustava izmeu nekoliko subjekata - prerasla u
respektabilni meunarodni skup s velikim brojem strunih
radova. Izmeu ostalog, P. Raos je rekao da je Skup o
prirodnom plinu samo jedan u nizu pozitivnih primjera
odline suradnje s HEP Plinom.
ZA RAZVOJ PLINSKE DJELATNOSTI POSTOJI GOLEMI
PROSTOR
Seminar je bio prigoda da direktor HEP Plina Nikola
Liovi predstavi HEP Plin d.o.o., njegovu 33 godine dugu
povijest, ali i da ukae na probleme:
- Distribucijom plina nazoni smo u tri upanije
Osjeko-baranjskoj, Poeko-slavonskoj i Virovitikopodravskoj, a naa mrea distribucijskih plinova ima 2.034
kilometara, ove smo je godine proirili u Baranji za 120
kilometara. Meutim, treba priznati da to inimo sve tee
zbog cijena koje mue nas distributere. Od 1. oujka ove
godine cijene trokova poveane su za 42 posto, to je
opteretilo nae poslovanje, tako da nam ve prijeti i problem
ostvarivanja redovnog poslovanja, dok o irenju mree
moemo sve manje razmiljati ako takvo stanje potraje,
poruio je N. Liovi.
Dr. sc. Ivan Samardi, dekan Strojarskog fakulteta u
Slavonskom Brodu ocijenio je uspjenom organizaciju Skupa,
rekavi:
- Ovaj smo seminar vezali uz 300 godina visokog
kolstva u Slavoniji, koje se obiljeava ove godine. Na
Strojarski fakultet postoji od 1962. godine, s tradicijom koja
je iznjedrila 800 inenjera, 12 magistara i sedam doktora
znanosti. Suvremeno vrijeme trai cjeloivotno obrazovanje,
emu ovaj Skup daje pun doprinos.
Skup o prirodnom plinu potom je otvorio Stjepan
Tvrdini, lan Uprave HEP-a. Pritom je rekao:
- Znaenje prirodnog plina kao energenta za
gospodarski razvoj sve je vee, a udjel uporabe prirodnog
plina u ukupnoj svjetskoj potronji energenata neprestano
raste i iznosi skoro 20 posto. Prirodni plin dolazi u najiem
obliku, a ako se ispravno upotrebljava - najpovoljniji je
primarni energent za ouvanje i zatitu okolia. Strategijom
energetskog razvoja Hrvatska e moi sve vie poticati
koritenje prirodnog plina. U Republici Hrvatskoj u mnogim
podrujima plinoficiranost jo nije provedena, a na
podrujima gdje je provedena postotak prikljuenja na mreu
je manji od 50 posto. Stoga smatramo da za razvoj plinske
djelatnosti postoji golemi prostor. U Hrvatskoj je trenutano
39 distributera plina, od kojih samo sedam prodaje vie
od 30 milijuna prostornih metara godinje. Budui je HEP
prisutan i kao distributer elektrine energije, drimo da bi
se trebao pojaviti i diljem Hrvatske kao mogui distributer
prirodnog plina zbog injenice da je HEP grupa skup vrsto
povezanih ovisnih drutava, a model irenja djelatnosti, koje
je primjenjivala negdanja Elektroslavonija, mogao bi se

primijeniti i danas.
PROIRENJE I DIVERZIFIKACIJA NOVIH IZVORA
ENERGIJE
Uvodno predavanje o perspektivama razvoja
energetike odrao je akademik Boo Udovii.
- Danas svi govore o obnovljivim izvorima energije
esto zaboravljajui svoju struku i dodvoravajui se politici.
Obnovljivi izvori energije mogu pomoi, ali ne predstavljaju
rjeenje kada je u pitanju razvoj. Smijeno mi je i spominjanje
pojma odrivog razvoja, jer koliko je ljudi - toliko je i definicija
tog termina. Dok oni koji govore o odrivom razvoju
prednjae kao potroai energije, istodobno na velikom dijelu
Planeta mnogi nemaju to jesti. S tim u svezi protiv sam
euforije oko biogoriva, jer se zaboravlja injenica da je, kako
bi se do njega dolo, potrebno potroiti puno vie energije,
to opet dovodi i do veeg zagaenja, visoke cijene i slino.
Sloio bih se s izjavom amerikog predsjednika Busha, koji
je naglasio da se dio energetskog plana treba odnositi na
proirenje i diverzifikaciju novih izvora energije. Diverzifikacija
je vana, ne samo zbog energetske, nego i zbog nacionalne
sigurnosti. Mislim da bi na imperativ trebao biti usmjeren
na nae djelovanje u sadanjosti i to tako da uinci ne budu
razorni za budunost, rekao je akademik B. Udovii.
O ulozi prirodnog plina u proizvodnji elektrine
energije govorio je mr.sc. Josip Lebegner, direktor Sektora
za strateko planiranje i razvoj poslovnog sustava. U izradi
prezentacije sudjelovali su i mr.sc. Goran Slipac, direktor HEP
Obnovljivih izvora energije i Nataa Vujec, savjetnica Ureda
Uprave HEP-a.
- Uloga prirodnog plina u proizvodnji elektrine
energije oituje se kao pogonsko gorivo za nae
termoelektrane. Razlozi njegova odabira su u injenici da je
rije o najiem gorivu, da ima najniu emisiju CO2, niske
investicijske trokove izgradnje termoelektrane, niske trokove
odravanja i visoki stupanj iskoritenja. Planovi HEP-a
vezanih uz izgradnju novih termoelektrana na plin sukladni
su trendovima u EU i svijetu, a osiguranje dostatnih koliina
prirodnog plina na tritu Republike Hrvatske preduvjet je za
ostvarenje izgradnje novih termoelektrana. S tim u svezi HEP
je zainteresiran za izgradnju novih dobavnih pravaca, kao i za
LNG terminal, poruio je J. Lebegner.
Temu Numeriko modeliranje vrelovodnih cijevi
s oteenjem predstavio je Zlatko Markovi iz Pogona
Osijek HEP Toplinarstva, a u suradnji s prof.dr.sc. Draanom
Kozakom i Pejom Konjatiem iz Zavoda za strojarske
konstrukcije Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu.
Meu est radova izloenih u poster sekciji bio
je i rad Pogreke prigodom graenja plinovoda
mr. sc. Zlatka Tonkovia, direktora Sektora za pogon i
odravanje HEP Plina, prof.dr.sc. Pere Raosa sa Strojarskog
fakulteta u Slavonskom Brodu i prof.dr.sc. Mladena ercera
s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu,
Spomenimo da su Skupu o prirodnom plinu nazoili i
direktor Elektroslavonije Osijek HEP Operatora distribucijskog
sustava dr. sc. Damir Pevarac, direktor TE-TO Osijek HEP
Proizvodnje Tihomir Antunovi, direktor Pogona Osijek
HEP Toplinarstva mr.sc. Ivica Mihaljevi, direktor Sektora za
tehnike poslove Zoran Pul i direktor Sektora za opskrbu HEP
Plina Zvonko Ercegovac.
Prof.dr.sc. Pero Raos sa

Strojarskog fakulteta u
Slavonskom Brodu se
u ime Organizacijskog
odbora uvodno obratio
sudionicima Skupa
Dr.sc. Ivan Samardi,

dekan Strojarskog
fakulteta u Slavonskom
Brodu izvijestio je da
je Skup organiziran uz
300. obljetnicu visokog
kolstva u Slavoniji
Skup o prirodnom plinu

u Osijeku otvorio je lan
Uprave HEP-a Stjepan
Tvrdini, naglasivi
pritom da bi se HEP,
budui da je prisutan
kao distributer elektrine
energije, diljem Hrvatske
trebao pojaviti i kao
mogui distributer
prirodnog plina
Direktor HEP Plina

Nikola Liovi osvrnuo se
na oteano poslovanje
HEP Plina zbog
neprimjerene cijene
plina
Akademik Boo Udovii

govorio je o perspektivi
razvoja energetike
Mr.sc. Josip Lebegner,

direktor Sektora za
strateko planiranje
i razvoj poslovnog
sustava HEP-a je, u
okviru izlaganja o
ulozi prirodnog plina u
proizvodnji elektrine
energije, naglasio da
postoji interes HEP-a za
razvoj plinskog biznisa
15
FORUMI
Meunarodni sajam SASO 2008
Gospodarski dogaaj
velike vanosti
Cilj Energetskog summita u okviru
SASO-a 2008, iznimne regionalne,
ali i nacionalne vanosti, bio je
promovirati energetsku uinkovitost i
obnovljive izvore energije te ih uvrstiti
u strategiju energetskog razvoja i
ouvanja okolia, a ovogodinje teme
bile su: obnovljivi izvori energije,
plinofikacija Dalmacije i nuklearna
energija
Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike
Stjepana Mesia, Vlade Republike Hrvatske, upanije
Splitsko-dalmatinske i Poglavarstva grada Splita, u
organizaciji tvrtke Sajam te uz potporu brojnih tvrtki
partnera - u Splitu je od 22. do 26. listopada o.g. odran
13. meunarodni sajam SASO 2008.
Uz trinaesti po redu sajam: graditeljstva, drvne
industrije, alata, strojeva i opreme, metalne industrije
te 10. sajam obrtnitva, male privrede i poduzetnitva,
odrani su jo i 9. SEET Elektrotehnika, energetika i
telekomunikacije, 3. SAFIR Sajam financija, investicija
i razvoja te, po prvi put i SEKO Sajam ekologije. Na
ovogodinjem Sajmu, izlagali su i brojni izlagai iz 12
zemalja.
- Sajam SASO kvalitetom izloaka i strunim
programom konferencija i prezentacija odavno je prestao
biti samo sajam; on se danas u poslovnim krugovima
cijele regije uvaava kao gospodarski dogaaj najvie
vanosti. Sinergiju nastupa na tako vanom skupu mnogi
su prepoznali pa se ukljuuju i vodee institucije raznih
gospodarskih grana, rijei su Igora Bagaria, direktora
tvrtke organizatora Sajma.
Tijekom trajanja Sajma, odrane su i gospodarske
Mr.sc. Marija ulac Domac je govorila o poticanju

projekata energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora
energije
16
konferencije, poput IV. energetskog summita s temom obnovljivi izvori energije u Dalmaciji) II. dana graevinara
(s temama - najvaniji graditeljski pothvati u Splitu
te nastup na stranim tritima); VI. dana arhitekata (s
temama gradskih projekata i grada Splita u budunosti),
Dana prijevoznika i Dana ekologije (s temama
gospodarenja otpadom) te VIP SAFIR konferencija.
PROMOVIRATI ENERGETSKU UINKOVITOST I
OBNOVLJIVE IZVORE
etvrti energetski summit, odran 22. listopada,
skup je iznimne regionalne, ali i nacionalne vanosti.
Cilj Energetskog summita je promovirati energetsku
uinkovitost i obnovljive izvore energije te ih uvrstiti u
strategiju energetskog razvoja i ouvanja okolia. Odran
je u suorganizaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom,
Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost te
Hrvatskom strunom udrugom za plin. Ovogodinje teme
bile su: Obnovljivi izvori energije; Plinofikacija Dalmacije
te Nuklearna energija.
Tijekom ovog skupa, odrana su predavanja: Plin
i obnovljivi izvori energije do 2030. godine - osvrt na
energetsku strategiju RH (prof. dr.sc. Miljenko uni,
Hrvatska struna udruga za plin); Poticanje projekata
energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije
kod pravnih i fizikih osoba u Republici Hrvatskoj (mr.
sc. Marija ulac Domac, Fond za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost); Aktivnosti HGK-KS glede
obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti (mr.
sc. eljko Josipovi, HGK K Split); Planiranje potreba
za energijom i naini ostvarenja na lokalnoj razini (dr.sc.
Mate Dabro, HEP); Potencijal obnovljivih izvora energije
Dalmacije za smanjenje CO2 (mr.sc. Nenad Vitalji,
Brodogradilite Brodosplit); Male i velike hidroelektrane
na podruju Splitsko dalmatinske upanije (dr.sc. M.
Dabro, HEP); Pretvorba Suneve energije u elektrinu
preko visoko temperaturne i niskotemperaturne topline
(dr.sc. Neven Nini, FESB); Nunost i mogunosti
instaliranja veih fotonaponskih postrojenja na podruju

Splitsko-dalmatinske upanije (Ivan Zulim FESB i
Maja Fredotovi EFST); Razlozi zbog kojih Hrvatska
treba graditi nuklearke (Svetozar Musi, Institut Ruer
Bokovi); Konar i energija vjetra (Branko Zajec,
KONAR-Elektroindustrija); Plinofikacija Like i Dalmacije
(Branko Radoevi, Plinacro); EU Energy Policy and the
Role of Energy Efficiency in Buildings (Randall Bowie,
Rockwool).
Summit je bila i dobra prigoda za prezentiranje
proizvodnih programa i novih projekata, to su iskoristile
tvrtke Horvati, Vaillant i INA. Summit je zavrio
Otvorenim forumom, kojeg je moderirao
mr.sc. . Josipovi.
U ETIRI GODINE FOND SUFINANCIRAO 303
PROJEKTA
Govorei o poticanju projekata energetske
uinkovitosti i obnovljivih izvora energije kod pravnih
i fizikih osoba u Republici Hrvatskoj, mr.sc. M. ulac
Domac je naglasila:
- Potencijal trita za projekte obnovljivih izvora
energije u Hrvatskoj je velik i u stalnom je porastu zbog
porasta cijena energije, uvoza i sigurnosti opskrbe, procesa
pristupanja EU, provoenja meunarodnih obveza, kao
i jaanja svijesti na svim razinama o nunosti odrivog
razvoja te mogunosti razvoja industrije i otvaranja novih
radnih mjesta.
Hrvatska ima velike potencijale, a najvei su, s
obzirom na konkurentnost i mogui doprinos nacionalnoj
energetskoj bilanci, u podruju toplinske energije (toplane
na biomasu i toplinski sunani kolektori), elektrine
energije (vjetroelektrane i kogeneracije na biomasu) i
goriva (tekua biogoriva u prometu). Ostale tehnologije,
kao to su geotermalna postrojenja za proizvodnju
toplinske energije, male hidroelektrane i fotonaponski
sustavi za proizvodnju elektrine energije, imaju malo
slabije mogunosti za koritenje.
Dr.sc. Mate Dabro zalae se za osnivanje energetskog ureda na lokalnoj razini
- Nai ciljevi do 2010. godine su 5,8 posto

obnovljivih izvora u ukupnoj potronji elektrine energije
i 5,75 posto biogoriva u ukupnoj potronji motornih
goriva, a do 2020. godine 20 posto OIE u ukupnoj potronji
energije i deset posto biogoriva u ukupnoj potronji
motornih goriva, zakljuila je mr.sc. M. ulac Domac.
Kada je rije o ulaganjima Fonda u 303 projekta
OIE i EU, od osnutka do 30. rujna o.g. (odobreno
147.477.227 kn, isplaeno 75.513.843 kn), M. ulac
Domac je iznijela primjere projekata koritenja biomase,
energije Sunca i vjetra te predoila to sve Fond
sufinancira na tom podruju. Sredstva dodjeljuje,
temeljem javnih natjeaja i neposrednim sudjelovanjem
jedinicama lokalne i regionalne samouprave (JRS i JLS),
trgovakim drutvima, obrtnicima, fizikim osobama te
nevladinim udrugama i neprofitnim organizacijama.
Prednost u sufinanciranju Fonda u 2009.
godini imat e koritenje OIE za proizvodnju toplinske
energije (pravne i fizike osobe), poboljanje energetske
uinkovitosti i poveanje koritenja OIE u zgradarstvu
(kuanstva), energetska uinkovitost u javnom sektoru
(izgradnja energetski uinkovite i ekoloke javne rasvjete;
smanjenje potronje energije u zgradama dravne uprave,
JLS i JRS) te istiji transport (pravne osobe).
ENERGETSKI URED - KLJUNI IMBENIK U
PLANIRANJU POTREBA ZA ENERGIJOM
Govorei o planiranju potreba za energijom i
nainima ostvarenja na lokalnoj razini, na kolega dr.sc.
M. Dabro je, kao predsjednik Grupacije OIE i EU u HGK-K
Split, izmeu ostalog, rekao:
- Jedinice lokalne samouprave i podrune
(regionalne) uprave dune su u svojim razvojnim
dokumentima planirati potrebe i nain ostvarenja
opskrbe energijom i usklaivati te dokumente sa
Strategijom energetskog razvitka i njenim Programom
provedbe.
Planiranju potreba i nainu ostvarenja opskrbe
energijom na lokalnoj i regionalnoj razini mora se
pristupiti zbog sigurnosti i stabilnosti sustava i
opskrbe energijom, smanjenja na najmanju moguu
razinu tetnih utjecaja na okoli, zatite vrijednosti
zemljita-terena, vienamjenskog koritenja svih
izvora energije, smanjenja pritiska na velike energetske
sustave, racionalnog i uinkovitog troenja energije
te pristupa razvoju i izgradnji velikih energetskih
sustava, zakonske regulative na dravnoj i lokalnoj
razini, strune regulative; IRP (Integrated Resource
Planning) i DSM (Demand Side Management), izrade
i objavljivanja godinjih energetskih bilanci upanije,
dugoronih energetskih planova upanije, kao i izrade

prostornih planova upanija, gradova i opina.
Prema njegovim rijeima, brigu o osiguranju
trajnosti procesa energetskog planiranja u jedinici
lokalne/podrune (regionalne) samouprave i uprave,
kao i o realizaciji tih planova mora preuzeti energetski
ured. On ima upravnu, administracijsku i organizacijsku
ulogu, a potrebnu strunu i znanstvenu potporu za svoje
aktivnosti imao bi od Regionalnog energetskog centra
i sveuilita. U okviru HGK-K Split jo je 13. svibnja
2004. godine osnovan Regionalni energetski centar, kao
zasebna struna sluba. On e davati strunu pomo
i pruati usluge iz podruja energetike energetskom
uredu upanije (kada se utemelji), lanovima Komore,
tijelima lokalne samouprave i podrune (regionalne)
uprave, kao i ostalim zainteresiranim subjektima.
Energetski ured bi trebao biti kljuni imbenik u
daljnjem sustavnom promiljanju i planiranju potreba
za energijom i u energetskom razvoju upanije, a i ire
na podrunoj/regionalnoj razini. Planiranje potreba
za energijom i nainima ostvarenja opskrbe energijom
na lokalnoj i regionalnoj razini nuno je zbog nekoliko
razloga. Od ukupno potroene elektrine energije, tijekom
godinu dana, na lokalnoj i regionalnoj razini 2/3 otpada
na toplinsku energiju i energiju za hlaenje, a samo
1/3 na elektrinu energiju koja se troi u netoplinske
svrhe. Nadalje, energija koja se troi u toplinske svrhe
i energija za hlaenje su komunalnog znaaja (prema
Zakonu o komunalnom gospodarstvu). Takoer, Zakon
o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom
jasno odreuje da su ove aktivnosti iskljuivo u ovlasti
lokalne razine.
PROTIV NUKLEARKI U HRVATSKOJ SU
INTERESNI LOBIJI
Posebno zanimanje izazvalo je predavanje
S. Musia iz Instituta Ruera Bokovia, koji je pokuao
iznijeti valjane razloge zbog kojih Hrvatska treba graditi
nuklearke:
- Svijet je uao u veliku ekonomsku krizu koja e se
jo dalje produbljivati pa je za Hrvatsku vano to bolje
kreirati dugoronu energetsku strategiju. Trenutano
uvozimo priblino 20 posto elektrine energije. To znai da
do 2020. trebamo izgraditi 3.500 MW, s tim da e trebati
i dodatnih 1.700 MW, to bi mogle pokriti dvije nuklearne
elektrane, od po 1.000 MW.
Pritom je naveo sve manjkavosti planiranja
proizvodnje koritenjem klasinih energenata - ugljena i
plina, ograniavajue imbenike (mali manevarski prostor
i posebni prirodni uvjeti) za hidropotencijal, odnosno
Svetozar Musi pobudio je zanimanje svojim zalaganjem za izgradnju nuklearki u Hrvatskoj
visoku investicijsku cijenu, malu snagu i ovisnost o klimi

kada su u pitanju vjetroelektrane i fotonaponske elije.
Iznio je brojane pokazatelje koji nuklearnu tehnologiju
svrstavaju vrlo visoko u proizvodnji elektrine energije
u zemljama poput Latvije (80 posto), Francuske (78
posto), Belgije (55 posto), Japana (36 posto), SAD (20
posto) i Rusije (17 posto). Danas je u svijetu u pogonu
439 nuklearnih elektrana, rasporeenih u 31 zemlji, a
udjel nuklearne energije u svjetskoj bilanci je 15 posto.
Trenutano je u izgradnji 35 reaktora (od toga deset u
Indiji), a samo prole godine u pogon su putene tri nove
nuklearke.
- Nuklearke se ne rade od danas do sutra, to je
proces koji od pripremne do zavrne faze traje nekoliko
godina, naglasio je S. Musi, navodei da su protivnici
ove energetske opcije u Hrvatskoj razne interesne
skupine, politikanti i manipulirani ljudi koje je, zbog
neobrazovanosti i neinformiranosti, lako zaplaiti
karcenogenim oboljenjima ili radioktivnim otpadom.
TVRTKA KONAR OBNOVLJIVI IZVORI
Branko Zajec je u ime Konar
Elektroindustrije izvijestio nazone o nedavno
utemeljenom drutvu Konar Obnovljivi izvori
d.o.o. te ih upoznao s njihovim proizvodom vjetroagregatom KO VA 57/1, snage 1 MW. Njegov
prototip nedavno je instaliran na lokaciji Pometeno
brdo u zaleu Splita, u okviru projekta izgradnje
prvog Konarevog vjetroparka:
- Do prvog tromjeseja 2009. godine
planiramo osigurati sve potrebne dozvole za
16 agregata. Udjel domae proizvodnje u tim
vjetroagregatima vei je od 70 posto. Jedan od
spomenutih 16 bit e vee snage od ostalih, ime
bismo krenuli u sljedeu fazu njihova razvoja.
PLINOVOD STIGAO NA VRATA LIKE
O ostvarenju projekta plinofikacije Like i
Dalmacije ukratko je izvijestio B. Radoevi iz
Plinacro-a, operatora plinskog transportnog
sustava. Izgradnja plinovoda duljine 668,4
kilometra do Like i Dalmacije ini kljunu grupu
projekata drugog razvojnog ciklusa, koji obuhvaa
razdoblje od 2007. do 2011. godine. Izgradnja ovog
plinovodnog sustava zapoela je 30. listopada
2007., a s prvih 27 kilometara stiglo se do BS
Josipdol, odnosno na vrata Like, kako je to slikovito
kazao B. Radoevi.
Branko Zajec je u ime Konar Elektroindustrije izvijestio

o osnivanju tvrtke- Konar Obnovljivi izvori
17
FORUMI
Gospodarski susret Obnovljivi izvori energije na podruju Dalmacije
Obnovljivi izvori - za
strpljive investitore
umjerenih oekivanja
Ured za vanjsku trgovinu pri Veleposlanstvu
Republike Austrije u Hrvatskoj je, u suradnji s HGK
upanijskom komorom Split, organizirao gospodarski
susret naziva Obnovljivi izvori energije na podruju
Dalmacije. Skup, koji je odran 21. listopada o.g., okupio
je vie od 70 sudionika - predstavnika hrvatskih institucija
i tvrtki te austrijskih gospodarstvenika, ija je poslovna
djelatnost vezana uz obnovljive izvore energije, kako
Sunevu tako i energiju vjetra te biomasu.
Skup su pozdravili moderatorica sastanka
Patricija Parlov i Roman Rauch iz Austrijskog ureda za
vanjsku trgovinu te mr.sc. eljko Josipovi iz upanijske
komore Split.
Tom su prigodom odrane prezentacije
predstavnika 12 austrijskih tvrtki, koji su ukratko izloili
svoj spektar djelatnosti. Bile su to: CONTRIBSYSTEMS
GmbH; EAT Energieanlagentechnik GmbH; EEC Energy and
Environmental Consulting GmbH; ETAONE Energy GmbH;
GWT Gesellschaft fr Wasser-und Wrmetechnik GmbH;
HERZ Armaturen Ges.m.b.H.; Herzog & Partner GmbH;
INGRA-Energie-und Umwelttec m.b.H.; KELAG Wrme
GmbH; OMV Future Energy Fund GmbH; REHAU GmbH.
i IPUS Gesellschaft m.b.H.
Domaini su goste iz susjedne Austrije izvijestili
o naem stanju na podruju obnovljivih izvora energije,
o kapacitetima, mogunostima primjene te planiranim
projektima, kao i mogunostima njihova financiranja.
OEKUJE SE BORBA PROJEKATA ZA OGRANIENE
MOGUNOSTI PRIKLJUKA NA MREU
U svom opsenom izlaganju Obnovljivi izvori
energije u Hrvatskoj s naglaskom na biomasu, energiju
vjetra i Sunevu energiju, Laszlo Horvath iz Energetskog
institute Hrvoje Poar, izmeu ostalog je kazao da je
biomasa najvaniji obnovljivi izvor u svijetu i Europskoj
uniji, kao i kod nas, s obzirom na to da imamo: veliki
umski potencijal (44 posto kopnene povrine), dugu
tradiciju koritenja umske biomase i brojne drvnopreraivake pogone. Meutim, trite biomase je jo
uvijek u zaetku. U Dalmaciji, pak, postojei potencijali
poljoprivredne i umske biomase nisu znaajni pa se
U ime domaina, HGKK Split, sudionike je

pozdravio mr.sc. eljko
Josipovi, koji je govorio
o obnovljivim izvorima
energije u Dalmaciji
18
Moderatorica sastanka
bila je Patricija Parlov
iz Austrijskog ureda za
vanjsku trgovinu
moe raunati s malim postrojenjima do 500 kW, uz

plan osiguranja sirovine.
to se tie energije vjetra, u Hrvatskoj su trenutano
u pogonu samo dvije vjetroelektrane, dok se u bazi
Energetskog instituta Hrvoje Poar nalaze 93 projekta,
s prihvatnim kapacitetom do 15 MW, a na mreu se do
2010. godine moe prikljuiti najvie 360 MW. Stoga,
prema rijeima L. Horvatha:
- Oekujemo borbu velikog broja projekata za
ograniene mogunosti prikljuka na elektroenergetsku
mreu. Hrvatska jo nije izradila ni nuni atlas vjetrova pa
su postojee karte izraene na temelju globalnih podataka
o vjetru, a prema njima naa zemlja se dijeli na etiri
razvojne regije. Dalmacija, u odnosu na druge dijelove, ima
povoljnije uvjete: dobar vjetropotencijal, raspoloiv prostor,
relativno rijetku naseljenost, veliki interes, ureen zakonski
sustav. Meutim, potrebna su daljnja ispitivanja vjetra koji
ovdje ima nezgodna obiljeja.
U pogledu energije Sunevog zraenja, tu smo u
malo povoljnijim okolnostima, jer su izraene karte i na
njima je ucrtano etrdesetak lokacija. U praksi, meutim,
prole godine u Dalmaciji smo imali samo 65 do 70 tisua
etvornih metara sunanih kolektora. U tom podruju
napredak je vrlo slab, bez poticaja, a tritem dominiraju
uvozni kolektori. to se tie sunanih elija (modula),
umreena su samo etiri fotonaponska sustava i to ne u
Dalmaciji, nego u sjeverozapadnoj Hrvatskoj!
- Razvojem projekata obnovljivih izvora energije
moe se baviti svatko, ali treba biti svjestan i rizika. Tipino
trajanje pripreme projekta je dvije do etiri godine, tipino
vrijeme povrata investicije je priblino deset godina, a
zakonski zajamena stabilnost uvjeta je 12 godina pa su
takvi projekti za 'strpljive' investitore umjerenih oekivanja,
poruio je L. Horvath.
SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA BEZ IJEDNOG
PRIJAVLJENOG PROJEKTA (?!)
U svom izlaganju Financiranje projekata obnovljivih
izvora energije na podruju Dalmacije sredstvima Fonda
za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, mr.sc. Marija
ulac Domac je upoznala nazone s injenicom da je
Fond od svog osnutka, 2004. godine, do 30. rujna o.g.
odobrio sredstva za
realizaciju 303 projekta.
Sredstva Fonda dodjeljuju
se temeljem javnih
natjeaja i neposrednim
sudjelovanjem jedinicama
lokalne i regionalne
samouprave (JRS i JLS);
trgovakim drutvima,
obrtnicima, fizikim
osobama te nevladinim
udrugama i neprofitnim
Ivana Aleri iz HEP
organizacijama. Udjel
Obnovljivih izvora
energije, predstavila je
Fonda u prihvatljivim
svoju tvrtku te njene
trokovima ulaganja je
poslovne i razvojne
ciljeve
do 40 posto (uobiajeno
Marica aneti
Malenica
za sve pravne i fizike osobe), odnosno do 60 posto

JRS i JLS na otocima i planinsko-brdskim podrujima
te ako je prihod po glavi stanovnika manji od 65 posto
dravnog prosjeka. ak 80 posto mogu dobiti JRS i JLS na
podrujima od posebne dravne skrbi.
Zanimljiv je i podatak da je na posljednji natjeaj
od 14. srpnja o.g. za projekte energetske uinkovitosti,
obnovljivih izvora, istijeg transporta i odrive gradnje
pristiglo 227 projekata (od ega 40 iz podruja obnovljivih
izvora energije) te da je samo njih est bilo s podruja
Dalmacije. M. ulac Domac o tomu je izvijestila:
- I dok su se iz Dubrovako-neretvanske, ibenskokninske i Zadarske upanije natjecala po dva projekta, iz
Splitsko-dalmatinske nije stigao niti jedan projekt!
I HEP-u SU NAJZANIMLJIVIJE VJETROELEKTRANE
Djelatnosti HEP Obnovljivih izvora energije d.o.o.,
bio je naziv prezentacije nae kolegice Ivane Aleri iz
tvrtke-kerke HEP grupe. Nakon predstavljanja profila
HEP Obnovljivih izvora energije, I. Aleri se osvrnula
na njena prioritetna ulaganja koja e, prije svega, biti
usmjerena prema vjetroenergiji, a potom i u elektrane na
biomasu, male hidroelektrane, geotermalne elektrane,
fotonaponske (solarne) elektrane i ostalo. Sukladno
poslovnim i razvojnim ciljevima u podruju energije
vjetra, potpisan je Sporazum o suradnji s austrijskim
Verbundom i BEWAG-om te tvrtkom Dalekovod pa
uskoro zapoinju mjerenja vjetra na nekoliko lokacija,
kao i nekoliko projekata u okviru samostalnog razvoja.
U podruju razvoja elektrana na biomasu, potpisan
je Sporazum s Hrvatskim umama. Zanimljivim se
pokazalo nekoliko lokacija, a ciljana snaga je od 15 do
25 MWe. Kada je u pitanju hidropotencijal, I. Aleri
je kao mogunosti navela rekonstrukcije starih te
izgradnju novih malih hidroelektrana do 10 MW na
Cetini (Perua 2,4 MW; Pranevii 1,6 MW i Tisne
Stine 4,26 MW), Rudi (Ruda 3/1 0,149 MW), Jadru
(Jadro 1 0,154 MW i Jadro 2 -0,125 MW) i Riici (Riica
6,5 MW). U prezentaciji su spomenuta i dva velika
projekta geotermalnih elektrana (Kutnjak 2,5 MW kod
Koprivnice i Velika Ciglena 2 x 4,7 MW kod Bjelovara),
koja bi se ostvarila u suradnji s INA-om, Vladom i
lokalnom zajednicom:
- Kod procjene svakog projekta, analiziramo vie
imbenika, kao to su dostupnost resursa, mogunosti
gradnje, tehniki i regulatorni uvjeti, procjena partnera
(prijanji projekti), financijska ocjena, pravna regulativa te
drutveni i ekoloki imbenici, naglasila je I. Aleri.
O projektima koritenja obnovljivih izvora energije
na podruju Zadarske upanije, austrijski gospodarstvenici
doznali su iz prezentacije Renate Kapitanovi iz Zadarske
upanije, a o potencijalima OIE na podruju Splitskodalmatinske upanije govorio je mr.sc. . Josipovi,
zakljuivi:
- Splitsko-dalmatinska upanija je svojim
potencijalom obnovljivih izvora energije, u kojem prednjai
energija Sunca, u stanju osigurati nesmetani vlastiti
gospodarski razvoj uz znatno smanjenje emisije CO2.
FORUMI
Primjena OIE u energetici,

graditeljstvu i transportu
i Energetska strategija
Potrebno je ustrojiti snanu
Nacionalnu agenciju OIEEU s lokalnim
podrunicama zbog stvaranja mree
regionalnih energetskih agencija, to
e osigurati brzu protonost ideja i
efikasnu provedbu politike energetske
uinkovitosti - od nacionalne do
lokalne razine
Ovogodinji listopad ostat e zabiljeen po nekoliko
strunih skupova koji su se, na razliitim lokacijama
odravali istodobno i istodobno se bavili energetskom
problematikom, s razliitih aspekata. Dok se 22. listopada
u okviru splitskog 13. sajma SASO 2008 odravao 4.
Energetski summit, istoga dana u Bolu i Opatiji zapoela
su radom dva meunarodna struna skupa. Pri tomu
se braka Konferencija (od 22. do 25. listopada) bavila
uporabom vodika na otocima, a opatijski Kongres (od 22.
do 24. listopada) energijom i okoliem.
odran je pod pokroviteljstvom: Ministarstva zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva; Fonda za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost; Meunarodne
federacije drutava inenjera u podruju vozila
(International Federation of Automative Engineering
Societies FISITA) i Europskog udruenja inenjera
u podruju vozila (European Automobile Engineers
Cooperation EAEC). Organizirali su ga: Hrvatski savez
za sunevu energiju Rijeka, Hrvatsko drutvo za motore
i vozila, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci i Fakultet
za strojnitvo Univerze v Ljubljani u suradnji s brojnim
strunim institucijama i udrugama kao to su: Centar za
plin Hrvatske, Drutvo za sunevu energiju, Energetski
institut Hrvoje Poar, Hrvatska akademija tehnikih
znanosti, HGK, Hrvatska komora arhitekata i inenjera
u graditeljstvu, Hrvatski strojarski i brodograevni
inenjerski savez, Institut Ruer Bokovi, Konar
Institut za elektrotehniku, Znanstveno vijee za
energetiku HAZU i drugi.
Na opatijskom Kongresu
Energija i okoli 2008,
HEP su predstavljali
Diana Ognjan
i mr.sc. Tomislav Virkes

iz HEP Obnovljivih izvora
energije
Nakon uvodnih pozdravnih obraanja predstavnika

Ministarstava, lokalnih vlasti, znanstvenih institucija
i predsjednika Organizacijskog odbora prof. dr.sc.
Bernarda Frankovia, rad Kongresa zapoeo je plenarnim
predavanjima koja su odrali: Klaus Brendow (World
Energy Council): Investiranje u prikupljanje i pohranjivanje
ugljikovog dioksida radi iste proizvodnje elektrine
energije: hrvatske, europske i globalne perspektive;
Vinko Mladineo (Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost): Uinci projekata energetske uinkovitosti
i obnovljivih izvora energije na razvitak gospodarstva
i zatitu okolia: Niko Malbaa (Ekonerg): Alternativna
tehnika rjeenja UPP terminala i utjecaj na okoli.
Teme Kongresa obuhvatile su doista iroku
problematiku, od primjene OIE u energetici, graditeljstvu
i transportu do Energetske strategije (s nuklearnog
i plinakog gledita). Uz brojne nae strunjake i
znanstvenike te meunarodne izlagae, spomenut emo
i sudjelovanje akademika Boe Udoviia.
Trodnevni rad provodio se kroz osam tehnikih
sekcija: Inovacije u funkciji smanjenja klimatskih
promjena; Energetski sustavi u prometu i transportu;
Nova goriva za promet i transport; Energetska strategija;
Obnovljivi izvori energije u zgradarstvu; Obnovljivi izvori
energije; Obnovljivi izvori energije danas i u budunosti
i Tehnologije uinkovitih energetskih izvora.
GDJE SU PLIN I NUKLEARNA ENERGIJA U
PRIJEDLOGU ENERGETSKE STRATEGIJE?!
Kako se i ovaj Kongres odrava u razdoblju u
kojem e uslijediti opsena rasprava o nacrtu Strategije
energetskog razvitka Republike Hrvatske, posebno
zanimljiv je bio rad Tehnike sekcija IV. Tomu je prethodilo
plenarno predavanje prof.dr.sc. Miljenka unia s
Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta pod nazivom:
Energetika i plin do 2030. osvrt na prijedlog energetske
strategije Republike Hrvatske. Potom su odrana brojna
predavanja profesora zagrebakog FER-a, neumornih
pristaa nuklearne opcije u Hrvatskoj i vodeih ljudi
Hrvatskog nuklearnog drutva kao to su: prof.
dr.sc. Vladimir Knapp, prof.dr.sc. Danilo Fereti i prof.
dr.sc. Dubravko Pevec. Zavrno je odrano predavanje
Mogunosti i zapreke na putu prema integriranom
europskom tritu elektrinom energijom uglednog prof.
Reinharda Hassa s Tehnolokog sveuilita u Beu.
HEP su na Kongresu predatavljale nae kolege
iz HEP obnovljivih izvora eneregije Diana Ognjan i
mr.sc. Tomislav Virkes. Tako je u Tehnikoj sekciji III
(Nova goriva za promet i transport), nakon uvodnog
izlaganja prof.dr.sc. Ante Krstulovia sa splitskog
Fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti, mr.sc.
T. Virkes govorio o temi Biodizel u Hrvatskoj iluzije i
stvarnost. Njegova prezentacija sadri vrlo zanimljivu
usporedbu cijene obinog dizelskog i biodizelskog
goriva, odnosno podatke u jednakom rastu njihove
cijene. T. Virkes je naglasio je da bi, uz nuno poveanje
sjetvenih povrina uljane repice te poveanje uroda
na postojeim povrinama (3 t/ha), plodored; strogu
kontrolu proizvodnje uljarica za proizvodnju biodizela
kao i daljnju izgradnju postrojenja - udjel od 5,75 posto
biogoriva u 2010. godini bio, prema njegovu miljenju,
realno ostvariv za Hrvatsku. Uvjet za to je izrada plana za
Pripremila: Marica
aneti Malenica
oslobaanje biodizela od troarine za sljedeih nekoliko

godina (poticaj proizvoaima), organizacija aditiviranja
dizelskog goriva biodizelom, kao i planiranje koritenja
biomase za uvoenje 2. generacije biogoriva kao to su,
primjerice mikroalge. O profitabilnosti OIE u Tehnikoj
sekciji VI govorila je Diana Ognjan u prezentaciji Procjena
projekata OIE s ekonomskog gledita.
Tijekom Kongresa organizirana je i radionica
Intelektualno vlasnitvo u funkciji razvoja gospodarstva,
kao i prezentacije sponzora, a organizirana je i prigodna
izloba.
SVIM IZVORIMA ENERGIJE JEDNAKO POLAZITE
Meu brojnim zakljucima donesenim na ovom
Kongresu, izdvajamo sljedee:
t4MJKFEPNPCWF[F[BVTLMBJWBOKFQSBWOF
steevine Europske unije s hrvatskim zakonodavstvom,
naglaavamo potrebu izrade i provedbe Zakona
o uinkovitom koritenju energije i odgovarajuih
provedbenih mjera, odnosno prateih akcijskih planova,
sagledavajui pritom dosadanja iskustva i dobre primjere
iz prakse;
t6LB[VKFNPOBQPUSFCVVTUSPKBWBOKBTOBOF
Nacionalne agencije OIEEU s lokalnim podrunicama s
ciljem stvaranja mree regionalnih energetskih agencija,
to e osigurati brzu protonost ideja i efikasnu provedbe
politike energetske uinkovitosti od nacionalne do lokalne
razine.
t64USBUFHJKJFOFSHFUTLPHSB[WJULB3FQVCMJLF
Hrvatske svi izvori energije moraju imati istu polaznu
poziciju, bez ikakvoga favoriziranja, uz obvezno
potivanje tehnoekonomskih zakonitosti i naela zatite
okolia.
t6JEVFNQSJKFMB[OPNSB[EPCMKVPEHPEJOB
oekuje se da e sadanji konvencionalni izvori energije
(ugljen, nafta i zemni plin), uz priblino jednaki udjel
primjene nuklearne energije, i dalje imati dominantan
utjecaj u temeljnim energetskim sustavima, uz
ubrzan porast obnovljivih izvora energije koji jo
uvijek, u trenutanoj fazi komercijalizacije, zahtijevaju
subvencioniranje za iru primjenu.
t1SJNKFOBLPHFOFSBDJKTLJIJUSJHFOFSBDJKTLJI
postrojenja prua velike mogunosti uinkovitog
koritenja energije to, takoer, u naim uvjetima nije
dovoljno iskoriteno. Uvoenje takvih sustava u industriji
i u sustavima za komunalno grijanje treba intenzivirati i
stimulirati. Vikovi proizvedene elektrine energije moraju
biti prihvaeni u elektroenergetskom sustavu Hrvatske,
to sada nije sluaj jer postoje brojni administracijski
ograniavajui imbenici.
t/BLPOUPKFVWFEFOU[WTVTUBWfeed-in tarifa
(zajamene poticajne otkupne cijene za vikove elektrine
energije iz obnovljivih izvora energija i kogeneracija),
nuno je preispitati shemu odnosa elemenata koji ine
taj sustav, kao i njihovu efikasnost u realnim uvjetima.
Takoer, nuno je uvesti poticajni sustav u segmentu
prikljuaka obnovljivih izvora energije i kogeneracija na
elektroenergetske mree. Ukupni uinci OIE i kogeneracija
(tehnoloki, klimatski i ekoloki) predstavljaju dovoljan
razlog za socijalizaciju dijela trokova za izgradnju i
koritenje takvih sustava.
19
FORUMI
Meunarodna konferencija Vodik na otocima
Vodik - osnovni
energent nakon 2020.
Vodik mora odigrati svoju ulogu
u energetskoj budunosti, a
upravo otoci su prirodni poligoni
za predstavljanje i uporabu
vodikovih tehnologija, posebice u
kombinaciji s OIE
Niti jedan ogledni projekt s
vodikom ne moe se primijeniti
bez sudjelovanja lokalne
zajednice i s njom treba
uspostaviti dijalog te ga daljnjom
komunikacijom i edukacijom
nastaviti tijekom i poslije
implementacije te tehnologije
U poznatom hrvatskom turistikom odreditu
#PMVOBPUPLV#SBV PEEPMJTUPQBEB
HPEJOFPESBOBKF.FVOBSPEOBLPOGFSFODJKBVodik na
otocima3JKFKFPQSWPNNFVOBSPEOPNTUSVOPN
TLVQV LPKJTFPESBWBV)SWBUTLPK QPTWFFOPN
vodikovoj energetici, koju mnogi s pravom nazivaju
energetikom budunosti. Okupio je pedesetak svjetskih
strunjaka i znanstvenike iz podruja energetike i
obnovljivih izvora energije iz svih dijelova svijeta
4"% ,JOB +BQBO /KFNBLB (SLB *UBMJKB 7FMJLB
#SJUBOJKBy
0SHBOJ[BUPS.FVOBSPEOFLPOGFSFODJKFKF
tvrtka Energetika Marketing iz Zagreba, a pokrovitelji:
.FVOBSPEOPTSFEJUF[BWPEJLPWFFOFSHFUTLF
tehnologije (International Centre for Hydrogen
Energy Technologies - ICHET) sa sjeditem u Istanbulu
5VSTLB
LPKFEKFMVKFVPLWJSV06/B[BJOEVTUSJKTLJ
SB[WPK 6/*%0
4QMJUTLPEBMNBUJOTLBVQBOJKB
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
4WFVJMJUBV4QMJUV '&4#
.JOJTUBSTUWPHPTQPEBSTUWB
SBEBJQPEV[FUOJUWBJ)SWBUTLBCBOLB[BPCOPWVJ
SB[WJUBL )#03

Nakon uvodnog obraanja predsjednika
0SHBOJ[BDJKTLPHPECPSBQSPGESTD'SBOF#BSCJSB
PLVQMKFOFTVEJPOJLF,POGFSFODJKFTVQP[ESBWJMJJ-VLB
Bri, doupan splitsko-dalmatinski te predstavnik
Opine Bol.
/BHMBTJNPEBKFPESBWBOKF,POGFSFODJKF
neposredni rezultat UNIDO-ove Inicijative o vodiku
na otocima, koja ima za cilj instalirati isti vodikov
energetski sustav na otoke irom svijeta, kako bi
se stvorili preduvjeti za odrivi razvoj i ouvanje
istog okolia. S obnovljivim vodikovim energetskim
20
sustavom otoci bi mogli podmiriti svoje energetske

potrebe, a bili bi ogledni primjeri za razvoj globalnih
vodikovih energetskih sustava. Tako otok Utsira
u Zapadnoj Norvekoj s dvije vjetroturbine i
vodenim elektrolizatorima opremljenim vodikovom
tehnologijom, opskrbljuje 220 stanovnika energijom
u jedinstvenom oglednom projektu njemakih tvrtki
StatoilHydro i Enercon.
Tematske cjeline skupa bile su:
tHMPCBMOBQFSTQFLUJWB HMPCBMOJUSFOEPWJV
opskrbi energijom te perspektive za obnovljive izvore
energije i vodik);
tPUPOBQFSTQFLUJWB QPTFCOPTUJPQTLSCF
otoka energijom, energetske potrebe otoka i
mogunosti);
tTUBOKFUFIOJLF TUBOKFUFIOJLF[BQSJNKFOV
obnovljivih izvora energije te proizvodnju, pohranu i
primjenu vodika);
tSB[NKFOBJTLVTUWB JTLVTUWBTPUPLBLPKJWF
imaju vodikove energetske sustave i onih koji imaju
planove za njihovu primjenu);
tFLPOPNJLB FLPOPNJLBPCOPWMKJWJIJ[WPSBJ
vodika te ekoloki trokovi) i
tGJOBODJSBOKFJQPUQPSF NFVOBSPEOJ
te programi i projekti vlada pojedinih zemalja za
GJOBODJSBOKFQSPKFLBUBPCOPWMKJWJIJ[WPSBFOFSHJKF

Prigodom prve tematske cjeline posveene
globalnoj perspektivi vodikove energetike i obnovljivih
izvora, zanimljiva predavanja odrali su strunjaci iz
.FVOBSPEOPHGPOEB[BPLPMJ(GEF), UNIDO-ICHET-a
i Sveuilia u Glamorganu iz Velike Britanije.
U drugoj, posveenoj otonoj perspektivi,
predavanja su odrali predstavnici Europske mree
za energetiku i ekologiju otoka (ISLENET), Fakulteta
strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu,
Centra za energetiku, klimu i odrivi razvoj Ris iz
Danske, koji djeluje u okviru Programa UN-a za okoli
(UNEP) i Instituta za napredne energetske tehnologoje
Nicola Giordano (ITAE) iz Messine na Siciliji.
EASY PROJEKTOM DO LOKALNOG ENERGETSKOG

SUSTAVA NA OTOKU BRAU
Posljednjeg radnog dana sudionicima je
predstavljen EASY projekt, kojeg su prezentirali Marco
Cardinaletti, koordinator projekta za opinu Anconu
i dr.sc. Zlatko Jankoski u ime projekta za otok Bra.
EASY projekt jedan je od onih iz programa Inteligentna
energija za Europu (Intelligent Energy Europe IEE),
BUFJFVSB.FVOBSPEOPHKFPCJMKFKBJ
istodobno se provodi u etiri priobalne zemlje.
Prema uputama EASY projekta, urbani
sustavi na Mediteranu trebaju postaviti odrivost
i energetsku uinkovitost kao glavne smjernice
za razvoj sustava opskrbe energijom u njihovim
decentraliziranim i udaljenim naseljima. Naime, u
okviru svojih energetskih strategija trebaju integrirati
lokalnu proizvodnju obnovljive energije, energetsku
uinkovitost i odrivo gospodarenje irih razmjera.

Unutar tako irokog okvira, opi cilj projekta EASY je
odrediti i iriti ideju o standardnom modelu lokalnog
energetskog sustava za mala i srednja decentralizirana
VSCBOBQPESVKBOB.FEJUFSBOV PUPDJ UVSJTUJLB
naselja i slino) kako bi se omoguio razvoj energetski
PESJWJI NBMJIJTSFEOKJI
[BKFEOJDB1SPKFLUFCJUJ
testiran na tipinim mediteranskim lokacijama u
*UBMJKJ [BMKFW1PSUPOPWP PQJOB"ODPOB
(SLPK HSBE
4ZLJFT
QBOKPMTLPK HSBE7JMBSFBM
J)SWBUTLPK PUPL
Bra, Splitsko-dalmatinska upanija). Ostvarit e
se tijekom dvije godine - od 1. prosinca 2007. do 1.
prosinca 2009. kroz pet programskih cjelina: 1.
7PFOKFJPSHBOJ[JSBOKFQSPKFLUBo4VEKFMPWBOKFo
Model EASY i njegova lokalna primjena; 4. Aktivnosti
LPNVOJLBDJKFJJSFOKBJOGPSNBDJKBJo;BKFEOJLF
aktivnosti na promociji rezultata.
Prema rijeima dr.sc. Z. Jankoskog iz Odjela za
gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije, u okviru
projekta trebalo je poduzeti brojne aktivnosti na otoku
Brau, uzimajui u obzir lokalne resurse, ogranienja i
mogunosti izvedivosti na lokalnoj razini, o emu je Z.
Jankoski rekao :
- Prvo smo napravili energetski pregled objekata
u vlasnitvu Splitsko-dalmatinske upanije na otoku
Brau te izradili energetsku bilancu otoka po sektorima
(kuanstva, usluna djelatnost, industrija). Potom smo
analizirali potencijale drvne mase, kao i mogunost
primjene solarnih kolektora te smo poduzeli aktivnosti
kojima bi objedinili sustav hrvatskog modela na ovom
otoku, odnosno dali lokalne smjernice namijenjene
svim zainteresiranim grupama (institucijama, trinim
i drutvenim sudionicima), odreujui ulogu i funkciju
za svakog od njih. Tu spada i obuka namijenjena
najvanijim kategorijama zainteresiranih grupa i
sudionika ukljuenih na ovoj lokalnoj razini. Tako
smo u svibnju o.g. kroz nekoliko radionica uspostavili
lokalni forum od predstavnika lokalne samouprave,
distributera elektrine energije i ukapljenog naftnog
plina, vodoopskrbe i turistikih zajednica. Koordinator
tog projekta je Ranko Vuji, direktor Razvojne agencije
Splitsko-dalmatinske upanije, a u njegovu realizaciju
su ukljueni i strunjaci s FESB-a, Hrvatskih uma,
Energetskog instituta Hrvoje Poar i UNDP-a iz
Hrvatske.
5JKFLPNPESBWBOKB,POGFSFODJKFPWPEJLV
upravo na Brau, odran je i trei radni sastanaka svih
partnera ukljuenih u EASY projekt. Na sastanku, koji
TVQSBUJMJJQSFETUBWOJDJEPNBFHGPSVNB SB[HPWBSBMP
se o provedbi projekta na svakoj od etiri odabrane
lokacije.
NAKON 2020. GODINE VODIK E BITI ENERGENT
BROJ 1
*EFKOJ[BFUOJLPWF,POGFSFODJKFJKFEBOPE
vodeih svjetskih strunjaka za vodikovu energetiku
QPUQSFETKFEOJLUNIDO ICHET
KFQSPGESTD'#BSCJS
Nakon dvanaestogodinjeg znanstvenog rada u SAD-u,
Bol nije izabran sluajno, jer se upravo na Brau ostvaruje EASY projekt
Prof. dr.sc. Frano Barbir, jedan od vodeih svjetskih

strunjaka za vodikovu energetiku, inicijator je Meunarodne
konferencije o vodiku u Hrvatskoj, u Bolu na Brau
vratio se u Hrvatsku i sada radi na splitskom FESB-u.

O prvoj Meunarodnoj konferenciji o vodiku, koju je
doveo u Hrvatsku, za HEP Vjesnik je rekao:
- Konferencija je bila vrlo uspjena. U
njezinom radu je sudjelovalo nekoliko vodeih
svjetskih znanstvenika i strunjaka iz podruja
vodikovog energetskog gospodarstva iz
uglednih meunarodnih organizacija kao to
su: Meunarodna agencija za energiju (IEA),
Zajednika tehnoloka inicijativa (Joint Technology
Initiative), UNIDO-ICHET, ali i vodeih svjetskih
energetskih korporacija (Shell, StatoilHydro).
Spomenut u tek potpredsjednika Shell Hydrogena
ili, pak, predsjednika organizacije International
Partnership for Hydrogen Economy. Obojica su
lanovi Predsjednitva novoosnovane organizacije
Zajednika tehnoloka inicijativa, koja e u Europi
Dr. sc. Z. Jankoski predstavio je EASY projekt
sljedeih pet godina odreivati prioritete za dodjelu

sredstava (priblino milijardu eura) projektima iz
podruja vodika i gorivih elija. Organizacija je
bila besprijekorna, prezentacije odline, a jedina
zamjerka odnosi se na izostanak veeg broja
otonih zajednica, koje bi mogle biti zainteresirane
za ovakve projekte. Bili su prisutni tek predstavnici
s otoka Lolland u Danskoj. Oni su ve realizirali
ono zato se ja ovdje zalaem, a to su razliite
instalacije obnovljivih izvora, ukljuujui i vodik te
biogoriva.
Zakljuci ove Konferencije pokazuju da se
sudionici slau u tomu da vodik mora odigrati svoju
ulogu u energetskoj budunosti, kao i u tome da su
upravo otoci prirodni poligoni za predstavljanje i
uporabu vodikovih tehnologija posebice u kombinaciji
s OIE. Meutim, nijedan ogledni projekt s vodikom ne
zajedno s kolegom Marcom Cardinaletti iz Italije
moe se primijeniti bez sudjelovanja lokalne zajednice

pa je zakljueno da s njom treba uspostaviti dijalog
te ga daljnjom komunikacijom i edukacijom nastaviti
tijekom i poslije implementacije te tehnologije. Pri
tomu je posebice vano predoiti sve dobrobiti za
lokalnu zajednicu, ne samo financijske, ve i one druge
poput: sigurne opskrbe energijom, ouvanje okolia i
drugih drutvenih ciljeva.
Prema onom to se u Bolu moglo uti, za vodik
tek dolazi bolje sutra. Ili, kao to je rekao Branko Ilja,
vlasnik tvrtke organizatora, upitno je samo hoe li se
gorive elije uvoziti ili izvoziti iz Europe. Brojni fondovi
su ve osnovani unutar EU i objedinjuju skoro sve
lanice, a mnogi investitori ulau upravo u razvoj
gorivih elija. Ukratko, svi predviaju da e poslije
2020. godine. vodik biti osnovni energent.
Meunarodni kolokvij o transformatorima u elektroenergetskom sustavu
Saeci pisanih radova - do 15. oujka 2009.

Studijski odbor A2 Transformatori Hrvatskog ogranka CIGR organizira Meunarodni kolokvij o
transformatorima u elektroenergetskom sustavu, odnosno o najnovijim spoznajama u podruju razvoja i
odravanja uinskih transformatora u elektroenergetskom sustavu.
Za Kolokvij, koji e se odrati od 12. do 14. studenog 2009. godine u Cavtatu, pozivaju se svi oni
koji ele sudjelovati s pisanim radovima, da do 15. oujka 2009. godine dostave saetak rada (na jednoj
stranici teksta) na engleskom jeziku, na internetsku adresu: transformer@hro-cigre.hr
Podrobnije informacije o Kolokviju mogu se pronai na internetskoj adresi:
www.hro-cigre.hr/Colloquium-Transformer/
(Ur.)
21
CIRED
Studijski odbor 3 Voenje, zatita, procesna informatika i telekomunikacije Hrvatskog ogranka

Meunarodne elektrodistribucijske konferencije s Prvog savjetovanja (3)
Koristan sadraj referata

s jasnim porukama
Studijski odbor 3 (SO 3) Voenje, zatita, procesna
informatika i telekomunikacija je tijekom Prvog savjetovanja
CIRED-a, odranog od 18. do 21. svibnja o.g. razmotrio est
preporuenih tema i to: Voenje pogona mree u funkciji
kvalitete opskrbe elektrinom energijom (jedan referat);
Voenje pogona na suelju mree i proizvodnog postrojenja
s izvorom obnovljive energije i kogeneracije (tri referata);
Zatita i automatika mree u funkciji kvalitete opskrbe
elektrinom energijom (pet referata); Tehniki zahtjevi
pred zatitom i automatikom proizvodnih postrojenja s
izvorom obnovljive energije i kogeneracije (nije bilo referata);
Mjerna pravila, mjerne usluge i mjerni podatci kao novi
izazov procesnoj informatici distribucijske djelatnosti u
trinim uvjetima (pet referata); Stanje i budunost vlastitog
telekomunikacijskog sustava za prijenos govora i procesnih
podataka (tri referata).
Zasjedanje SO 2 vodio je predsjednik Odbora Damir
Karavidovi, tajnik je bio Boris Krstulja a struni izvjestitelji
Boris Krstulja, Damir Karavidovi, Dubravko Balako i
Kreimir Majdeni.
Predstavljeno je 16 referata i autori su odgovorili
na sva tada postavljena pitanja, kao i na pitanja koja su
unaprijed postavili recenzenti te su doneseni zakljuci, koje
objavljujemo.
VOENJE POGONA MREE U FUNKCIJI KVALITETE
OPSKRBE ELEKTRINOM ENERGIJOM
t;CPHQMBOJSBOJISBEPWBJLWBSPWBVEJTUSJCVDJKTLPK
mrei, prekidi opskrbe elektrinom energijom neizbjene
su pojave koje uzrokuju neraspoloivost mree. Kako bi
se izbjeglo subjektivno poveanje neraspoloivosti mree
i upravljalo svim okolnostima u danim uvjetima, rjeenje
problema je uvoenje informacijskog sustava za obradu i
voenje ispada i planiranih radova (Outage Management
System ili kratica OMS).
t OMS se obvezno treba integrirati u sustav za
voenje pogona i biti automatiziran s funkcijama ovog
sustava, a mora koristiti i drugim poslovnim procesima
Operatora mree.
t Integriran u sustav za voenje pogona, OMS treba
davati izvjea o kakvoi opskrbe elektrinom energije, kao
i pokazatelje odstupanja od standardnih razina svake od
sastavnica koje odreuju kakvou opskrbe.
t Upravljanje prekidima isporuke elektrine energije
kod planiranih radova i kod ispada svakako je tema kojoj i
nadalje valja dati visoko znaenje u radu SO 3.
VOENJE POGONA NA SUELJU MREE I
PROIZVODNOG POSTROJENJA S IZVOROM OBNOVLJIVE
ENERGIJE I KOGENERACIJE
t Bliska budunost elektroenergetskog sustava
u Republici Hrvatskoj imat e posebno obiljeje, a to je
izgradnja velikog broja proizvodnih postrojenja s obnovljivim
izvorima energije i s prikljukom na distribucijsku mreu
(rasprena proizvodnja). Distribucijska mrea e postati
elektroenergetski sustav s novim znaajkama vlastite
pogonske dinamike, tokovima snaga, kvalitete napona,
.U takvim okolnostima, ureenje odnosa Operatora
distribucijskog sustava i korisnika distribucijske mree
(kupaca i proizvoaa), a u svezi s koritenjem mree,
postaje pitanje bitne vanosti za pogon distribucijskog
sustava.
t Za stvaranja preduvjeta za kvalitetno ugovorno
utanaenje koritenja mree, mjerodavne ustanove moraju
otkloniti nedoreenosti i neusklaenosti u zakonskoj
regulativi, a Operator distribucijskog sustava pak mora svaku
spoznaju o prijekoj potrebi ureenja razliitih uvjeta za
koritenje mree urediti donoenjem isprava iz svoje ovlasti
(tehniki uvjeti, pravila, smjernice, ).
t Prikljuenje, paralelni pogon s mreom i obraunska
mjerenja kod vjetroelektrana i sunanih elektrana imaju
tehnikih posebnosti pa utemeljenje uvjeta koritenja mree
za proizvodno postrojenje povlatenog proizvoaa treba
ispravno postaviti ve tijekom sagledavanja odrednica
prethodne elektroenergetske suglasnosti.
t Paralelni pogon industrijskog proizvodnog
postrojenja s kogeneracijom s distribucijskom mreom
ostvaruje poveanje raspoloivosti proizvodnog postrojenja
kroz skraenje vremena uspostave proizvodnog procesa
nakon kvara, kao i poveanje energetske uinkovitosti,
odnosno smanjenje trokova za proizvodnju toplinske i
elektrine energije. Koristi postoje i kroz mogunost isporuke
22
vika raspoloive elektrine energije u mreu i obrauna s

cijenom za povlatenog proizvoaa.
ZATITA I AUTOMATIKA MREE U FUNKCIJI KVALITETE
OPSKRBE ELEKTRINOM ENERGIJOM
t Zatita i automatika mree u funkciji kvalitete
opskrbe elektrinom energijom je, s gledita Operatora
distribucijskog sustava i korisnika mree, tema kojoj i nadalje
treba posvetiti dunu pozornost u radu SO 3, kako na
savjetovanjima, tako i u radu strunih radnih skupina koje
e osnivati.
t Primjena ureaja zatite, koji i u uvjetima tekim za
otkrivanje postojanja kvara ispunjavaju temeljne zahtjeve
svake zatite, mora u budunosti imati sredinje mjesto.
Ovim stavom se treba obvezno voditi kod planiranja nabave
novih ureaja zatite, kako kod izgradnje novih postrojenja,
tako i kod zamjena i rekonstrukcija postojeih.
t Rasprena proizvodnja elektrine energije, a ponajvie
njeno ukljuenje u mreu na distribucijskoj naponskoj razini,
bitno mijenja znaajke distribucijske mree. Donedavno
uobiajeni tok energije od izvora preko prijenosne te
distribucijske mree do potroaa, raspreni izvori mijenjaju, ne
samo po iznosu, nego i po smjeru. Brojni zahvati u distribucijskoj
mrei takoer utjeu na promjenu parametara distribucijske
mree (kompenzacija, nelinearna troila, promjena znaajki
vodova, ). Ureaji za trajno motrenje parametara mree
postaju prijeka potreba Operatora distribucijskog sustava za
ostvarenje njegove zadae tienja integriteta mree, uinkovito
voenje pogona i planiranje razvoja.
t Automatizacija distribucijske mree (kratica:DA)
svedena na srednjonaponsku 10(20)kV mreu predstavlja
sloeni skup funkcija koje se ostvaruju ugradnjom
sklopovske i programske opreme u postrojenjima, centrima
voenja i u dubini mree, te izgradnjom i revitalizacijom
komunikacijskog sustava slubi automatizacije. Unato
injenici to u mrei HEP Operatora distribucijskog sustava
postoji 350 postrojenja SN mree opremljenih s initeljima
DA, postupak automatizacije je previe spor. Izvedeni projekti
su se pokazali u potpunosti opravdani, jer su umnogome
pridonijeli poveanju pouzdanosti i raspoloivosti mree.
Zato treba novi pokret s primjenom novih prestinih
rjeenja koji bi obuhvatio cijelu SN mreu u Hrvatskoj.
t Prema Mrenim pravilima za elektroenergetski
sustav, jedna od odgovornosti Operatora distribucijskog
sustava je utvrivanje tehnikih uvjeta, pravila, preporuka,
smjernica i uputa za ureaje i opremu u mrei. Meu brojnim
ispravama koje se odnose na ureaje i opremu u mrei,
prepoznajemo i tehnika pravila koja se odnose na zatitu
distribucijskog sustava od kvarova i smetnji. Predlae se
osnivanje strune radne skupine koja bi predloila nacrt
Tehnikih pravila za digitalnu zatitu s ciljem ureenja to
vie pitanja temeljnih tehnikih, funkcionalnih, sklopovskih i
programskih znaajki, kao i pitanja uporabe digitalne zatite
u distribucijskom sustavu.
TEHNIKI ZAHTJEVI PRED ZATITOM I AUTOMATIKOM
PROIZVODNIH POSTROJENJA S IZVOROM OBNOVLJIVE
ENERGIJE I KOGENERACIJE
Budui da za ovu temu nije stigao niti jedan referat, a
s obzirom na vanost i aktualnost, SO 3 predlae obraditi je
kroz tehnike uvjete, tehnika pravila, smjernice i druge akte
operatora distribucijskog sustava.
Za male termoenergetske objekte (i one s kogeneracijom)
zadovoljavaju odrednice iz vaeih tehnikih uvjeta (Bilten
Vjesnika HEP-a 66). Za male vjetroelektrane i sunane elektrane
predlae se izrada i objava posebnih Tehnikih pravila.
MJERNA PRAVILA, MJERNE USLUGE I MJERNI

PODACI KAO NOVI IZAZOV PROCESNOJ
INFORMATICI DISTRIBUCIJSKE DJELATNOSTI U
TRINIM UVJETIMA
t Novije informatike tehnologije omoguuju
olakani pristup i prijenos podataka izmeu stratekih
informatikih sustava elektrodistribucije. Kljuni podaci
o elektroenergetskim postrojenjima i potronji postaju
pristupani potrebama planiranja, projektiranja i nadzora
mree. SCADA i GIS sustavi postaju bliski u koritenju.
Studijski odbor SO 3. zagovara primjenu jednake filozofije
u centrima distribucijske mree, tek prihvatljivo razliita
rjeenja i upravljanje ulaganjima u ove sustave iz centra, a
izbjegavanje neprihvatljivo razliitih rjeenja i nejednakih
Damir Karavidovi
mogunosti distribucijskih podruja u instaliranju i primjeni

(filozofija ravnomjernog razvoja).
t Rekonstrukcijom i izgradnjom niza sustava
daljinskog voenja u Operatoru distribucijskog sustava, dio
se oprema i s funkcijama za energetske analize mree ili DMS
funkcije (primjerice, dinamiko bojanje mree, prilagodba
optereenja, proraun tokova snaga i proraun kratkog
spoja). Bitno je da u konanici jedan takav sustav predstavlja
i podlogu za aurni tehniki informacijski sustav tvrtke.
Zagovara se prihvaanje metodologije za utvrivanje opsega
potrebnih podataka za navedene funkcije, koji e jamiti
prihvatljivu upotrebljivost funkcija, uz prihvatljiv odnos
izmeu uloenog vremena i truda i dobivenih rezultata.
t Duga je povijest razvoja pojedinanih funkcijskih
aplikacija u energetskim sustavima. Danas distribucijska
poduzea razvijaju nove poslovne procese s vie ukljuenih
organizacijskih i funkcionalnih cjelina. Razmjena mjernih i
poslovnih podataka je ila kucavica poslovanja sustava i zato
se u postojeim uvjetima treba teiti osmiljenoj integraciji
razliitih postojeih i novih aplikacija, unutar i izvan
distribucijskog drutva. Konani cilj je definirati zajedniki
model, koji se moe koristiti na razliitim tehnologijama i na
integracijskoj platformi kao zajedniki standard.
t IEC 61850 kao jedinstveni globalni protokol koji
standardizira sve komunikacijske potrebe izmeu fizikih
inteligentnih ureaja unutar TS-a jo nije dao sve to se
oekuje, a posebno u naoj praksi. SO 3 zagovara njegovu
uporabu, kako na staninoj, tako i na procesnoj razini. Kako
bi se pokrenula njegova snanija primjena, SO 3. predlae
izradu Tehnikih pravila za primjenu protokola IEC 61 850.
STANJE I BUDUNOST VLASTITOG
TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA ZA PRIJENOS
GOVORA I PROCESNIH PODATAKA
t U dananjim elektroenergetskim okolnostima
zahtijeva se brz i pouzdan sustav daljinskog nadzora i
procesnog upravljanja, za to je kljuno ostvariti pouzdanu
komunikaciju izmeu nadziranih udaljenih toaka i
centara nadzora. Uz lokacije koje su dohvatljive vlastitim
komunikacijskim sredstvima, kao to je bakrena i optika
kabelska infrastruktura, postoji odreeni broj lokacija koje su
komunikacijski pokrivene samo javnim telekomunikacijskim,
preteito GSM i GPRS mreama. Postoji opravdan rizik da u
sluaju izvanrednih okolnosti ti resursi nee biti dostupni.
Primjena vlastitih TETRA mrea predstavlja jedno od rjeenja
tog problema. SO 3 zagovara temeljito istraivanje i konano
opredjeljenje utemeljeno na gospodarskim i gleditima
osiguranja zadovoljavajue razine pouzdanosti i ilavosti
komunikacijskog sustava operatora distribucijskog sustava.
t Izrada projekta komunikacijskog sustava na temelju
izrauna oekivanog prometnog optereenja sustava
mora polaziti od to tonijeg opisa komunikacijskih navika
buduih korisnika sustava. Tijekom uporabe sustava dolazi
do neizbjenih odstupanja glede vrste i granica prometnog
optereenja. U odreenom trenutku prijeko je potrebno
utvrditi trenutani i budui intenzitet koritenja mree za sve
mogue i opravdane namjene i izabrati najpovoljnije uvjete,
rjeenja i vrijeme proirenja kapaciteta. Planiranje i izgradnja
vlastitog komunikacijskog sustava jest veliki izazov pred
kojim Operator distribucijskog sustava ne smije uzmaknuti
ve, dapae, istraiti za njega najkorisnije rjeenje i donijeti
odluke od dugorone vanosti.
STVORITI UVJETE ZA KORISNE RASPRAVE

Za Prvo savjetovanje i uz injenicu da je samo est
mjeseci ranije odrano savjetovanje HRO CIGR s istovjetnim
studijskim odborom, broj referata se moe smatrati
zadovoljavajuim. Takoer, takav broj je sukladan raspoloivom
vremenu za iznoenje referata i raspravu o pitanjima (tri sata).
Za jednu od preporuenih tema nije bilo prijavljenih referata,
to nam je pouka, jer sada moemo zakljuiti kako smo odredili
previe preporuenih tema s obzirom na raspoloivo vrijeme.
Radovi su prihvatljive kakvoe i nadasve praktinog i korisnog
sadraja s jasnim porukama.
Sadraj predstavljanja je dobro osmiljen (ukratko
predstaviti sadraj i cilj referata te odgovoriti na
recenzentska pitanja), ali se esto u oskudici vremena i
disciplini izlagaa izlaganje produljilo izvan predvienog
vremena i, stoga, valja poraditi na uvjetima za kakvou
predstavljanja referata. Stvaranje uvjeta za korisne rasprave
- vaan je zadatak za sljedee savjetovanje CIRED-a.
TOPLINA
HEP Toplinarstvo: zapoela sezona grijanja
Cijena i dalje jedan od

temeljnih problema poslovanja
Tatjana Jalui
U Zagrebu je, zbog podizanja tlaka i temperature vrelovoda na potrebne parametre te prebacivanja sustava grijanja na
zimski reim rada, dolo do puknua triju najstarijih dijelova magistralnih vrelovoda centralnog toplinskog sustava grada
Zagreba, ali 23. rujna o.g. ukljueno je grijanje i svim kuanstvima
Dolaskom jeseni i sputanjem vanjske
temperature, za HEP Toplinarstvo zapoinje nova
ogrjevna sezona, koja prema vaeim Opim uvjetima
za opskrbu toplinskom energijom (NN 129/2006. od
28. prosinca 2006.) zapoinje najranije 15. rujna, a
zavrava najkasnije 15. svibnja. U sezoni 2008/09. HEP
Toplinarstvo e toplinskom energijom opskrbljivati
115.645 kuanstava i 5.879 poslovnih prostora u
gradovima Zagrebu, Zapreiu, Samoboru, Velikoj
Gorici, Osijeku i Sisku.
Kako je protekao poetak ogrjevne sezone, to
je obavljeno u razdoblju izmeu dviju sezona te koje
su aktualnosti u toplinskoj djelatnosti, saznajemo od
Roberta Krkleca, direktora HEP Toplinarstva
ZA RAZLIKU OD ZAGREBA - U ZAPREIU,
SAMOBORU, VELIKOJ GORICI, OSIJEKU I SISKU
BEZ POTEKOA
S ukljuivanjem grijanja u objekte prikljuene
na na toplinski sustav zaposlenici HEP Toplinarstva
zapoeli su nakon 15. rujna o.g. Ono se obavljalo u
skladu s popisom prioriteta, prema kojem prednost
imaju vrtii, kole, domovi zdravlja te staraki,
srednjokolski i studentski domovi.
U Zagrebu je, zbog podizanja tlaka i temperature
vrelovoda na potrebne parametre te prebacivanja
sustava grijanja na zimski reim rada, dolo do
puknua triju najstarijih dijelova magistralnih
vrelovoda centralnog toplinskog sustava.
Stoga je putanje grijanja u pogon bilo oteano, ali
zaposlenici HEP Toplinarstva uspjeli su sanirati sva
puknua i osigurati nesmetano ukljuivanje grijanja.
Tako je do 23. rujna 2008. ukljueno grijanje
svim kuanstvima koja se toplinskom energijom
Polazni vrelovod iz TE-TO Zagreb
opskrbljuju iz centralnog toplinskog sustava

grada Zagreba. Naravno onima iji su upravitelji ili
predstavnici stanara prethodno dostavili potvrdu da
su svi radovi na unutranjim instalacijama zavreni i
da su zgrade spremne za ogrjevnu sezonu.
Pri ukljuivanju grijanja u Zapreiu, Samoboru,
Velikoj Gorici, Osijeku i Sisku nije bilo potekoa, osim
manjih tehnikih kvarova ili potrebe za odzraivanjem
ogrjevnih tijela.
RADOVI IZMEU DVIJE SEZONE
Izvan ogrjevne sezone, znai u razdoblju izmeu
sredine rujna i svibnja, zadaa HEP Toplinarstva je
redovito obavljanje preventivnih i korektivnih radova
na vrelovodnoj i parovodnoj mrei i u toplinskim
stanicama, kako bi sve pripreme za nastupajuu
ogrjevnu sezonu bile obavljene pravodobno.
Radovi na vrelovodnoj i parovodnoj mrei
ukljuuju obilazak i pregled ispravnosti armature u
oknima, a pri obilasku mree provodi se redoviti servis
zaporne i regulacijske armature. Uz navedene radove,
saniraju se i proputanja na cjevovodima te se obavlja
planska zamjena najstarijih dijelova mree.
Radovi u toplinskim stanicama tijekom
ljetnih mjeseci ukljuuju pregled, servis i provjeru
funkcionalnosti opreme potrebne za isporuku
toplinske energije. Uklanjaju su i svi nedostaci uoeni
za vrijeme trajanja ogrjevne sezone, koje zbog niskih
temperatura i potrebe za grijanjem nije bilo mogue
odmah popraviti.
Remonti su zapoeli 15. svibnja, a zavrili su
krajem kolovoza 2008. i tada su zapoele pripreme za
novu ogrjevnu sezonu.
Pogon Toplinske mree, koji toplinskom
energijom iz centralnog toplinskog sustava opskrbljuje
grad Zagreb, ove je godine tijekom ljetnog razdoblja
zamijenio priblino 500 metara vrelovodnih cijevi.
U okviru planskih radova, rekonstruirane su tri
vrelovodne toplinske stanice koje toplinskom
energijom opskrbljuju priblino 400 stanova. Takoer
je zamijenjena dotrajala regulacijska oprema u 30
toplinskih stanica, kao i 25 izmjenjivaa topline.
Pogon Posebne toplane, koji proizvodi i
isporuuje toplinsku energiju iz pojedinanih
kotlovnica u gradovima Zagrebu, Velikoj Gorici,
Zapreiu i Samoboru, zavrio je s remontima,
sanacijom i zamjenom opreme na svojim
postrojenjima 15. rujna o.g. Radovi su obavljeni na
15 kotlovnica i 64 toplinske stanice u Dubravi, 14
kotlovnica i 119 toplinskih stanica u Velikoj Gorici,
osam kotlovnica i 34 toplinske stanice u opini Centar
u Zagrebu te 12 kotlovnica i 70 toplinskih stanica
u Zapreiu, Samoboru i Gajnicama. Obuhvatili su
sanaciju kotlova i plamenika, zamjenu plinskih rampi i
uljnih vodova, sanaciju vrelovoda, remonte armatura u
kotlovnicama i toplinskim stanicama, remonte hvataa

neistoe i drugo.
Zaposlenici Pogona Osijek ovoga su ljeta
obavili remont hidraulike spojke VOITH, remont
parovodne mree koji ukljuuje remont kondenzne
garniture, upojnih bunara, okana, zaporne armature,
mjerno-regulacijske opreme i cjevovoda, potom
remont vrelovodne mree, koji obuhvaa popravak
okana, zaporne armature i toplinskih stanica, remont
proizvodnih postrojenja CTS-a na lokaciji stare Toplane,
remont blokovskih kotlovnica te su proveli ispitivanja
vezana za zatitu na radu i zatitu od poara.
Najvei remontni radovi Pogona Sisak provodili
su se u centralnim toplinskim stanicama, prije svega
u naselju Caprag. Jednako tako, preventivni radovi
i pregledi obuhvatili su sanaciju crpnih agregata i
ventila te automatike u podstanicama smjetenih u
stambenim zgradama.
NUNO POVEANJE CIJENE TOPLINSKE ENERGIJE
Kao to je poznato, cijena je jedan od temeljnih
problema poslovanja energetskih djelatnosti
proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom
energijom (vrele/tople vode i tehnoloke pare) tijekom
nekoliko proteklih godina.
Tomu je razlog nerealan odnos, s jedne strane,
rastuih cijena ulazne energije (goriva - mazut i zemni
plin), koje se formiraju bilo na slobodnom tritu,
bilo kroz odgovarajue druge vaee tarifne sustave
i cijene koje vrijede za maloprodajnu razinu iroke
potronje i kuanstava i, s druge strane, nerealno
niske ili nedovoljne razine cijena proizvedene toplinske
i elektrine energije u kogeneracijskim procesima i
toplinske energije u posebnim toplanama.
Ope je poznata i injenica da su cijene i uvjeti
opskrbe toplinskom energijom dugi niz godina pod
snanim pritiskom socijalne politike, bez subvencije
iz prorauna te pod stalnom kontrolom i pritiskom
jedinica lokalne uprave i samouprave. U skladu s
vaeim zakonskim odredbama, odluku o visini
tarifnih stavki i njihovom poetku primjene donosi
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetnitva, koje prethodno
treba ishoditi miljenje Hrvatske energetske
regulatorne agencije.
- Zbog spomenutih razloga, a u skladu s
odredbama Tarifnog sustava za usluge energetskih
djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe
toplinskom energijom, HEP Toplinarstvo je pripremilo
novi zahtjev za poveanje cijena toplinske energije
i uputilo ga Ministarstvu gospodarstva, rada i
poduzetnitva 30. svibnja 2008. godine. Na taj zahtjev
jo uvijek nismo dobili odgovor mjerodavnih institucija,
rekao je R. Krklec.
23
FORUMI
Upravni odbor Europskog udruenja korporativnih pravnika (ECLA) u Zagrebu
Hrvatska udruga dobar

domain europskim kolegama
Narcisa Kneevi
Sjednici Upravnog odbora Europskog udruenja

korporativnih pravnika (ECLA) u Zagrebu prisustvovalo je
26 sudionika iz razliitih zemalja
Za sudionike zagrebake sjednice organizirano je primanje

na Pravnom fakultetu, Sveuilita u Zagrebu...
... a sveana veera u Novinarskom domu
24
Posebno je bila zanimljiva

informacija o politikom zaokretu u
Francuskoj, jer predsjednik Sarkozy
je najavio osnivanje jedinstvene
profesionalne organizacije svih
pravnika, u okviru koje bi i
francuski korporativni pravnici
ostvarili dugo prieljkivani status,
odnosno lanstvo u jedinstvenoj
komori
Hrvatska udruga korporativnih pravnika bila
je domain Upravnom odboru Europskog udruenja
korporativnih pravnika (ECLA), koji je 17. i 18. listopada
svoju sjednicu odrao u Zagrebu. ECLA (European
Company Lawyers Association) je krovna organizacija
europskih korporativnih pravnika, koja danas obuhvaa
23 europske nacionalne strukovne pravnike organizacije
i broji vie od 29 tisua pravnika. Temeljna funkcija
nacionalnih organizacija je zatita profesionalnog
statusa korporativnih pravnika i briga o kontinuiranom
obrazovanju.
Hrvatska udruga korporativnih pravnika je tijekom
konferencije u Dublinu u studenom 2007. godine stekla
uvjete za ulanjenje u europsku obitelj, odnosno Europsko
udruenje korporativnih pravnika - ECLA-u.
ECLA se sastaje dva puta godinje, a na
spomenutoj sjednici Upravnog odbora bilo je prisutno
26 sudionika iz razliitih zemalja (Engleska, Irska,
Njemaka, Francuska, vicarska, Italija, panjolska...).
Tema zagrebake sjednice bila je proirenje ECLA-e na
ostale europske zemlje. Najprije se oekuje ulazak Rusije,
a na sjednici je ruska predstavnica prezentirala rad svoje
organizacije.
Prigodom izvjeivanja o programu rada
organizacija-lanica ECLA-e, za sudionike sjednice
posebno je bila zanimljiva informacija o politikom
zaokretu u Francuskoj. Naime, predsjednik Sarkozy
najavio je osnivanje jedinstvene profesionalne
organizacije svih pravnika, u okviru koje bi i francuski
korporativni pravnici ostvarili dugo prieljkivani status,
odnosno lanstvo u jedinstvenoj komori. Izdvajamo i
zanimljivo izlaganje kolege iz Italije, koji se osvrnuo na rad
talijanske udruge i njihova iskustva vezana na suradnju
organizacije sa head-hunterima.
Hrvatska Udruga osigurala je uvjete za kvalitetan
rad Upravnog odbora ECLA-e u Zagrebu, sudjelovala
u njenom radu i predstavila svoj rad. Boravak lanova
Upravnog odbora ECLA-e bio je prigoda da im se
predstavi Zagreb, odnosno Hrvatska. Primjerice,
organizirano je primanje na Pravnom fakultetu,
Sveuilita u Zagrebu te razgledavanje brojnih
znamenitosti Zagreba. Sveana veera u Novinarskom

domu te izlet u Opatiju su, uz slubeni dio programa
sjednice, pridonijeli iznimno dobroj ocjeni svih sudionika,
upuenu organizatoru, odnosno Hrvatskoj udruzi
korporativnih pravnika.
HRVATSKA UDRUGA KORPORATIVNIH PRAVNIKA
IZBLIZA
Inicijativom za osnivanje Hrvatske komore
pravnika u gospodarstvu, Hrvatska udruga
korporativnih pravnika svoju aktivnost zapoela je jo
2005. godine. Korporativni pravnici su, uvidjevi da
nema realne anse da se u dogledno vrijeme osnuje
Komora te zbog zatite interesa struke, ali i trgovakih
drutava u kojima rade - osnovali Udrugu, koja je
registrirana 1. lipnja 2007. godine. Pritom je zadrala
sve ciljeve definirane Inicijativom za osnivanje komore
korporativnih pravnika.
Inicijatori osnivanja komore pravnika u
gospodarstvu, zajedno s Hrvatskom gospodarskom
komorom, Hrvatskom obrtnikom komorom i
Savezom udruga pravnika u gospodarstvu, bili su
i inicijatori i potpisnici Izjave o poloaju pravnika u
gospodarstvu (Opatija 2005.), u kojoj je definitivno
naglaeno da pravnici zaposleni u trgovakim
drutvima nemaju definiran profesionalni status, za
razliku od ostalih kategorija pravnika (sudaca, javnih
biljenika, odvjetnika, dravnih odvjetnika). Oni su
organizirani u strukovne organizacije, primjerice
u Odvjetniko/Javnobiljenikoj komori ili im je
status reguliran zakonom. Cilj Udruge je promicanje
interesa pravne struke u gospodarstvu te strukovno
usavravanje korporativnih pravnika. Korporativni
pravnici i njihovi poslodavci naglaavaju nunost
definiranja profesionalnog statusa korporativnih
pravnika te izjednaavanja prava trgovakih drutava
na ostvarivanje prava na naknadu troka i u sluaju
kada poslodavca zastupa korporativni pravnik, a ne
samo u sluaju kada ga zastupa odvjetnik, kao sada.
Paralelno s tim nametnula se potreba za izmjenom
i dopunom prvenstveno Zakona o parninom
postupku, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o
vjebenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom
ispitu i drugih zakona.
Udruga danas broji priblino 200 lanova
iz cijele Hrvatske. lanovi Udruge su i pravnici
trgovakih drutava HEP grupe i aktivno sudjeluju
u radu njenih tijela (u Nadzornom odboru Narcisa
Kneevi, Odboru za suradnju s gospodarstvom
Irena Ratkovi Malbaa i Sandra Pemper i Odboru za
suradnju s Ministarstvom pravosua Boica Kezele).
U proteklom razdoblju, Udruga je koordinirala
edukaciju kolega na tribinama, okruglim stolovima s
predavaima, kako iz vlastitih redova, tako i uvaenih
kolega iz svih segmenata pravne struke. Spomenimo
i da, temeljem Ugovora o suradnji s Pravnim
fakultetom Sveuilita u Zagrebu, studenti provode
praksu u gospodarstvu.
SURADNJA
Sporazum o maarsko-hrvatskoj suradnji na formiranju Zbirke Munjara u Krievcima, potpisan

u europskoj godini interkulturnog dijaloga
Dobar primjer suradnje u

okviru povijesti elektroprivrede
Ante Sekso-Telento
Zahvaljujui suradnji s jednim od

najveih i najvanijih europskih
tehnolokih muzeja, budua
Zbirka Munjara kao dio
Gradskog muzeja Krievci, mogla
bi postati prvi hrvatski vei muzej
specijaliziran za elektroenergetiku
i elektroprivredu s nizom
autentinih eksponata i rijetko
vienih prvih ureaja i strojeva
Krajem srpnja ove godine u Budimpeti je
potpisan Sporazum o znanstvenoj suradnji i posudbi
objekata izmeu dva muzeja i to s maarske strane
njihov najvaniji nacionalni muzej znanosti i tehnike
Hungarian Museum of Science and Technology i
njegova podrunica Museum of Electrotechnics
oba iz Budimpete, a sa hrvatske strane Gradski
muzej Krievci. Potpisnici su najodgovornije osobe,
odnosno direktori muzeja iz Budimpete dr. J. B.
Varga i dr. I. Antal, a iz Krievaca prof. Z. Homen.
Supotpisnici Sporazuma su dr. S. Jeszenszky iz
Budimpete (dugogodinji direktor i sada savjetnik
Muzeja elektrotehnike), potom J. Trbus (dugogodinji
direktor Elektre Bjelovar) te potpisnik ovih redaka iz
konzultantske tvrtke Fortia d.o.o. iz ibenika.
Naglasimo da je Sporazum potpisan u 2008. europskoj godini interkulturnog dijaloga (European
Year of Intercultural Dialogue - EYID). Vrijeme je kada
Europa postaje kulturno raznolikija i kada se poveava
multikulturno obiljeje mnogih zemalja pa interkulturni
dijalog dobiva sve veu vrijednost u jaanju europskog
identiteta. Vrijedno je da upravo u toj godini projekt
prve "Munjare" iz hrvatskog grada Krievaca i njegova
veza s maarskom metropolom Budimpetom gradi
utemeljenje za dijalog meu tehniko-kulturnim
tradicijama dviju europskih zemalja. Projekt e se
nastojati i formalno ukljuiti u veliku europsku akciju
EYID.
PROJEKT S POTPOROM HRVATSKOG
VELEPOSLANSTVA U MAARSKOJ
Potpisivanje je u Maarskoj popraeno znatnom
pozornou i publicitetom (objavljen je napis u
uglednom asopisu Electrotechnica, na internetskim
stranicama muzeja) i to ne samo u muzejskim, nego
i u elektroprivrednim krugovima. Akciju je pratilo
i poduprlo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u
Maarskoj, koje e temeljem potpisanog Sporazuma
poduzeti potrebne akcije za realizaciju Sporazuma kod
mjerodavnog maarskog ministarstva.
U kontaktima s Veleposlanstvom, koji traju vie

godina, raniji veleposlanik (iz 2005. godine) izrazio
je namjeru da se ovim Projektom tehniko-kulturne
suradnje upozna maarska javnost, a posebno
hrvatska manjima u Maarskoj. Jednako tako, tada
je reeno da e se o akciji upoznati skupovi i radna
tijela maarskog Parlamenta, u kojima sudjeluju
predstavnici naeg Veleposlanstva, a ak je reeno da
bi o tom dobrom primjeru obnove hrvatsko-maarskih
veza u okviru tema iz povijesti elektroprivrede trebalo
obavijestiti i maarsku Vladu. Uvjereni smo da e
temeljem ostvarenog Sporazuma i novi ljudi u naem
Veleposlanstvu pridati jednaku vanost tom Projektu.
OSTVARIVA ZAMISAO O TZV. AKTIVNIM
EKSPONATIMA
Sporazum o suradnji se moe doista smatrati
znaajnim postignuem, jer omoguava suradnju s
jednim od najveih i najvanijih europskih tehnolokih
muzeja s fascinantnim zbirkama iz brojnih grana
tehnike. Nas zanimaju eksponati iz rane elektrifikacije
i Sporazum predvia dugogodinju posudbu iz
Budimpete u Krievce nekoliko krupnih izlobenih
objekata (poput kompleta motor-generator na
priloenoj slici). Znaajno je da se glavni izloci za
posudbu mogu staviti u pogon i time se ostvaruje
jedna od zacrtanih ideja budue Muzejske Zbirke
Munjara o tzv. aktivnim eksponatima. Planira se
ostvarenje brojnih drugih zamisli oko atraktivnih
prikaza izuma iz elektroenergetike, u suradnji sa
iznimno jakom ekipom muzealaca iz Maarske.
Budua Zbirka Munjara, kao dio Gradskog
muzeja Krievci, time bi mogla postati prvi hrvatski
vei muzej specijaliziran za elektroenergetiku i
elektroprivredu s nizom autentinih eksponata i
rijetko vienih prvih ureaja i strojeva. Neka kao
dokaz tomu poslui podsjeanje na veliku izlobu o
ranoj elektrifikaciji u Krievcima tijekom 2002. godine,
kada je prvi put u Hrvatskoj prikazan razvoj elektrine
rasvjete poevi od originalne lunice pa preko prvih
arulja Edisonovog ili Hanamanovog tipa. Ta izloba
je takoer organizirana u suradnji s maarskim
Muzejom, a o njenom uspjehu najbolje govore naslovi
iz tadanjeg HEP Vjesnika, poput Gradska Munjara
kao primjer uzorne tehnike i ljudske kulture, Povijest
i prolost za budunost i slini. Stoga je i ovu
akciju bilo vrijedno predstaviti itateljima poslovnog
mjesenika Hrvatske elektroprivrede.
Valja se nadati de e akciju stvaranja
jedinstvene Zbirke Munjara unutar Gradskog
muzeja u Krievcima poduprijeti naa nacionalna
elektroprivredna tvrtka i to na najviim razinama. Uz
akciju popularizacije tehnike i elektroprivrede meu
mladim naratajem Imam icu, razvoj muzejske
aktivnosti iz poetaka elektrifikacije predstavlja
temeljnu vrijednost za privlaenje irokih krugova
mlae populacije u tajne i izazove tehnike i njene
primjene u elektroprivrednoj struci.
Direktori muzeja iz Budimpete dr. Judit B. Varga i iz

Krievaca prof. Zoran Homen prigodom potpisivanja
Sporazuma u budimpetanskom Muzeju za znanost i
tehnologiju
Supotpisnici Sporazuma Josip Trbus, dugogodinji

direktor Elektre Bjelovar i dr. Sandor Jeszenszky,
dugogodinji direktor i sada savjetnik Muzeja
elektrotehnike iz Budimpete
Jedan od zanimljivih eksponata za posudbu u Krievce:

komplet dizelskog motora - istosmjerni generator
25
ANALIZA
Obeavajue tehnologije
s nultom emisijom CO2
Ugljen za proizvodnju elektrine energije predstavlja osnovni energetski resurs na kojemu se temelji razvoj gospodarstva
mnogih zemalja, a uz nuklearne elektrane i obnovljive energetske izvore - proizvodnja iste elektrine energije nazire se kroz
tehnologije istog ugljena, u ije se istraivanje i razvoj ulau golema sredstva i znanje
Ugljen je u svijetu najizdanije i iroko rasprostranjeno fosilno gorivo.
Otprilike 23 posto potreba za primarnom energijom te 39 posto za elektrinom
energijom namiruje se iz ugljena. Meunarodna energetska agencija IEA oekuje
poveanje potronje ugljena od 43 posto u razdoblju od 2000. do 2020. godine.
Prema procjenama, svjetska potronja elektrine energije e do 2030.
godine porasti od dananjih 16.100 TWh na 31.600 TWh godinje. U zemljama
EU se do 2020. godine oekuje godinji rast potronje elektrine energije od 1,6
posto godinje, to e rezultirati potronjom od priblino 4.000 TWh (porast od
priblino 800 TWh). U 2030. godini oekuje se godinja potronja elektrine energije
od priblino 4.300 TWh, a glavni dio te potronje pokrivat e elektrane na ugljen i
kombi elektrane na prirodni plin s po 28 posto. Nuklearna energija e u 2020. godini
pokrivati priblino 19 posto potronje, umjesto dananjih 32 posto. U pojedinim se
scenarijima predvia porast udjela obnovljivih izvora energije na priblino 23 posto.
Prema procjenama strunjaka, fosilna goriva e i nadalje pokrivati najvei
dio rasta potronje elektrine energije u svijetu, odnosno u 2030. godini - priblino
70 posto. Obnovljivi izvori energije e imati vanu ulogu u svjetskoj primarnoj
energetskoj strukturi, a u nekim zemljama svijeta porast e uloga i vanost
nuklearne energije.
TO JE UGLJEN?
Regije
Europa i Euroazija
Azija i Pacifik
Sjeverna Amerika
Afrika
Juna i Sredinja Amerika
Srednji Istok
Tablica 1. Rezerve ugljena s regionalnim udjelima [3]
Procjenjuje se da ugljena ima dovoljno za sljedeih 200 godina, to bi se moglo jo

produljiti zbog brojnih razvojnih postignua, odnosno otkria novih zaliha ugljena
zahvaljujui postojeim i poboljanim metodama istraivanja, kao i dostignua u
tehnikama rudarenja, koje e omoguiti koritenje danas neisplativih zaliha.
OBILJEJA KAMENOG UGLJENA KOJI SE KORISTI ZA PROIZVODNJU
ELEKTRINE ENERGIJE
Svojstva energetskog ugljena nisu standardizirana sa stanovita energetskih
postrojenja, ali se obino kreu u intervalima prema tablici 2. Granine vrijednosti
su dobivene dugogodinjom statistikom obradom energetskog ugljena na vie
desetaka termoenergetskih postrojenja.
Parametri ugljena
Ugljen je fosilno gorivo nastalo tijekom geolokog razvoja Zemlje. Izmjena

organske tvari i njeno pretvaranje u ugljen (treset, lignit, smei ugljen, kameni
ugljen, poluantracit i antracit, a u odreenim sluajevima i u grafit), dogaa se pod
utjecajem specifinih biolokih, fiziko-kemijskih i geolokih imbenika. Sr procesa
ugljenifikacije (karbonifikacije), predstavlja progresivno obogaivanje ugljikom i sve
vee osiromaenje kisikom. Po nastanku, ugljen se moe klasificirati na humusne,
sapropelne i liptobiolite, a primjenu u energetici nalaze humusni ugljeni.Priblino 70
posto termoenergetskih postrojenja loenih ugljenom upotrebljavaju kameni ugljen,
a ostala koriste smei ugljen i lignit.
Ovisno o vremenu nastanka i zemljopisnom podrijetlu, ugljeni imaju obiljeja
koja su vana za sposobnost skladitenje i izbor kotlovskog postrojenja.
UGLJEN
toplotna vrijednost (MJ/ kg)
gornja
doljnja
Tehnika analiza
ukupna vlaga (ds) (%)
ZALIHE KAMENOG UGLJENA U SVIJETU
kisik (%)
vodik (%)
hardgroverov indeks meljivosti
Procjenjuje se da postoji priblino 1.000 milijarda tona registriranih zaliha

ugljena u itavom svijetu, a moe ga se pronai na svakom kontinentu u vie od 50
zemalja (slika 1.).
Rezerve ugljena s regionalnim udjelima (na kraju 2003.

godine) (%)
36
30
26
6
2
<1
Poeljna vrijednost
to vea
26
48
maksimalno
12
povrinska vlaga (%)

sadraj pepela (ps ) (%)
to manji
sadraj hlapljivih tvari (ps) (%)
20 35
ukupni sumpor (%)

Elementarna analiza
duik (gt) (%)
klor (ps) (%)
to manji
maksimalno
15 20
minimalno
20
0,5 1
maksimalna veliina komada (mm)

udijel estica manjih od 0,5 mm / (%)
PEPEO
Analiza pepela (teinski udjeli) (%)
silicijev dioksid SiO2
aluminijev dioksid Al203
titanov oksid TiO2
eljezni oksid Fe2O3
kalcijev oksid CaO
magnezijev oksid MgO
kalijev oksid K2O
natrijev oksid Na2O
sulfid SO2
fosforov pentoksid P2O5
Karakteristine temperature pepela
t1 poetna deformacija (0C)
t2 toka omekavanja (0C)
t3 toka taljenja 0C
t4 toka teenja 0C
Indeks bubrenja
to manji
to manji
0,8 1,1
maksimalno
0,1 0,3
to vei
minimalno
45 35
40 130
50
maksimalno 15
45 75
15 35
0,4 2 ,2
1 12
0,1 2,3
0,2 1,4
0,8 2,6
0,1 0,9
0,1 1,6
0,1 1,5
to vee
to vee
to vea
to vea
to manji
ds ugljen u dostavnom stanju

ps potpuno suhi ugljen (bez vlage)
gt goriva tvar (bez pepela i vlage)
Slika 1. Zemlje s najveim rezervama ugljena (2003. godina)
Granina
vrijednost
Tablica 2. Okvirne (granine) vrijednosti energetskog ugljena
> 1 075
> 1 150
> 1 180
> 1 225
maksimalno
Nabava na svjetskom tritu onemoguava nabavu ugljena s jednakim

tehniko-tehnolokim parametrima pa postrojenja, a time i skladita, moraju biti
prilagoena za prijam i uporabu razliitih vrsta ugljena. Uporaba razliitih vrsta
ugljena trai mijeanje ugljena radi dobivanja optimalnih obiljeja za odreeno
termoenergetsko postrojenje.
Nepostojanje svjetskog standarda zahtijeva poznavanje vie standarda
zemalja velikih uvoznica ili proizvoaa ugljena. Najraireniji standardi su ASTM, AS,
BS, DIN i ISO.
Ugljen za proizvodnju elektrine energije predstavlja osnovni energetski resurs

na kojemu se temelji razvoj gospodarstva mnogih zemalja (tablica 6.).
Zemlja
Udjel u proizvodnji
(%)
Poljska
96
Juna Afrika
90
Australija
84
ZEMLJE UVOZNICE/IZVOZNICE KAMENOG UGLJENA
Kina
80
Meunarodna trgovina ugljenom naglo raste, to je prikazano u tablici 3.

Trenutano se proizvodi vie od 4 000 Mt/god, to je porast od 38 posto tijekom
posljednjih 20 godina. Proizvodnja ugljena je najbre rasla u Aziji, dok Europa biljei
smanjenje.
eka
71
Grka
69
Godina
1991.
Ugljen za energiju
(Mt)
225
Ugljen za koksiranje
(Mt)
179
Ukupno
(Mt)
404
Indija
66
SAD
56
Danska
52
Njemaka
51
42
25
1996.
294
194
488
Nizozemska
2000.
381
192
573
EU (1999.)
Tablica 3. Ukupna svjetska trgovina kamenim ugljenom

Koliina ugljena
(Mt)
Zemlja
Kina
1 500
SAD
900
Indija
320
Australija
250
Juna Afrika
240
Rusija
280
Indonezija
100
Poljska
90
Kazahstan
80
Ukrajina
60
Tablica 4. Najvei proizvoai ugljena (2003.)
TRANSPORT UGLJENA
Transport ugljena do potroaa ovisan je o udaljenosti. Na malim
udaljenostima ugljen se doprema transportnim trakama ili kamionima. Alternativno
se na manjim udaljenostima koristi hidrotransport. Sitni se ugljen pomijean s
vodom transportira u cijevima kao smjesa (pulpa). eljezniki transport se koristi na
veim udaljenostima, obino na tritu jedne zemlje. Rijeni transport je najjeftiniji i
koristi se uvijek kada za to postoje uvjeti.
U meunarodnoj trgovini obino se koristi transport brodovima u
rasponima od Handymax (40.000 do 60.000 DWT) i Panamax (priblino 60.000
do 80.000 DWT) do velikih Capesize brodova (vie od 80.000 DWT). Blizu 90 posto
meunarodne trgovine obavlja se morskim putom.
Najvee trite ugljena je u Aziji sa trenutano vie od 50 posto globalne

potronje ugljena. Priblino 16 posto globalne proizvodnje kamenog ugljena
(vie od 750 milijuna tona) kupuje se na meunarodnom tritu, pri emu ugljen
za termoelektrane ini veinu takve trgovine (smatra se sigurnim i pouzdanim
gorivom). Najvei svjetski uvoznik ugljena za termoelektrane je Japan (97,1 Mt
u 2004. godini, ostalo je koksni ugljen za proizvodnju elika), gdje se 28 posto
elektrine energije proizvodi iz ugljena. Primjerice, Danska - veliki zagovara
obnovljivih izvora energije je u 2004. godini iz ugljena proizvela 46 posto
elektrine energije.
Pojedini tradicionalni proizvoai ugljena poput Njemake i Velike Britanije
smanjuju subvencije svom skupom ugljenu i tako postupno smanjuju njegovu
proizvodnju u korist uvoznog ugljena.
Glavni uvoznici ugljena u 2003. godini
Koliina uvezenog ugljena

(Mt)
Japan
162
Republika Koreja
72
Kineski Taipei
54
Njemaka
35
Velika Britanija
32
Rusija
24
Indija
24
SAD
23
Nizozemska
22
panjolska
22
Tablica 5. Zemlje glavni uvoznici ugljena
Tablica 6. Proizvodnja elektrine energije iz ugljena (2000.)
SIGURNOST OPSKRBE
Trite ugljena je veliko, s mnogo razliitih proizvoaa i potroaa na svakom
kontinentu. Zalihe ugljena nisu koncentrirane u jednom podruju, to bi potroae
moglo uiniti ovisnim o sigurnosti zaliha i stabilnosti jedne regije. Mnoge se
zemlje oslanjaju na vlastite zalihe ugljena, kao Kina, SAD, Indija, Australija i Juna
Afrika. Ostale zemlje uvoze ugljen iz vie zemalja, uzimajui onaj koji je trenutano
dostupniji. Opskrba ugljenom je sigurna zbog sljedeeg:
zalihe ugljena su velike i bit e dostupne tijekom predvidive budunosti,
ugljen je dostupan iz vie izvora na dobro opskrbljenom svjetskom tritu,
ugljen se moe jednostavno skladititi u elektranama,
proizvodnja elektrine energije na temelju ugljena nije ovisna o vremenu,
za ugljen nisu potrebni posebni transportni putovi,
transportne putove dostave ugljena nije potrebno tititi.
CIJENE UGLJENA NA SVJETSKOM TRITU I TRENDOVI RASTA CIJENA
Predmet meunarodne trgovine iskljuivo je kameni ugljen. Manje kvalitetni
ugljeni (smei i lignit) to nisu, ali se koriste u zemljama proizvoaima.
Zanimljivo je pratiti kretanje cijena glavnih primarnih energenata na svjetskom
tritu u duljem vremenskom razdoblju (slika 2.). Cijene ugljena su samo djelomice
pratile promjene cijene nafte i plina i preteito su bile stabilne, s tendencijom
zadravanja stabilnosti i u budunosti. Ukupna trgovina ugljenom prelazi vrijednost
od 25 milijarda USD (2003.).
27
ANALIZA
Tehnologije
KORITENJE GOLEMIH SVJETSKIH REZERVI UGLJENA BEZ DOPRINOSA
GLOBALNOM ZATOPLJENJU
Izgaranjem ugljena proizvodi se i isputa u atmosferu priblino devet milijarda
tona CO2, a 70 posto od tog iznosa odnosi se na proizvodnju elektrine energije.
Neke druge procjene govore da na proizvodnju elektrine energije otpada jedna
treina od ukupno vie od 25 milijarda tona svjetskih emisija CO2.
Nove tehnologije istog ugljena razvijaju se s ciljem da se omogui koritenje
golemih svjetskih rezervi ugljena bez doprinosa globalnom zatopljenju. Budui
da ima mnogo elektrana na ugljen, iji vijek trajanja istjee u bliskoj budunosti,
njihovom zamjenom otvara se prostor za proizvodnju iste elektrine energije. Uz
nuklearne elektrane i koritenje obnovljivih energetskih izvora, proizvodnja iste
Slika 2. Kretanje cijena plina, nafte i kamenog ugljena u svijetu
elektrine energije nazire se kroz tehnologije istog ugljena, u ije se istraivanje i

razvoj ulau golema sredstva i znanje. Pojam isti ugljen u uem smislu odnosi
TRGOVINA CO2 CERTIFIKATIMA
se na ugljen oien od primjesa. Pojam tehnologije istog ugljena obuhvaa i
POVEALA CIJENE ELEKTRINE ENERGIJE
postupke kojima se, uz smanjenja emisije drugih tetnih plinova u atmosferu,
Liberalizacija trita elektrine energije u EU poetkom

devedesetih godina izazvala je snienje cijene elektrine energije kao
posljedicu smanjenja trokova proizvodnje. Obustavljeni su neracionalni
i skupi proizvodni kapaciteti, a zaustavljeno je i investiranje u nove
elektrane zbog niske cijene elektrine energije na tritu.
Od 2000. godine evidentan je, meutim, trend porasta cijena
elektrine energije. Od 2002.godine do poetka uvoenja trgovine
CO2 certifikatima (poetkom 2005.), cijene rastu na razinu ukupnih
proizvodnih trokova, koji omoguuju pokretanje novog investicijskog
ciklusa u elektroenergetici. Znaajan rast cijene od 30 eura/MWh
smanjuje i emisija CO2

Veliki udjel ugljika i tetnih balastnih sastojaka ine ugljen najveim
zagaivaem i proizvoaem CO2 emisija po jedinici proizvedene elektrine energije.
Razvoj tehnologija istog ugljena je odgovor na rastuu svijest i brigu za zatitu
okolia. Povijesno su tehnologije istog ugljena bile usmjerene na smanjenje emisija
sumporovih i duikovih oksida te krutih estica. Danas, u ozraju zabrinutosti za
klimatske promjene, pozornost se sve vie usmjerava prema smanjenju CO2 emisija.
Slijedi pregled tehnologija istog ugljena.
ISPIRANJE UGLJENA
ienje ugljena ispiranjem ve je uobiajena praksa u razvijenim zemljama,
krajem 1994. godine na 45 eura/MWh ostvaren u jeseni 2005. godine,
ime se smanjuju emisije pepela i SOx, a povoljno djeluje i na proces izgaranja.
preteito utemeljen na cijenama CO2 certifikata. Prema analizama
Ugljen se transportira do termoelektrane zajedno s mineralnim sadrajem koji je
njemakog instituta EWI, postoji 95 posto korelacija izmeu rasta
nesagorljiv, a moe sadravati i tetne sastojke (poput ive). Jedna od tehnologija
cijena elektrine energije i razine cijena CO2 certifikata. Trite CO2
odvajanja tetnih sastojaka iz ugljena prikazana je na slici 3.
certifikata je i organizirano da bi utjecalo na cijene elektrine energije,

kako bi se ostvarili eljeni uinci u zatiti okolia.
Procjenjuje se da ugljena ima dovoljno za

sljedeih 200 godina, to bi se moglo jo
produljiti zbog brojnih razvojnih postignua,
odnosno otkria novih zaliha ugljena
Slika 3. Ispiranje ugljena
zahvaljujui postojeim i poboljanim

metodama istraivanja, kao i dostignua
u tehnikama rudarenja, koje e omoguiti
koritenje danas neisplativih zaliha.
Ugljen se usitnjava i uvodi u spororotirajui bubanj u kojemu se nalazi

tekuina vee gustoe, tako da ugljen pluta, a tei mineralni materijal tone i sa dna
se odvodi iz bubnja. Proieni se ugljen potom melje u finu prainu pogodnu za
izgaranje.
ODVAJANJE KRUTIH ESTICA
Koritenjem elektrostatskih filtara (slika 4.) moe se iz dimnih plinova
odstraniti do 99,7 posto pepela. Rade prema naelu elektrostatskog polja u kojemu
28
istog ugljena
se estice elektriki nabijaju i skupljaju na anodi. Osim elektrostatskih filtara, koji su
Granine vrijednosti emisija (mg/m3)
u najiroj uporabi, koriste se i vreasti filtri.

Sumporovi oksidi
Europska unija
Hrvatska
200
200
Duikovi oksidi
200
200
estice
30
30
Tablica 7. Granine vrijednosti emisija novih postrojenja na ugljen snage >100 MW
Iz tablice 7. vidljivo je da je Hrvatska u potpunosti preuzela europske

norme o emisijama tetnih sastojaka iz novih elektrana na ugljen toplinske
Slika 4. naelo rada elektrostatskog filtra
REDUKCIJA SUMPORNIH OKSIDA (ODSUMPORAVANJE)

Sumporovi oksidi (SOx) nastaju tijekom procesa izgaranja goriva koje
sadri sumpor. Za odstranjivanje sumporovih oksida u konvencionalnim se
termoenergetskim postrojenjima najee koristi mokri postupak odsumporavanja
(slika 5.), kojim se iz dimnih plinova odstranjuje do 95 posto SOx. Dimni plinovi
reagiraju s rasprenom smjesom kalcijevog karbonata (vapnenac) i vode, pri emu se
stvara gips (kalcijev sulfat) koji se odstranjuje i koristi u graevnoj industriji.
snage >100 MWt .

POVEANJE TOPLINSKE ISKORISTIVOSTI POSTROJENJA
Dananje elektrane na ugljen u veini sluajeva su konstrukcije stare 2040
godina, s podkritinim parametrima pare (530 540 C i 140 180 bar), sa
toplinskom iskoristivou od 36 do 39 posto. (Neostvareni projekt Lukovo ugarje
predviao je stupanj iskorisitivosti >43 posto, dok zadnje izgraene njemake i
danske elektrane na kameni ugljen ostvaruju maksimalne stupnjeve iskoristivosti
od 47 posto). Najnovije konstrukcije elektrana na ugljen s ultra-nadkritinim
parametrima pare (>600 C i >300 bar) predviaju stupnjeve iskoristivosti vee od
50 posto.
Slika 5. Odsumporavanje mokrim postupkom
REDUKCIJA DUIKOVIH OKSIDA (NOX)

Znatnu redukciju emisije duikovih oksida moe se ostvariti ve primarnim
mjerama tijekom izgaranja, to se postie odgovarajuom konstrukcijom plamenika
i stupnjevitim dovoenjem zraka i goriva.Time se smanjuju maksimalne temperature
u jezgri plamena i smanjuje se koncentracija kisika u zoni izgaranja. Koliinu
proizvedenog NOx na taj se nain moe smanjiti na vrijednost manju od 300 mg/m3
(do 40 posto).
Sekundarne mjere za smanjenje emisije NOx, koje se primjenjuju iza zone
izgaranja, ukljuuju selektivnu nekatalitiku redukciju (SNCR), kojom se amonijak
uvodi u generator pare na mjestu gdje su temperature dimnih plinova od 850 C
do 900 C. Time se postie smanjenje emisije od priblino 70 posto. Uvoenjem
katalizatora ostvaruje se selektivna katalitika redukcija (SCR) kojom se moe
ostvariti smanjenje emisije NOx do 90 posto. Tim je postupkom do sada steeno i
najvee iskustvo.
Slika 6. Iskoristivost elektrana na kameni ugljen u svijetu
Elektrane na ugljen i plin s visokim stupnjevima iskoristivosti bit e i nadalje

nezaobilazna postrojenja za proizvodnju elektrine energije. Kad bi se sve postojee
elektrane na ugljen zamijenile suvremenim elektranama visoke iskoristivosti, u svijetu
bi se smanjile godinje emisije CO2 za 1,9 milijarda tona.
U tablici 8. na stranici 30 prikazana je usporedba pogona TE Plomin 1 i
odgovarajue suvremene termoelektrane na ugljen jednake snage, koja bi ula u
pogon 2012. godine. Jedina uoljiva razlika je prosjeni stupanj iskoristivosti, koji je
zbog poveanja parametara pare porastao s 35 na 42 posto. Posljedica toga je manja
koliina potrebnog ugljena za jednaku proizvedenu elektrinu energiju i posljedino
manja godinja emisija CO2, (manja za 111 ktCO2/god.). Iskazano kroz financijske
pokazatelje, to bi inilo utedu od 2,2 milijuna eura/god. uz pristojbu od 20 eura/tCO2.
29
ANALIZA
Parametar
Jedinica
Elektrina snaga
MW
TE Plomin 1
(1970.)
100
TE Plomin 1
(2012.)
100
Faktor snage
70,0
70,0
Faktor CO2
kgCO2/GJ
94,6
94,6
Prosjeni
35,0
42,0
Elektrina energija
MWh
613.200,0
613.200,0
Energija goriva
MWh
1.752 000,0
1.426 046,5
Donja toplinska vrijednost Hd
MJ/kg
25,0
25,0
Potronja ugljena
t/god.
252.288,0
205.350,7
Emisija CO2
t/god.
596.661,1
485.654,4
Cijena elektrine energije
eura/MWh
54,42
54,42
CO2 pristojba
eura/tCO2
20
20
Tablica 8. Usporedba TE Plomin 1 s odgovarajuom suvremenom elektranom

Slika 7. Integrirano rasplinjavanje s kombiniranim ciklusom (IGCC)
Slika 8. Kombinirano
postrojenje s rasplinjavanjem
u fluidiziranom sloju GFBCC
Usporedbe radi, ako bi se ostvario rad suvremene elektrane (snage 100 MW),
upravo toliki da proizvede jednaku koliinu CO2 kao i stara TE Plomin 1, to zahtijeva
malo vei faktor snage (86 umjesto 70 posto, ali je to je oekivano poveanje
zbog boljeg poloaja efikasnije elektrane u elektroenergetskom sustavu), tada bi
se ostvario godinji porast proizvodnje elektrine energije za koji bi trebalo 70
vjetroturbina od 1 MW uz oekivani faktor snage od 23 posto.
DODATNO IZGARANJE BIOMASE S UGLJENOM
Slika 9. Mogunosti skladitenja CO2
30
Biomasu ine razliiti proizvodi biljnog i ivotinjskog podrijetla poput granja,

piljevine, ostataka etve ili berbe plodova, ivotinjski izmet, komunalni i industrijski
otpad. Biomasa se smatra neutralnom sa stanovita proizvodnje CO2, zbog toga to
je nastala uzimanjem CO2 iz prirode, premda se dio CO2 proizvodi tijekom kultiviranja,
berbe i transporta biomase ili materijala iz kojega je nastala. Istodobno spaljivanje
biomase s ugljenom smatra se prijelaznom fazom u procesu supstitucije fosilnih
goriva i redukcije CO2. Dosadanja iskustva pokazuju da se moe spaljivati do 10
posto biomase s ugljenom bez nepoeljnih uinaka, s tim da postoje istraivanja o

podizanju udjela biomase do 50 posto. Koritenje biomase s tehnologijama izdvajanja
i skladitenja CO2 moglo bi osigurati ienje atmosfere od emisija CO2.
RASPLINJAVANJE UGLJENA
Rasplinjavanje ugljena je tehnologija koja, prema miljenju brojnih strunjaka,
ima obeavajuu perspektivu u smislu da nadomjesti dananje konvencionalne
tehnologije spaljivanja ugljena. Obino se koristi u sklopu kombiniranog postrojenja
plinske i parne turbine. Ugljen se ne spaljuje potpuno, ve se rasplinjava uz ogranienu
koliinu kisika te u reakciji s vodom stvara sintetski plin bogat vodikom.
Postrojenje za rasplinjavanje ugljena (slika 7.) primarna je komponenta
tehnologije s nultim emisijama. Za sada je tehnologija u fazi razvoja kojim bi se
dokazala njena komercijalna isplativost na velikim snagama potrebnim u energetici.
Danas postoje samo etiri postrojenja u svijetu koja koriste kombinirani ciklus
s integriranim rasplinjavanjem ugljena za proizvodnju elektrine energije. Njihov je
stupanj djelovanja 37 do 45 posto, s tim da postoje procjene da e budua postrojenja
ostvarivati stupanj iskoristivosti 50 do 60 posto.
IZGARANJE U FLUIDIZIRANOM SLOJU
Kada je brzina upuhivanja zraka za izgaranje dovoljno velika, podiu se
estice krutog goriva s reetke te izgaraju u fluidiziranom sloju. Kako bi se osigurala
homogena fluidizacija, esticama goriva se obino dodaje kvarcni pijesak finije
granulacije. Time se osigurava dobro mijeanje goriva i zraka te omoguuje izgaranje
kod relativno niskih temperatura od 850 900 C, to stvara male koliine toplinskog
NOx i smanjuje zaljakivanje. Sustav za kontrolu dodavanja goriva pogodan je za
prihvaanje kalcijevog karbonata (vapnenca), to omoguuje odstranjivanje sumpora
iz goriva ve u fazi izgaranja. Fluidizirani sloj omoguuje izgaranje svih vrsta krutih
goriva, od kvalitetnog ugljena do komunalnog otpada.
IZDVAJANJE CO2 IZ DIMNIH PLINOVA
Postoje brojne metode za izdvajanje CO2 iz dimnih plinova, ali jo nisu
optimirane za primjenu u termoenergetskim postrojenjima na ugljen. Njihov razvoj bio
je vie usmjeren na dobivanje istog CO2 za industrijske potrebe nego na smanjivanje
emisije CO2 iz energetskih postrojenja.
U buotinama za zemni plin, gdje je CO2 pomijean s metanom, separacija
je uspjeno provedena. U uporabi je nekoliko procesa, meu kojima je proces s
vruim kalijevim karbonatom energetski intenzivan i zahtijeva velika postrojenja,
monoetanolaminski proces kojim se dobiva vrlo isti CO2, pranje aminom, pranje
rashlaenim amonijakom pri emu se dobivaju kruti karbonati te membranski procesi.
Izdvajanje CO2 iz toka dimnih plinova koji nastaju izgaranjem sa zrakom je
skupo, budui da je koncentracija CO2 u zraku najvie do 14 posto. CO2 se tretira kao
bilo koji drugi polutant koji se apsorbira iz dimnih plinova prolaskom kroz otopinu
amina, a CO2 se oslobaa kasnije zagrijavanjem otopine. Ta se metoda takoer koristi
za izluivanje CO2 iz prirodnog plina. U procesu se troi energija to poskupljuje
postupak.
Postrojenje s integriranim rasplinjavanjem u kombiniranom ciklusu (IGCC)
koristi ugljen i vodenu paru da bi proizvelo vodik i ugljikov monoksid (CO) koji se
potom spaljuju u plinskoj turbini kombiniranog postrojenja s parnom turbinom, radi
proizvodnje elektrine energije. Ako se IGCC postrojenje napaja kisikom umjesto
zrakom, dimni plinovi sadre visokokoncentrirani CO2 koji se lagano moe odstraniti
postupkom pranja u aminovoj otopini, za otprilike polovicu cijene u odnosu na
postrojenje koje koristi izgaranja sa zrakom. U SAD radi desetak takvih postrojenja.
Razvoj IGCC postrojenja koja za izgaranje koriste isti kisik predvia ukljuivanje
reaktora za oksidaciju CO s vodom (shift-reaktor), tako da e se nastali plin sastojati
samo od CO2 i vodika. Prije izgaranja vodika odvajat e se CO2 iz smjese, tako da
e se za proizvodnju elektrine energije koristiti kao gorivo samo vodik, dok e se
komprimirani CO2 odlagati.
Tehnologija izgaranja s istim kisikom (oxy-fuel) mogla bi se koristiti za

obnavljanje postojeih postrojenja na ugljenu prainu, koja su okosnica proizvodnje
elektrine energije u mnogim zemljama pa time znaajno pridonijeti smanjenju
isputanja CO2 u atmosferu.
Trenutana je iskoristivost IGCC postrojenja priblino 45 posto. Odvajanje CO2
iz procesa rasplinjavanja ugljena u nekim od izvedenih postrojenja ve se ostvaruje s
niskim pogonskim trokovima. Jedno od njih je Great Plains Synfuels Plant u Sjevernoj
Dakoti, gdje se godinje rasplinjava est milijuna tona lignita, proizvodei tako isti
umjetni prirodni plin.
GEOLOKO SKLADITENJE CO2 (SEKVESTRACIJA)
Sekvestracija je jedna od tehnologija istog ugljena koja podrazumijeva
odvajanje CO2 te njegovo skladitenje duboko u unutranjosti Zemlje s ciljem
sprjeavanja prodora u atmosferu.
Na slici 9. prikazane su razliite mogunosti geolokog skladitenja CO2:
CO2 se komprimira u naputeni rudnik ugljena iz kojega potiskuje CH4
(metan) koji se moe koristiti kao gorivo,
CO2 se skladiti pod tlakom u geolokom sloju zasienom slanom vodom,
CO2 se komprimira u naftnu buotinu poboljavajui iscrpljivanje nafte.
Dosadanja su istraivanja pokazala da su prikazane tehnologije skladitenja
CO2 tehniki provedive, a sada se ulau napori da se dokae njihova komercijalna
isplativost za koliine koje se proizvode u velikim energetskim i industrijskim
postrojenjima.
Izdvojeni CO2 iz dimnih plinova moe se korisno komercijalno upotrijebiti za
poboljanje iscrpljivanja nafte. To je primijenjeno u Zapadnom Teksasu te danas vie
od 3.000 km cjevovoda spaja naftna polja s brojnim izvorima CO2 u regiji.
U Great Plains Synfuels Plant u Sjevernoj Dakoti izdvaja se otprilike 13.000
tona CO2 na dan i od toga 5.000 tona se transportiraCO20 kilometarskim
cjevovodom u Kanadu za poboljanje iscrpljivanja nafte. U naftnom polju
Weyburn na taj se nain odlae priblino 85 prostornih metara ugljinog dioksida
po barelu proizvedene nafte, a ukupno e tijekom ivotnog vijeka oCO20 godina
biti pohranjeno 19 milijuna tona CO2.
Ukupno se u SAD godinje koristi 32 milijuna tona CO2 za poboljanje
iscrpljivanja nafte, od ega je 10 posto iz antropogenih izvora.
Prvi industrijski spremnik CO2 u svijetu bio je onaj u Norvekom nalazitu
plina Sleipner u Sjevernom moru, gdje se milijun t/god. komprimiranog tekueg CO2
separiranog iz metana utiskuje u spremnik na dubini od priblino kilometar ispod
razine morskog dna i tamo trajno odlae. Investicija za sekvestracijsko postrojenje
od 80 milijuna USD bila je otplaena u roku od 18 mjeseci, izraunato temeljem
neplaanja pristojbe na ugljik, koja je iznosila 50 USD/toni CO2. Pretpostavlja se da je u
tom pjeenjaku (Utsira) mogue pohraniti ukupno 600 milijarda tona CO2.
U zapadnoj se Australiji predlae projekt prirodnog plina (Gorgon projekt) koji
e od 2009. godine davati prirodni plin sa 14 posto CO2. Odvajanje CO2 i njegova
geosekvestracija smanjit e emisije projekta sa 6,7 milijuna na 4 milijuna tona
CO2 godinje.Drugo potencijalno koritenje CO2 u strategiji njegovog odlaganja
je ubacivanje u duboka, teko dostupna leita ugljena, odakle istiskuje metan.
Trenutano ekonomska strana napredne ekstrakcije metana iz ugljenokopa nije tako
povoljna kao poboljanje iscrpljivanja nafte, ali je njen potencijal velik.
Potrebe za odlaganjem CO2 daleko premauju dananju mogunost uporabe, ali
prikazani primjeri pokazuju praktinu provedivost tih postupaka. Sigurnost i trajnost
odlaganja su kljuna pitanja u razmatranju geolokog skladitenja.
Izvornik: Pregledni lanak objavljen u asopisu Energija, broj 4, 2007. godine, (autori: prof. dr.
sc. eljko Bogdan s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Stanislav-Anto ivkovi
s Rudarsko-geoloko-naftnog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu, Vladimir Dokmanovi iz EKO
energetskog konzaltinga i Jusuf Meri iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine)
(U iduem broju o ekonomskoj i ekolokoj perspektivi proizvodnje elektrine energije iz ugljena
te o tehnolokoj razini elektrana na ugljen u svijetu i Europi)
31
ZAHVATI
Prvi kapitalni remont Bloka K Termoelektrane - toplane Zagreb
Izazov za nae i strunjake

General Electrica
U Hrvatskoj se prvi put obavlja
tako opsean remont plinskih
turbina najveih u HEP-u, a
i strunjaci General Electrica
prvi put remont dviju plinskih
turbina obavljaju paralelno
Pokrie za odlazak u Pogon TE-TO Zagreb

sredinom listopada o.g. ovoga puta nije izgradnja
novoga Bloka L, koja planski odmie i o kojoj
emo itatelje HEP Vjesnika potanko izvijestiti u
iduem broju, nego prvi kapitalni remont njegovog
starijeg brata Bloka K. Uvodne informacije o tom
vanom i delikatnom zadatku doznajemo od novog
direktora Pogona TE-TO Zagreb mr. sc. Perice Jukia,
a dodatne pojedinosti od rukovoditelja Odjela za
strojarstvo Damira Boievia.
Direktor P. Juki s osobitim ponosom
naglaava da je rije o najsuvremenijem i
najekonominijem postrojenju, kako u HEP-u, tako i
u ovom dijelu june Europe.
LJUDI ZASLUNI ZA AK 98 POSTO
RASPOLOIVOSTI POSTROJENJA
Da podsjetimo, Blok K je zapoeo radom i
svoje prve megavatsate plasirati u elektrenergetski
sustav jo 2000., ali je njegova komercijalna
proizvodnja zapoela tek od 2003. godine. Blok od
202 MWe i 140 MWt s ima dvije plinske turbine
Direktor TE-TO Zagreb Perica Juki: na Blok K je

najsuvremenije i najekonominije postrojenje u ovom
dijelu june Europe
32
General Electrica u kombi-kogeneracijskom procesu

s parnom turbinom ALSTOM. Visoku uinkovitost
postrojenja potvruje 84 posto iskoritenja
toplinske energije goriva, dok se iskoristivost po
proizvodnji elektrine energije kree izmeu
minimalno 51 posto do maksimalno 62 posto.
Vremenska raspoloivost postrojenja
posljednjih godina, zadovoljno naglaava P. Juki,
nije bila nia od 98 posto, za to su najzasluniji
ljudi osoblje Slube za proizvodnju i osoblje
Slube za odravanje - svi znalci svog posla.
Nakon 48.000 radnih sati plinskih turbina,
sukladno strogo propisanim uvjetima rada, na redu
je njihov prvi predvieni kapitalni remont, koji je
zapoeo 3. listopada i trajat e do 14. studenoga
o.g. Tijekom ovog kapitalnog remonta, saznajemo,
moraju se otvoriti kuita kompresora i plinske
turbine, a rotor zajedno s lopaticama izvaditi
iz kuita i obaviti ienje i UZV ispitivanje
materijala. Takoer se radi ispitivanja iz kuita vade
unutranji elementi.
Saznajemo da je Blok K tijekom svog
dosadanjeg rada proizveo 11 milijuna MWh
elektrine i devet milijuna GWh toplinske energije.
PO MNOGO EMU JEDINSTVENI REMONT
D. Boievi nas upoznaje s nainom
odravanja ovog postrojenja, odnosno s injenicom
da je jo pri kupnji plinskih turbina s General Electric
ugovoreno njihovo 12 - godinje odravanje.
Naime, uz tehnologiju takve sofisticirane opreme
poznate samo strunjacima General Electrica,
spomenuti Ugovor jami isporuku svih potrebnih
dijelova, raspoloivost izmeu dva remonta i
remonte. Zbog svega toga, to se inae ne moe
pronai na tritu, General Electric ima svoje servise
irom svijeta, a Bloku K je na usluzi onaj Hrvatskoj
Dragica Jurajevi
najblii, stacioniran u Maarskoj za zemlje istone

Europe.
Remont je uobiajeno zapoeo - s pranjem
kompresora turbina, za to su bili obvezani
zaposlenici Bloka i to u roku od dva dana. Remont
plinskih turbina, ija je raspoloivost i proizvodnja
za hrvatski elektroenergetski sustav iznimno
dragocjena, valja zavriti u najkraem roku, a
propisano je 27 radnih dana. Svako produljenje
tog roka se plaa, odnosno za kanjenje poslova
naplauju se penali. Meutim, dobivaju se i bonusi
za skraenje roka. Stoga se ovdje radi i po 20 sati
dnevno.
U poslovima remonta sudjeluje 30
meunarodnih strunjaka iz General Electrica
(Maari, Talijani, Amerikanci), a prema potrebi se
ukljuuju i pojedine domae tvrtke, istina rijetko.
Glavni trojac ove remontne prie Bloka K
su Damir Boievi, glavni koordinator, Nikola
Bandalovi zaduen za regulaciju i mjerenje (RIM)
te Dominic Nemo u dijelu elektropostrojenja.
Odravanje ostale opreme Bloka K kotlova, parne
turbine i ostalih popratnih postrojenja, ugovorena
su sa tvrtkom Siemens.
D. Boievi naglaava da se prvi put obavlja
tako opsean remont plinskih turbina najveih
u Hrvatskoj, a i strunjaci General Electrica tvrde
da do sada nikada nisu paralelno obavljali remont
dviju plinskih turbina.
DOBRA I PRAVODOBNA PRIPREMA OLAKAVA
POSAO
Spomenimo da je cjelokupna logistika potpora
u ingerenciji General Electrica i sve potrebne dijelove
dostavili su pravodobno, odnosno unaprijed. Stoga je
dio opreme privremeno odloen i u drugim dijelovima
TE-TO. Dakako, sve to olakava planirane poslove
Dijelovi izvaeni iz plinskih turbina bit e upueni u najblii servis General Electrica u Maarskoj, gdje e biti obnovljeni i
ponovno e se ugraditi sljedee godine
Demontaa rotora plinske turbine kljuni je trenutak remonta (zabiljeen je u tri sata ujutro)
Novi dijelovi komora izgaranja plinskih turbina ekaju ugradnju
Strunjak General Electrica pregledava izvaene turbinske

statorske lopatice
33
ZAHVATI
Prvi kapitalni remont Bloka K Termoelektrane - toplane Zagreb
Rotor 1 plinske turbine privremeno u strojarnici parne turbine Bloka C, spreman je za zamjenu lopatica 1. i 2. turbinskog stupnja
Damir Boievi u drutvu strunjaka zatite na radu iz

General Electrica
Strunjaci Ekonerga ispituju leajeve generatora
i omoguuje da se takav zahtjevni remont, koji je

izazov i strunjacima TE-TO Zagreb i strunjacima
General Electrica, obavi sukladno terminskom planu
i bez veih potekoa. Turbine e biti spremne za
pogon 15. studenoga o.g.! Saznajemo da e sljedee
godine, nakon novih njihovih 8.000 sati rada, uslijediti
manji remont, za kojeg se planira 12 dana, a tom e se
prigodom obaviti pregled komora izgaranja.
34
Remont plinskih turbina podrazumijeva i remont pripadajueg elektrinog generatora
Na sugovornik D. Boievi dobar je

poznavatelj postrojenje Bloka K, jer je aktivni
sudionik njegova ivota od trenutka sklapanja
Ugovora, znai od kupnje plinskih turbina od
General Electrica. On je, stoga, zaduen za sve
kontakte s njihovim strunjakom za kontakt.
Oboruani najvanijim informacijama
o remontnim radovima, prigodom obilaska
rastavljenih dijelova plinskih turbina mogli smo

s razumijevanjem pratiti naeg sugovornika.
Ovdje su, primjerice, rotor izvan statora teak
30 tona, turbinske statorske lopatice, komore
izgaranja, leajevi generatora zamjetna je ivost i
uurbanost, a sve radove budno nadzire strunjak
za sigurnost i zatitu na radu iz General Electrica.
NOVE TEHNOLOGIJE
Ugraena nova kompaktna sklopna aparatura serije Sigma u trafostanicu Lanite Elektre Zagreb
Rezultat vlastite pameti

Sklopne aparature serije Sigma
rezultat su vlastitog razvoja u drutvu
Konar Elektrini aparati srednjeg
napona, uz potporu strunjaka iz
Elektre Zagreb, a nova generacija
kompaktnih sklopnih aparatura
osmiljena je s ciljem olakanja
ugradnje i nadzora te znaajnog
smanjenja potrebe za eksploatacijskim
odravanjem srednjonaponskog dijela
distribucijskih trafostanica
Nova kompaktna sklopna aparatura (ring main
unit) Sigma 24-2VT, s tvornikim brojem 0001, ugraena
je 2. travnja 2008.godine u trafostanicu Lanite Elektre
Zagreb (TS br. 1779), gdje e biti u pogonu na nazivnom
naponu 20 kV. Njenu ugradnju obavili su terenski timovi
Elektre Zagreb, u nazonosti razvojnog tima iz drutva
Konar Elektrini aparati srednjeg napona.
SMANJENA POTREBA ZA ODRAVANJEM
Sklopne aparature serije Sigma rezultat su
vlastita razvoja u drutvu Konar Elektrini aparati
srednjeg napona, uz potporu kolega iz Elektre Zagreb,
ponajprije Marka poreca - rukovoditelja Odjela za
pripremu i tehnoloki razvoj, Darka Lulia - voditelja
kabelske grupe te njihovih suradnika, kako bi proizvod
to bolje zadovoljio potrebe trita i oekivanog daljnjeg
razvoja elektrodistribucijskog sustava. Kreirane su kao
neproirive, kompaktne izvedbe, metalom oklopljene i
plinom (SF6) izolirane aparature, za nazivni napon 12
i 24 kV. Namijenjene su za razvod elektrine energije u
transformatorskim stanicama, za nazivnu struju do 630 A
(2500) kVA, 10(20)/0,4 kV.
Razvoj vakuumskih distribucijskih sklopnih
aparatura tipske oznake Sigma temeljen je na svim
teorijskim spoznajama te na najboljim elementima i
sklopovima do sada razvijenih, u proizvodnji prihvaenih
i u praksi potvrenih sklopnih aparatura (VDA, VDAP)
i sklopnih modula (KSMA, KSMV) iz proizvodnog
programa drutva Konar Elektrini aparati srednjeg
napona, na to ukazuje i simbol u tipskoj oznaci - znak
za sumu ili zbroj.
Nova generacija kompaktnih sklopnih aparatura
osmiljena je s ciljem olakanja ugradnje i nadzora
te znaajnog smanjenja potrebe za eksploatacijskim
odravanjem srednjonaponskog dijela distribucijskih
trafostanica. Naime, na vie od deset tisua do sada
isporuenih polova u raznim varijantama tako graenih
sklopnih aparata (vakuumskih sklopki i vakuumskih
prekidaa proizvedenih u Konar EASN) praktino nije
bilo nikakvih kvarova pa je i Sigma jo jedan proizvod
na kojem ne postoji potreba za eksploatacijskim
odravanjem primarnog dijela strujnog puta.
Razvijene temeljne konfiguracije udovoljavaju

potrebama elektrodistribucijske mree s dva vodna i
jednim transformatorskim poljem (2VT), s tri vodna i
jednim transformatorskim poljem (3VT) te s dva vodna
i dva transformatorska polja (2V2T). Na poseban
zahtjev izvode se i aparature s etiri vodna i jednim
transformatorskim poljem (4VT) te aparature s tri vodna i
dva transformatorska polja (3V2T).
Svaka varijanta ima zasebno plinonepropusno
kuite od nehrajueg elinog lima (stupanj zatite
IP 65), u koje su smjeteni sklopni i ostali elementi
strujnog puta. Kuite je ispunjeno plinom - sumpornim
heksafluoridom (SF6), koji slui za izoliranje meu
elementima i prema uzemljenom kuitu.
Proces sklapanja u prekidau transformatorskog
polja, kao i u troploajnim rastavnim sklopkama vodnih
polja, provodi se u vakuumskim komorama. Plin SF6, pod
tlakom punjenja od 1,3 bara, slui samo kao izolacijski
medij meu elementima strujnog puta i prema kuitu,
odnosno zemlji, dok se elektrini luk gasi iskljuivo
u vakuumskim komorama i potpuno je odvojen od
okruenja plina SF6. Pritom su sve elektrine znaajke
zadrane i kod tlaka SF6 plina od 1 bara, odnosno kod
tlaka zraka iz okoline.
Pogonski mehanizmi sklopnih aparata smjeteni su
na prednjoj strani aparatura iza poklopaca, s dostupnim
elementima za runo upravljanje i nadzor. Prikljuni
odjeljci su meusobno pregraeni, a s prednje strane
zatvoreni pojedinanim poklopcima. Stupanj zatite
osoba od dodira dijelova pod naponom ili unutarnjih
pominih dijelova i elektrinih ureaja od prodora stranih
krutih tijela (IEC 529/1976 ) je IP 3X .
Sonja Ivani Unger

Snimio: Tomislav abraja
Kompaktna sklopna aparatura Sigma 24-2VT, s tvornikim

brojem 0001, u TS Lanite
MAKSIMALNA AUTOMATIZACIJA
TRANSFORMATORSKIH STANICA
Kompaktne sklopne aparature serije Sigma
primarno se grade i isporuuju s jedinstvenim pogonskim
mehanizmom za pokretanje svih aparata u sve poloaje.
Ravnopravna opcija su aparature s posebnim pogonskim
mehanizmima za svaki sklopni aparat. U oba sluaja, uz
obvezno runo upravljanje, mehanizmi omoguavaju
daljinsko upravljanje sa svim sklopnim aparatima u
sve poloaje, a time i maksimalnu automatizaciju
transformatorskih stanica u kojima se koriste.
Zatita energetskog transformatora je s
vakuumskim prekidaem u transformatorskom polju,
koji je opremljen obuhvatnim strujnim zatitnim
transformatorima na kabelima u prikljunim odjeljcima
te s posebnim nadstrujnim samonapajanim relejom
i aktuatorskim okidaem pod poklopcem pogonskog
mehanizma prekidaa.
Na doljnjoj prednjoj strani kuita su prikljuni
(kabelski) odjeljci s provodnim izolatorima u jednoj
ravnini. Odjeljci polja su meusobno odvojeni metalnim
pregradama, a s prednje strane zatvoreni poklopcima sa
stupnjem zatite IP 3X, bez otpornosti na elektrini luk.
Na poseban zahtjev, mogu se izvesti prikljuni odjeljci
otporni na unutranji elektrini luk.
Razvojni tim, Konar-EASN: Tomislav abraja, Marko

Uremovi, dr.sc. Radovan Miloevi, Darko Huzmi,
Kreimir Romac i Josip Rimac
Aparatura serije Sigma 24 tipski je ispitana prole

godine u neovisnom ispitnom laboratoriju CESI u Italiji,
u skladu sa zahtjevima normi IEC 62271-200, IEC
62271-100, IEC 60265-1, IEC 62271-102. Tim strunjaka
iz Elektre Zagreb obavio je preuzimanje i bio je nazoan
ponovljenom rutinskom ispitivanju aparature Sigma 24
tv. broj 0001 u ispitnoj stanici Konar - Elektrini aparati
srednjeg napona.
Prema dogovoru pomonika direktora Elektre
Zagreb Nevena Lang Kosia i rukovoditelja osiguranja
kvalitete u Konar - Elektrini aparati srednjeg napona
Darka Huzania, zaposlenici Elektre Zagreb e godinu
dana pratiti aparaturu u pogonu, kako bi se njena
ispravnost i pouzdanost potvrdila i u praksi.
35
S LICA MJESTA
Pogon Zaprei
Oekujui novi
krov nad glavom
Po svim poslovnim pokazateljima
uspjean Pogon Zaprei ivi u
derutnoj i skuenoj zgradi staroj
vie od 40 godina, godinama im
se obeava novi poslovni prostor,
mijenjaju se rukovoditelji, ali
adresa Pogona Zaprei ostaje
nepromijenjena
Kako u Zaprei dolazim rijetko i iskljuivo radi
reportae o ovdanjem Pogonu Elektre Zagreb, svaki
put me grad nadomak Zagrebu iznenadi nekim novim
i ljepim licem - sve je izgraeniji te sada ima ve 28
tisua itelja. Ono to je ovdje konstanta jest injenica
da su nai zapreiki elektrai jo uvijek ratrkani
na dvije lokacije i da dalje ekaju konano rjeenje
njihovog, zapravo, jedinog problema poslovnog
prostora.
O toj nezaobilaznoj temi govori nam
rukovoditelj Pogona Zaprei Mile Ivani, koji je kao
dugogodinji dispeer u Elektri Zagreb i zaposlenik
u Uredu direktora, u Pogonu Zaprei zapoeo
raditi 2005. godine, a godinu dana kasnije postao je
rukovoditeljem.
Pogon, koji pokriva Grad Zaprei i sedam
opina (Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Luka,
Pua, Jakovlje i Bistra) na povrini od 220 etvorna
kilometra sa 65 tisua stanovnika i 23 tisue
kupaca elektrine energije, jo uvijek ivi u derutnoj
i skuenoj zgradi staroj vie od 40 godina, to je
vidljivo na svakom koraku. Godinama im se obeava
novi poslovni prostor, mijenjaju se rukovoditelji, ali
adresa Pogona Zaprei ostaje nepromijenjena. No,

na sugovornik, njegovi suradnici i 68 zaposlenika
ipak se (jo) nadaju da dolazi njihovih pet minuta i da
je kucnuo as za njihovo preseljenje u novi prostor s
primjerenim uvjetima rada. Inae, kako doznajemo,
imaju osigurano zemljite za novu zgradu na lokaciji
stare TS 30/10 kV Novi Dvori, koja je godinama izvan
pogona, a predviena je i gradskim GUP-om. Ta
lokacija, kilometar udaljena od sredita grada, po
svemu je najbolje i najekonominije rjeenje i za nae
Zapreiane i za HEP.
PRVI NA 20 kV NAPONU!
Pogon Zaprei je, prema poslovanju i
postignutim rezultatima, doista uspjean - sve je
bolje stanje njihovih postrojenja i sve je manji broj
sivih zona. Zaposlenici Pogona Zaprei ponose se
injenicom da su jo osamdesetih godina prolog
stojea, prvi u Elektri Zagreb i moda i u HEP-u, preli
na 20 kV napon. Znai, postrojenja su ve godinama
na tom naponu, a danas imaju ve instaliranih 320
TS 20/04 kV. Prole su godine, primjerice, izgradili
17 novih TS 20/04 kV, poloili 8,5 kilometara 20
kV kabela te izgradili i sanirali blizu 40 kilometara
niskonaponske mree. Ove su godine do sada pustili u
pogon est novih TS 20/04 kV, izgradili i rekonstruirali
20 kilometara niskonaponske mree i poloili 27
kilometara 20 kV kabela.
Jo uvijek im je jedina pojna toka TS 110/20
kV ibice. Ali, zbog godinjeg porasta potronje od
osam posto i razvoja poslovnih zona u Gradu i svim
opinama (najjaa je u opini Bistra), koje ovdje niu
kao gljive poslije kie, kao i zbog golemog Trgovakog
centra Zagreb u izgradnji - u Ivancu Zapreikom
u perspektivi je izgradnja jo jedne TS 110/20 kV zajedno sa Prijenosnim podrujem Zagreb. U tijeku je
kupnja zemljita, izrauju se projekti za TS, a morala
Rukovoditelj Pogona Mile Ivani i njegovi suradnici: Darko Mili (Odjel za odravanje), Slavko Mandeki
(Odjel za voenje pogona), Zdravko Pikor (Odjel za zajednike poslove) i Janko Jaki (Odjel za opskrbu)
36
Dragica Jurajevi
bi se dovriti do kraja 2009., odnosno poetka 2010.

godine. Tada e spomenuti Trgovaki centar biti
zavren u cijelosti i trebat e ukupno ak 18 MW
snage. Naime, u 1. fazi izgraenosti Centra, elektrinu
energiju elektrai e mu osigurati poveanjem snage
u postojeoj TS 110 kV ibice.
Spomenimo da su prole godine 21.097
potroaa kategorije kuanstvo i 2.022 kupca
kategorije poduzetnitvo potroili blizu 200 milijuna
kWh, a u prvih devet mjeseci ove godine ve 155
milijuna kWh. S naplatom ovdje nemaju potekoa
zahvaljujui velikom angamanu, pa sada ve
biljee 15 dana vezivanja za kuanstva i 35 dana za
gospodarstvo.
KABLIRANJE URBANIH ZRANIH 20 kV MREA
NA REDU
Na podruju Pogona Zaprei, doznajemo, imaju
jo 60 sivih zona na rubnim podrujima Pogona, koje
namjeravaju rijeiti tijekom tri sljedee godine. Time e
smanjiti broj kvarova i intervencija te dovesti napon
u granice standarda. Tijekom etiri godine takoer
planiraju provesti projekt kabliranja 20 kV nadzemne
mree u urbanim sredinama, sukladno Programu
razvoja 20 kV mree, a prema potrebi e graditi nove
TS 20 /04 kV i zamijeniti stupne trafostanice sa KTS.
to se tie kadrovske problematike, M. Ivani
naglaava da je broj ljudi optimalan samo kada bi
im poslove investicija i hitnih intervencija obavljali
vanjski izvoai, a u suprotnom imaju manjak ljudi.
To rjeavaju tako da prema potrebi svi rade sve, bez
obzira na organizacijske odjele.
Prema svemu to sam ula, oito se Mile Ivani
u dvogodinjem obavljanju poslova rukovoditelja
odlino snaao. Jer u novom radnom okruenju, na
njegove suradnike uspijeva prenositi pozitivan ivotni
i struni stav.
Erno vec i eljko Halanbek dispeeri su veterani Centra

voenja Pogona Zaprei
Monteri Robert Kovai, Tomica Palai (u prvoj koari) te Dean Tomaec i Vlado Porodec (u drugoj koari) zavravaju rekonstrukciju niskonaponske mree u ulici Ilije Grgovia
S osmjehom i pravim pristupom sve se obavlja

s lakoom, poruuje M. Ivani. A mi dodajemo da su
tada i rezultati zajameni.
Na kraju, kao i uvijek na terenu, obili smo
njihove radne ekipe, bistransku poslovnu zonu,
gradilite novog Trgovakog centra i novog mosta za
Zaprei.
Zaprei u svakom sluaju postaje sve poeljnije
mjesto za ivot. O tomu svjedoi intenzivna stambena
izgradnja za neke njegove stare, ali i nove itelje.
Nadamo se da e uskoro zapoeti izgradnja novog
krova nad glavom i za nae zapreike kolege.
U novoizgraenoj TS 20/04 kV Kalamiri Ivica Kova, VKV

monter i Gordan Ferenak, KV monter izvode stanino
uzemljenje u niskonaponski razvod
Monteri, vodei monteri i voditelj gradilita Duko Tenak, elektraki veteran Stanko Malekovi, v.d. rukovoditelja Odjela
odravanja Darko Mili i rukovoditelj Pogona Mile Ivani
Stara, derutna i neugledna poslovna zgrada doista vie

nije primjereno mjesto za rad i ivot naih zapreikih
kolega
Prva faza novog Trgovakog centra Zagreb je u izgradnji,

a u zavrnici e se prostirati na 15 hektara i trebat e
priblino ak 15 MW snage
37
UKAPLJENI PRIRODNI PLIN
Kulminacija
razvoja LNG-a!
Trite prirodnog plina intenzivno se razvija i ujedinjuje
na globalnoj razini poveanjem prekogranine trgovine
i razvojem tehnologije za njegovo ukapljivanje
U Junoj Koreji, u gradu Gyeongju, od 22. do 25. rujna o.g. odran je sastanak
Savjeta Meunarodne plinske unije. Sastanak Savjeta tijekom proteklih deset godina
ve je po drugi put organiziran u Junoj Koreji na poziv njihove Strune udruge za plin.
Rije je o skoro neponovljivom dogaaju budui da se sastanak Savjeta organizira samo
jedanput godinje, a u okviru Meunarodne plinske unije djeluju strune udruge iz 68
zemalja lanica.
Naime, Juna Koreja veliki je potroa i uvoznik ukapljenog prirodnog plina (Liquid
Natural Gas LNG) i ima razvijenu industriju za izgradnju opreme, postrojenja za prihvat
i brodova za prijevoz LNG-a. Jedan je od vanih sudionika na azijskom tritu prirodnog
plina, uz Japan koji ima dugogodinju tradiciju u tom poslu.
Koreanska Struna udruga za plin bila je iznimno dobar domain, a osim u
strunom dijelu, uloili su golemi trud da bi pribliili svoju tradiciju, pokazali kulturne i
vjerske znamenitosti i, oekivano, impresionirali sve sudionike tog znaajnog dogaaja u
plinskoj industriji.
SASTANAK SAVJETA MEUNARODNE PLINSKE UNIJE 2011. U
DUBROVNIKU
Na sastanku Savjeta Meunarodne plinske unije, koji je bio popraen sastancima
Koordinacijskog i Izvrnog odbora, iznesena su izvjea o napredovanju rada prema
zadanim aktivnostima radnih i programskih grupa. Za tono godinu dana zakazana je
24. Svjetska plinska konferencija, na kojoj e biti predstavljen rad tijekom protekle tri
godine. Kako je reeno, sve aktivnosti se zavravaju u planiranom roku i oekuje se da e
i sljedea Svjetska plinska konferencija oboriti sve rekorde po broju izlagaa, posjetitelja i
broju prezentacija novih tehniko-tehnolokih dostignua iz podruja plinske industrije.
Konferencija e se odrati u Argentini, u Buenos Airesu od 5. do 9. listopada 2009.
godine.
Od vanih odluka donesenih tijekom sastanka Savjeta izdvojimo primanje u
lanstvo Meunarodne plinske unije tri nove nacionalne udruge, odnosno zemlje i to:
Libije, Makedonije i Vijetnama. To znai da Meunarodna plinska unija sada okuplja
71 zemlju-lanicu. Pritom je tvrtki Romgaz SA iz Rumunjske promijenjen status iz
pridruenog u stalnog lana, a kao pridruene tvrtke potvrene su Bayerngas Gmbh iz
Njemake i GasTerra iz Nizozemske.
Takoer je odrana kandidatura i glasovanje za organizaciju 26. Svjetske plinske
konferencije 2015. godine (prije tri godine za 2012. godinu je izabrana Malezija, odnosno
Kuala Lumpur). Ove su godine potencijalni kandidati bili Brazil, Qatar i Francuska, a
izabrana je Francuska. Znai, Svjetska plinska konferencija 2015. godine ponovo e
se vratiti na tlo Europe, i to tamo gdje je iznesena ideja o organiziranju i osnivanju.
Francuska ima jaku plinsku industriju razvijenu kroz dvije tvrtke i to GDF (udruen sa
Suezom jaki je svjetski igra u svim aktivnostima plinskog lanca) i Total, koji kao naftna
rudarska tvrtka ima velika iskustva u istraivanju, proizvodnji i ukapljivanju prirodnog
plina.
Tijekom ovog sastanka predloeno je da se 2011. godine sastanak Savjeta
Meunarodne plinske unije odri u Hrvatskoj u Dubrovniku. Za potporu u
organiziranju, Hrvatskoj strunoj udruzi za plin kao sponzori su se ve javile najvee
hrvatske energetske kompanije HEP d.d., Plinacro d.o.o. i INA d.d.
NOVA STRATEKA ODREDNICA KAO ODGOVOR NA BROJNE PROMJENE U
RAZVOJU MEUNARODNOG TRITA PRIRODNOG PLINA
Ova 2008. godina e se, u odnosu na plin, pamtiti po mnogo emu u svijetu.
Naime, ovu godinu obiljeava porast cijena nafte ak iznad rekordnih 140 USD / bbl, to
automatski znai i poveanje cijena plina do razine najvie u povijesti.
Azijsko trite plina, poput europskog, vezano je za naftu i naftne derivate s ciljem
38
Pripremila: Nataa Vujec
odreivanja cijene plina. Tako su na tom tritu svi dugoroni ugovori vezani za naftu, a
i trite prirodnog plina se od prvog dana gradilo i razvijalo kao trite nafte. I upravo u
vrijeme kada potroai s olakanjem prate pad cijena nafte, a time i svih derivata - cijena
prirodnog plina (izraunom prema formulama) ostvaruje rekordne iznose (?!). No, ako
se cijene nafte zadre na sadanjoj razini, visoka cijena plina bit e aktualna do poetka
2009. godine kada bi trebao zapoeti silazni trend.
Deregulacija trita u velikom broju zemalja uzrokovala je promjenu odnosa i
strukture plinske industrije. Trite prirodnog plina se intenzivno razvija i ujedinjuje
na globalnoj razini poveanjem prekogranine trgovine i razvojem tehnologije vezane
za ukapljivanje prirodnog plina. Sve to pridonosi sloenosti okruenja u kojem plinske
kompanije moraju djelovati. Stoga je Sekretarijat Meunarodne plinske unije pripremio
novu Strateku odrednicu (Strategic statement), koju je na sastanku u Junoj Koreji
prihvatio Savjet te je donosimo u cijelosti:
Strateka izjava Meunarodne plinske unije 2008.
Dinamika svjetskog energetskog scenarija nametnula je industriji prirodnog plina
dva povezana trenda: rast i globalizaciju.
Rezultat toga je pokretanje investicija u infrastrukturu i ukapljeni prirodni plin, no
prema nekim predvianjima njihova dinamika moda nee biti dostatna za izbjegavanje
znaajnih problema u doglednoj budunosti.
Sa stajalita sustava, taj je simptom upozorenje da negdje u sustavu njegovi
dijelovi ne dijele jednaka oekivanja.
Prirodni plin je najie i najuinkovitije fosilno gorivo, s velikim
potencijalom za povezivanje s obnovljivim gorivima te predstavlja vrsti most do
sljedee generacije odrivih izvora energije. Meutim, bez zajednikog dogovora o
tomu to je potrebno kako bi industrija plina razvila transnacionalna i regionalna
trita, cjelovite gospodarske i ekoloke koristi od tog izvanrednog goriva mogle bi
biti ozbiljno ugroene.
Postoji, meutim, openiti konsenzus da pojedinana gospodarstva mnogo
dobivaju odrivom integracijom svojih trita plina, ime smanjuju nesigurnost i
zadovoljavaju potrebu za sigurnou opskrbe, odnosno ponude jednako kao i potrebu
za sigurnou potranje, uz istodobno odravanje primjerene ravnotee obveza za
dugorono razdoblje i fleksibilnosti poeljne u kratkoronom i srednjoronom razdoblju.
Uloga vlade je temeljni kamen u svakom procesu integracije, jer ona
postavlja utemeljenje za jasna pravila i jasne uloge.
U skladu sa svojom vizijom i misijom, Meunarodna plinska unija i nadalje e
aktivno poticati dijalog izmeu svih strana: vlada, nacionalnih naftnih kompanija i
meunarodnih naftnih kompanija, tako da ti temelji donesu rezultate i rjeenja kakve
meunarodna zajednica od nas oekuje.
Strateka odrednica pokazuje da se ulae velika pozornost i trud na povezivanje
svih plinskih trita u svijetu. U proteklom razdoblju, povezivanje je prvenstveno bilo
usmjereno na izgradnju plinovoda od proizvodnih plinskih polja do potroaa i u
tom dijelu, osim nekoliko podmorskih plinovoda preteito postavljenih na podruju
Sredozemnog mora, povezivanje je bilo mogue samo unutar kontinenta.
S obzirom na skoro osnivanje zajednike tvrtke LNG Hrvatska, u kojoj e HEP
i INA imati po 40 posto udjela, a Plinacro 20 posto, odravanje Sastanka Savjeta
Meunarodne plinske unije koristimo kao prigodu da itatelje HEP Vjesnika upoznamo s
globalnom slikom te industrije, osobito na azijskom kontinentu.
AKTIVNOSTI UZ LNG SKORO POTPUNO POKRIVAJU CIJELI SVIJET
Razvoj industrije ukapljenog prirodnog plina omoguio je globalizaciju plinske
industrije i povezivanje svih kontinenata morskim putovima kao to pokazuje priloena
Slika 1.
Povezivanje trita u 2020. godini sa svim ucrtanim putovima ve danas je
ugovoreno i trenutano je u fazi izgradnje potrebne infrastrukture za realizaciju.
Drugi projekt u kojem sudjeluje Gazprom je Baltiki LNG, ije je planirano putanje
u rad predvieno 2012. godine. Trite je sjevernoameriko, a u Europi prvenstveno za
panjolsku i Veliku Britaniju.
Trei projekt predvien je za azijsko trite. Sakhalin II projekt predvia
proizvodnju nafte i ukapljivanje prirodnog plina, a proizvodnja je ugovorima ve
rezervirana za SAD, Japan i Koreju. Sa spomenuta tri projekta, Gazprom - najvei svjetski
proizvoa prirodnog plina i najvei europski dobavlja plinovodima, pozicionira se i kao
znaajan igra na LNG tritu, na kojem do sada uope nije sudjelovao. Sve to ukazuje
na nezaustavljiv trend razvoja trita ukapljenog prirodnog plina, ali i na formiranje
jedinstvenog globalnog trita.
Slika 1. Projekcija rasta trita (u milijardama kubinih stopa na dan)
Plinska industrija vezana za ukapljeni prirodni plina danas doivljava procvat,
kulminaciju svog razvoja. Na Slici 2. je prikazano dananje stanje morskih putova za
prijevoz LNG-a od mjesta proizvodnje do trita, kao i ostalih infrastrukturnih projekata
koji su u razliitim fazama realizacije. Skoro da nema mjesta u svijetu na kojem se
neto ne gradi, odnosno na kojem nema aktivnosti vezanih za izgradnju postrojenja za
ukapljeni prirodni plin, osim prividno u sjevernom dijelu euroazijskog kontinenta. Ali, one
i tamo postoje i to s udjelom Gazproma kao partnera na tri velika projekta ukapljivanja
prirodnog plina.
RUSIJA I BLISKI ISTOK IMAT E I U BUDUNOSTI DOMINANTNU ULOGU

Slika 4. pokazuje ravnoteu proizvodnje i potranje prirodnog plina po
kontinentima i regijama u svijetu. Kao i do sada, Rusija i Bliski istok s njihovim dokazanim
rezervama prirodnog plina imat e dominantnu ulogu i u budunosti. Stoga ne udi
inicijativa formiranja plinskog kartela izmeu Rusije, Irana i Qatara. Afrika je sa svojom
sadanjom proizvodnjom dugorono samodostatna i takoer veliki izvoznik, a ujedno
predstavlja i podruje za buduu ekspanziju LNG industrije. Izvoz ukapljenog prirodnog
plina poveati e se po zavretku planiranih projekata u Angoli.
>
Slika 2. Dananje stanje morskih putova za prijevoz LNG-a od mjesta proizvodnje do

trita, kao i ostalih infrastrukturnih projekata koji su u razliitim fazama realizacije
GAZPROM POSTAJE ZNAAJAN IGRA I NA LNG TRITU
Prva sjevernija lokacija za izgradnju postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina
predstavlja zajedniko ulaganje Gazprom, Totala i StatoilHydro-a na projektu Shtokman
u Barentsovom moru. Rezerve su procijenjene na 3,7 bilijardi kubinih metara plina,
a planirano putanje u proizvodnju je 2014. godine sa koliinom 7,5 milijardi metara
kubinih godinje ukapljenog prirodnog plina za potrebe europskog i amerikog trita.
Slika 3. Baltiki LNG projekt
Slika 4. Proizvodnja i potranja prirodnog plina po kontinentima i regijama u

svijetu
AZIJSKO-PACIFIKA REGIJA JEDNA OD NAJSTARIJIH TRITA LNG-a
Za razliku od dijela Azije, odnosno azijsko-pacifike regije, koja je jedno od
najstarijih i najveih trita ukapljenog prirodnog plina, za trite prirodnog plina u Aziji
moe se rei da je tek u poetnoj razvojnoj fazi. U tom dijelu svijeta upravo se zapoeo
razvijati prijevoz prirodnog plina brodovima te izgradnja terminala za prirodni plin. Svoje
dugogodinje iskustvo vezano za ukapljeni prirodni plin Qatar je stekao i razvio zbog
izvoza u Japan, a veliki izvoznik ukapljenog prirodnog plina za Koreju i Japan je i Malezija.
Slika 5. Zemlje izvoznice i uvoznice LNG-a u azijsko-pacifikoj regiji

39
UKAPLJENI PRIRODNI PLIN
AZIJSKO TRITE ZNAAJNO ORIJENTIRANO NA UKAPLJENI PRIRODNI

PLIN
OVISNOST O UVOZU PRIRODNOG PLINA DO 2030. NAJVIE RASTE U

EUROPI
Tijekom sastanka Savjeta Meunarodne plinske unije odrano je niz prezentacija o

tritu prirodnog plina u Aziji.
Kao osnovna obiljeja azijskog trita naglaeno je da: osim u sredinjoj Aziji
ne postoji trite prirodnog plina povezano plinovodima; veina zemalja ostvaruje
visoku stopu gospodarskog rasta; potranja plina brzo raste i trite prirodnog plina je
orijentirano na ukapljeni prirodni plin.
Na slikama 6. i 7. prikazan je rast proizvodnje i potronje prirodnog plina u Aziji u
odnosu na svijet.
Sa stajalita potranje, moe se rei da je jedino azijsko-pacifika regija dugorono

stabilna s obzirom na predvianje ovisnosti o uvozu prirodnog plina, ali samo ako
izuzmemo Kinu i Indiju, kao drave s iznimno visokim rastom potronje svih oblika
energije pa tako i prirodnog plina.
Slika 11. pokazuje predvianja ovisnosti o uvozu prirodnog plina za primarnu
potronju, koja do 2030. godine raste i u Aziji i SAD-u, a najvie u Europi.
Slika 6. i 7. Proizvodnja i potronja prirodnog plina u Aziji u odnosu na svijet

Slika 11. Predvianja ovisnosti o uvozu prirodnog plina za primarnu potronju
JUNA KOREJA DRUGI NAJVEI UVOZNIK UKAPLJENOG PRIRODNOG
PLINA U SVIJETU
Slika 8. Potranja prirodnog plina u svijetu

Orijentiranost trita na ukapljeni prirodni plin vie je nego znaajna, budui da i
izvoz i uvoz imaju veinski udjel od priblino 65 posto u ukupnim svjetskim koliinama,
kao to pokazuju slike 9. i 10.
Juna Koreja po povrini i po broju stanovnika spada u grupaciju manjih drava u

Aziji. Ali, zbog iznimno razvijene industrije, koja u ukupnoj potronji energije sudjeluje sa
56,7 posto, kao potroa energije zauzima visoko deveto mjesto i sudjeluje sa 2,1 posto
ukupne potronje energije u svijetu. Prema ukupnoj potronji energije u svijetu, ispred
Koreje su (samo) SAD, Kina Rusija, Japan, Indija, Kanada, Njemaka i Francuska.
U ukupnoj potronji primarne energije u 2007. godini, prirodni plin sudjeluje sa
13,8 posto i povijesno gledano rije je samo o uvoznom ukapljenom prirodnom plinu.
U Junoj Koreji postoje etiri terminala za uplinjavanje prirodnog plina, a prvi u
nizu Pyeongtaek je zapoeo s radom 1986. godine. Nakon njega u rad je 1996. godine
puten terminal Incheon, potom Tongyeong 2002. i posljednji Gwangyang 2005.
godine. Planira se izgraditi i peti terminal Samchuck, prema dugoronom planu do 2019.
godine, kojim bi se omoguila plinofikacija sjeverno-istonog dijela June Koreje.
Glavni i jedini dobavlja plina je tvrtka KOGAS i u njenom vlasnitvu su i svi
terminali za prihvat ukapljenog prirodnog plina, osim Gwangyanga koji je u vlasnitvu
tvrtke Posco. Juna Koreja je drugi najvei uvoznik ukapljenog prirodnog plina u svijetu,
iza Japana koji uvozi 39 posto ukupnih koliina u svijetu.
Slika 12. Uvoz prirodnog plina June Koreje (u tisuama tona LNG-a)
Slika 9. i 10. Azijski izvoz i uvoz LNG-a u odnosu na svijet

40
Budui da plin uvozi iz osam zemalja (Qatar, Yemen, Oman Indonesia, Rusija,
Malezija, Brunei i Australija), Juna Koreja je osigurala zavidnu diverzificiranost izvora
dobave prirodnog plina.
U proizvodnji elektrine energije prirodni plin u Junoj Koreji sudjeluje s 20 posto.
U budunosti se predvia blagi porast potronje prirodnog plina i to preteito u podruju
rezidencijalne potronje.
Juna Koreja je tek 2003. godine pokrenula i domau proizvodnju prirodnog plina.
KNOC Korean National Oil Corporation je privela u proizvodnju malo plinsko polje u
jugoistonom dijelu June Koreje, kojom pokriva dva posto ukupne potronje prirodnog
plina. Da bi poveala sigurnost dobave, Juna Koreja konstanto istrauje mogunosti
dobave prirodnog plina iz Rusije i to iz istonog Sibira. Projekt izgradnje plinovoda iz
istonog Sibira u Kinu nije upitan, ali povezivanje June Koreje s Kinom jo je uvijek u fazi
pregovora. Jedna od alternativa je i izgradnja podmorskog plinovoda kako bi se zaobila
Sjeverna Koreja.
MOZAH - NAJVEI BROD ZA PRIJEVOZ LNG-a

Najvei nacionalni ponos June Koreje, a svakako vezan za plinsku industriju, jest
brodogradnja. Juna Koreja je lider u gradnji brodova, osobito metanijera za prijevoz
ukapljenog prirodnog plina. Koreanska tvrtka Samsung Heavy Industries Co. (SHI Co.)
je drugo po veliini svjetsko brodogradilite. Ove godine su zavrili izgradnju najveeg
broda za prijevoz ukapljenog prirodnog plina nazvanog Mozah, koji je naruitelju
Qatargas Operating Co. slubeno isporuen 29. rujna o.g. To je trenutano najvei brod
za prijevoz ukapljenog prirodnog plina i prevozit e plin proizveden u Qatargas-u 2 za
potroae u Europi, prvenstveno u Velikoj Britaniji. Mozah je prvi u nizu Q-Max brodova
kapaciteta 266.000 prostornih metara. Dugaak je 358, a irok 58 metara. Premda je Q
Max za 80 posto vei od konvencionalnih brodova za prijevoz LNG-a, trebao bi troiti
ak 40 posto manje energije po toni tereta na milju, ime je jedinini troak transporta
smanjen za 20 posto u odnosu na konvencionalne tankere.
Do 2010. godine SHI Co. planira zavriti jo deset takvih Q-max tankera za Qatar, a
zajedno sa Hyundai Heavy Industries Co potpisali su ugovor sa Qatarom za izgradnju 45
takvih tankera.
to je IGU?
Meunarodna plinska unija (The International Gas Union IGU) osnovana
je 1931. godine i predstavlja jednu od najstarijih meunarodnih unija vezanih za
naftnu i plinsku industriju.
Temeljni cilj Meunarodne plinske unije, budui da je organizirana kao
neprofitna organizacija, je promocija tehnolokih dostignua i gospodarskog
razvoja plinske industrije. lanice plinske unije su nacionalne strune udruge za
plin i vodee tvrtke u plinskoj industriji.
DRAVE LANICE MEUNARODNE PLINSKE UNIJE
Slika 13. Premda je za 80 posto vei od konvencionalnih brodova, Mozah u

odnosu na njih ima za 20 posto manji jedinini troak transporta LNG-a
Slika 14. Mozah je dobio

ime po Sheikhi Mozah
Bint Nasser, supruzi
Sheikh Hamad Bin Khalifa
Al-Zhani Emira od Qatara,
koja ga je osobno krstila
rijeima: I give my name
to her- Mozah!
IGU obuhvaa sve aktivnosti plinskog lanca - od istraivanja i proizvodnje

plina, skladitenja i transporta, novih tehnologija ukapljivanja i transporta
ukapljenog prirodnog plina do razvoja i organizacije trita. Aktivnosti su
podijeljene po grupacijama u programske i radne grupe, iji rad koordinira
Koordinacijski odbor, a Izvrni odbor je zaduen za organizacijska pitanja,
primanja novih lanova te pripremu sastanaka Savjeta meunarodne plinske
unije kao vrhovnog tijela koje donosi sve odluke.
Provodei jedan od glavnih zadataka - promociju plina, Meunarodna
plinska unija je tijekom proteklih 77 godina rada i postojanja prepoznata kao
neporecivi globalni autoritet u okviru plinske industrije.
Tijekom aktualnog trogodinjeg razdoblja od 2006. do 2009. godine,
postavljena su i dva temeljna zadatka: razvoj i istraivanje, uzimajui u obzir
sadanje izazove kao posljedice kontinuiranih promjena razvoja plinske industrije
i integracija trita prirodnog plina na globalnoj razini.
Meu zanimljivim brodovima izdvajamo The Dream Tanker, koji je u vlasnitvu

podrunice Osaka Gas iz Japana. U prigodi obiljeavanja 100. obljetnice postojanja
kompanije, ukrasili su brod slikama 40 uenika iz japanskih osnovnih kola. Slike su
na povrini etiri tisue etvornih metara i, stoga e uputiti zahtjev za uvrtenje u
Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda za kategoriju najvee slike na nekom transportnom
sredstvu.
Predsjednitvo savjeta IGU-a prigodom sastanka u Gyeongju

Slika 15. Uenici japanskih osnovnih kola slikama na povrini od etiri tisue etvornih
metara ukrasili su The Dream Tanker
41
ISKUSTVA DRUGIH
panjolski operator prijenosnog sustava pustio u pogon novi Centar

za nadzor i upravljanje obnovljivim izvorima
Pria o uspjehu panjolske

energetske politike
Marko Lovri
Termoelektrana na biomasu-slamu (investicija 50 milijuna eura, snaga 25 MW, godinja proizvodnja 200 GWh, potronja
slame 160.000 tona)
panjolska elektroenergetska tvrtka

Red Elctrica, kao operator sustava i
upravitelj prijenosne mree, tijekom
2008. godine pustila je u rad Centar
za nadzor i upravljanje obnovljivim
izvorima energije, to je novost u
svijetu obnovljivih izvora panjolska
je prva zemlja u svijetu u kojoj su svi
vjetroparkovi kapaciteta veih od
10 MW povezani u jednom
nadzornom centru
Budui da je razvoj obnovljivih izvora energije,
posebno vjetroenergije u panjolskoj, pria o uspjehu
jedne dugorone energetske politike i s obzirom na
njihovu vanost u panjolskoj, Centar za nadzor
obnovljivih izvora energije pustio je u rad predsjednik
panjolske vlade Juan R. Zapatero.
Posljednjih godina panjolska biljei iznimno
poveanje proizvodnje elektrine energije u obnovljivim
izvorima. To se posebno odnosi na vjetroenergiju, zbog
ega vjetar kao izvor energije zauzima sve vaniju ulogu
u zadovoljavanju potronje za elektrinom energijom.
Vie od 16.000 MW instaliranih u vjetroelektranama u
panjolskoj proizvest e tijekom 2008. godine priblino
30 TWh elektrine energije i podmiriti priblino 11
posto potreba za elektrinom energijom u toj zemlji.
Intenzivna izgradnja vjetroelektrana nastavlja se i dalje
- do 2020. godine planira se poveanje instalirane snage
vjetroelektrana na 27.000 MW.
Ni udjel drugih obnovljivih izvora nije
zanemariv, osobito izvora koji koriste biomasu te malih
hidroelektrana i solarnih elektrana. Termoelektrane na
biomasu su u 2007. godini proizvele 2,2 TWh, solarne
elektrane 0,5 TWh, a male (<50MW) hidroelektrane 3,9
TWh elektrine energije.
42
RAZLOZI ZA OTVARANJE
Ta je injenica, kao i nunost omoguavanja
sigurnog rada elektroenergetskog sustava, potaknula
tvrtku Red Elctrica na otvaranje Nadzornog centra.
Od jedinstvenih mogunosti Centra svakako treba
izdvojiti sljedee razloge.
t 7FJCSPKWKFUSPUVSCJOBVTVTUBWVQSPJ[WPEOKF
elektrine energije (vie od 500 vjetroparkova) oteava
komunikaciju u realnom vremenu izmeu operatora
proizvodnje i operatora prijenosnog sustava.
t &OFSHJKBTFNPFQSPJ[WPEJUJLBEBQVFWKFUBS
to rad vjetroelektrana i njihovo uklapanje u vozni red ini
posebno sloenim, jer je teko unaprijed i sa sigurnou
znati koliko se energije moe proizvesti.
t ;CPHWFMJLFQSPNKFOKJWPTUJOFNPFTFKBNJUJ
odreena snaga, to znai da u rezervi moraju postojati
dodatni kapaciteti u drugim izvorima energije izostane li
proizvodnja energije iz vjetra. (Vjetroelektrana mora imati
partnere za ples u elektroenergtskom sustavu.)
t ,PEOFLJIWSTUBWKFUSPUVSCJOBQPWSFNFOP
dolazi do trenutnog iskljuenja zbog takozvanog
Dispeerski centar Operatora prijenosnog sustava Red

Elctrica
propada napona (kratki spoj u blizini mjesta prikljuka

vjetroelektrane koji se ubrzo nakon djelovanja zatite
vraa u normalno stanje), to moe izazvati iznenadne
gubitke vjetroenergije.
I ZNAAJKE NADZORNOG CENTRA

Jedna je od znaajki sustava tog Nadzornog
centra je mogunost prepoznavanja moguih uinaka
iznenadnih gubitaka vjetroenergije u elektroenergetskom
TVTUBWV,BLPCJUPCJMPNPHVF TVTUBWEJKBHOPTUJDJSBJV
realnom vremenu procjenjuje uinak moguih propada
napona s ciljem predvianja mjera koje treba primijeniti
u odreenom sluaju kako bi se sustav vratio u sigurno
stanje.
Centar doputa maksimalnu i sigurnu integraciju
obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav,
osobito vjetroenergije, u skladu sa sigurnosnim
normama,. Takoer jedini omoguava komunikaciju u
realnom vremenu izmeu centra Operatora prijenosnog
sustava i svih centara za planiranje i nadzor proizvodnje
obnovljivih izvora energije ostalih tvrtki.
Dnevni dijagram potronje(18. travnja 2008.godine) i sudjelovanje pojedinih izvora u podmirenju potronje (vjetroelektrane
su toga dana podmirile 26 posto ukupne dnevne potronje energije)
ISKUSTVA DRUGIH
Pokusni projekt Smart Metering Strom za male potroae u

Stadtwerke Hannover
Ispitivanje prednosti
pametnih digitalnih brojila
Budui da postojee mjerenje
potroene elektrine energije nije
u duhu vremena, nametnula se
potreba za elektronikim brojilom
koje prikuplja podatke o potronji
u pojedinostima i pregledno ih
prikazuje graanima
Operativni centar za upravljanje obnovljivim izvorima
energije (snage 3.260 MW) tvrtke Acciona, video zid i
osam radnih mjesta operatora
S tim ciljem Centar prima podatke u realnom

vremenu o proizvodnim jedinicama koje su ukljuene
u elektroenergetski sustav. Konkretno, svakih 12
sekundi iz svakog vjetroparka prima podatke o radnoj i
jalovoj snazi proizvodnje, naponu, uklopnom stanju i
povezanosti s prijenosnim sustavom, temperaturi i brzini
vjetra.
Na temelju tih podataka izraunava se
proizvodnja vjetroenergije koja se u bilo kojem trenutku
moe integrirati u elektroenergetski sustav, ovisno o
svojstvima proizvodnih jedinica vjetroprakova i stanju
elektrenergetskog sustava. Vjetroelektrane ponekad, u
sluaju povoljnih vjetrookolnosti, podmiruju u nekim
satima do 45 posto ukupne snage (najee tijekom
nonih sati kada je optereenje sustava minimalno)
ili do 26 posto dnevnih potreba elektrine energije u
elektroenergetskom sustavu. Planiranje rada se dijeli
prema vjetroparkovima i kumulira po svakom voru
prijenosne mree te se alje u centre za planiranje i
nadzor proizvodnje ostalih elektrana. Oni te podatke
potom alju elektranama kako bi one mogli promijeniti
isporuku elektrine energije u prijenosnu mreu s
ciljem odravanja ravnotee u elektroenergetskom
sustavu i planirane razmjene s ostalim susjednim
prijenosnim sustavima. To zahtijeva brzo usklaivanje
na trinim naelima s radom ostalih elektrana, posebno
hidroelektrana, crpnih elektrana i plinskih termoelektrana
koje brzo mogu mijenjati snagu u sustavu sekundarne i
tercijarne regulacije.
Treba napomenuti da se priblino 80 posto
proizvodnje vjetroelektrana plasira u elektroenergetski
sustav sukladno trinim naelima (planira se vozni red
i prati ostvarenje plana uz plaanje sistemskih usluga
za odstupanje od plana), a ostalo prema naelu fiksnih
otkupnih povlatenih tarifa.
Uz opisani sustav nadzora, panjolska je prva
zemlja u svijetu u kojoj su svi vjetroparkovi kapaciteta
veih od 10 MW povezani u jednom nadzornom centru.
Njegov je cilj u elektroenergetski sustav integrirati
maksimalnu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije,
posebno vjetroenergije, u skladu sa sigurnosnim
mjerama.
Pametna brojila potroene energije nisu nita

novog za enercity (Stadtwerke Hannover AG), jer
su tzv. prepaid-brojila jo poetkom liberalizacije
trita trebala pokazati hoe li se oekivane prednosti
sustava plaanja unaprijed potvrditi i u praksi.
Rezultati govore protiv primjene brojila s ekovnom
karticom. Zakonodavac sada pouruje uvoenje
elektronikih brojila za potroae u kuanstvima.
Gradsko komunalno poduzee Stadtwerke Hannover
s pokusnim projektom Smart Metering Strom eli
ispitati kakve e biti prednosti i kakva optereenja za
poduzee.
Za zaposlenike opskrbnog poduzea sve je
potpuno razumljivo: kada se ukljue elektrini ureaji
raste i potronja elektrine energije. Pri kupnji novog
elektrinog ureaja, kupac pomou energetske
naljepnice moe na njemu pronai informaciju o
oekivanoj potronji energije. Potronja energije
pojedinih ureaja moe se utvrditi i pomou ureaja
za mjerenje. Tako svaki potroa, uz prikladnije
gospodarstveno ponaanje, moe utjecati na
godinje trokove za potroenu energiju.
VREMENSKI TONA RALAMBA POTRONJE
PREDUVJET TEDNJE ENERGIJE
Sa stajalita Savezne vlade, sadanje mjerenje
potroene elektrine energije nije u duhu vremena.
U Udruenom energetskom i klimatskom programu
utvreno je da je vremenski tona ralamba
potronje preduvjet za tednju energije. Iz toga
proizlazi potreba za elektronikim brojilom koje
prikuplja podatke o potronji u pojedinostima i
pregledno ih prikazuje graanima. Osim toga, s
takvim e se brojilom moi oblikovati i promjenjive
tarife, ovisno o optereenju. Uz takvo brojilo potroa
moe ciljano iskoritavati vremena s niim cijenama
elektrine energije i izbjegavati ponudom ili mreno
uvjetovane faze vrnih cijena. Uvoenje elektronikih
brojila trebalo bi pridonijeti ureenju trita. Time
e se liberalizirati sustav mjerenja, koji je dosad bio
u ovlasti mrenog opskrbljivaa. Zakonski prijedlozi
pripremljeni su u Saveznom vijeu za glasovanje, a
njegovo prihvaanje oekuje se jo ove godine.
BROJILA S ETVRTSATNIM ODMJERAVANJEM

SADA I U KUANSTVIMA
Na temelju Zakona o energetskom
gospodarstvu, elektronika brojila ve su primijenjena
kod potroaa s visokom godinjom potronjom i to
na mrenom podruju enercity Netzgesellschaft trenutano kod priblino 3.500 potroaa elektrine
energije i plina. Brojila prikupljaju i prenose podatke
o potronji energije u etvrsatnom ritmu. Kako bi se
prikupilo iskustvo za trino uvoenje elektronikih
brojila u kuanstvima, gradsko komunalno poduzee
Stadtwerke Hannover sada dodatno postavlja
elektronika brojila u priblino 1.400 kuanstava. Uz
vrednovanje brojila s tehnikog motrita, trebat e
objasniti i pitanja osvajanja potroaa i mogunosti
razvoja proizvoda.
Ovisno o pokusnom podruju, prijenos
podataka izvodi se beino preko frekventnog
podruja za prijenosnu telefoniju GSM ili preko
elektrinih vodova uz primjenu meumrenog
programa PLC (Powerline Carrier). Koritenje
komunikacije preko sustava Powerline isplativo
je samo kad u tomu sudjeluje vei broj brojila na
jednom povezanom podruju. Pri odabiru potroaa
izvan Powerline pokusnog podruja bila je odluujua
znaajnija potronja energije, kao i postojee
tarifno ustrojstvo. Odabir je proveden statistikim
postupkom. Sudjelovanje drugih potroaa u
pokusnom projektu izvan odabira od strane
Stadtwerke Hannover nije mogue.
Ugradnja brojila zamiljena je u drugoj polovici
godine. Potroau s elektronikim brojilom mogu se
podaci o njegovoj potronji energije u okviru ovog
pokusnog pothvata stavljati na raspolaganje preko
raunalne mree. Za njih to nee predstavljati nikakve
dodatne trokove. Pokusni projekt trebao bi se
izvoditi do kraja 2009. godine.
Pripremio: eljko Medveek
Izvornik: energiequelle br. 82, svibanj 2008.
43
OBNOVLJIVI IZVORI
Solarna elektrina energija iz pustinje umjesto pustinje u Europi
Mogunost prestaje
biti samo igra misli
Devet solarnih elektrana u Mojave
pustinji (juna Kalifornija) ukupne
snage 354 MW ve dva desetljea
godinje proizvode priblino
800 GWh solarne elektrine
energije, a primijenjeni sustav
kolektora s parabolinim ljebovima
trenutano je najjeftinija inaica
postrojenja za pridobivanje
elektrine iz Suneve energije
Prigodom predstavljanja Izvjea Ujedinjenih
nacija o promjeni klime na poetku prole godine, glavni
savjetnik za klimu u Saveznoj vladi Njemake i direktor
Potsdam instituta za istraivanje klimatskih posljedica
Hans Joachnim Schellnhuber, upozorio je da kod
jednog ugrijavanja Zemlje za, primjerice, pet stupnjeva
Celzijusovih "Sahara e se proiriti do Berlina". Kako
se to ne bi dogodilo, udruenje Trans-mediterranean
Renewable Energy Cooperation (TREC) predloilo je
rjeenje, prema kojem bi se potrebna elektrina energija
u budunosti mogla dopremati iz pustinje. TREC se
pritom poziva na poticaj Rimskog kluba i ne daje samo
jedan odgovor na pitanje to e se dogoditi "kad pustinja
ostane bez nafte" ("Wenn der Wste das l ausgeht"
naslov je aktualne knjige Matthewa R. Simmonsa,
negdanjeg savjetnika za energetiku amerikog
predsjednika Georga W. Busha). TREC udruenje
osnovano u rujnu 2003., izradilo je i opsenu Studiju o
sigurnoj opskrbi energijom, vodom i o sustavu ouvanja
klime zemalja Europe, Bliskog Istoka i sjeverne Afrike EUMENA (Europe, Middle-East, Nord-Afrika).
Ti dalekoseni prijedlozi TREC-a temelje se
na znanstvenim studijama Njemakog centra za
zrakoplovstvo i svemirske letove (DLR), koje potvruju
da bi pustinje sjeverne Afrike i Bliskog istoka do sredine
21. stoljea mogle postati neiscrpan izvor iste energije
za zemlje Europe, da bi se smanjile emisije staklenikih
plinova za priblino 70 posto i istodobno omoguilo
odustajanje od daljnjeg koritenja nuklearne energije.
TREC vidi opskrbu europske energetske mree
elektrinom energijom iz pustinje kao dodatnu mjeru, a ni
u kojem sluaju kao zamjenu za iskoritavanje obnovljivih
energetskih izvora energije u Europi. Elektrina energija
iz pustinje trebala bi ubrzati smanjenje emisije CO2 u
MENA dravama (Bliski Istok i sjeverna Afrika), kao i u
Europi te poveati energetsku sigurnost i u zemljama
Europe, koje jo nisu ostvarile ozbiljan napredak u
koritenju obnovljivih izvora energije, a jednako tako dugorono gledano - trebala bi omoguiti snienje cijene
elektrine energije. Budui da ostvarenje takve zamisli
zahtijeva vrijeme od najmanje dva desetljea, odmah
44
treba zapoeti s odgovarajuim politikim postupcima

i zapoeti stvarati podupirajui gospodarski okvir,
naglaavaju u TREC-u.
DOKAZANA TEHNOLOGIJA ODAVNO NA
RASPOLAGANJU
TREC se u prvom redu oslanja na vjetroenergiju
i usnopljujuu Sunevu energiju (Concentrating Solar
Power; CSP), pomou koje e se u sunano-toplinskim
elektranama proizvoditi elektrina energija i prenositi
visokonaponskim istosmjernim prijenosnim sustavima
u Europu. Potrebna tehnologija za to ve je odavno na
raspolaganju i u potpunosti je dokazala opravdanost
primjene. Ono to jo manjka je politika volja za
jedan takav energetski obrat, okvirni uvjeti u kojima
takva opskrba elektrinom energijom moe pokazati
svoju stvarnu konkurentnost u odnosu na uobiajenu
proizvodnju iz fosilno-nuklearnih izvora i pruiti
moguim ulagaima potrebno ohrabrenje. Meunarodna
mrea znanstvenika i politiara eli svoju zamisao, koja
obuhvaa i primjenu fotonaponske tehnike, hidroenergiju,
toplinu Zemlje i biomasu na najprikladnijim mjestima,
oivotvoriti s predstavnicima iz politike, industrije i
financijskog svijeta.
Uz druge ustanove i udruge, pothvat podupire
Greenpeace, stranka Zeleni , Njemako fizikalno drutvo
(DPG) i znanstveno Savjetodavno tijelo Savezne vlade
za ope promjene okolia (WBGU). Solarno izvjee u
glavnim crtama opisuje tzv. DESERTEC projekt, objanjava
nekoliko tehnikih imbenika oko proizvodnje elektrine
energije u pustinji, kao i prijenosu elektrine energije te
upuuje na mogunosti tog pothvata, koji je pobudio
iroku raspravu. Povijest i tehnika sunano-toplinskih
elektrana ve je ranije prikazana u izvjeima "Sunanotoplinske elektrane kao izborna mogunost klimatski
odrive opskrbe elektrinom energijom" i "Sunanotoplinske elektrane: prijenos tehnologije u ekvatorijalnom
sunanom pojasu".
Do sada je solarna opskrba elektrinom energijom
iz pustinje bila samo igra misli, javno je jedva bila
zamijeena i s pravom prekoravana. Zamisao da se
pomou fotonaponskih ureaja proizvode velike koliine
vodika i potom dopremaju tankerima u Europu - pokazala
se u podrobnijim razmatranjima kao pogrjean put:
rije je, s jedne strane, o velikim i time skupim gubicima
pretvorbe pri proizvodnji kao i raspodjeli solarnog vodika,
koja bi preteito oponaala naslijeenu infrastrukturu
naftnog gospodarstva. Osim toga, sunano-toplinske
elektrane na Sunevom toplinom bogatim prostorima
oko Sredozemnog mora mogu imati i druge prednosti u
odnosu na fotonaponske izvore, jer se u njima elektrina
energija proizvodi od topline iz usnopljenog Sunevog
svjetla pomou parnih turbina.
MOGUA OPSKRBA ELEKTRINOM ENERGIJOM I
KADA SUNCE NE SJA
Za razliku od fotonaponske tehnike i izravne
pretvorbe Sunevih zraka u elektrinu energiju sa
Sunano-toplinska elektrana s parabolinim ljebovima
sunanim elijama, sunano-toplinske elektrane (STK)

mogu s velikom korisnou i niskim trokovima raditi i
pri visokim vanjskim temperaturama to je u javnosti
veinom malo poznato, kao i injenica da STK elektrane
ne isporuuju elektrinu energiju samo kada Suce sja.
One raspolau spremnicima toplinske energije (primjerice,
spremnici s otopinom soli), koji se mogu ugrijavati u
podnevno vrijeme s prekomjernom energijom Sunca i
tako je mogua proizvodnja solarne elektrine energije i
po zalasku Sunca. Pa i tijekom dana moe se posezanjem
za pohranjenom toplinskom energijom proizvoditi
dodatne koliine elektrine energije, prema potrebi.
Budui da STK elektrane mogu staviti na
raspolaganje snagu prema potrebama (regulacijska
energija), rije je o rijetkoj tehnologiji za iskoritavanje
obnovljive energije, koja za pokrivanje rastuih potreba
za elektrinom energijom u EUMENA moe smanjiti,
odnosno zamijeniti kapacitete konvencionalnih elektrana.
U scenariju DLR-a zahtijeva se pokrivanje vrnog
optereenja u svako doba sa 25 posto priuvnih
kapaciteta, a tako je i danas. To je, prema TREC-u,
do 2050. praktino mogue samo udvostruenjem
kapaciteta fosilnih elektrana ili iskoritavanjem sunanotoplinskih elektrana, budui da drugi obnovljivi izvori
energije (fotonaponska tehnika i vjetroelektrane) mogu
isporuivati premalo regulacijske snage ili su ogranieni
u svojim energetskim mogunostima (biomasa,
energija vode). Prema DLR scenariju, do 2050. godine
za pokrivanje vrnih optereenja opstat e plinom
pogonjene elektrane, dok e ostale konvencionalne
elektrane za osnovno optereenje skoro u potpunosti
nestati.
Ako e se pri proizvodnji elektrine energije
u sunano-toplinskim elektranama nastala toplina
iskoritavati za, primjerice, rashladne sustave, industrijsku
procesnu paru ili za odsoljavanje morske vode - u
idealnom sluaju u elektrinu energiju moe se pretvarati
do 25 posto primljene solarne topline i dodatno u
korisnu toplinsku energiju do 40 posto. To prema TREC-u
premauje za etiri do est puta energetski koeficijent
korisnosti uobiajenih fotonaponskih postrojenja.
Ako e se STK postrojenja sljedeih godina graditi
u veem opsegu i time veom proizvodnjom sniziti
cijene opreme, prema izraunima DLR-a, dugorono
e biti mogue smanjiti trokove proizvodnje energije
(ukljuivo i prijenosa do Europe) na iznos od priblino
pet eurocenta po kilovatsatu, znai znatno nie od
onih kod fotonaponske tehnike. Ve sada su trokovi
proizvodnje elektrine energije u STK postrojenju prema
izraunima TREC-a i DLR-a priblino 15 do 20 eurocenta
po kilovatsatu, znai znatno nii od onih kod proizvodnje
solarne elektrine energije u fotonaponskim modulima.
U hibridnim pogonima, kod boljeg optereenja parnih
elektrana s dodatnom primjenom fosilnih goriva, ti
trokovi mogu pasti ak ispod 10 ct/kWh. Trokovi
proizvodnje elektrine energije u vjetroelektrani
snage 2000 kW, prema izraunu Savezne udruge za
vjetroenergiju na prosjenom smjetanom mjestu,
ZANIMLJIVOSTI
Inovacijski svjetioniki projekt
Mrea
Meupregrija
Polje solarnih
kolektora
Pregrija
Spremnik vrue
vode
Turbina
Spremnik
Generator
Ispariva
Kondenzator
Rashladni
toranj
Spremnik hladne vode

Crpka nositelja
topline
Predgrija
Crpka za pojnu
vodu
Funkcionalna shema sunano-toplinske elektrane s parabolinim ljebovima
trenutano iznose 6,4 ct/kWh (prije 15 do 20 godina

bili su slinoj razini kao i sadanji trokovi proizvodnje
u sunano-toplinskim elektranama). Zato su, kao i pri
uvoenju vjetroelektrana na trite, potrebna javna
ulaganja kako bi se i sunano-toplinske elektrane mogle
uiniti pristupanima, naglaavaju u TREC-u.
STUDIJE POTVRUJU OSTVARIVOST I VISOKU
PROIZVODNJU
Dvije studije DLR-a iz 2005. i 2006. satelitskim
podacima potvruju da STK postrojenja na manje
od 0,3 posto pustinjskih podruja u zemljama MENA
mogu proizvesti dovoljno elektrine energije za rastue
potrebe MENA zemalja i za Europu. Osim toga, na
taj se nain moe odsoljavati morska voda i time
osigurati stanovnitvu potrebna pitka voda. Dopunjeno
s vjetroenergetskim parkovima koji, primjerice, mogu
snane pasatne vjetrove na jugu Maroka pretvarati u
elektrinu energiju - otvaraju se u novoj dimenziji dobri
izgledi za sigurnu i za klimu odrivu opskrbu elektrinom
energijom.
GODINJE 250 GWh ELEKTRINE ENERGIJE PO
ETVORNOM KILOMETRU
DLR istraivai Franz Trieb i Hans MllerSteinhagen izraunali su da se na jednom etvornom
kilometru pustinje moe godinje proizvesti priblino
250 GWh elektrine energije. To je 250 puta vie nego
to se moe proizvesti iz biomase na etvornom
kilometru tla i pet puta vie nego to doprinose najbolja
vjetroenergetska postrojenja i hidroelektrane.
Trieb i Mller-Steinhagen zorno su prikazali to na
jednom primjeru. Naime, na povrini veliine uspornog
jezera Nasser u Egiptu (6000 km2) moglo bi se dobiti
jednako toliko Suneve energije koliko se trenutano
pridobiva s naftom na Bliskom Istoku (9 milijarda barela
godinje). Jedan barel (bava) ima volumen od 159 litara.
DESERTEC projekt, istina, ne predvia gradnju
nekoliko divovskih elektrana, nego mnotvo pojedinanih
blok elektrana kapaciteta 50 MW do 200 MW, koje bi bile
razmjetene u svim MENA zemljama.
OBNOVLJIVA ENERGIJA IZ PUSTINJE VE ISKUANA
U SAD-u, A MOGUE I U EUROPI
Sunano-toplinske elektrane mogu na prikladnim
mjestima ve i sada proizvoditi elektrinu energiju. To
potvruje devet solarnih elektrana u Mojave pustinji
(juna Kalifornija) ukupne snage 354 MW. One ve
dva desetljea godinje proizvode priblino 800 GWh
solarne elektrine energije. Primijenjeni sustav kolektora s

parabolinim ljebovima trenutano je najjeftinija inaica
postrojenja za pridobivanje elektrine energije iz Suneve
energije. U Granadi na jugu panjolske, njemaka tvrtka
Solar Millenium AG ubrzava gradnju tri projekta s
tehnologijom razvijenom u Njemakoj.
Da bi se elektrina renergija proizvedena na
Srednjem Istoku prenosila, primjerice, u Njemaku - TREC
rauna s visokonaponskim istosmjernim sustavom
(High Voltage Direct Current; HVDC HochspannungsGleichstrombertragung; HG), jer uobiajena izmjenina
prijenosna mrea (Alternative Current; AC) nije u
stanju gospodarstveno prenositi elektrinu energiju
na udaljenosti od nekoliko tisua kilometara. Kod
podvodnih kabela to je nemogue ve nakon priblino
100 kilometara. Rjeenje je kombinacija AC-mree za
mjesnu raspodjelu elektrine energije i HVDC prijenosna
tehnologija za prijenos energije na velike udaljenosti.
HVDC se odlikuje malim prijenosnim gubicima i ve je
potvren s vodovima izmeu Norveke i Njemake, kao i
na desetak drugih mjesta u svijetu.
VISOKA PROIZVODNJA SOLARNE ELEKTRINE
ENERGIJE I MALI PRIJENOSNI GUBITCI
Sjeverna Afrika ve je povezana elektrinim
kabelima s Europom i njih treba samo osposobiti
za novu vrstu prijenosa, govori dr. Gerhard Knies iz
TREC-a. "Kabeli su poloeni na morsko dno i mi samo
koristimo visokonaponsku vjetinu", nastavlja fiziar.
"Kad se deseterostruko povisi napon elektrine energije,
koja se prenosi kroz energetski kabel, prijenosni gubici
se smanjuju na stoti dio", objanjava Knies. Kod
visokonaponskog prijenosa istosmjerne elektrine
energije gubici su reda veliine od samo tri posto na
svakih tisuu kilometara. To bi kod prijenosa do Europe
bio gubitak ovisno o udaljenosti samo 10 do 15
posto prenesene energije. U sjevernoj Africi moe se,
pak, pridobivati dva do tri puta vie sunano-toplinske
elektrine energije nego sa slinim postrojenjima
u Europi. HVDC vodove kapaciteta do 1,5 GW ve
vie godina primjenjuju ABB i Siemens. Povezivanje
sjeverne Afrike i Bliskog Istoka s Europom ne predstavlja
nikakav problem, potvrdile su obje poslovne grupe jo
na sajamskoj priredbi Hannover 2006 "World Energy
Dialogue".
Izvornik: Solar Millenium TREC
Svjetlo iz vodika
u surovim
klimatskim
uvjetima
Prvi svjetionik s gorivim lancima u svijetu, u
Engleskoj pokazuje pomorcima siguran put do Teesa i
Hartlepoola, dviju najee koritenih luka s dubokim
gazom u Velikoj Britaniji. Povijesni South Gare svjetionik
nalazi se na uu rijeke Tees na sjeveroistoku Engleske.
Njegovo svjetlo upozorenja vidi se s udaljenosti vee od
40 kilometara. Svjetionik je u velikoj mjeri nezatieno
izloen surovoj klimi Sjevernog mora. To postavlja visoke
zahtjeve na gorive lanke i opskrbu vodikom. Naime,
to mjesto je bilo svjesno odabrano i cilj je sudionika u
projektu da se sustavi suvremene energije vodika potvrde
i u krajnje oteanim uvjetima.
Pod vodstvom Centre for Process Innovation,
drutva za istraivanje i razvoj, etiri poduzea razvila su
taj projekt u trogodinjem radu. Uz luke vlasti i korisnike
svjetionika, u grupi su jo bile dvije tvrtke specijaliziranje
za vodikovu energiju - proizvoai gorivih lanaka
Schunk i Air Products kao strunjaci za izgradnju vodikove
infrastrukture i redovitu opskrbu vodikom.
Ian Williamson, u Air Products odgovoran za
podruje vodikovih postrojenja, posebno se raduje ovoj
novoj primjeni i kae:
- U svezi s temom vodik, rado se govori o
svjetionikim projektima. Ovdje smo u pravom smislu
rijei takav projekt i ostvarili. Upravo krajnje nepovoljan
poloaj svjetionika na Sjevernom moru pokazuje kakve su
mogunosti vodika kao nositelja energije kod opskrbe u
uvjetima s velikim zahtjevima.
Air products raspolae s vie od 50 godina
iskustva u proizvodnji i iskoritavanju vodika. S vie od
70 vodikovih postaja u 12 zemalja i vie od 45 tisua
punjenja vozila vodikom, Air Products je u svijetu prisutan
u veini projekata opskrbe vodikom. Spomenimo postaje
za autobusni dvosmjerni prijevoz portaa i gledatelja na
olimpijskim igrama ove godine u Pekingu, ali i cjelovitu
opskrba gorivih lanaka na podmornicama njemake
ratne mornarice.
Izvornik: www.airproducts.com/...
South Gare - svjetionik s vodikovom tehnikom na

sjeveroistoku Engleske
45
ANALIZE
Menadment - komponente stratekog upravljanja (3. dio)
Vizija, misija i ciljevi

U uspjenim kompanijama, i
srednji i nii menadment upoznat
je s potrebnim informacijama u
kojem smjeru se upravlja i vodi
organizacija, a u manje uspjenim
- jednim dijelom zbog nedostatka
komunikacije viih prema niim
razinama upravljanja - postoji
konfuzija oko shvaanja vizije,
misije i ciljeva
U prethodna dva nastavka objavljena u HEP
Vjesniku pisali smo o komponentama stratekog
upravljanja i to iscrpno o prvoj komponenti - analizi
okoline. Ostale komponente stratekog upravljanja,
da podsjetim, su: vizija, misija i ciljevi; formuliranje
strategije; kriteriji izbora izmeu alternativnih strategija i
implementiranje strategije.
U ovom nastavku obradit emo komponentu definiranje vizije, misije i ciljeva.
DEFINICIJE I TERMINOLOGIJA
Vizija opisuje ono to kompanija eli ostvariti u
budunosti i to dugorono.
Misija odraava temeljnu svrhu organizacije,
posebno obuhvaa razlog postojanja organizacije, narav
poslovanja te potroae koje organizacija eli usluiti i
zadovoljiti.
Ciljevi su eljena stanja ili rezultati, vezani za
specifine vremenske rokove, a uvaavaju parametre
kao to su veliina i tip organizacije, narav i raznolikost
podruja interesa te razine uspjeha.
Izraz cilj ponekad se koristi kao alternativa misiji.
Ciljevi openito definiraju specifine tipove rezultata
koje organizacija postie kroz svoje aktivnosti. Bitno je
razlikovati dugorone i kratkorone ciljeve. Dugoroni
ciljevi odnose se na eljene performanse i rezultate,
a kratkoroni ciljevi obuhvaaju bliske ciljeve koje
organizacija eli postii kroz napredak ka dugoronim
ciljevima.
Mjerljivost ciljeva moe biti razumljiva, kao to je
u sluaju: "postii minimalni povrat od 20 posto neto
kapitala angairanog u biznis, ali s ciljem od 25 posto u
slijedeih 12 mjeseci". Ako je manje specifian, primjerice,
"kontinuirano zadovoljavanje kupaca, konkurentni povrat
angairanog kapitala i realni rast zarade po udjelu tijekom
sljedee godine", cilj je takoer mjerljiv, ali kroz usporedbu
povrata kapitala s konkurencijom i praenja zadovoljstva
kupaca kroz broj primljenih pritubi.
46
STANDARDI
PONAANJA
VIZIJA
VRIJEDNOSTI
ORGANIZACIJE
SVRHA
POSTOJANJA
ORGANIZACIJE
MISIJA
DUGORONI
CILJEVI
STRATEKA PARADIGMA KAKO ORGANIZACIJA

DODAJE VRIJEDNOSTI
STRATEGIJE
KRATKORONI
CILJEVI
Slika 1. Povezanost vizije, misije i ciljeva
VIZIJA
Vizija kompanije odraava idealno stanje koje
kompanija eli postii u budunosti.
U definicijama vizije kompanija, pojavljuju
se pojmovi kao to su: "proizvoai svjetske klase",
"organizacija kvalitete", "priznati davatelj usluga",
"stimulativno radno mjesto s nagraivanjem" i slino.
Temeljni elementi vizije fokusiraju se na vrijednosti kojima
organizacija tei te na prikladne standarde ponaanja
svih zaposlenika. Za svaki element vizije trebalo bi
definirati mogue putove poboljanja, razvojni program
zapoljavanja i mjere ili indikatore napretka.
MISIJA
Korporativna misija je sveukupni razlog postojanja
biznisa. Mnoge korporativne misije su bezvrijedne, a
jedan razlog je zbog toga to se sastoje od nepovezanih
izraza, kao to su "maksimizirati razvojne potencijale" ili
"osigurati proizvode najvie kvalitete".
Misija ne treba ukazivati na ono to organizacija
treba initi kako bi preivjela, ve to treba initi kako bi
napredovala. Misija bi trebala biti pozitivna, vizionarska i
motivirajua.
Dobra misija trebala bi sadravati sljedeih pet
obiljeja, odnosno treba:
t GPSNVMJSBUJDJMKFWFLPKJPNPHVVKVNKFSMKJW
napredak;
t EJGFSFODJSBUJLPNQBOJKVPEOKFOJI
konkurenata;
t EFGJOJSBUJbiznise u koje se kompanija eli ui,
ali nije nuno da je ve ukljuena u ta podruja;

t PEOPTJUJTFOBTWFstakeholdere u tvrtki, ne
samo na vlasnike i menadere,
t CJUJ[BOJNMKJWBJJOTQJSJSBKVB
Dobro definirana misija mora odraavati
korporacijske vrijednosti te bi strateki voa i organizacija
u cjelini trebali vidljivo slijediti misiju.
Prvo, vano je identificirati svrhu organizacije zato postoji. Drugo, misija treba opisati biznis i njegove
aktivnosti te poziciju koju eli postii u svom podruju
djelovanja. Tree, moraju biti iskazane organizacijske
vrijednosti. Konano, vano je osigurati odgovarajue
djelovanje i ponaanje organizacije kako bi ispunila
dana obeanja. To je vrlo vano, jer moe djelovati
na povjerenje zaposlenika i drugih osoba, koje mogu
znaajno utjecati na organizaciju.
U uspjenim kompanijama, i srednji i nii
menadment upoznat je s potrebnim informacijama
u kojem smjeru se upravlja i vodi organizacija. U
manje uspjenim organizacijama, jednim dijelom zbog
nedostatka komunikacije viih prema niim razinama
upravljanja, postoji konfuzija oko shvaanja vizije, misije
i ciljeva.
Misija i vizija mogu previe jednostavno iskazati
oito stanje organizacije te rezultat ima malu stvarnu
vrijednost. Tajna je u kvalitetnom objanjavanju
onoga to kompaniju ini razliitom i uinkovitijom od
konkurencije, umjesto da se jednostavno preformuliraju
temeljni zahtjevi potrebni za zadovoljenje kljunih
Trini model
Kontrola nad
cijenama i
dobavljaima
Broj tvrtki
Tip proizvoda
ista kompeticija
Velik
Standardizirani,
skoro identini
Ne
Monopolistika
kompeticija
Velik
Diferencijacija
Neki
Oligopol
Nekoliko
dominantnih
Standardiziran ili
diferenciran
Ogranien
obostranom
ovisnou, mogua
pod tajnim
sporazumom
isti monopol
Jedan
Jedinstven
Mogua
imbenika uspjeha. Misiju (ili viziju) mogu jednostavno

koristiti i drugi biznisi, bez obzira na to jesu li u istoj
inudstriji ili nisu, ali bez uspjeha. Kompanije koje
dugorono uspijevaju su one koje kreiraju konkurentne
prednosti i zadravaju jaku poziciju pomou fleksibilnosti
i poboljanja. Vizija i misija mogu biti potpora tom
procesu.
Svrha vizije i misije je komunikacija (eksterna i
interna) te je glavna korist za organizacije u razmiljanju
na koje su prisiljene kako bi zadovoljile definirane vizije
i misije. Ipak, mnoge su vizije i misije vrlo skromno
definirane. Temeljno je da se shvati da je misija (ili vizija)
vie od kotaia u mehanizmu, jer zaposlenici trebaju
rijei pretvoriti u djela. Da bi se to dogodilo, zaposlenici
moraju osjetiti da organizacija stvarno i provodi utvrenu
misiju i viziju. Mora postojati povjerenje, bez kojega
eljeni cilj nije mogue ostvariti. Misija se jasno podudara
s temeljnom filozofijom ili vizijom koja naglaava biznis i
ako je filozofija smislena - strategije tada stvaraju uspjeh.
CILJEVI
Ciljevi trebaju biti jasni i razumljivi. Aktualni ciljevi
mogu se mijenjati tijekom vremena zbog promjena u
strategijama. Ciljevi utemeljuju pravac i postavljaju
granice djelovanja organizacije. Ciljevi imaju vremenski
raspored, odnosno egzistiraju u zadanim vremenskim
granicama. Postignuti rezultati trebaju biti mjerljivi i
motivirati ljude koji su sudjelovali u ostvarivanju ciljeva.
Menaderi na svim razinama zadaju odreene
ciljeve koje treba ostvariti. Ciljevi trebaju biti kvantificirani,
primjerice, za prodaju, profit, produktivnost ili output, kao
i performanse kojima se ti ciljevi vrednuju. U tom sluaju
ciljevi su mjerljivi i pokazuju kako organizacija postie
napredak u odnosu na definiranu svrhu ili misiju. Kao
rezultat internih ili eksternih pritisaka dogaaju se male
promjene strategije, s ciljem prilagoavanja organizacije,
Necjenovna
konkurencija
Primjeri
Slobodan
Ne
Poljoprivredni
proizvodi, neke
kemikalije,
tiskanje, praonice
rublja
Relativno
jednostavan
Da
Odijevanje,
namjetaj,
bezalkoholna pia,
vodoinstalacije,
restorani
Teko
Da
Standardiziran:
cement,
eer, gnojiva,
Diferencirani:
sapun, detergent,
margarin
Blokiran
Da
plin, elektrina
energija, voda,
transport
Uvjeti ulaska
koje utjeu na promjenu performansi organizacije.

Zbog toga to se strategije razvijaju iz misije i ciljeva
organizacije, promjena ciljeva rezultira promjenama
strategije.
Potpuno razmatranje ciljeva ukljuuje tri aspekta:
t QSPDKFOKJWBOKFBLUVBMOJIDJMKFWBLPKF
organizacija slijedi i postie - gdje ide i zato;
t DJMKFWJLPKFPSHBOJ[BDJKBNPFTMJKFEJUJUF
sloboda i prilike koje ima za provoenje promjena;
t TQFDJGJOJDJMKFWJVCVEVOPTUJ
Na procjenjivanje aktualnih i perspektivnih ciljeva
organizacije te prilika i potreba za promjenama, utjeu
mnogi imbenici. Jedan od znaajnih imbenika je i oblik
trita na kojem organizacija djeluje.
Ako tvrtka eli postii maksimalan profit, mora
jasno razumjeti narav potranje za njenim proizvodima,
odnosno zato potroai kupuju te proizvode. Tvrtka
mora biti u stanju kontrolirati proizvodnju i prodaju
ovisno o potranji, odnosno treba razumjeti obiljeja
njenog trita. Ako donositelji kljunih odluka nemaju
potrebno znanje, proizvodnja i prodaja padaju pod utjecaj
dobavljaa i distributera.
Trite u kojem organizacija djeluje moe se
analizirati kroz etiri trina modela prikazana u tablici
1., gdje obiljeja trita u odnosu na prepreke za ulazak
u industriju, kao i marketinke prilike (diferencijacijski
potencijal, cijene, i necjenovna konkurencija) odreuju
postoji li ili ne postoji prilika za postizanje znaajnih
profita.
Na tritima koja imaju slobodni trini pristup i
gdje prevladava ista konkurencija, tvrtke e ostvarivati
samo normalne profite, koji su potrebni tvrtkama
da egzistiraju u industriji. Proizvodi su potroni,
nediferencirani, tako da nije mogue ostvariti premiju na
Strukturalna obiljeja
etiri trina modela
cijenu za odreene brandove. Ne postoje glavne prepreke

za ulazak u industriju, a novi dobavljai se javljaju samo
ako postoji mogunost profita. Ako dobava uspije
zadovoljiti potranju, konkurencija rezultira upravljanjem
trinim cijenama, odnosno prisiljava tvrtke na sniavanje
cijena te u takvoj konkurenciji preivljavaju samo efikasne
tvrtke.
U monopolistikoj konkurenciji postoji nekoliko
veih i mnogo manjih dobavljaa, ali su proizvodi
diferencirani. Kako i u ovom sluaju nema glavnih
prepreka za ulazak u industriju, i takva situacija obuhvaa
profite. Novopridole tvrtke poveavaju dobavu na
tritu te samo tvrtke koje imaju diferencirane proizvode
mogu naplatiti odreenu premiju na cijenu. Ipak e se
morati kretati u opsegu opih cijena na tritu, to ima
utjecaja na sniavanje profita.
Samo u oligopolu i monopolu, gdje je mali broj
velikih dominantnih tvrtki, postoji realna prilika za
iznadprosjene profite. Takvi super profiti postiu se
samo znatnim prekoraenjem onoga iznosa cijene koji
je potreban kako bi tvrtka opstala u poslu. U oligopolu
mali broj velikih tvrtki oprezan je u odnosu na druge
tvrtke te se cijene zadravaju u nekom opsegu iz straha
od gubitka trinog udjela. Dobavljai su nezavisni i u
strahu od pada cijena koje bi mogla donijeti konkurencija.
Postoje dva tipa oligopola, koji ovise o postojanju prilika
za znaajnu diferencijaciju. U tim modelima, konkurencija
je glavna odrednica profitnog potencijala i zbog toga
ciljevi moraju biti postavljeni s konkurencijom na umu. U
monopolu se mogu postii neumjereni profiti ako vlada
ne djeluje kao ogranienje, odnosno nema regulatornu
ulogu na tritu.
U iduem broju slijedi nastavak iz podruja
stratekog menadmenta - kako formulirati strategiju.
Priprema: mr. sc. Vlatko Eimovi
IZ FOTO ALBUMA
Krema Elektroprivrede
Susretljivou moje susjede Ofelije, nedavno sam listao fotoalbum njenog oca Milivoja, negdanjeg elektraa. Meu brojnim
fotografijama koje danas predstavljaju foto-povijest moje Elektre
ibenik, bila je i ova koju upravo gledate, a upala mi je u oi zbog
komentara: Krema Elektroprivrede efovi raunovodstva u ibeniku
1955. godine.
Danas HEP ima jake i brojne kadrove svih struka, pa i ekonomske,
a pedesetih godina 20. stoljea nije bilo tako. Stoga nije neobino da su
efove raunovodstva neki nazivali kremom. A ja se pitam je li krema
imala podlogu od biskvita ili se mazala na skradinsku tortu koja se
priprema samo od oraha.
Danas nema efova raunovodstva, jer su sve efice. E, to je
prava krema...
Draen Nini
47
UPRAVLJANJE SOBOM
Emocionalna inteligencija u poslovnom okruenju
Emocionalna zrelost
drugo lice inteligencije
esto ne moemo promijeniti stvarnost, ali uvijek
moemo promijeniti nain na koji je gledamo i
reagiramo na nju.
ovjekov ivot izgraen je od 10 posto onoga
to mu se stvarno dogaa u ivotu i od 90 posto
naina na koji na to gleda.
Nepoznati autor
Nedavno je u moj elektronski sandui stigla jedna
prezentacija o emocionalnoj inteligenciji, koja zapoinje
priom o ivotu Itzhaka Perlmana, izraelskog violinista. Kao
etverogodinjak obolio je od djeje paralize i ostao trajno
oduzet, da bi s 13 godina pobijedio na natjecanju mladih
violinista. Ta pobjeda mu je omoguila odlazak u Ameriku,
gdje je postao omiljen od kritike i publike. Na poetku
jednog njegovog koncerta, kada je ve bio slavni violinist,
dogodila se jedna nezgoda - pukla je ica na violini. On je,
premda svjestan da ne moe s tri ice odsvirati ono to je
predvieno za izvedbu s etiri, nastavio svirati na istom
instrumentu. Sve to je u takvoj situaciji mogao, bilo je
improvizirati, snalaziti se od takta do takta... Rezultat je
bilo oduevljenje publike. Nakon zavretka koncerta, na
pitanje novinara zato je nastavio svirati na samo tri ice,
odgovorio je:
- Pucanje ice shvatio sam kao izazov. Znao sam da
bih na etiri ice odsvirao odlino. Ali samo s tri... ja sam
umjetnik. Morao sam pokuati stvoriti glazbu s onim to mi
je preostalo.
Ovo je samo jedan od brojnih pozitivnih primjera
reagiranja ljudi u razliitim ivotnim situacijama, a moglo bi
se nabrojiti i puno onih u kojima su reakcije bile svakojake,
samo ne primjerene. No, u svim situacijama je kljuno na
koji nain ih pojedinac doivljava i interpretira. O tomu e
ovisiti i njegova reakcija na njih. Pojednostavljeno gledano,
tijek naih ivota kontinuirani je slijed naih reakcija,
odnosno ponaanja, a o njemu ovisi to emo za ivota
postii i u kojoj mjeri biti zadovoljni sobom i svime oko sebe.
IZNIMNO VANA OPA INTELIGENCIJA, ALI NE I
PRESUDNA
Dugo vremena, pa jo i danas, prevladava uvjerenje
da su kognitivne sposobnosti odnosno, uvrijeeno
reeno, opa inteligencija - glavni prediktor uspjenosti i
snalaljivosti pojedinca. Brojna istraivanja su potvrdila da
je ona iznimno vana za uspjeh u ivotu, osobito to se tie
obrazovanja i ostvarivanja karijere, no ne i presudna.
Ameriki psiholog Terman, sa suradnicima, je 1921.
godine izdvojio 1.500 djece, iji je kvocijent inteligencije
prelazio vrijednost 140, te ih potom pratio iduih 40
godina. U poetku te longitudinalne studije, izdvojena
djeca su u svemu bila naprednija od svojih vrnjaka (bili su
tei pri roenju, bre su prohodali, bolje su itali te su bili
dobro socijalno prilagoeni). Kada su odrasli, bili su i dalje
superiorni, ali ne svi. Neki su se pokazali neuspjenima
na studiju, a neki na poslu. Premda su svi bili visoko
inteligentni, nisu bili jednako uspjeni te su na kraju
studija razvrstani u tri skupine: uspjeni, srednje uspjeni
i neuspjeni. Takvom razvrstavanju su bitno pridonijele
razlike: u osobinama linosti, motivaciji za postignuem
i socijalnoj prilagoenosti. Stoga, premda je visoka opa
48
inteligencija najbolji prediktor sposobnosti pojedinca

da prihvaa nova znanja i vjetine, dobro se snalazi u
novim situacijama, rjeava probleme i ostvaruje visoki
radni uinak, ne smiju se zanemariti niti njegove druge
karakteristike poput osobina linosti ili motivacije. Osobito
nakon to su istraivanja pokazala da racionalni ljudi s
visokim kvocijentom inteligencije esto nisu ni uspjeni, ni
zadovoljni. Prouavanjem ponaanja uspjenih i zadovoljnih
ljudi uoeno je da se oni znaju motivirati, uspijevaju biti
ustrajni, ostvaruju kvalitetne meuljudske odnose i iz svojih
emocija crpe energiju za svoje djelovanje.
TO JE EMOCIONALNA INTELIGENCIJA?
Psiholozi John Mayer i Peter Salovey objavili su 1990.
godine tekst pod naslovom Emocionalna inteligencija,
u kojem po prvi put javnosti predstavljaju koncept
emocionalne inteligencije (EQ), te se smatraju zaslunima za
njezino imenovanje, definiranje i prva istraivanja o toj temi.
Do 1995. godine o tom konceptu se na internetu moglo
poneto proitati na samo pet do est adresa, a onda je te
iste godine znanstvenik i novinar Daniel Goleman objavio
knjigu Emocionalna inteligencija s podnaslovom Zato je
vanija od IQ, bogatu primjerima iz ivota te zaintrigirao
iroku svjetsku javnost ovim konceptom. Pune dvije godine
ta je knjiga bila najbolje prodavana knjiga u SADu.
Kad govori o emocionalnoj inteligenciji D. Goleman
pod tim pojmom podrazumijeva: sposobnosti poput
samomotiviranja i ustrajavanja u neemu, unato
potekoama i frustracijama; obuzdavanja impulzivnosti
i odgaanja trenutka primanja nagrade; reguliranja
raspoloenja; onemoguavanja pojave uzrujanosti koja
bi ometala misaone procese te suosjeanja i nadanja.
Jednostavnije reeno, emocionalna inteligencija je
sposobnost prepoznavanja osjeaja, njihovog jasnog
identificiranja, razumijevanja, sposobnosti kontroliranja i
koritenja za izraavanje misli. Nepotrebno je napominjati
koliku ulogu osjeaji imaju u svakodnevnim situacijama,
komuniciranju s drugim osobama te u procesu donoenja
odluka. Emocionalno inteligentna osoba dobro vlada
stresom, nee se lako zbuniti i rijetko ali za svojim
odlukama ili postupcima. Ona prihvaa izazove i ne slama
se pod pritiskom, kontrolira vlastito ponaanje, ima visoko
samopouzdanje i zna prepoznati svoje vrijednosti.
Temeljna razlika izmeu ope i emocionalne
inteligencije jest u tomu to je prva genetski odreena i
Tihana Malenica Bilandija, prof. psih.
naslijeena te se razvija samo u ranom djetinjstvu, dok

drugu uimo iz iskustava i prihvaamo tijekom cijelog
ivota. Istraivanja, koja su godinama pratila razinu
emocionalne inteligencije, pokazuju da ljudi postaju sve
bolji u tim umijeima to vjetije nadziru vlastite emocije i
porive, to su bolji u samomotiviranju, empatiji i drutvenim
sposobnostima. D. Goleman taj postupni rast emocionalne
inteligencije tijekom ovjekovog ivota naziva njegovim
sazrijevanjem. Emocionalno zreli ljudi znaju prepoznati svoje
osjeaje, potrebe i elje te ih razlikovati od tuih. Ma kakvi
oni bili, ne zanemaruju ih ili potiskuju, ve ih pokuavaju
izraziti na konstruktivan nain. Smatraju se odgovornima za
vlastitu sreu i spokoj te ne oekuju od drugih da ih uine
sretnima. Svjesni su svoje vrijednosti, ali kao to dre do
sebe, jednako potuju i tuu osobnost. Nisu agresivni niti
sebini te se znaju zauzeti za sebe, vodei rauna i o tuim
potrebama.
Konano, biti uspjean znai biti sposoban ostvariti
svoje potrebe, elje i postavljene ciljeve. Neovisno o tomu
za koje podruje ivota su oni vezani (posao, obitelj, port,
duhovni razvoj...) jesmo li uspjeni ili ne prepoznat emo po
osjeaju unutranjeg mira i ispunjenosti.
EQ U POSLOVNOM SVIJETU
Globalno trite od poslovnih subjekata zahtijeva
da streme visokoj konkurentnosti pa tako nerijetko
poduzea moraju proizvoditi to kvalitetnije proizvode
u to veim koliinama s manjim brojem radnika koji,
pak, trebaju biti to uinkovitiji na svom radnom mjestu.
Upravo zbog stalnosti promjene u poslovnom okruenju,
jedna od iznimno poeljnih osobina na radnom mjestu
danas je sposobnost prilagodbe na promjene koje se
neprestano dogaaju u radnom procesu, kao i na ljude
s kojima se radi. Jer, internacionalizacija poslovanja
poduzea zahtijeva od njihovih radnika da surauju s
kolegama ili poslovnim partnerima razliitog podrijetla,
rase, vjere te da se stalno i iznova privikavaju na nove
poslovne prakse, obiaje i druge okolnosti. Unato tomu,
u svojim radnim sredinama ee smo svjedoci situacija
u kojima se pojedinci preputaju svojim emocijama. One
onda upravljaju njihovim ponaanjem, ali i ishodima
aktivnosti koje provode. Upadaju u afekte, povlae
nepromiljene poteze, sabotiraju svoju uspjenost,
naruavaju ili potpuno upropatavaju kontakte s
drugim ljudima, a svoje mentalne kapacitete koriste
TEST EMOCIONALNE INTELIGENCIJE EQ

Iskreno odgovorite na sljedeih 10 pitanja sa da ili ne.
1 Moete li jasno izraziti svoje osjeaje u najjednostavnijoj reenici Osjeam?
2 Moete li prepoznati razliite osjeaje?
3 Jeste li emotivno neovisni o drugima?
4 Moete li prepoznati zbog ega se osjeate tako kako se osjeate?
5 Moete li uvijek kontrolirati svoje ponaanje?
6 Jeste li sposobni zaboraviti pogreke i ostaviti iza sebe ono za im alite?
7 Jeste li zadovoljni sa svojim postignuima?
8 Iskoritavate li svoje potencijale?
9 Misle li drugi kako imate visoko miljenje o sebi?
10 Prihvaate li sebe takvima kakvi jeste?
Emocionalno inteligentni ljudi e odgovoriti s DA na 8 do 10 pitanja. Vi?
U SVIJETU KNJIGA
Amlie Nothomb: Biografija gladi

za njegovanje i opravdavanje vlastite agresivnosti ili
depresivnosti.
Golemanova knjiga pronala je svoje itatelje i
pobornike i meu poslovnim ljudima, to ga je potaknulo
da 1998. godine napie jo jednu, naslovljenu Emocionalna
inteligencija u poslu. Prouavajui podatke prikupljene u
vie od 200 poduzea iz cijelog svijeta, utvrdio je da su
se sposobnosti temeljene na emocionalnoj inteligenciji
pokazale puno vanije od ope inteligencije i strunih
znanja i vjetina i to pogotovo za radno mjesto koje je
hijerarhijski vie pozicionirano. Opa inteligencija i znanje
vani su kod uhodavanja u posao, no kada je osoba
svladala posao, onda postaju vanije osobine poput:
suradnosti i sposobnosti timskog rada; sugestivnosti i
sposobnosti promoviranja vlastitih ideja i lobiranja za njih;
samopouzdanja te motivacije za stalnim osobnim razvojem
i usavravanjem. Nedostatak emocionalne inteligencije
kod vrlo inteligentnih i talentiranih ljudi dovodi do toga
da oni dosegnu odreenu razinu u svojoj karijeri i dalje
ne napreduju ili ak ponu nazadovati. Utjeno je to to
sposobnosti koje obuhvaa emocionalna inteligencija, a
koje su korisne na radnom mjestu, radnici mogu nauiti i
trenirati, uz kvalitetnu potporu poslodavca. Neke su svjetske
kompanije ve izradile i provode programe za prihvaanje
vjetina emocionalne inteligencije, ime iznimno pomau
svojim radnicima da postanu emocionalno zreli.
KAKO POVEATI EMOCIONALNU INTELIGENCIJU?
S obzirom na to da je za emocionalnu inteligenciju
utvreno da ju je s vremenom mogue poboljati, evo
nekoliko savjeta kako raditi na sebi da bismo je dodatni
izbrusili.
Nauite prepoznati osjeaje

Stalno sami sebi objanjavajte svoje osjeaje. esto se
zapitajte kako se osjeam?, a ako osjeate itav niz razliitih
emocija, razluite ih i rangirajte ih. Ali nikad ih nemojte
preuveliavati, ali ni umanjivati.
Preuzmite odgovornost za svoje osjeaje

Nemojte traiti vanjska objanjenja i opravdanja
za ono to osjeate ili stalno sebe prikazivati kao rtvu.
Prepoznajte to osjeate i pokuajte razumjeti zbog ega je
to tako.
Predvidite svoje osjeaje

Nauite unaprijed predvidjeti kako ete reagirati
nakon odreenog dogaaja ili u odreenoj situaciji.
Izbjegavajte raditi stvari koje e potaknuti negativne
osjeaje.
Pitajte druge kako se osjeaju

Ne moete znati kako se netko osjea ako nemate
izrnimno razvijenu empatiju. U svakom sluaju, morate ih
prvo pitati i razumjeti da biste mogli suosjeati s njima.
Sluajte ih pozorno i bez predrasuda.
Budite manje osjetljivi

Ako netko kae neto s im se ne slaete, nemojte
se odmah povlaiti ili napadati. Takve reakcije govore samo
kako se ne moete nositi s kritikom. Umjesto toga, zahvalite
na iskrenosti i usredotoite se na vrijednost njihovih
komentara.
Probleme sagledajte cjelovito

Kada vam se neto loe dogodi i mislite kako propada
cijeli svijet, razmislite o tomu koliko je va problem doista
ozbiljan. Koliko e on vanosti imati za deset godina,
mjeseci, tjedana ili minuta?
Razmiljajui kako zavriti ovaj tekst, a da one koji ga
odlue proitati potakne barem na razmiljanje, ako ne i na
kakvu akciju razvijanja vlastite emocionalne inteligencije,
pronala sam citat koji glumac Tom Hanks u ulozi Foresta
Gumpa izgovara u istoimenom filmu, a koji kae: Neki
su ljudi, poput mene, roeni kao idioti. Puno vie njih to
postaje kasnije.
Glad za svim i svaim,

a prije svega za ivotom
Jeste li uli za Vanuatu? Rije je o skupini od 80
otoka koji se slubeno nazivaju Republika Vanuatu, a
smjestili su se u Junom Pacifiku nekih 1.750 km istono
od sjevera Australije, 500 km sjeveroistono od Nove
Kaledonije, zapadno od Fidija i juno od Solomonskih
otoka. Vulkansko podrijetlo tog otoja ini ga pogodnim za
razvoj poljoprivrede zbog kvalitetne zemlje, a stanovnitvo
se bavi i ribolovom i sve vie turizmom. Prva su otoje
naseljavala melanezijska plemena, a krajem 18. stoljea
su ga otkrili i Europljani. Kolonijalne sile Velika Britanija i
Francuska zaposjele su Vanuatu i zajedniki vladale njime
kroz kondominij nazvan Novi Hebridi do 1980. godine
kada je postao neovisna republika. Danas Vanuatu ima
priblino 290.000 stanovnika. Glavni grad je Port Villa, a
slubeni jezici su engleski, francuski i kreolski jezik bislama.
No, emu cijela pria o tom otoju? Ono je u 2005. godini
u jednom od onih neobinih istraivanja, za koja se pitamo
komu je i kako sinula ideja da ispituje neto takvo, kao i na
koji nain su prikupljeni rezultati - proglaeno najsretnijim
mjestom na Zemlji upravo zbog ouvanih prirodnih ljepota
i idilinog ivota bez stresa.
Ako niste otprije uli za tu zanimljivost, nju
ete doznati ve na prvim stranicama knjige belgijske
spisateljice Amlie Nothomb Biografija gladi, koja je u
hrvatskom prijevodu objavljena 2008. godine u nakladi
izdavake kue Vukovi & Runji.
SPISATELJICA AMLIE NOTHOMB

A. Nothomb roena je 1967. godine u Kobeu
za vrijeme dok joj je otac obavljao funkciju belgijskog
veleposlanika u Japanu, a svoje je djetinjstvo i
adolescentsku dob proivjela u Kini, SAD-u, Laosu i
Bangladeu. Prvi roman "Higijena ubojice" objavljuje
1992. godine, nakon kojeg slijedi jo nekoliko kraih djela
jednakog anra, meu kojima je i "Strah i trepet", koji je
Francuska akademija proglasila najboljim romanom u
1999. godini. Domaem itateljstvu je, uz ovaj najnoviji,
u hrvatskom prijevodu dostupno osam romana darovite
spisateljice, koja svake godine objavi po jedan novi
uradak. Romani "Higijena ubojice" (2000.) i "Kozmetika
neprijatelja" (2003.) izali su u nakladi Algoritma, a "Strah
i trepet" (2001.), "Ljubavna sabotaa" (2002.), "Robert je
njezino ime" (2003.), "Protiv Katiline" (2004.), "Antikrista"
(2004.) i "Lastaviin dnevnik" (2007.) tiskala je nakladnika
kua Vukovi & Runji.
STANOVNICI REPUBLIKE VANUATU NIKADA NISU
OSJETILI GLAD
I dok je poslovnim ljudima spomenuta Republika
Vanuatu zanimljiva zbog injenice da predstavlja oazu za
offshore poslovanje i porezni je raj za one dubljeg depa,
A. Nothomb nalazi intrigantnim to njegovi stanovnici
nikada nisu osjetili glad. Tonije, sredinji lik njenog
romana "Biografija gladi" etverogodinja djevojica, ki
belgijskog veleposlanika u Japanu, na jednom od slubenih
primanja svog oca spoznaje da postoje ljudi koji nikada
nisu osjetili glad. A ona, suprotno tomu, neprestano osjea
glad za neim, od slatkia i vode, preko novih spoznaja,
do ljubavi i potrebe da bude oboavana. Premda ovo
djelo ima autobiografske elemente, teko je razluiti gdje
prestaje stvarnost spisateljiinog djetinjstva i zapoinje
njena mata. No, ono to se provlai kroz cijelu priu i
njeno odrastanje jest neprestana neumjerenost u neemu
i potreba za intenzivnim osjeajima. Kada mala djevojica
pije enormne koliine vode, prejeda se slatkiima, iitava
rjenik uei nove rijei abecednim redoslijedom ili
pregledava atlas kako bi znala glavne gradove svih drava,
onda se to doimlje simpatino uvrnutim. injenicu da
ima potrebu osjeati se bezuvjetno voljenom od strane
svoje obitelji, ali i prijatelja, jednostavno je shvatiti jer
potovanju i ljubavi svi teimo.
itajui stranice ovog romana moemo ga doivjeti
iskljuivo kao otkvaenu priu o jednoj luckastoj djevojici,
ali i kao priu o tomu to smo sve u stanju initi da
bismo se osjeali ivima, da bismo pronali smisao i
ispunjenost u svom postojanju. Poneki od nas to rade na
pogrean nain, drugi pak ne pronalaze nikakav nain, a
oni koji otkriju dobitnu formulu za sebe, uivaju u ivotu
i pronalaze osobnu sreu i spokoj. A. Nothomb je svoj
raison d'tre pronala u pisanju i to joj odlino polazi za
rukom. Uvjerite se u to i sami uronivi u priu o gladi za
svim i svaim, a prije svega za ivotom.
Tihana Malenica Bilandija
49
FENOMENI
Mladen Gaea biciklom na Olimpijske igre u Peking 2008.
Naem putu doao je kraj
Stotinu metara dugaka kolona vozila pri prijelazu mongolsko-kineske granice
Na granici Mongolije s Kinom

(pedaliranje Mongolijom)
Zamyn-Uud je posljednji mongolski grad prije
kineske granice, koja je samo nekoliko kilometara
udaljena od grada. Nakon duuuugo vremena, do granice
vozimo po asfaltu, ali i uz veliku kolonu. No, koristimo
prednosti biciklistikog prijevoza i vie stotina metara
prolazimo pokraj vozila u koloni. Zaustavljamo se pokraj
policijske kontrole. Nakon ne vie od minute, prilazi nam
mongolska policajka i na vrlo loem engleskom jeziku
pokuava nam rei da nam kineske vlasti nee dopustiti
ulazak u Kinu, ako bi pokuali granicu prijei biciklima (?!)
U prvi tren sam ostao okiran, a kroz glavu mi jure sve
one stranice koje sam prouio prigodom pripreme naeg
puta i nigdje nije postojalo nikakvo upozorenje o zabrani
prelaska granice biciklom! to uiniti? Nakon nekoliko
sekundi sam doao k sebi i pitam policajku ima li, ipak,
ikakvo rjeenje? Odgovor je bio: Svoje bicikle morate
ukrcati u neki autobus ili automobil i onda moete prijei
granicu.
U KINU MOE BICIKLOM, ALI AKO OBA KOTAA NE
DODIRUJU ASFALT U ISTOM TRENUTKU
Ubrzo smo pronali dvojicu lokalnih prijevoznika
(iz kolone), koji se bave prijevozom ljudi preko granice u
50
Putokaz snaite se ako moete, komunicirajte ako ne poznajete mandarinski jezik
Kinu. Naravno, rije je uobiajenom legalnom prijevozu

mongolskih graana, koji tamo odlaze u kupnju. Nae
bicikle gurnuli su u prtljanike svojih ruskih UAZ-a.
Zamiljam kineski zakon o prelasku dravne
granice, primjerice lanak 541, u kojem bi pisalo:
Biciklom se u Kinu smije ui, ali tako da oba kotaa
ne dodiruju asfalt u istom trenutku, iskljuuje se i
mogunost ulaska vozei na zadnjem kotau.
Pod takvom pretpostavkom, mi ulazimo, istina
malo nam se vue prednji kota po cesti, ali zakon to
vjerojatno doputa!!! Naime, mladi Mongol je nae bicikle
tako ubacio u auto da polovica bicikla viri iz kratkog
dipa, i vidi se da je rije o biciklu pa zato onda takva
birokratska zabrana?
Na mongolskoj granici sve je u redu, jedino to
smo ovjeru putovnice (peat na vizu prigodom izlaska)
- ekali ak 45 minuta. Na kineskoj granici s biciklima
u dipu, to znai da kotai u zraku, sve je u redu. Ipak,
su malo smo drukiji od drugih pa je za nas predvien
i drukiji pregled. Marko i ja smo razdvojeni, svatko
u svom dipu, ali iz kasnijeg razgovora zakljuili smo
da je postupak tijekom kontrole bio otprilike slian.
Naime, nakon to sam uao u zgradu zbog pregleda
putovnice i popunjavanja listia o ulasku u zemlju,
pristojno me zaustavio uniformirani carinik i zamolio
da poem za njim. Ubrzo smo se nali u prostoriji sa
U elji da to prije izaemo iz podruja pod kontrolom lokalnog erifa te da on ima to

manje problema, kada smo najavili na odlazak, dogaala se i ovakva usluga
Mladen Gaea
a Marko je znao zahvaliti
jo etvoro uniformiranih osoba (dvije ene). Putovnicu

su provjeravali s nekoliko ureaja, listali je, snimali, no
sve sa smijekom i vrlo pristojno. Cijelo vrijeme, jedan
je mukarac neformalno razgovarao sa mnom, uvijek
sa smijekom. Nakon deset minuta doista temeljitog
pregleda, vratili su mi putovnicu i otiao sam do
redovnog altera, obavio ostale formalnosti prije ulaska
u Kinu i premda sam mislio da je gotovo - pokraj dipa
gdje su bili nai bicikli, doekao me mlai policajac koji je
elio pregledati moje stvari.
PROVJERILI SU SVE SA SMIJEKOM
Otvorio je sve moje torbe, a manji fotografski
aparat i raunalo bili su mu najzanimljiviji. Nakon to
je pregledao sadraj aparata, raunalo je odnio svom
nadreenom, koji je pozvao svog nadreenog (ja sam
cijelo vrijeme uz njih), a onda su ukljuili raunalo i
prouavali njegov sadraj. Tijekom pregleda raunala ja
nisam bio prisutan.
I tek tada, kada su mi sa smijekom vratili raunalo,
mogao sam nastaviti put. Trojica Mongola, koji su me
u dipu morali ekati, jer bez mene nisu mogli nastaviti
prelazak, bili su vrlo korektni, razumjeli su okolnosti, a ja
sam se naravno ispriao.
Marka i njegov dip priekali smo petstotinjak
metara od graninog prijelaza, jer i on je proao
Policajci su nam bili uvijek prisutna, (ali korektna) pratnja, vie nego je to uobiajeno za
nae poimanje civilnog drutva
slinu torturu, Sloili smo stvari na bicikle, a prijevoz

spasonosnom rjeenju za prelazak granice - dipovima,
platili smo 40 dolara i nastavili prema prvom kineskom
gradu Erenhotu.
Izali iz okvira domaina i

priskrbili poseban status
(pedaliranje Kinom)
Iscrpan opis kontrole na mongolsko-kineskoj
granici napisao sam kao pokuaj da bih itateljima HEP
Vjesnika to vjernije, uz samo taj jedan izolirani sluaj,
dodatno pojasnio nove okolnosti u Kini.
Kina je definitivno zemlja drukija od svih onih
kroz koje smo proli na naem putu i morali smo se
maksimalno prilagoditi svemu to nas okruuje , to nije
bilo jednostavno. Te nae, ak i male spoznaje vezane uz
Kinu, nije mogue napisati u nekoliko redaka. Ukratko,
rije je o zemlji u kojoj se Coca-Cola ne kae Coca-Cola,
u kojoj internet nije internet i u kojoj hotel nije hotel.
Komunikacija u toj zemlji problem je za sve one koji ne
poznaju mandarinski jezik (slueni jezik u Kini, inae jezik
koji se govorio prije u okolici Pekinga), a takvih je izvan
Kine mali broj.
Na putu prema Pekingu
Uvijek su nam pomagali da bude sve, najee, po njihovoj volji
U Kinu se vrlo teko ulazi osobnim automobilom

i motorkotaem. Kada napiem vrlo teko, to u ovom
sluaju znai nemogue. Jer, da bi se Kinom vozilo
vlastitim automobilom, potrebno je imati kinesku vozaku
dozvolu, a nju se moe dobiti jedino ako se vozaki ispit
poloi u Kini. E, da bi se taj ispit poloio u Kini, naravno,
potrebno je poznavanje mandarinskog jezika i sada smo
ponovno na poetku
Problema za nas zapadnjake u Kini je puno, ali to
nikako ne znai da se tamo ne moe uivati i nauiti se
nositi sa svim tim nedaama. Konano, to moe biti i
zanimljivo, ali potrebno je pozitivno razmiljati.
Snaga Kine su oduvijek bili ljudi, a tomu je i
sada tako. Kina je mjesto gdje smo se osjeali sigurno
u svakom trenutku.Ta sigurnost dodatno se ogleda i u
estim policijskim kontrolama, ali mi za to nismo brinuli,
nama je to bio dio dnevnog rituala, a na kraju sve je
to dodatno poveavalo sigurnost - u i oko olimpijskog
Pekinga.
Devedeset devet posto turista u Kinu, u Peking
ili u neki od veih gradova, dolazi avionom. Kasnije
ih se avionima i vlakovima usmjerava prema ostalim
turistikim destinacijama te na taj nain ostaju u eljenim
okvirima domaina. Mi smo naim nainom izali iz
okvira te smo si na taj nain priskrbili poseban status.
NA IZVORNOM DIJELU KINESKOG ZIDA

Nakon ulaska u Kinu krenuli smo uobiajenim,
najkraim putom - glavnom prometnicom prema
Pekingu. Ali, ve nakon stotinjak kilometara skrenuli smo
na istok, duljim, ali daleko zanimljivijim predjelima.
Kada kaem da smo imali poseban status, to
znai da smo vrlo esto bili pod posebnim nadzorom
policije, koja je prema nama uvijek bila korektna, ali
prisutna vie nego je to uobiajeno za nae poimanje
civilnog drutva. U gradovima, gdje smo odluili pronai
smjetaj, odnosno prenoite, uvijek su nam pomagali
kako bi ga pronali po njihovoj volji, esto nam plaajui
veere da bi nas udobrovoljili nakon to su nas izmorili
uvijek istim pitanjima: od kuda, zato, kamo Sve je bilo
usmjereno vanom cilju da to prije izaemo iz podruja
pod kontrolom lokalnog erifa te da on ima to manje
problema. Kada bi obeali da ujutro naputamo grad,
dobili smo sve to se moe poeljeti .
Neto malo novca promijenili smo u Erenhotu i to
malo je mogla biti velika pogreka, s obzirom na to da
nismo znali da do Pekinga u bankama vie neemo moi
promijeniti dolare ili eure u juane. Ipak, igrom sluaja
pronali smo jedan bankomat na kojem je prola jedna od
naih kartica i tako je rijeen taj problem.
Uz Veliki kineski zid, pravi izvorni, a ne obnavljani dio kamo odlazi najvei broj turista - jo
70 kilometara do Pekinga
51
FENOMENI
Mladen Gaea biciklom na Olimpijske igre u Peking 2008.
Kupanje u jezeru u sreditu Pekinga doputeno je samo odabranima u odreenim danima, a nama je dodijeljena ta ast
S predsjednikom Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatkom Mateom
Vozikajui se Unutranjom Kinom strigli smo i do

Pokrajine koje se naziva Beijing. Od kada smo uli u taj
dio Kine, do istoimenog grada ostalo je samo tristotinjak
kilometara, koji su proli u vonji kroz nezaboravnu
prirodu.Taj je dio vrlo brdovit, ali iza svakog brda otvaraju
se nezaboravne slike specifine Kine, koje emo dugo
pamtiti. Napokon dolazimo i do Velikog kineskog zida,
koji je na naoj ruti onaj pravi izvorni, a ne obnavljani zid
na iji dio odlazi najvei broj turista iz Pekinga (Badalin).
Na tom mjestu udaljeni smo sedamdeset kilometara od
Pekinga .
JEDINSTVENI PEKING!
U Peking, tonije glavni pekinki trg T'janmen,
dolazimo 2. kolovoza 2008. godine u 16.57. sati nakon 121 dan naega putovanja i 11.808 kilometara
od Zagreba. Peking ili kako ga naziva vei dio svijeta
(ukljuujui i Kineze) Beijing, tih dana bio je sredite
svijeta. Razlog je poznat XXIX. olimpijske igre. No i
kada Igara vie ne bude, o Pekingu e se i dalje govoriti. U
ovom trenutku Peking je jedan od najveih i najsnanijih
gradova na svijetu. S njegovih vie od 20 milijuna
stanovnika ili prema novom nainu brojanja - brojanja
automobila tijekom dana u gradu (a ovdje ih je pet
milijuna) - Peking je zbog te veliine, a da ne spominjem
povijest, doista jedinstveni grad meu svim gradovima
u svijetu.
Arhitektura ostavlja bez daha, ne samo one
koji poput nas dolaze iz manjih gradova, ve i one
iz velikih europskih metropola poput Pariza. Naime,
tijekom priprema za Olimpijske igre, u Peking su pozvani
52
Najveu poast, ipak, doivjeli smo kada nas je na sveanost u prigodi otvaranja Hrvatske
kue u Pekingu pozvao hrvatski predsjednik Stjepan Mesi
najpoznatiji arhitekti svijeta i imali su slobodne ruke i

brdo love. Nesputavana mata uinila je svoje.
MEU RIJETKIMA KOJIMA OTVARAJU JEZERO U
SREDITU PEKINGA
Mi smo se u Pekingu osjeali kao kod kue. To
moemo zahvaliti svima onima koji su nas okruivali. Na
neki nain, bili smo zvjezdice i moram priznati da smo
uivali u svakom trenutku. Da bih potkrijepio ovu svoju
ocjenu, jer doista smo normalni ljudi i nismo uobraeni,
izdvojio bih jedan dogaaj.
U sreditu Pekinga nalazi se jezero. U njemu je
strogo zabranjeno kupanje i plivanje. Ali, ne za njima
posebne ljude, koje oni prema svojim razlozima izabiru
i doputaju kupanje i plivanje u odreenim danima. Mi
smo bili pozvani! Mi smo bili meu rijetkima kojima je
jezero bilo otvoreno. Time su nam poklonili veliku ast.
Pratili smo nekoliko portskih priredbi na
olimpijskom turniru. Ipak najveu poast doivjeli smo
kada nas je na sveanost u prigodi otvaranja Hrvatske
kue u Pekingu, pozvao hrvatski predsjedniku Stjepan
Mesi.
Naem putu doao je kraj. Peking-Istanbul-Zagreb,
avionom dakako, zavrni je dio jednog nesvakidanjeg
i nezaboravnog putovanja od Zagreba 4. travnja
do Pekinga 2. kolovoza 2008. U zagrebakoj Zranoj
luci Pleso doekali su me kolege s posla i prijatelji,
kojima i ovom prigodom zahvaljujem na upornoj
etveromjesenoj potpori. Zahvaljujem svima u naoj
Hrvatskoj elektroprivredi, koji su mi pomogli na bilo koji
nain. Uz njihovu, ali i potporu mnogih drugih, uspio
sam ostvariti ovo, za mnoge, udno putovanje. Ono je

osmiljeno u glavi njihovog kolege, koji je ve vie od
dvadeset godina jedan od njih elektroprivrednik iz
Elektrane toplane u Zagorskoj ulici u Zagrebu.
Kao to sam poruio u HEP Vjesniku najavljujui
put do Pekinga, elio sam pokazati da je neto slino
provedivo za svakoga od nas, ali treba arko eljeti.
Jednostavno, na put sam otiao iz smjene, a kada sam
se vratio ponovno sam preuzeo svoju smjenu strojara
turbine u EL-TO.
U nonim satima samoe, kada postrojenja
posluno predu, prizivam u sjeanje to bogato iskustvo
iskustvo susreta s ljudima, s nama nedovoljno poznatim
krajevima i obiajima, iskustvo pomoi ovjeku na
cesti, prijateljstava Zadovoljan sam jer se obistinila
tvrdnja koju sam uporno ponavljao pri komentarima o
opasnostima koje svugdje vrebaju: da se dobra namjera
prepozna i vraa se dobrim.
I jo neto. Put u nedovoljno poznate krajeve
i upoznavanje njihove kulture ivljenja pojaalo je
potovanje i ljubav prema Domovini, prema naoj
Hrvatskoj, prema naem jo uvijek uljuenom nainu
ivota. I odnosa prema obitelji, prijateljima, kolegama
Do neke nove, nadam se, biciklistike prie.po
pedali
Napomena: Tijekom puta mnogi kolege iz HEP-a su
mi se javljali i pokazivali svoje zanimanje i brigu. Meni
e biti zadovoljstvo prikazati prezentaciju s puta ma
gdje u HEP-u bili zainteresirani kolege. Javite mi se na
internetsku adresu: pedalinac@gmail.com
MENADERI
Fizionomija i uspjeh: izgled efa kompanije upuuje na njegovu poslovnu uspjenost
Oko ne vara
Prosudbe od oka potpuno
neupuenih tonije su nego procjene
dobro informiranih profesionalaca
i ini se da poznavanje menadera
i hijerarhijska podreenost njemu
utjeu na sposobnost objektivnog
procjenjivanja njegove uspjenosti
Skupina istraivaa menadmenta s Yale University
je prije nekoliko godina pokuala otkriti postoji li
povezanost izmeu uspjenosti kompanije i linosti
elnika - glavnog menadera kompanije. Da bi utvrdili
kakve su linosti menaderi, od njima neposredno
podreenih suradnika traeno je da ocijene svog efa
s obzirom na njegovu sposobnost prenoenja i irenja
obeavajue vizije budunosti te da iskau koliko on
predstavlja dobar uzor svojim podreenima. Kada
su proueni skupljeni podaci, istraivai nisu uspjeli
evidentirati nikakvu povezanost izmeu uspjenosti rada
kompanije i osobina elnog ovjeka. Jedino su, nakon
provedenog istraivanja, mogli rei da bi se kompaniju
moglo procjenjivati prema njezinom elniku (CEO-u)
toliko koliko bi se knjigu moglo procjenjivati prema
njezinim koricama.
PROCJENE O PROFESORIMA NAKON SAMO DVIJE
SEKUNDE
Meutim, nekoliko godina prije spomenutog
istraivanja, tim psihologa s Tufts University otkrio je
da, nakon samo dvije sekunde promatranja snimke
predavanja odreenog profesora, ljudi mogu dovoljno
dobro odrediti koliko je taj profesor doista kvalitetan i
uspjean predava. Pokazalo se, naime, da percepcija tih

ljudi o profesorima koje su studenti ocjenjivali samo na
temelju promatranja od dvije sekunde, dobro odgovara
ocjenama studenata o tim profesorima dobivenim na
kraju studija.
stoljea, koji su smatrali da izgled lica i oblik lubanje

u sebi sadri informacije o linosti osobe. Meutim,
nedavno istraivanje je pokazalo da to jest tako, odnosno
da se to moe utvrditi uz zadovoljavajuu tonost i to uz
pomo fotografije.
Spomenuti tim psihologa uinio je korak dalje.

Oni su pokazali da ak samo fotografija moe prenijeti
mnogo informacija o kompetenciji, sugerirajui da na
poetku spomenuto ocjenjivanje menadera od strane
njihovih neposredno podreenih suradnika - nije bilo
valjano.
Istraivaki tim je bio iznenaen tonou

zapaanja studenata. Rezultati njihove studije, koja je
nedavno publicirana u Psychological Science, pokazali
su da su njihove procjene liderskog potencijala efova
i rangiranje njihove kompetentnosti, dominantnosti
i facijalne zrelosti znaajno povezane s profitom
kompanije. tovie, pokazalo se da te dvije povezanosti
ne ovise jedna o drugoj. Naime, kada su kontrolirali
navedene varijable linosti, jo uvijek je postojala
povezanost izmeu procjene liderskog potencijala i
profita, a kada su kontrolirali liderski potencijal - i dalje
je postojala veza izmeu profita i navedenih osobina
linosti.
Studentima su pokazali lica 100 glavnih elnika

prvih 25 i posljednjih 25 kompanija s rangliste 1000
najuspjenijih, koju svake godine objavljuje Fortune.
Polovicu studenata su pitali za miljenje o tomu koliko je
osoba s fotografije dobra u voenju kompanije, a drugu
polovicu su traili da rangiraju njihovih pet osobina
linosti na temelju istih fotografija. Te osobine su bile:
kompetencija, dominantnost, ljubaznost, facijalna zrelost
i pouzdanost.
Uz pomo korisne (ne ba neoekivane)
koincidencije, svi biznismeni su bili muki i bijelci,
tako da nije bilo varijabli vezanih uz spol i rasu koje bi
mogle utjecati na rezultate. Studija je ak kontrolirala
dob, emocionalnu izraajnost fotografije, kao i fiziku
privlanost individue tako to su o tomu traene
izdvojene ocjene od strane posebne skupine studenata, a
uz pomo statistikih postupaka mogli su ukloniti njihove
uinke.
PROCJENE LIDERSKOG POTENCIJALA EFOVA
ZNAAJNO POVEZANE S PROFITOM KOMPANIJE
Takav postupak moe se initi poput voodooua.
Meutim, psiholozi su potroili dobar dio 20. stoljea
u pobijanju tvrdnje fiziognomista i frenologa iz 19.
Ti nalazi sugeriraju da su prosudbe od oka od

strane potpuno neupuenih (nitko nije ak prepoznao
Warrena Buffeta), tonije nego procjene dobro
informiranih profesionalaca. ini se kao da poznavanje
menadera i hijerarhijska podreenost njemu utjeu
na sposobnost objektivnog procjenjivanja njegove
osobnosti.
Na alost, nije utvrena povezanost ljubaznosti
i pouzdanosti s profitom kompanije, to potvruje
da kada je rije u uspjehu u biznisu - nije vano jesi li
srdaan i simpatian (premda to niti ne teti). Rezultati
takoer upuuju na injenicu o kojoj bi analitiari morali
voditi rauna kod pripremanja svojih izvjea o procjeni
vrijednosti dionica pojedinih tvrtki: na fizionomiju elnika
tvrtke.
Pripremio: Branko Prpi, prof. psihologije
FOTOZAPAAJ
Autoportret
Svaki od umjetnika na ovom svijetu, kipar,
slikar, fotograf...(pa i mi amateri), u svom je radu
pokuavao sebe vidjeti s druge strane, napraviti
autoportret. Metodom pokuaja da se izgleda
onako kako se sam sebe vidi i doivljava, nastajali
su brojni primjerci, prije nego je autoportret
zadovoljio i postao onaj pravi.
I moj stariji, desetogodinji sin Lar je
fotografskim aparatom napravio veliki broj
autoportreta. Odabrao sam fotografiju, koja,
drim, najbolje govori o njemu. A on, uz moje
poticaje, nastavlja uiti o fotografiji, za sada, kao
hobiju. Vie od toga ovisi o njegovoj volji i talentu.
Maksim Mileti
53
OKO KULTURE
Carlo Gozzi:
Turandot u reiji
Vasilija Senjina u Gaveli
Likovi iz
tragikomine
bajke u
suvremenom
svijetu
OKO KULTURE
Balet Dama s kamelijama Alexandrea Dumasa sina u

zagrebakom Hrvatskom narodnom kazalitu
Preskoene najvanije
injenice iz dobro
poznate dramske prie
Ratko angalovi
Snimio: Saa Novkovi
Nesretnu sudbinu Marguerite

Gautier i njenu ljubav prema mladom
Armandu Duvalu nikako se ne moe
ispriati kao priu za djecu ili lijepo
araniranu bajku o kurtizani koju je
ljubav preobrazila u djevicu
U svakom baletu valja ostvariti takav plesni oblik
koji po stilu odgovara sadraju. Ples i mimika trebaju
dostii dramski izraz bez koritenja vanjskih sredstava.
Mimika mora biti tjelesna, integralna i ne smije se
ograniiti jedino na nekoliko konvencionalnih gesta
.Grupe i ansambli ne bi smjeli imati samo dekorativnu ve
i izraajnu ulogu u baletnoj radnji .Balet valja promatrati
U prolom broju HEP Vjesnika objavljen je tekst vezan uz
150. obljetnicu roenja velikog talijanskog skladatelja Giacoma
Puccinija.
Dvije godine nakon Puccinijeve smrti praizvedena je
njegova nedovrena opera Turandot. Zaplet te opere napravljen
je prema Schillerovom predloku, a cijela ta pria podsjetila me
na jednu potpuno drukiju Turandot.
Ovoga puta rije je o predstavi Turandot, koju sam
nedavno gledala u dramskom kazalitu Gavella i to Carla Gozzia,
u reiji Vasilija Senjina.
Carlo Gozzi, kod nas relativno nepoznati autor, talijanski
je pisac, pjesnik, prozaik i dramatiar plemikog podrijetla. Roen
1720. godine u Venecijii, bio je zagovornikom tradicionalne
talijanske commedije dell' arte te vatreni protivnik onodobnih
dramatiara. Tijekom 1761. i 1765. Gozzi je napisao niz drama
temeljenih na bajkama. Tako su nastali Turandot, Gavran, Kralj
jelen, ena zmija Zobeida.... Kasnije je pisao tragedije s izrazito
kominim elementima. Meutim, takva vrsta izriaja nije ba
naila na odobravanje u to doba.
Prema njegovom predloku, ruski redatelj Vasilij Senjin, koji
je ve poznat zagrebakoj publici, smjestio je hladnu i okrutnu
Turandot i ostale likove iz tragikomine bajke u suvremeni svijet
tehnologije i raznih scenskih efekata.
Turandot je pria o ljubavi kineske princeze i tatarskog
princa Kalafa.
Dok je Schillerova Turandot opisana kao ena koja iznad
svega dri do moralnih naela, zbog kojih mrzi mukarce, u
Gozzijevoj verziji princeza je opisana kao udljiva i jako okrutna,
no stvari se stubokom promijene kada se zaljubi.
Ona svakom novom udvarau postavlja tri zagonetke, a
ako na njih taj isti prosac ne zna odgovoriti, odrubljuje mu glavu.
Stvari se zapoinju mijenjati kada naie ve skoro zaboravljeni
tatarski princ Kalaf. On uspijeva odgovoriti na njene zagonetke i
iz njenog hladnog srca zapoinje rasti ljubav. I dok ju otac, kineski
car Altoum, nagovara na enidbu, pojavljuje se Adelma - princeza
koja je sada Turandotina sluavka, a koja je odavno poklonila
svoju ljubav Kalafu. Barah je jedini koji u Pekingu zna za kralja
Timura i njegovog sina, a kako e se rasplesti radnja najbolje da
otkrijete sami iz polutame gledalita Gavelle.
Silvana Prpi
54
Izvrsni plesai Milka Hribar-Bartolovi i Ivan Gil Ortega,

kao i drugi plesai - spaavali su nemutu koreografiju
Ansambl Baleta Hrvatskog narodnog kazalita
jednako s ostalim umjetnostima poezijom, glazbom,

slikarstvom.
Napisao je to Mihail Fokin, glasoviti ruski plesa i
koreograf u pismu upuenom njujorkom Timesu 1914.
godine i to su, zapravo, temeljne postavke reforme
suvremenog baleta.
ini se da je spomenute davno izreene mudre
Fokinove misli/upute zaboravio, ili ih nije ni poznavao,
engleski redatelj Derek Deane koji je nedavno na sceni
zagrebakog Hrvatskog narodnog kazalita, kao svoju
praizvedbu, uprizorio baletnu Damu s kamelijama
Alexandrea Dumasa sina. Jedinstvo interpretacije
baletnog djela uvjetovano je vrstom koreografskom
idejom pa ljubav, mrnja, strast, ljubomora jest savrena
kombinacija za dramski balet kako tvrdi Derek Deane.
Ali, nesretnu sudbinu Marguerite Gautier i njenu ljubav
prema mladom Armandu Duvalu nikako se ne moe
ispriati kao priu za djecu ili lijepo araniranu bajku o
kurtizani koju je ljubav preobrazila u djevicu. Nevjerojatno
izgledaju baletne scene u kojima engleski koreograf
doslovce preskae najvanije injenice iz dobro poznate
dramske prie Alexandra Dumasa kojom je, primjerice,
jednostavnim i strastvenim sadrajem opere La Traviata
veliki Giuseppe Verdi okrenuo novu stranicu u povijesti
glazbe.
To je svakom ljubitelju i redovitom posjetitelju
kazalita izvanredno dobro poznato pa kada u Deanovoj
baletnoj praizvedbi pojedini prizori bivaju temeljito
ispremjetani. onda se gledatelj mora zapitati je li moda
on ili koreograf zaboravio naglasiti bitne prizore za
razumijevanje?
Uz Dereka Deanea, praizvedbu su potpisali ameriki
skladatelj Carl Davis te oblikovatelj svjetla i scenograf
Thomas Mika, koji je autor i brojnih, ini se, nepotrebnih
projekcija kamelija na zidu i vazama.
Izvrsni plesai predvoeni Milkom Hribar
Bartolovi i gostom Ivanom Gilom Ortegom , uz Ilira
Kernija, Mirnu Spori, Jegora Menjikova i druge, uz
korektnu pratnju orkestra HNK kojim je ravnao Michael
Collins - spaavali su nemutu koreografiju. Posebno
valja izdvojiti sjajne kostimografije Denise Pecoti i
Emine Tataragi koje su, ne samo oblikovale karakter
scenskih likova, ve uinile jasnom i razumljivijom
zamagljene dogaaje na sceni.
OSVRT
Film: Kino Lika
Liani - primitivni, glupi

te mentalno i seksualno
retardirani (?!)
Radomir Milii
Nije jasno je li Matani samo

dekadent koji ima potrebu baviti se
ekstremno devijantnim likovima i
situacijama, kao to je zasigurno u
dobroj mjeri Karaka ili on samo eli
jeftino, vulgarno i u svakom pogledu
degutantno okirati javnost radi
publiciteta
U jednoj TV emisiji pojavila se glumica Areta
urkovi i ispriala neto o svojoj ulozi u filmu Kino
Lika i sceni u kojoj ona ima intimni odnos sa svinjom.
Da dobro ste proitali. Intimni odnos sa svinjom. Kako
je ovaj film dobio jo i same pohvale od filmske struke
u svim glavnim hrvatskim medijima, odluio sam ga
pogledati, sumnjajui u jo jedan pokuaj karikiranja i
vrijeanja hrvatskog sela.
U tom smislu Matani me doista nije razoarao.
Film je prikaz plejade, malo je rei karikaturalnih, glupih,
retardiranih i degenerinih likova te nadilazi sve to sam
do sada vidio na naoj filmskoj sceni. Kako je Matani
scenarij radio prema knjizi istog naslova malo poznatog
autora Damira Karakaa, zgroen filmom odluio sam
proitati i knjigu.
SUGERIRANJE NEKAKVE STVARNE LIKE MOE
ODGOVARATI SAMO BOLESNOJ MATI
Karaka je roeni Lianin, a knjiga se sastoji od
desetak potpuno nepovezanih priica o retardiranim i
pomalo ogranienim likovima. Autor je oito opsjednut
lascivnim i morbidnim seksualnim doivljajima. To samo
po sebi i nije najgore, ali nazvati takvu knjigu Kino Lika,
ime se sugerira da je to nekakva stvarna Lika, moe
odgovarati samo neijoj bolesnoj mati.
Ipak Karaka, za razliku od Matania, ima malo
realistiniji pristup pa, osim jedne ili dvije prie, za ostale
barem priblino znamo gdje se i u koje vrijeme radnja
odvija. A to je na prostoru itave Like u razdoblju od
vremena bive drave do nakon Domovinskog rata. Znai,
rije je o prilino velikom teritoriju i relativno velikom
vremenskom razdoblju pa je i mogue da su se slini
dogaaji dogaali u stvarnosti.
Meutim, u filmu je prikazano da se sve te
priice odigravaju u jednom selu ili u najboljem sluaju
u grupi bliskih zaselaka, gdje nikad nismo vidjeli skup
vei od nekoliko desetaka ljudi, s tim da se itava
radnja odigrava u razmaku od nekoliko mjeseci ili
manje. U filmu zbog gluposti, primitivizma i mentalne
retardiranosti likova pogiba ili se teko ranjava petoro
ljudi u kratkom vremenu. Pa to bi bilo nerealno i za skup
luaka u nekakvoj hrvatskoj verziji Leta iznad kukavijeg
gnijezda.
Knjiga gotovo da i ne govori o Domovinskom
ratu, to je za razdoblje u kojem se radnja odvija veliki
nedostatak, jer je taj dogaaj obiljeio sve ostale
dogaaje iz tog vremena, budui da je itava Lika bila

ratna zona. Karaka, ipak, ima jednu priicu o toj temi, u
kojoj je povratnik u svoj, u ratu okupirani, gradi sanjao
kako e se vratiti u svoj stan. I kada je konano nakon
Oluje to bilo mogue, zatekao je stan zakren izmetom
koji su ostavili Srbi, koji su u stanu ivjeli za vrijeme
okupacije.
Meutim, Matani uope ne govori o
Domovinskom ratu i nigdje ne spominje Srbe, osim u
jednoj sceni i to na nain da jedan od Hrvata u prolasku
pokraj srpske kue, koja je prazna, izlazi iz auta da bi u toj
kui napravio nudu. U knjizi je dosta likova Srba, dok se
za neke ne zna koje su nacionalnosti ni gdje se radnja
odvija. Matani, pak, sve njih opisuje kao Hrvate iz tog
istog malog sela. Tako su, primjerice, dvojica policajaca
koja su u knjizi Srbi i koji zbog svoje gluposti diu u zrak
sebe i itavu jednu privatnu kuu, kod Matania Hrvati.
Svi Matanievi likovi govore naglaenom ikavicom
te, kako jedan od glavnih likova Mike navija za Hajduk,
stjee se dojam da su svi Hajdukovci. U stvarnosti su u
Lici, naprotiv, SVI Hrvati Dinamovci uz vrlo rijetke iznimke.
Matani, meutim, ima potrebu u svom filmu prenaglasiti
liku ikavicu te Liane prikazati kao Hajdukovce, kako
zagrebaka publika za koju je film preteito i raen, ne bi
s Likom nala ama ba nikakvu poveznicu pa ni ovakvu
preko Dinama. I jo neto u svezi s nogometom i naravno
mutnim poslovima, u koje je Matani upleo i timca s
kojim e navodno jedan lik sklopiti mutan posao, kako bi
sve bilo potpuno okrenuto jugu.
Premda ni rijeju ne spominje rat i okupaciju,
Matani koristi slike poruenih kua kao dokaz
neimatine i zaputenosti.
JE LI SPOLNI ODNOS ENE I SVINJE MATANIEV
DOPRINOS ZA RASPRAVU O LEGALIZACIJI I TAKVIH
SPOLNIH VEZA?
U filmu je posebna pria ona o Olgi. O sceni njezina
openja sa svinjom ve je u javnosti puno reeno, ali ini
se nikad dovoljno. Nije jasno je li Matani samo dekadent
koji ima potrebu baviti se ekstremno devijantnim likovima

i situacijama, kao to je zasigurno u dobroj mjeri Karaka.
Ili on samo eli jeftino, vulgarno i u svakom pogledu
degutantno okirati javnost radi publiciteta pa gotovo
doslovce snima spolni odnos ene i svinje u blatu i
smradu svinjca. A moda je ovaj filmski uradak njegov
doprinos za raspravu o legalizaciji i takvih spolnih veza,
pogotovo ako su one na dobrovoljnoj osnovi te nema
nasilja nad ivotinjama. U filmu toga doista nema.
Zanimljive su i izjave samog Matania. Kad je u
pitanju scena seksa ene i svinje kae kako je on prije
svega elio doarati ivot jedne nesretne djevojke pa je,
eto, odabrao mladu Lianku koja opi sa svinjom. ovjek
ivi u Zagrebu pa je pravo udo da ga nisu zagolicale
zagrebake slike dekadencije i udnih ljudskih sudbina, jer
su mu one sasvim sigurno blie i ima daleko vie takvih
likova u Zagrebu nego u Lici. Kako to da mu nije palo na
pamet odabrati, na primjer, lik zagrebake udovice bez
djece koja se recimo zove Micika tritof ili tefica Horvat,
koja bi mogla biti udovica poznatog doktora i koja krati
duge samotne veeri uz kunog ljubimca koji joj, uvlaei
se ispod suknje, nadoknauje nedostatak ljudske ljubavi?
Takve prie naveliko krue Zagrebom te malo tko za to
nije uo.
SIMPATINO ISTO HRVATSKO SELO U DRUGIM
FILMOVIMA
Odgledavi ovaj film prisjetio sam se nekih drugih
hrvatskih filmova koji su obraivali hrvatsko selo. Prije
svih Prosjaci i sinovi ili Gruntovani ili Tko pjeva
zlo ne misli. Isto hrvatsko selo, isti obiaji, isti ljudi,
neobrazovani, konzervativni, siromani, praznovjerni, ali
domiljati, domoljubni, snalaljivi, lukavi, esto duhoviti,
vole i mrze, nisu ba svi glupi, ni retardirani, ni seksualno
devijantni. Nae selo u tim je filmovima ipak simpatino,
tu je na djelu narodna mudrost s kojom prosjean
hrvatski seljak reagira na ivotne probleme i prilike.
A mi naravno, svaki za sebe, imamo svoje miljenje o
hrvatskom selu.
55
MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (54)
UMIROVLJENICI
Kolumbija
Karlovaki umirovljenici u ibeniku i HE Jaruga
Ljuto u listu banane

Republika Kolumbija (Repblica de
Colombia - ime po Kolumbu), nalazi se na
sjeverozapadu June Amerike uz obale Pacifika
i Karipskog mora, dijelom na podruju Anda.
Prvi su ovdje stigli A.Vespucci i A. de
Ojeda (1499.), a naseljavanje je zapoelo nakon
1525., osobito kada se zbog zlata otkrivenog
kod domoradaca proirilo uvjerenje da je
upravo Kolumbija poznati El Dorado.
Od priblino 43 milijuna stanovnika,
veinu (60 posto) ine Mestici, dok potomci
indijanskih prastanovnika (najbrojniji su ibi
i Aravaki) ine jedan posto. Naime, nakon
kolonizacije slijedilo je istrebljenje domorodaca
koje su kao radna snaga zamijenili crni robovi
iz Afrike.
Kolumbija i druge zemlje regije
oslobodile su se panjolske vlasti dvadesetih
godina 19. stoljea, nakon pobjedonosnog
pohoda legendarnog generala S. Bolivara.
No, u prolom stoljeu zemlja je vie puta bila
suoena sa sukobima, graanskim ratovima
i dravnim udarima uz istodobno jaanje
ljeviarskih gerilskih pokreta, ali i kokainske
mafije - Kolumbija je vodei proizvoa
kokaina, dijelom i drugih droga, to mafiji
godinje donosi zaradu od pet do sedam
milijarda dolara!
Kolumbija je i vodei proizvoa
smaragda, drugi svjetski izvoznik cvijea (iza
Nizozemske!), trei izvoznik kave te meu
vodeim proizvoaima banana, eerne trske,
pamuka, duhana
U kolumbijskoj kuhinji naglaen je
panjolski utjecaj, a u prehrani se najee
koriste ria, krumpir, brano od manioke,
banane, kukuruz, mahunarke i voe; od mesa
govedina, piletina i svinjetina u unutranjosti
te riba i morski plodovi na priobalju, a meu
specijalitetima su i jaja od jedne vrste gutera.
Jela su uobiajeno jae zainjena, a esto
posluena na listovima banana.
PILEA JUHA S KRUMPIROM A LA
BOGOTA (AJIACO SANTAFEREO)
Sastojci: 2 komada pileih prsa, enjak, luk,
pilea juha (ujuak), 12 malih utih slatkih
krumpira (batata), 2 klipa mladog kukuruza,
8 srednje velikih (obinih) krumpira, 1 vezica
mladog luka, 1 vezica svjeeg korijandera,
1 alica vrhnja, 2 lice ocijeenih kapara, 2
avokada, sol i 8 lica guascasa*.
Priprema: Dan prije stavimo prsa da se
preko noi mariniraju u posoljenoj smjesi
narezanog enjaka i luka. Nakon mariniranja
prsa stavimo u veu zdjelu, dodamo vodu i
poklopljeno kuhamo dok meso ne omeka.
Prsa izvadimo, skinemo koicu, a meso
nareemo na prutie. Batate i kukuruz
nareemo na pola, a krumpir (obini) ogulimo
i nareemo na ploke debele priblino 5
mm. Avokado ogulimo, izvadimo koticu i

nareemo na tanke krike. Batatu kuhamo
u pileoj juhi dok se ne zapone raspadati.
Dodamo jo juhe toliko da dobijemo eljenu
glatku smjesu, a potom dodamo cijeli mladi
luk i korijander, krike krumpira, guascas*
i kukuruz. Kad je kuhano uklonimo s vatre i
izvadimo luk i korijander. Prije posluivanja
dodamo vrhnje, posipamo nasjeckanim
kaparima i krikama avokada.
* Guascas ovom specijalitetu daje specifian
okus, no kako ga je nemogue nabaviti u nas
izostavite ga.
KUKURUZNE LEPINJE (AREPAS)
Sastojci: 1 alica bijelog obraenog
kukuruznog brana (prethodno termiki
obraeno tzv. precooked brano*), alica vode,
1 lica maslaca, sol.
Priprema: U zakljualu vodu i uz stalno
mijeanje dodamo brano, maslac i sol prema
ukusu. Od dobivene smjese (nalik palenti)
oblikujemo lepinje (poput tortilja) debljine od
priblino 3 mm. Lepinje peemo na rotilju ili
tavici s neprianjajuim dnom. Po sluujemo
vrue s maslacem i svjeim bijelim sirom.
Arepe su odline i sa salatom od tunjevine,
piletinom, unkom i sirom, prenim lukom i
rajicama, pirjanom govedinom i u mnogim
drugim kombinacijama.
*Moe se upotrijebiti i instant kukuruzno
brano, ali su tako pripremljene arepe tvre.
Postoje i recepti po kojima se kukuruzno
brano umijesi s mlakom slanom vodom ili
mlijekom.
KOLUMBIJSKI PUCHERO
Sastojci: 1,5 kg goveih rebara, 1 pile, 125
g svinjetine, 4 ljute kobasice, 1 kg graka, 1
mala glavica kupusa, 4 krumpira, 6 mrkvi, 6
malih glavica zelene salate, 1 zelena paprika, 4
luka, 6 renja enjaka, alica nasjeckanog
perina, mljevena paprika, papar i sol po
ukusu.
Priprema: Rebra nareemo na vee, piletinu
na manje komade, svinjetinu na prutie,
a kobasice na krike. Krumpir i papriku
nareemo, glavicu kupusa razdijelimo na 6-8
dijelova, glavice salate po pola, a enjak i luk
nasjeckamo.
Sve tri vrste mesa zajedno kuhamo u 4 litre
posoljene vode priblino jedan sat. Dodamo
kobasice i mrkvu te nastavimo kuhati 30
minuta. Dodamo luk i enjak, zelenu papriku,
kupus, krumpir, salatu, graak, mljevenu
papriku i papar i kuhamo jo priblino jedan
sat. Izvadimo meso i povre te posluimo
odvojeno. Meso moemo posluiti i u juhi
preostaloj od kuhanja mesa.
Putuje i kuha:Darjan Zadravec

U sljedeem nastavku: Bjelorusija
NAPUSTILI SU NAS
IVAN KODRIN (1927. 2008.)
U svibnju ove godine, zauvijek nas je napustio
kolega, suradnik i prijatelj Ivan Kodrin, diplomirani
inenjer graevinarstva, koji je bio lan nae Podrunice
umirovljenika Elektroprijenos Zagreb od dana
umirovljenja. Njegovo podrijetlo iz skromne zagrebake
obrtnike obitelji, obiljeilo je njegov ivotni put i djelo,
kroz marljivost, skromnost i samozatajnost.
Tijekom uspjenog kolovanja i studija, aktivno
se bavio i portom posebno atletikom, te je postigao
zapaene rezultate u tranju na pet i deset tisua metara.
Dio radnog staa proveo je u tvrtki Dalekovod
kao statiar za dimenzioniranje elinih konstrukcija, a
ostatak do umirovljenja u HEP Operatoru prijenosnog
56
Srdaan doek
tuan rastanak
Nakon nekoliko kinih i neobino hladnih dana za ovo doba godine,
osvanuo je 24. rujna, prelijep sunani dan dan naeg izleta u ibenik i iu
Nacionalni park Krka te nau HE Jaruga.
Krenuli smo autobusom put ibenika, koji je bio popunjen do posljednjeg
mjesta. Svi smo bili dobro raspoloeni. U ibenik smo stigli u neto prije 10
sati, upravo prema planu. Tu nas je srdano doekao na bivi kolega, a sada
zaposlenik Elektre ibenik, Nino Jelavi. Takoer nam se pridruio predsjednik
Udruge umirovljenika Elektre ibenik are Dmitar Zvonimir, svima znan kao
Braco. Poveo nas je u razgledavanje povijesne jezgre ibenika, u kojoj se
posebno istie katedrala sv. Jakova. Na se Braco potrudio u ulozi dobrog
kustosa ukazati na njene znamenitosti i ljepote i na tomu mu se najiskrenije
zahvaljujemo.
Nakon toga smo prelijepim ibenskim kalama krenuli prema naem
autobusu i nastavili put do Nacionalnog parka Krka. Tu je s nama krenuo i
kolega Nino, koji je u vrijeme nekoliko godina svog boravka u Karlovcu bio
zaposlen u naoj Elektri. Ostao nam je svima u lijepom sjeanju kao dobar
radnik i kolega. Istodobno se aktivno bavio koarkom u tadanjem klubu
"eljezniar" pa je i po tomu bio zapaen. On nas je poveo u HE Jaruga, gdje nas
je srdano doekao deurni zaposlenik te smo razgledali Hidroelektranu, kako
je to i bilo dogovoreno. Nakon toga smo zadivljeni ljepotom slapova krenuli u
razgledavanje Parka.
Na nau veliku alost, na povratku prema autobusu u jednom trenutku
dogodila se tragedija. Na dragi domain Nino odjedanput je poeo padati. Oni
koji su tog trenutka bili uz njega, pridrali su ga i spustili na tlo, jer je odmah
ostao bez svijesti. U pomo mu je brzo priskoila jedna od suputnica Anka
Salopek, po struci via medicinska sestra. Ali, uzaludan je bio sav struni napor
i svi pokuaji reanimacije. Ubrzo je stigla Hitna pomo, ali na alost samo su
mogli proglasiti smrt.
Svi mi izletnici - umirovljenici Elektre Karlovac, jako potreseni i puni tuge
i nevjerice zauvijek smo se oprostili s naim dragim domainom Ninom i vratili
se kui.
lanovi Udruge umirovljenika HEP-a Elektra Karlovac
Lijepi izlet umirovljenika Elektre Karlovac, na alost, zavrio je traginim dogaajem

smru negdanjeg kolege, a donedavno zaposlenika Elektre ibenik Nine Jelavia
sustava, kao nadzorni inenjer za izgradnju dalekovoda

napona 110-400 kV. Meu kolegama je bio poznat kao
pouzdana i struna osoba spremna pruiti pomo gdje je
to bilo potrebno.
ANTOLOVI JOSIP (1943. 2008.)
Poetkom listopada o.g. napustio nas je
umirovljenik Elektroslavonije Osijek Josip Antolovi iz
Naica. Josip je radio u Pogonu Naice na radnom mjestu
Elektromonter KV 3, sve do 30. prosinca 2001. godine,
kada odlazi u zasluenu mirovinu.
IVAN SALAJ (1938. - 2008.)
Devetog listopada o.g. u 70. godini ivota
preminuo je Ivan Salaj iz Osijeka, umirovljenik
Prijenosnog podruja Osijek. U Hrvatskoj elektroprivredi
radio je od 1981. godine na poslovima inenjera za

geoloka istraivanja, a u Prijenosno podruje Osijek
dolazi 1993. godine, gdje je radio na poslovima referenta
zatite na radu i protupoarne zatite. S tog radnog
mjesta je otiao u mirovinu 2001. godine.
Ivan e ostati u sjeanju velikom broju ljudi kao
dobar kolega i predani radnik, a najvie kao veliki prijatelj.
NIKOLA SABOLI (1948. 2008.)
Desetog listopada o.g. preminuo je Nikola Saboli
zaposlenik Pogona Elektrana-toplana Zagreb. Nikola je
roen u Svetoj Heleni, gdje je proveo itav svoj ivot. U
HEP-u, Pogonu Elektrana-toplana zaposlio se 12. sijenja
1979. godine kao pomoni radnik u graevinskom
odravanju. Na tom radnom mjestu marljivo je radio sve
do prerane smrti nakon duge i teke bolesti.
OVJEK OVJEKU
U Osijeku je zabiljeen rekordan broj darivatelja, a pedesetorici mukih kolega prikljuila se

i jedna darivateljica
Akcija darivanja krvi u Osijeku

Ovogodinjoj posljednjoj akciji darivanja krvi u sjeditu HEP-a odazvalo se ak 107
zaposlenika
Rekordno darivanje
krvi Zagrebu...
Posljednjem ovogodinjem darivanju krvi, organiziranom 20. listopada
u sjeditu je HEP-a, odazvao se veliki broj darivatelja rekordnih ak 107
zaposlenika HEP-a s ove zagrebake lokacije. Od toga je krv darivalo 37 ena i
70 mukaraca.
Vano je naglasiti da je po prvi put u akciji sudjelovalo ak 11 zaposlenika.
Organizatori ne skrivaju zadovoljstvo zbog takvog poveanja broja darivatelja
krvi te pozivaju i ostale da se pridrue predstojeim humanitarnim akcijama.
Podsjetimo da je u Hrvatskoj 25. listopada obiljeen 55. Dan darivatelja
krvi, a ove godine Hrvatski Crveni kri obiljeava 130 godina postojanja.
Tomislav nidari
Uz rekordan broj
i prva ena
Akcija darivanja krvi organizirana 22. listopada o. g. u prostorima osjeke
Elektroslavonije na Zelenom polju, bit e zapamena po novom rekordu broja
darivatelja, kao i podatku da se pedesetorici svojih mukih kolega prikljuila i
jedna darivateljica krvi Indira Aimovi.
I ova je akcija, u organizaciji Aktiva DDK osjekog HEP-a, Crvenog kria
i Zavoda za transfuzijsku medicinu Klinike bolnice Osijek, bila prigoda da dva
darivatelja postanu jubilarci 40. put krv su dali Jozo Bonjak i Darko nidarec.
Ovom prigodom, zbog zdravstvenog stanja petorica kandidata nisu
mogli darivati krv pa nisu dodatno poveali rekordan broj darivatelja, iji popis
donosimo: Indira Aimovi,Jozo Bonjak, Petar, Bai, Damir Bonjak, Ivan
Brodar, Ivica Bonjak, Vladimir oli, Stevan Daj, Ivica Dominovi, Stjepan
Ferenac, Pavle Filko, Damir Florek, Zlatko Gaparek, eljko Geto, Nenad Golub,
Ninoslav Gregorka, Miroslav Grevinger, Zoran Heimovi, Darko Hirntajn,
Igor Horonitz, Petar Junui, Kreimir Klai, Ivan Klasi, Antun Kneevi, eljko
Konar, Mladen Leskur, Damir Liovi, Josip Lovrinevi, Nedjeljko Ljubas, Mate
Marov, Mirko Milanovi, Zvonko Perkovi, Darko Peroevi, eljko Petrii,
Vedran Potko, Petar radi, Jerko Rukavina, uro Stipanovi, Antun Stuburi,
Marko amuki, Dominik Toji, Jozo Tonkovac, Niko Toji, Zdravko Uljarevi,
Miroslav Uremovi, Tihomir Vondrak, Nikola Vrdoljak, Damir Vrtari, Bruno Wolf,
Goran Zori i Darko nidarec.
D.Karna
FOTOZAPAAJ
Nesretna
roda
Na putu prema toplijim
krajevima, na preletu iznad
akovtine, ova roda da
je znala, a oito nije, ne bi
otpoinula na stupu 10 kV
dalekovoda Pogona akovo
i ovdje tragino prekinula
svoj ivot
Rudolf Majer
57
NAI IZVAN HEP-a
Ivica odan, pjesnik i pisac
Tako se pjesnici dopisuju

Gol stojim u gustom mraku
trodjelna je nova zbirka pjesama
naega kolege Ivice odana, ije je
tiskanje potaknuo Ured za kulturu
Grada Splita
Odjeven od glave do pete i usred bijela dana stao je
ispred mene i uruio mi svoje novo djelo neuobiajenog
i intrigantnog naslova Gol stojim u gustom mraku.
Tiskanje ove trea zbirka poezije u biblioteci Mogunosti
splitskog Knjievnog kruga potaknuo je Ured za
kulturu Grada Splita, na to je na kolega Ivica odan,
informatiar iz PrP-a Split, posebno ponosan. Oni koji se
sjeaju da smo tek prije nekoliko mjeseci u naem HEP
Vjesniku popratili promociju njegove prethodne knjige
pria Nestvarni kao mit, rei e da je Ivica zapoeo
tancati knjige kao mi novinari tekstove. Zato odmah
jedno objanjenje glede ovog najnovijeg izdanja.
Gol stojim u gustom mraku je trodjelna zbirka
pjesama. Prva dva dijela su odabir iz ranije objavljenih
zbirki (U predvorju skamenjenog neba, 2001.g. i
Besteinsko stanje, 2003.g.). Trei je, pak, dio nazvan
Posljednje nebo, a sastavljen je od 40 pjesama preteito
ve objavljivanih u razliitim asopisima, ali ne i kao
zasebna cjelina.
Pieva misao vodilja je da u pjesmama te
kompilacijske zbirke obradi tri razdoblja ovjekova ivota,
poevi od ovozemaljskog, preko onog besteinskog pa
do onostranog, treeg i potpuno nejasnog i mistinog.
Dijelovi zbirke se razlikuju, ne samo tematski, nego i
stilski. Pjesme slijede trag Iviinih stranih i domaih uzor
pjesnika koji pripadaju razliitim pjesnikim pravcima,
poput nadrealizma, modernizma i poslijemodernizma.
FOTOZAPAAJ
Tvrava pria priu

Crkva (tvrava) sv. Marije od milosra iz 16.
stoljea, uzdie se usred hrvatskog mjesta Vrboska,
pazei na njegove itelje od davnih dana. Tada od
Turaka, danas od suvremenih gladijatora i njihovih
limenih strojeva, koji je iz uspavane ljepotice
pretvaraju u dvomjesenu konicu. Najljepa je
tvrava iz toga vremena u Hrvatskoj i jedna od
najatraktivnijih u Europi.
U osami, tijekom ostalih mjeseci ispria pokoju
priu o godinama koje su iza nje i ljudima koji su je
izgradili te bitkama koje je nadivjela. Njena zvona
uvijek podsjete da je tu i obeava da, popevi se u
njene visine, moemo doivjeti prolost. Onu slavnu
prolost kada su njeni bedemi i stanovnici branili
mjesto Vrbosku, koju nazivanju i Mala Venecija. Branili
i obranili da i mi danas ovdje uivamo.
Nenad Komuar
58
Nijema neba
samovao sam ulicama traei
vizionarske ideje
ostavljajui ispod baenih starudija
u hladnoj naputenoj sobi
isprane glave to su gazile plonike
mislei da su ludi oni
koji su bljetali u nadnaravnoj ekstazi traei sebe
meu razbacanim pepelom poezije
gledao sam nijema neba i ona su me
saalijevala
dovoljno da kroz mrane rituale
sleenih duhova
hodam noima u cipelama
punim nadahnua
piskarajui uzviene arolije koje su jutrom
postajali besmisleni stihovi
Nazivajui ih herojima stiha on im se, na kraju knjige, i

osobno obraa:
- Tako i svi vi, moji dragi uitelji, pjesnici, od kojih
sam se trudio upiti predodbe, prosipali ste djelie svoje
imaginacije koje smo mi ostali prihvaali svatko na svoj
nain i predstavljali ih drugima koji su opet istu stvar
ponavljali, ali uvijek drugaije jer je to njihov nain. ak i
ove pjesme. One se podudaraju s neim (ja ne znam s ime)
to ste vi napisali i, naizmjenice, moda neki budui pjesnik
bude pisao neto to e se s mojim podudarati.
Tako se mi pjesnici dopisujemo.
otkrivao sam u nijemom nebu neprozirne oi

samotnih anela
due koje ne posru na uzaludne krikove
iz petnih ila samoe
ve su spremne umilostiviti urbu
kionosnih oblaka
i izii iz elinog uasa vremena
u prostor svjesnosti
IVOT JE UVIJEK LIJEP
Na umirovljenik Antun Raki u 82. godini ostvario ivotni san
Pothvat na vrhu Olimpa!
Denis Karna
Kada sam se uspio popeti na Duzluk

iznad Orahovice, znao sam da e
moje slabane noge moi podnijeti
to je luda glava zamislila
Umirovljenik Hrvatske elektroprivrede iz Osijeka
Antun Raki, u razgovoru za HEP Vjesnik prije nekoliko
je godina obeao je da e osvojiti planinski vrh na
Olimpu. lan je ak tri planinarska drutva HPD
Brljan Jankovac, HPD Zanatlija iz Osijeka i HPD Belie
i premda nikada ne miruje, takav pothvat za ovjeka
koji u studenom ove godine navrava 82. godine
inio se teko izvedivim. Ali A. Raki je ostvario
svoj ivotni san! Svojim kolegama umirovljenicima
poruuje da mu je drago to je uspio i time demantirao
miljenje svih onih koji su dvojili u ostvarenje njegova
cilja.
Antun Raki se planinarenjem bavi od pedesetih
godina prolog stoljea. U mirovini je ve 21 godinu,
a od 1956. godine do umirovljenja je radio u osjekoj
Elektroslavoniji, u sredinjem skladitu na krupnoj
opremi za toplanu i auto-dijelove. Dobro je poznat
osjekim umirovljenicima, budui da je svojedobno bio
predsjednik Podrunice Osijek Udruge umirovljenika
HEP-a.
Na put do Olimpa trebao je jo prole godine,
ali je pao s ljestava, zadobivi ozljede ramena i glave. I
ono to nije mogao na niskim ljestvama, mogao je na
2.911 metara visokom vrhu Skolio na Olimpu.
- Na put sam krenuo s velikom rezervom. Prije
nego sam donio definitivnu odluku, morao sam
provjeriti imam li uope snage i mogunosti. Zato sam
se pokuao popeti na Duzluk iznad Orahovice i kada
sam to uspio - znao sam da e moje slabane noge
moi podnijeti to je luda glava zamislila, kae nam
A. Raki.
PRESUDILA TEHNIKA HODANJA I PENJANJA I
DUGOGODINJE PLANINARSKO ISKUSTVO
Olimp je najvia i najljepa planina u Grkoj i
mjesto gdje su smjetene palae 12 drevnih bogova iz
grke mitologije. Nalazi se na sjeveroistoku pokrajine
Tesalija. Na Olimpu je 46 vrhova viih od 2.000 metara, a
poznat je po flori s priblino 1.500 biljnih vrsta, od ega
su 23 endemske. U svakom sluaju, to je bio zahtjevan
put i za puno mlae planinare, a kamoli za nekoga kome
su 82 godine na leima. O tomu A. Raki kae:
- Prvi dio, od 1.100 do 2.110 metara, bio mi je tei
zbog visokih stuba. Nije lako bilo vui samoga sebe i
teinu ruksaka. No, iao sam svojim tempom. Premda
je ostatak ekspedicije ve dosta odmakao, a uz mene je
uvijek netko ostajao, zanimljivo je da sam ih dostigao
od 2.300 metara do kraja puta. Tu je presudila moja
tehnika hodanja i penjanja, kao i dugogodinje iskustvo.
Za uspon mi je trebalo malo vie od osam sati, a za
silazak malo vie od pet sati. I ono to je planinarsko
Poetak uspona na ureenoj stazi od 1.100 do 2.110

metara bio je za A. Rakog najtei dio, zbog visokih stuba
Premda je zaostao u prvom dijelu, do kraja uspona

A. Raki se prikljuio ekspediciji
Za uspon je trebalo malo vie od osam sati, a prema

planinarskom nepisanom pravilu A. Raki je stigao
do vrha suhog ela i suhih lea
nepisano pravilo stigao sam do vrha suhog ela i suhih

lea. Moram ipak priznati da sam imao jednu krizu kod
silaska, posljednjih 200-300 metara. Naime, kako su mi
mlai pomagali, nosili moj ruksak, no zaboravili su ga. U
njemu je bila hrana, pa mi zbog gladi nije bilo dobro. Ali
netko je pronaao komadi okoladice koja mi je vratila
boju u lice i snagu da siem. ak se 20 ljudi nije popelo
do vrha, a meni je uspjelo. Taj 22. rujna 2008. godine
ostat e mi doista u sjeanju.
Treba naglasiti da vrhovi Skala 2.866 metara i
Skolio 2.911 metara na Olimpu nisu najvii vrhovi koje
je ovaj osjeki umirovljenik svladao. Dosegao je on vrh
znakovita imena Marmeladu na Dolomitima, s vie od
Stigao je!
3.000 metara, a nada se da ovaj njegov pothvat nije i

posljednji.
- Idue godine pokuao bih se popeti na bugarsku
Musalu. No, bit u sretan ako budem mogao proetati i po
osjekoj etnjici uz Dravu. I sada ponekad ne mogu ni do
trgovine preko puta, tako da svi moji planovi ovise o mom
zdravstvenom stanju, poruuje A. Raki.
Uz uspon na Olimp, A. Raki je posjetio i Meteore,
gdje su se mnogi vjernici i pustinjaci odluili nastaniti
na vrhovima lebdeih stijena, posveujui se molitvi
i duhovnom razmiljanju. Ti prizori, kao iz filma o
Gospodari prstenova, ostavljaju mnoge bez daha, kao,
uostalom i ova pria o neunitivom duhu Antuna Rakog.
59
KRIALJKA
Odgonetka krialjke iz prolog broja - vodoravno:

Zoran Planini, aromatizirati, dinar, lekadol, ojariti, opaki, Belote, slalom,
RND, Atid, Irena, J(ulija) R(oberts), sinus, Orantes, trhonoe, Dent, A, Opel,
opoziv, Ra, Enis, sreo, Aragon, Vail, A, rudar, Eka, ep, Ma, Ia, Englez,
naleti, aceton.
(Ur.)
60
IZLOBE
Grafike slavnog Pabla Picassa u Dubrovniku
Osebujan u
radu i ivotu
Picasso
Umjetniki dar
provocira i navijeta
Ve pri spomenu imena Picasso zatitra umjetniki, a osobito likovni svijet jer,
kako tvrde dobri poznavatelji njegova djela golemi je njegov doprinos umjetnosti.
Koliki je doista utjecaj na tokove umjetnosti imala slika Gospoice iz Avinjona u
koju je utkan duh i poruka vremena, pobjeda forme nad sadrajem (slika se smatra
prekretnicom za usmjerenje suvremene umjetnosti, a osobito slikarstva, smatra se
najutjecajnijom slikom na svijetu, jer slomila je tradiciju, promijenila navike, oznaila
to e se dogoditi u 20. stoljeu) i kakvu je kritiku ljudskoj bestijalnosti uputio slikom
Gernika, teko je rei. Istina, pokuavam odgonetnuti bar dio smisla i njegovih
poruka. Moja osjetila jo reagiraju na lijepo i runo, trudei se preskoiti umjetniko
estetski doseg, tako da iz doista velikih djela teko mogu prepoznati pravu poruku i
pouku. Vjerujem kritiarima, kojima je povijest umjetnosti poziv i koji su jedinstveni
kada na tron umjetnikog stvaralatva 20. stoljea postavljaju likovnog velikana
Picassa.
Umjetnost kao poveznica izmeu ovozemaljskog i boanskog, izdano je
dodijeljena toj osebujnoj osobi - slikaru, kiparu, keramiaru, grafiaru. Pisane su
i piu se mnoge kritike i knjige, studije i osvrti. Neto sam od tog golemog opusa
i proitao, a neto skromno od stvaralakoga i vidio. Kada bi me netko pitao za
miljenje, vjerojatno bih ponovio neto od onoga to su rekli drugi. Svoj stav i sud tek
izgraujem, moda smijeno, ali dijelom preko domaih ljubimica maaka.
PICASSOV SUVREMENI SLOJEVITI SLIKARSKI PRIKAZ - MAKE
U Umjetnikoj galeriji Dubrovnik je tijekom rujna (od 8. do 28.) postavljena izloba

grafika slavnog Pabla Picassa, slikara koji je, premda roen u 19. stoljeu, snano
obiljeio slikarstvo 20. stoljea. Izloene su 134 grafike iz tri serije: Suite Vollard; Borba s
bikovima i Suite 156.
Prvi ciklus, koji se vrednuje kao najvanija grafika serija prolog stoljea, nastao
je izmeu 1930. i 1937. godine. Nazvan je prema inicijatoru projekta, A. Vollardu,
poznatom galeristu i trgovcu umjetninama, koji je bio i bliski umjetnikov suradnik.
Grafike, raene tehnikom bakropisa, akvatinte i suhe igle, obrauju pet sljedeih
tematskih cjelina: Ljubavna bitka (Silovanje), Atelijer kipara, Rembrandt, Minotaur i
Slijepi minotaur, s tim da su prisutni i neki drugi motivi kao i tri Vollardova portreta.
Serija, koja sadri 100 listova, bila je najzastupljenija na dubrovakoj izlobi s ukupno 89
radova.
Borba s bikovima (La Tauromaquia), serija koja je nastala 1957.godine u tehnici
akvatinte i koja se sastoji se od 26 listova, zapravo je maestralni prikaz raznih faza
borbe s bikovima. Rezultat su dugogodinjeg slikarovog osobnog interesa i odlazaka u
koridu kao dio nacionalne tradicije i kulture. U Dubrovniku smo mogli vidjeti skoro cijeli
ciklus, tonije 25 radova.
Suite 156 (to je broj grafika) je posljednji grafiki ciklus kojeg je Picasso zapoeo
1968. godine. Serija je zavrena ranih sedamdesetih, kada je slikar ve bio u poznim
devedesetima, posljednjim godinama ivota. Ovdje je tematika najraznovrsnija, s
naglaenom erotskom komponentom i neizbjenim enskim aktom, ali i s elementima
humora i burleske. Prvi put je ova cjelina, njegov posljednji krik ivota, predstavljena
posthumno 1973. godine u Galeriji Louise Leiris u Parizu, a od tog najopsenijeg ciklusa
- na dubrovakoj izlobi posjetitelji su mogli pogledati 20 radova.
M..M.
Surfajui slikovnim internetom dojmile su me ba neke od Picassa naslikanih

maaka. Moda i zato to ja imam kunog ljubimca arlija. Imam ga ve desetak
godina. Njegov izgled i narav, stoga, dobro poznajem, koliko je to s makama
mogue. Picassovi maci su me fascinirali, jer su na njegovim slikama likovno
prikazani i izgled i ud. Do tada, slikarski prikaz make je preteito umjetniki
dekorativan: maka na spavanju, maka prede, maka se igra s klupkom vune ili
maca sa svojim maiima.
Suvremeni slojeviti slikarski prikaz make otkriva sloenu tjelesnu i mentalnu
strukturu tog bia. Da je beskompromisni grabeljivac i lovac, bilo da je rije o
hranjenju ili zatiti mladih, potvruje svaki iscrtani greviti pokret. Genijalni ubojica
kojeg vodi instinkt samoodranja oprezno se ulja krovom s ulovljenim krvavim
plijenom u zubima. Razdvojeni pogled s dva razliito usmjerena oka, napeti miii,
otre razvuene pande, visoko uzdignut rep kao znak spremnosti na brzu reakciju,
obrambeni skok ili bijeg - sve je to sadrano na slikama velikog majstora, koji ih je
dobro poznavao.
Sjeam se jednog prizora iz filma o Picassu. Ljeto je provodio negdje u
Provansi tridesetih godina prolog stoljea, neumorno radei i zabavljajui se, uz
pratnju jedne od svojih ljubavi, mislim da je to tada bila Dora Maar. Gledajui make
objanjavao joj je zato su one jako mrave od proljea do jeseni. Maka lovac voli
guterice, stvorenja koja se bude iz zimskog sna i pojavljuju s proljetnom toplinom.
Ulovi ih i jede s posebnim tekom. Meutim, guterica u svom organizmu ima neku
vrstu otrova i upravo je to razlog mravosti maaka, objanjavao Picasso. Otkad
sam uo tu priu, prepriao sam je na desetke puta. Ali, make su iznimno lijepe u
razdoblju od kasne jeseni do ranog proljea, a kune make zadravaju svoju ljepotu
i teinu tijekom cijele godine. I taj podatak potvruje da je veliki majstor bio dobar
poznavatelj stvorenja (i predmeta) koje je slikao.
NIJE BIO SRETAN, A NI ONI KOJI SU S NJIM IVJELI
Poznat je kao jako dobar poznavatelj ena, koje je portretirao, a esto su to
bile njegove dugogodinje ljubavnice. Iz slojevitosti prikaza, razlomljene strukture,
stava, poloaja oiju, poluprofila, udnih nosnica - moe se iitati nevidljiva nutrina
slikane osobe, osjeaji i raspoloenja. Poistovjeujui nekog s makom, to se ne
odnosi na izgled, nego i na narav.
to se tie naravi - jedna mala digresija. Poslanje mukarca i ene u okviru
ljudske vrste su razliita. Razliite smo konstitucije, instinkta, naravi, udi Zato i
jesmo dva potpuno razliita bia iste vrste. Istina, mi mukarci smo na putu uzmaka.
Jedino ozbiljnim razmiljanjem i prakticiranjem zadataka poslanja, izborit emo mir.
Veliki majstor to nije traio niti mu je to uspjelo; nije bio transcendentna osoba.
Njegov umjetniki dar koristio je provokaciju, a isti taj dar je provocirao i navijetao.
Uvijek je bio okruen enama, a poticaj je crpio iz suprotnosti, bilo da je rije o
izgledu, poslanju ili naravi. Na alost, nije bio sretan, ni on niti oni koji su ivjeli s
njim.
Ivo Santica
61
PUTOPIS
Valencija
Neopravdano
zapostavljeni grad
Ciutat de les Arts i de les Ciencies ili
Grad umjetnosti i znanosti smjeten
je u starom koritu rijeke Turia, a taj
je kompleks u kojem je Znanstveni
muzej, Ocenografski park, opera, kino
i jo neki kulturni sadraji smjeteni u
graevine ludog futuristikog oblika
- projektirao slavni arhitekt Santiago
Calatrava
panjolska nije samo Barcelona i maturalno
putovanje. Ako se nastavi prema jugu uz obalu, naletjet
ete na Valenciju. Obino kau: to junije to tunije, ali
to se sigurno ne odnosi na ovaj grad. Osim kao domain
slavnog jedriliarskog natjecanja America's Cup, u
hrvatskoj percepciji Valencia je potpuno zapostavljena u
odnosu na Barcelonu i Madrid. Kada se u trailice ukuca
Valencia na hrvatskom jeziku, izbacuju se jedino portske
stranice s rezultatima istoimenog Nogometnog kluba.
Kako bi ispravili takvu nepravdu nanesenu Valenciji
i zbog jo nekih drugih razloga, uputili smo se tamo da
vidimo ima li jo togod osim nogometa i jedrilica. Tamo
imamo poznanika od poznanika od prijatelja, iji stan
odluujemo skvotirati. On nas je uveo u svijet njegove
Valencije koja se sastoji od partijanja na plai s ostalim
Erasmus studentima. Toliko je bio zauzet tim aktivnostima
da jo nije nauio
62
kako mu se zovu cimeri. U stanu, gdje stanarina stoji

manje nego u Zagrebu, okupilo se neobino drutvo:
na domain Thomas - talijanski student vinarstva,
Uribe - visoki panjolac s dreadlocksima ije ime nas je
nasmijavalo, Nuvel - marokanska studentica arhitekture
i jedan dostavlja pizza Marokanac. Drutvo je veselo
i shvatili smo da su nas zapravo trebali kako bi nas
upoznali i zbliili pa nas nije previe pekla savjest zbog
zauzimanja njihovog dnevnog boravka.
GRAD OTJERAO, PROGNAO RIJEKU TURIA
Thomas miksa talijanski sa panjolskim i engleskim
pa govori neobinom mjeavinom tri jezika. Sreom da
se meni ionako mijeaju talijanske rijei sa panjolskim pa
se savreno razumijemo. Ostali imaju malih problema s
razumijevanjem Thomasa.
etnja Valencijom po ljetnom suncu ostavlja nas
okupane u znoju. Kilometri pjeane plae izgledaju rajski.
Ispunjene su dokoliarima pa im se pridruujemo. Voda je
zamuena od pijeska i topla i ne pomae u rashlaivanju.
Valovi su ipak takvi da je plivanje teko izvedivo pa nas je
Mediteran ostavio ravnodunima.
Jug panjolske ima samo jedan nedostatak temperatura naraste preko svake mjere, a ak ni nou ne
pokazuje nikakvu namjeru da padne. Po noi ljudi izmile
iz svojih skrovita i sjede po ulici u sumrak. Mi odlazimo
iz etvrti Benimaclet do kompleksa koji je projektirao
slavni arhitekt Santiago Calatrava. Znanstveni muzej,
Ocenografski park, opera, kino i jo neki kulturni sadraji
smjeteni su u graevine ludog futuristikog oblika.
Ciutat de les Arts i de les Ciencies ili Grad umjetnosti i
znanosti smjeten je u starom koritu rijeke
Turia. Pria je to koja me doista fascinirala.
Prvo je grad sagraen na obalama rijeke, a
potom je ezdesetih godina prolog stoljea,
nakon veih poplava, skrenut tok rijeke izvan
grada. Tako je grad otjerao, prognao rijeku i
ostalo je duboko korito u kojem su sada, osim
Calatravinih majstorija, nogometna igralita,
parkovi i slino. Stavljam izgnanstvo rijeke
Turia na popis stvari na koje sam putujui
naila u smislu to sve ljudima nee pasti na
pamet, a ukljuuje razne ljudske preinake
prirode, uglavnom na gorje.
Unato tuzi za rijekom Turijom,
mora se priznati da je Calatrava stvorio
remek djelo suvremene arhitekture u
svom rodnom gradu. U Palai umjetnosti
kraljice Sofije nalazi se opera i centar
izvedbenih umjetnosti. U L'Hemisfric
je smjeteno kino, planetarij i laserarij,
a u LUmbracle etnica i botaniki vrt.
Tu je i Muzej znanosti princa Felipea te
LOceanographic - fascinantno mjesto
za prouavanje morskog ivota. Sve
to u Valenciju privlai milijune turista,
znanstvenika i umjetnika.
Marina Kelava
U KATEDRALI SE UVA MALI PEHAR OD AHATA SVETI GRAL?

Valencia je inae i istoimena pokrajina, koja ima
autonomni status unutar panjolske, a osim panjolskog
slubeni jezik je i pomalo zaboravljeni valencijanski. No,
u stanu naeg domaina ne govori se valencijanski, ali
komunikacija ipak ide.
Morrocco, it's a small country, kae Nuvel. U
maloj zemlji Maroku ivi 33 milijuna stanovnika. It's not
a small country, tvrdim pak ja iz zemlje od etiri milijuna.
U starom sreditu grada imaju naravno sve
klasine sastavine europskog starog grada: katedralu
u koju se ulaz vrlo nekranski skupo naplauje, veliku
fontanu, gradsku vijenicu, ouvana srednjovjekovna
gradska vrata Torres de Serranos i jo poneku crkvu.
Ono to nema ba svaki europski grad, a Valencia ima, je
arena za borbu s bikovima. Krvave borbe, koje nisu ba
prijateljske prema ivotinjama, neki panjolski gradovi su
zabranili, ali ovdje jo nisu.
U katedrali se uva mali pehar od ahata za koji
postoji legenda da je, ni manje ni vie, nego Sveti gral.
Navodno ga je car Valerijan donio u tu crkvu u 3. stoljeu
nakon to ga je iz Jeruzalema u Rim prenio Sveti Petar.
U kranskoj mitologiji, Sveti gral je bio pehar u koji je
skupljena Isusova krv nakon raspea i prema legendi
ima snagu izlijeenja svih rana. Kasnije su na legendu
nadodani i mitovi o kralju Arturu i njegovoj potrazi za
Svetim gralom. Naravno, i Genova i jo nekoliko gradova
tvrdi da imaju Sveti gral. I ako ne ozdravlja bolesne, dobar
je za turizam. Premda smo i mi, svatko na svoj nain, u
potrazi za Svetim gralom, zbog cijene ulaznice ne ulazimo
u crkvu. Na ulazu sjedi prosjakinja koja bijesno vie na
nas jer fotografiramo.
EL CID - GOSPODAR, PREMDA MRTAV, SPASIO JE
VALENCIJU
Osim Svetog grala, Valencia ima i svog junaka.
To je don Rodrigo Diaz de Vivar - vitez i pobjednik
mnogih bitaka protiv Maura, muslimana s podruja
dananjeg Maroka. Zarobio je dvojicu neprijateljskih
voa i tako dobio nadimak El Cid - gospodar. U jednoj
takvoj bitki oslobodio je Valenciju od Maura 1096.
godine na neobian nain. Nastradao je u borbi s
fanatinim muslimanom Jusufom za vrijeme opsade
grada. Praznovjerni Mauri su ga se bojali, jer su mislili
da vlada arolijama. Zato su vitezovi njegovo mrtvo
tijelo u oklopu uvrstili da stoji u sedlu, a neprijatelji su
to vidjeli i u strahu pobjegli. Tako je Cid i mrtav spasio
Valenciju. Njegov ivot opjevan je u srednjovjekovnom
vitekom epu Pjesme o Cidu, a u 17. soljeu. inspirirao
je i francuskog pisca Pierrea Corneillea koji je napisao
tragediju Cid. Zakljuujemo da je prevrue za
arhitektonske uitke, ali ipak, put putujemo i odlazimo za
Granadu, jer je tamo Alhambra, u koju takoer neemo
ui i gdje je jo vie vrue, ali to jo ne znamo. Poslije
Granade uslijedilo je gorje Sierra Nevade i uspon na
najvii vrh Mulhacen, ali to je neka druga pria.
Cannes, poznat po filmskom festivalu i kao odredi{te

za ljetni odmor nebrojenih bogatih posjetitelja,
jahta{a i svjetskog jet seta, zapravo je Nica u malom
63

Hep 213

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hep 213

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

253

Meunarodna konferencija TOPSAFE 2008

Konferencija hrvatskih menadera sigurnosti

Struni savjet HEP Operatora prijenosnog sustava

Sinergija energetske uinkovitosti i OIE

WIRE 2008: Najvei skup kabelaa

6. skup o prirodnom plinu

Meunarodni sajam SASO 2008

Gospodarski susret OIE na podruju Dalmacije

Meunarodni kongres Energija i okoli 2008

Meunarodna konferencija Vodik na otocima

Prvi kapitalni remont Bloka K TE-TO Zagreb

Glavni urednik HEP Vjesnika

Savjet Meunarodne plinske unije

Od 10. studenog o.g., kada e Damir

HEP VJESNIK broj 213 (253), listopad 2008.

MW, s ulaskom u pogon 2012.), koji e koristiti

Stoljee Munjare grada Karlovca

Sudionici sveanosti izravno su se upoznali s postrojenjem negdanje Munjare - Hidroelektrane Ozalj 1

DUGOVJENA HIDROELEKTRANA OZALJ

Sveanost je zapoela na mjestu gdje je sve

Stoljee Munjare grada Karlovca

Izaslanik ministra gospodarstva, drvani tajnik u

Ovdje je, oito, prije

Boris Mlikan, direktor

HEP VJESNIK broj 213 (253), listopad 2008.

elektroprivrede d.d., mr. sc, Ivan Mravak predsjednik

naglasio nadljudske napore zaposlenika Elektre Karlovac

100 darova za 100 godina

PRIA O KARLOVAKOM SVJETLU

Nai kolege provjeravaju podatke o kupcima

Odabrano je 100 kupaca, kojima je darove uruio Boris

Raspoloenje? Zar treba neto dodati?

Grada Karlovca, HEP-ova stoljetna ljepotica u

Najznaajnije odluke u listopadu

Prijedlog Nadzornom odboru

Hrvatske elektroprivrede i njezinih prednika s

Pravilnika bit e obvezna u HEP-u d.d. i ovisnim

Glavna skuptina Hrvatske elektroprivrede d.d.

Imenovan revizor za ovu

HEP VJESNIK broj 213 (253), listopad 2008.

Meunarodna radionica i predstavljanje knjige Meunarodna trita energije

Kljune energetske tvrtke

Analizirajui neke od najsloenijih

Govorio je i o zakonskom okviru za potpuno otvaranje

Na maloprodajnu cijenu nafte najvie utjee financijska

Budui da HEP sebe vidi kao regionalnog igraa,

Zbog nabave ak 40 posto plina iz Rusije po viestruko

Meunarodna konferencija TOPSAFE 2008. odrana u Hrvatskoj

Nuklearna sigurnost ponovno

Marica aneti Malenica

U Dubrovniku je od 30. rujna do 3. listopada

Mr.sc. Milivoj Bender,

NUKLEARNA RENESANSA I U EUROPI

Prof.dr.sc. Nikola avlina

HEP VJESNIK broj 213 (253), listopad 2008.

Tijekom tri radna dana u paralelno odravanim

Konferencija hrvatskih menadera sigurnosti

Zajednika snimka sudionika Konferencije hrvatskih menadera sigurnosti

globalizacijski procesi i modernizacija drava te razvoj

Meu aktivnim sudionicima Konferencije bio je i Stjepan

zrane luke Ben Gurion u Tel Avivu. Spomenimo da su

HEP VJESNIK broj 213 (253), listopad 2008.