SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DNEVNIK PRAKSE

MJESTO OBAVLJANJA PRAKSE:

HEP - Proizvodnja d.o.o.

Pogon TE - TO Zagreb

OBRAENE CJELINE:
1.
2.
3.
4.

Sustav bunarsko tehnolokog i protupoarnog postrojenja

Sustav rashladne vode i kemijske pripreme vode
Osnovna kogeneracijska postrojenja bloka C i bloka K
Vodeno-parni ciklus kogeneracijskog postrojenja

07.07. - 09.07.
10.07. - 11.07.
14.07. - 18.07.
21.07. - 08.08.

II

SADRAJ
1.

Openito o pogonu TE-TO Zagreb 1

2.

Sustav bunarsko tehnolokog i protupoarnog postrojenja 2

3.

Sustav rashladne vode i kemijske pripreme vode

4.

Osnovna kogeneracijska postrojenja bloka C i bloka K

5.

3
4

Blok C 4
Blok K 5
Vodeno-parni ciklus kogeneracijskog postrojenja (blok K) 6

II

TE-TO ZAGREB

1. Openito o pogonu TE-TO Zagreb

Odluka o izgradnji TE-TO Zagreb donesena je 1957. godine, a poetak izgradnje je obiljeen
polaganjem kamena temeljca 14. listopada 1958. godine. Tijekom etiri godine izgradnje prve
etape izgraeni su Blok 1 i Blok 2 (2 x 32 MWe) za kombiniranu proizvodnju toplinske i
elektrine energije sa svim pomonim postrojenjima za dopremu, istovar i uskladitenje
ugljena, za dopunsko loenje plinom, za opskrbu rashladnom vodom, bunarom i ureajima za
pripremu dodatne vode. Oba agregata su putena u pogon krajem 1962. godine.
Zbog nemogunosti osiguranja trajne opskrbe ugljenom, TE-TO Zagreb se prebacuje na
tekue gorivo (mazut) i plin. Nakon putanja blokova u pogon, TE-TO je najprije radila kao
kondenzacijska termoelektrana jer jo nije bila izgraena ni parna niti vrelovodna mrea. S
gradnjom mrea i porastom konzuma rasla je i proizvodnja toplinske energije pa je bilo nuno
graditi dodatne vrne i rezervne kapacitete.
Zbog daljnjeg porasta konzuma odlueno je da se izgradi novi toplifikacijski Blok 3 (120
MWe - 200 MWt) koji je 1979. puten u komercijalnu proizvodnju. Takoer je izgraena i
nova toplinska stanica vrelovodnog grijanja sa prateim vrelovodima i etiri pomona
vrelovodna kotla (300 MWt) kao potpora u sluaju kvara osnovnih jedinica i jako niskih
vanjskih temperatura.
Zbog dotrajalosti starih blokova 1 i 2, te potrebe za novim izvorima elektrine i toplinske
energije, izgraen je i 2001. godine puten u pogon novi kombikogeneracijski plinsko-parni
Blok K (200 MWe - 140 MWt).
Dananji se pogon TE-TO Zagreb sastoji od:

Bloka C (ranije blok 3) - 120 MWe - 200 MWt

Bloka K - kombikogeneracijski plinsko-parni - 200 MWe - 140 MWt
Bloka L - kombikogeneracijski plinsko-parni - 100 MWe - 80 MWt
(trenutno u izgradnji)

TE-TO ZAGREB

2. Sustav bunarsko tehnolokog i protupoarnog postrojenja

Voda za tehnoloki proces se crpi iz tri bunara smjetena na istonom dijelu TE-TO pogona.
Pumpama na dubini od otprilike 6-8 metara se voda crpi do postrojenja za kemijsku pripremu
vode. Pumpe moraju opskrbiti postrojenje dovoljnom koliinom vode kako ne bi dolo do
pada tlaka u cijelom sistemu, a samim time i do nepovoljnih nuspojava poput pada
iskoristivosti, pa ak i zaustavljanja cijelog pogona. Kako se ovo ne bi dogodilo postavljeno je
jo jedno osiguranje u obliku dvaju spremnika od 1000 m 3 svaki u kojima se pohranjuje
dodatna napojna voda koja je potrebna zbog stalnog utroka vode iz procesa za industriju
(tehnoloka para) te grijanje kuanstava. Kako ne bi dolo do oteenja u sustavu voda iz
bunara se periodino laboratorijski provjerava (sastav, kiselost, prisutnost nepoeljnih tvari,...)
zbog mogueg oneienja bunarskih izvora.
Protupoarno je postrojenje opskrbljeno istom vodom, jedino je u sistemu nii tlak. Cijevi se
proteu kroz cijeli pogon kako bi se uspjelo dovoljno brzo reagirati na poar i minimizirati
oteenuja na pogonu. Iako je svaki stroj zasebno osiguran od nastanka oteenja potrebno je
osigurati i njihov okoli.

TE-TO ZAGREB

3. Sustav rashladne vode i kemijske pripreme vode

Pumpna stanica rashladne vode na Savi (6 pumpi, max ukupni protok 33840 m3/h) i cjevovod:
a) dovodni (tlani) - eline cijevi promjera 1700 mm, propusna mo 25000 m3/h
b) odvodni (gravitacijski) - eline cijevi promjera 2500 mm od kondenzatora do
prelivne komore, a od prelivne komore do rijeke Save armirano betonski kanal sa
zapornicom za visoke vode rijeke Save i izlaznom graevinom, kapacitet odvoda
rashladne vode 47500 m3/h
Ulaz vode podijeljen je na dvije komore. Ispred ulaznog otvora u prvu komoru nalazi se gruba
reetka veliine otvora 50 mm koja sprijeava prolazak veih stranih krutih tijela u crpnu
stanicu. ienje reetke obavlja se dva puta tjedno. U prvoj komori nalazi se zasun koji
proputa vodu u drugu komoru. U drugoj komori nalazi se reetka sa mehanikim eljem
istaem koja je izvedena s plosnatim profilima meusobnog razmaka 10 mm to omoguuje
daljnje odstranjivanje neistoa. Mehaniki ista je postavljen na lanac i giba se prema gore
pri emu neistou ostruganu sa reetke pomou krune etke baca u spremnik gdje se odlau
neistoe. Voda potom prolazi u treu komoru sa rotacionim sitom veliine rupa 1.5-2 mm. U
etvrtoj komori, usisnoj komori, postavljene su tri vertikalne crpke. Pumpna stanica sastoji se
od dvije ovakve kolone zato da u sluaju ienja jedne kolone ili aepljenja uvijek bude
osiguran kapacitet vode potreban za hlaenje pogona.
Prelivna komora je izvedena na nain da su stijenke na veoj visini kako bi se uspio odrati
tlak rashladne vode u kondenzatoru.
U pogonu TE-TO postoje dva postrojenja za kemijsku pripremu vode, staro i novo. Oba imaju
kapacitet 300 t/h dodatne napojne vode to zajedno iznosi 600 t/h. Priprema dodatne napojne
vode za tehnoloki ciklus vri se demineralizacijom u kiselim i baznim ionskim
izmjenjivaima, nakon ega se dobivena demi voda pohranjuje u dvama spremnicima
ukupnog volumena 2000 m3.

TE-TO ZAGREB

4. Osnovna kogeneracijska postrojenja bloka C i bloka K

Blok C
Parna turbina je troosovinska, akcijska, kondenzacijska s dva regulirana oduzimanja
proizvoaa UTMZ, Rusija.
Snaga:
Brzina vrtnje:
Koliina pare na ulazu u turbinu:
Tlak pare na ulazu:
Temperatura pare na ulazu:

110 MW
3000 o/min
480 t/h
130 bar
555 C

Generator parne turbine je trofazni sinkroni, hlaen vodikom proizvoaa Konar Zagreb, Tip
S 2405-2.
Nominalna snaga:
Faktor snage:
Brzina vrtnje:
Stupanj djelovanja:
Hlaenje:

120 MW
0.8
3000 o/min
0.984
vodik pri tlaku 1.2 bar

TE-TO ZAGREB

Blok K
Kombi-kogeneracijsko plinsko-parno turbinsko postrojenje sastoji se od dvije plinske turbine
elektrine snage po 71 MW, dva parna kotla na ispune plinove iz plinskih turbina i
kondenzacijsko oduzimne parne turbine snage 66 MW.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

KOTAO UTILIZATOR
VT BUBANJ KOTLA UTILIZATORA
NT BUBANJ KOTLA UTILIZATORA
PREDOTPLINJA
NAPOJNI SPREMNIK S OTPLINJAEM
NAPOJNE PUMPE
RAZDJELNIK PARE 10 bara
RECIR. PUMPE PREDGRIJAA KONDENZATA
PLINSKA TURBINA
KOMPRESOR
USISNI FILTAR I PRIGUIVA BUKE
GENERATOR PLINSKE TURBINE
ZAGRIJA PLINA
PARNA TURBINA
KONDENZATOR
GENERATOR PARNE TURBINE
KONDENZ PUMPE
ZAGRIJA VRELE VODE C4
PUMPE KONDENZ. ZAGRIJAA VRELE VODE C4
VAKUM PUMPE PREDOTPLINJAA

Slika 1. Toplinska shema kombi-kogeneracijskog postrojenja

Iskoristivost bloka K
1. Kondenzacijski reim rada
enetto 0.53

2. Toplifikacijski reim rada

enetto 0.64

3. Toplifikacijski reim rada

enetto 0.65

4. Ukupna iskoristivost u proizvodnji elektrine i toplinske energije

Knetto 0.83

(postignuto mjerenjem u radu)

5

TE-TO ZAGREB

5. Vodeno-parni ciklus kogeneracijskog postrojenja (blok K)

Kompresor plinske turbine dobavlja zrak iz okoline u komoru za izgaranje u koju se dovodi
za gorivo prirodni plin, koji izgara u struji zraka. Plinovi izgaranja dolaze u plinsku turbinu i
nakon ekspanzije odlaze u parni kotao na otpadnu toplinu ili kotao utilizator. Toplina ispunih
otpadnih plinova izgaranja iz plinske turbine koristi se u kotlu na otpadnu toplinu za
proizvodnju pregrijane vodene pare. Ispuni plinovi iz plinske turbine nazivaju se otpadni
plinovi jer da nema parnog kotla kombi procesa oni bi odlazili u atmosferu. Zbog boljeg
iskoritenja topline ispunih plinova parni kotao je dvotlane izvedbe, te proizvodi
visokotlanu i niskotlanu paru. Visokotlana para dovodi se na ulaz parne turbine, a
niskotlana para dovodi se u prvo regulirano oduzimanje pare na srednjem dijelu turbine. Dio
vodene pare nakon ekspanzije i oduzimanja iz turbine za toplinske potroae, odlazi u
kondenzator na kondenzaciju, tj. ukapljivanje. Parni kondenzator je povrinski izmjenjiva
topline protono hlaen s vodom iz rijeke Save. Gubici pare nadoknauju se kemijski
pripremljenom dodatnom vodom direktno u sakuplja kondenzatora, odakle se zajedno s
kondenzatom pomou kondenzatnih pumpi transportira u zagrija smjeten u izlaznom dijelu
kotla i dalje u otplinja. Otplinja s napojnim spremnikom je zajedniki za oba kotla. Napojna
voda iz spremnika dovodi se prirodnim padom na pumpe napojne vode koje tlae vodu na
isparavanje i pregrijavanje u visokotlani dio kotla, dok niskotlani dio kotla napaja se
oduzimanjem s tono odreenog kola iste napojne pumpe, ali s niim vrijednostima tlaka.
Proizvoa plinske turbine je General Electric, tip turbine je MS 6001 FA. Plinskoturbinsko
postrojenje je paketne izvedbe, sastoji se od aksijalnog kompresora, komora za izgaranja i
turbine. To je suvremena koncepcija plinskoturbinskog postrojenja koja predstavlja uspjean
spoj zrakoplovnih plinskih turbina i stacionarnih plinskih turbina velike snage. Pripada seriji
plinskih turbina gdje su primjenjeni kvalitetni materijali koji omoguuju vie temperature
plinova izgaranja i time vie stupnjeve korisnosti. Takoer je posveena posebna panja
aerodinamici konstrukcije kompresora i hlaenju lopatica turbine. Aksijalni kompresor ima 18
stupnjeva. Prvi red kompresorskih lopatica imaju mogunost zakretanja i ime se u
promjenjenim reimima rada postie optimalan stupanj korisnosti. Komora za izgaranje ima 6
prstenasto smjetenih oko izlaznog dijela kompresora. Turbina ima 3 stupnja. Statorske
lopatice turbine su ugraene u kuite a rotorske u diskove koji su spojeni vijcima u jednu
cjelinu. Ovakova koncepcija rotora omoguuje njegovo dobro hlaenje zrakom iz
kompresora. Rotor kompresora u turbine spojeni vijcima u jednu cjelinu oslonjeni su na dva
klizna leaja. U prednjem leajnom bloku na strani ulaza u kompresor ugraen je aksijalno
klizni leaj za spreavanje aksijalnog pomaka rotora. Ispuh iz turbine je aksijalan u obliku
difuzora. Brzina vrtnje turbine je 5235 min-1. Masa plinske turbine iznosi 99775 kg.
Proizvoa kondenzacijsko oduzimne parne turbine elektrine snage 66 MW, tip 2-OK 50,0 je
Alstom Karlovac. Turbina je akcijska, jednokuina, kondenzacijska s dva regulirana
oduzimanja pare. To je suvremena visokouinkovita koncepcija parne turbine za zajedniku
proizvodnju toplinske i elektrine energije. Nastala je iskustvom i spajanjem tehnike gradnje
parnih turbina bive Jugoturbine i ABB-a. Turbina je pogonjena s parom visokog i niskog
tlaka, tj. ima dva ulaza svjee pare. Visokotlana para ulazi u turbinu preko dva ventila svjee
pare i etiri parorazvodna ventila. Niskotlana para ovisno o reimu rada ulazi u turbinu preko
niskotlanog ventila svjee pare i regulacijskog ventila.

TE-TO ZAGREB

Slika 2. Uzduni presjek kondenzacijsko oduzimne parne turbine snage 66 MW

Turbina ima 19 stupnjeva. Statorske lopatice 2. do 8. stupnja su ugraene direktno u unutarnje
kuite turbine a rotorske direktno u vratilo turbine. Ovakovom koncepcijom u visokom tlaku,
gdje su male duljine lopatica i manji srednji promjeri stupnjeva, smanjuje se duljina turbine i
pojeftinjuje njena konstrukcija. Ostali stupnjevi imaju statorske lopatice ugraene u razdjelne
stijene, a rotorske lopatice imaju ugraene u diskove. U prvih 8. stupnjeva para struji suprotno
od smjera generatora, zatim mijenja smjer u visokotlanom kuitu i kroz ostale stupnjeve
struji u smjeru generatora. Takvom koncepcijom smanjuje sa aksijalna sila i hladi, tj. termiki
rastereuje ulazni dio kuita turbine. Zadnji stupnjevi turbine imaju samostojee rotorske
lopatice bez ice za priguivanje vibracija. Promjer na korijenu lopatica zadnjeg stupnja iznosi
1400 mm. Duljina rotorskih lopatica zadnjeg stupnja turbine je 787 mm. Rotor turbine je
monoblok izvedbe s cjelokovanim diskovima. Poduprt je na dva radijalna klizna leaja.
Prednji leaj je kombinirani radijalno-aksijalni za spreavanje aksijalnog pomaka rotora.
Brzina vrtnje rotora turbine iznosi 3000 min-1, kritina brzina je 1600 min-1.