Logistika - dio 2 - by Hoc

SKLADITENJE

Skladita su izgraeni objekti ili pripremljeni prostori za smjetaj i uvanje roba od trenutka njihovog preuzimanja
do vremena njihove upotrebe i otpreme.
- mjesto na kojem su pohranjene zalihe
- ureeno i opremljeno za privremeno i sigurno odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala
- skladitenje i distribucija glavne tehnike funkcije skladita
- cilj: prostorno i vremensko uravnoteenje tokova materijala
Razlozi za skladitenje materijala u industrijskim poduzedima:
a)Skladitenje sirovina
- dugi rokovi nabave materijala
- kanjenja u isporukama
- pojava karta
- promjene u planovima proizvodnje
- sezonska proizvodnja sirovina
- diskonti na koliine
- oekivana kretanja cijena (spekulativne zalihe)
- nii trokovi administracije, nabave i transporta
b) Skladitenje poluproizvoda
- odstupanja od proizvodnog plana
- zastoji u proizvodnji, kvarovi strojeva
- razlike u trajanju tehnolokih operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova
- razlike u veliini serija
- razlike u kapacitetu pojedinih strojeva
- vede serije zbog smanjenja trokova proizvodnje
c) Skladitenje gotovih proizvoda
- oteana prodaja gotovih proizvoda
- kratki rokovi isporuke (uvjet trita)
- potreba osiguranja doknadnih dijelova
- varijabilnost potranje
- sezonska potronja
d) Skladitenje alata i naprava
- pravovremena opskrba i zamjena istroenih, slomljenih ili otedenih alata i naprava
e) Skladitenje dijelova za odravanje opreme
- osiguranje ispravnosti rada strojeva i ureaja
Analiza razloga postojanja skladita:
1. Skladitenje je posljedica stupnja razvoja, uvjeta, koncepcije i organizacije poslovanja, a moe se eliminirati
djelomice ili u cijelosti promjenama u poslovnom procesu (u poduzedu i odnosima u okruenju logistikom
lancu)
2. Skladitenje je uvjetovano djelatnodu poduzeda ili potrebama proizvodnog procesa i ne moe se ukloniti.
3. Skladitenje je posljedica utjecaja okruenja poduzeda bez mogudnosti izravnog utjecaja.
Skladini sustav = skladite
Objekti
Sredstva za skladitenje
Sredstva za odlaganje (oblikovanje JT)
Transportna sredstva
Pomodna skladina oprema
dodatna skladina oprema
Skladini proces skup svih aktivnosti u vidu mirovanja i kretanja materijala
Skladine zone ----------------------------------------------------------------------------------->
4 osnovna potprocesa: prijem, uskladitenje, komisioniranje, izdavanje
Uloga skladita u logistikom lancu-

a) Konsolidacija / objedinjavanje
-Korisnik s potranjom proizvoda od vie dobavljaa
-Koliine od svakog dobavljaa manje od kapaciteta transportnih vozila
Konsolidacija tereta
-Blizu dobavljaa
-Smanjenje trokova transporta
-Ekstra trokovi skladitenja < smanjenja trokova transporta.

b) Razbijanje / razdioba
-Suprotno konsolidaciji
-Vie korisnika na nekom podruju s potranjom manjom od kapaciteta
transportnog vozila
Razbijanje poiljke
-Blizu korisnika
-Smanjenje trokova transporta
-Ekstra trokovi skladitenja < smanjenja trokova transporta.

c) Mjesto mjeanja proizvoda / DC
- Mijeanje proizvoda od mnogo dobavljaa, sortiranje, objedinjavanje

d) Zbirni promet
-Organizacija dopreme i otpreme komadnih poiljaka koja se zasniva na okrupnjavanju jedinica prijevoznog
supstrata, tj. na formiranju zbirnih (konsolidiranih) vagonskih, kamionskih, kontejnerskih i avionskih poiljaka.

e) Crossdocking (pretovarna skladita)
- takoer podrazumijeva isporuku preko posrednika distributera, samo to su za razliku od distribucijskog
skladitenja robni tokovi ovdje neprekinuti. Cross docking se moe definirati kao kontinuirani tok robe preko LDC-
a, od prihvatne do otpremne funkcije, koji iskljuuje potrebu konvencionalnog skladitenja. Primarna uloga
skladita pritom je koordinacija ulaznih i izlaznih tokova, a ne smjetaj i uvanje robe.

Sredstva za skladitenje - Podjela prema vrsti sredstva za skladitenje:
a) PODNA SKLADITA
b) REGALNA SKLADITA

A) PODNA SKLADITA
Glavna znaajka sustava s podnim skladitenjem je da nemaju regale za smjetaj materijala.
Materijal se odlae:
a) sipki
- slobodnim nasipavanjem ili gomilanjem
b) komadni
- slobodnim odlaganjem, bez odreenog rasporeda
- slaganjem jedinica u blokove
- slaganjem jedinica u redove
Prednosti su-
- u manjim investicijskim trokovima, te manjim trokovima skladitenja za manje protoke materijala, te za
komadni materijal vedih izmjera i teina.
-Radi povedavanja iskoristivosti podnih skladita primjenjuje se naslagivanje.

PODNO BLOK SKLADITENJE
-Skladitenje u blokove koristi se u sluaju manjeg asortimana, te vede koliine istovrsne JS.
-Nije mogud izravan pristup svakoj JS, ali je mogud svakoj vrsti JS. (Manja dostupnost)
-Iskoristivost je i preko 50%.
PODNO SKLADITENJE U REDOVE
-Skladitenje u redove koristi se u sluaju vedeg
asortimana, a manjih koliina po vrsti JS.
-U ovom sluaju mogud je izravan pristup svakoj
jedinici skladitenja. (Veda dostupnost)
-Iskoristivost je 20 do 30%.

B) REGALNA SKLADITA
1) (Klasini) paletni regali
- materijal se odlae uz primjenu posebne opreme (paleta) i obavezno pomodu
transportnog sredstva (viliar).
-Polini i paletni regali najede su postavljeni u redove, s odlaganjem jedne palete po
dubini. Time je osiguran izravan pristup svakoj jedinici skladitenja.
Kod paletnih regala uobiajene su dvije varijante odlaganja paleta: popreno
odlaganje i poduno odlaganje.
Iskoristivosti skladine povrine 30-40%, uz mogudu iskoristivost skladinih lokacija do 100%.

2) Paletni regali dvostruke dubine
u odnosu na klasine imaju:
-vedu iskoristivost povrine tj. vedi kapacitet na jednakoj povrini
-manju dostupnost pojedinih artikala

3) Polini regali





4) Prolazni regali
- mogude skladitenje vede koliine istovrsnih materijala pomodu posebne opreme (palete, sanduci...).
- jednostavne konstrukcije, a sastoje se od meusobno povezanih vertikalnih nosaa - stupova, na kojima se
nalaze nosai paleta. Stupovi su spojeni poprenim veznicima.
- stranice regala su rasporeene tako da oblikuju mjesta za odlaganje i slobodne prolaze transportnom sredstvu
koje rukuje jedininim teretima
- duljine regala za do 8-10 jedinica skladitenja po dubini
Dvije vrste:
-drive-in regali - ulaz s jedne ili s obje strane -drive-through

Usporedba Drive-in / drive-through - prednost drive in je u dostupnosti pojedinanih artikala (vedi asortiman
mogud)
Usporeda klasinih s prolaznim-
-prolazni imaju vedu iskoristivost povrine i mogudi su vedi kapaciteti na istoj povrini dok klasini imaju prednost
vede dostupnosti pojedinim artiklima pa je zato mogudi vedi asortiman

5) Protoni regali
- ostvaruje se dinamiko skladitenje komadnog materijala, kao jedininog tereta na
paletama, u sanducima, kutijama ... ova skladita su pogodna za odlaganje istovrsnog
komadnog materijala vedih koliina.
-Rukovanje materijalom ostvaruje se po principu FIFO.
- Izraz dinamiko skladitenje je zbog kretanja materijala u takvom regalu, a moe biti izvedeno:
a) voznom stazom bez pogona koritenjem sile tee - gravitacijski regali (kut nagiba 1-5%)
b) voznom stazom s pogonom - staza vodoravno postavljena, kretanje materijala brzinom 0,3 m/s pomodu
sredstava neprekidnog transporta toka (valjane, lanane ili trakaste staze ili pruge), odnosno sredstvima
prekinutog transporta posebno izvedenim vozilima koja se kredu ispod jedininog tereta.
usporedba protonih regala s klasinim-
-protoni imaju- bolju iskoristivost povrine, osiguran FIFO, mnogo skuplji od klasinog, manja povrina otpada na
transportne puteve
usporedba protocnih sa prolaznim-
protoni su skuplji
protoni - fifo a prolazni lifo
-protoni imaju- manji troak rukovanja materijalom, bolju iskoristivost skladinog prostora, vedu fleksibilonst,
vedi asortiman

6) Protoni regali s guranjem
- regali sa voznim stazama (valjani konvejer ili nosai s kotaidima) pod kutom
- obrnuto od klasinih protonih regala, mogude ostvariti iskljuivo LIFO princip
skladitenja
- dubina 2-5 jedinica skladitenja
- zbog manje dubine relativno velika dostupnost
- dobra iskoristivost povrine
u odnosu na klasine - veda dostupnost i vedi kapacitet
u odnosu na prolazne - veda dostupnost i vedi kapacitet

7) Protoni regali za kutije
-u zonama komisioniranja





8) Konzolni regali
- primjenjuju se u industrijskim poduzedima za odlaganje komadnog materijala s jednom ili dvije karakteristine
izmjere, kao npr. ipke, cijevi, profili, paketi limova i sl. Regali su visine do 8 m, duljine konzolnih nosaa do 3
metra, nosivosti do oko 200 kN (25 kN po konzoli).
Standardne izvedbe su fleksibilne, odnosno stup regala ima
raster koji omoguduje promjenu visine pojedinih razina.
-Konzolni regal moe biti sastavljen od vie jedinica regala,
ovisno o duljini materijala. Postavljaju se najede u
redove, te mogu biti dvostruki i jednostruki. Jednostruki
konzolni regali obino se postavljaju uz zid objekta.
- Najeda sredstva za rukovanje komadnim materijalom u
konzolnim regalima su podni viliari i granici-viliari.

9)Prijevozni regali
- koriste se za skladitenje komadnog materijala, naroito ako je manja uestalost ulaz-izlaz, bududi da treba vie
vremena za izravan pristup materijalu.
- Izvedba prijevoznih regala istovjetna je paletnim/polinim/konzolnim regalima, samo to su prijevozni regali
postavljeni na pokretna postolja koja ine pravocrtno kretanje.
- Prema nainu pomicanja su im i nazivi, razmini i izvlani.
Prema varijanti:
a) jedinice regala pomine su u smjeru paralelno s glavnim putom, a prema varijanti
b) regali se pomiu popreno na glavni prolaz.

klasini u usporedbi sa prijevoznim paletnim regalom-
ostvaruju znatno vedi kapacitet

10) Optoni (okretni) regali karuseli
- sastavljeni su od polica kao elemenata za odlaganje materijala koje se
kredu kruno.
- kruno kretanje moe biti u vodoravnoj i vertikalnoj ravnini. Tako
prema vrsti optoka imamo vertikalne i horizontalne karusele.
- Primjenjuju se najede za skladitenje materijala manjih teina i
dimenzija. Glavna karakteristika, ujedno i prednost, im je u potrebi
minimalnih podnih povrina. Osim toga zatvorena konstrukcija takvih
skladinih ureaja omogudava veliku sigurnost i zatitu uskladitenog
materijala. Takoer se danas najede koristi ovakav tip skladitenja sa automatiziranim procesom skladitenja, te
se sve vie primjenjuje u skladitenju i komisioniranju materijala manjih teina i dimenzija.

11) Vertikalni podizni moduli
- skladini sustavi koji se sastoje od dvije paralelne kolone s fiksnim policama, u kojima su
uskladiteni spremnici (kutije ili ladice). Odlaganje i izuzimanje spremnika u/iz skladine
lokacije te transport (vertikalni) spremnika obavlja automatski ureaj (shuttle/extractor),
dok se punjenje i izuzimanje materijala iz spremnika obavlja runo.
- slini po izgledu (i iskoristivosti skladine povrine) vertikalnim karuselima, no razlika je
u tome to skladine lokacije ne rotiraju ved su fiksne

12) AUTOMATIZIRANI SKLADINI SUSTAVI
-Unit-load AS/RS (Visokoregalna automatizirana skladita)
-Mini-load AS/RS (automatizirani skladini sustavi za male dijelove)
-Person-on-board AS/RS (automatizirani skladini sustavi za komisioniranje)

13) Podna skladita - podestna skladita
- veda iskoristivost raspoloive visine
- za podno odlaganje ili poline regale

SREDSTVA ZA ODLAGANJE
-Osim regala kao osnovne komponente skladinih sustava, esto se koriste i posebna sredstva za odlaganje
materijala - sredstva za oblikovanje jedininih tereta.
-Najeda sredstva za oblikovanje jedininih tereta su palete (ravne, kutijaste, s okvirom), sanduci, stalci,
kontejner, kutije, kasete, koare i dr. sa ili bez mogudnosti naslagivanja, izraenih od razliitih materijala ili
kombinacija materijala.
-Koritenjem sredstava za oblikovanje jedininih tereta pri skladitenju i odlaganju komadnog materijala ostvaruje
se:
-humanizacija rukovanje materijalom,
-smanjenje trokova rukovanja materijalom, i
-omogudavanje automatizacije tokova materijala
-Jedan ili vie komada materijala postavljenih na posebna sredstva ine jedinini teret kojim se rukuje jednim
zahvatom ili koji se odlae na jedno mjesto. Jedinini tereti mogu biti odreeni i na druge naine, npr. snop cijevi,
paket limova ...
-U podruju skladitenja jedinini teret naziva se jedinica skladitenja (JS).

PALETE-
-Od pojave krajem prve polovice dvadesetog stoljeda, njihov utjecaj na uinkovitost logistike u opskrbnim lancima
gotovo je nemjerljiv. Broj koritenih paleta u svijetu danas se mjeri u milijardama.
-Razliite dimenzije paleta irom svijeta u dananje globalno doba jedna je od prepreka efikasnijoj i uinkovitijoj
razmjeni dobara u globalnim opskrbnim lancima.
-Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) putem svojeg tehnikog odbora TC51 ustanovila je standarde
za 6 meunarodnih dimenzija paleta, temeljem zastupljenosti u raznim regijama svijeta.
-Osim standarda dimenzija paleta, za logistiare je po pitanju efikasnosti upotrebe paleta vana odluka o izboru
materijala palete. Iako je danas u primjeni u svijetu vie od 90% drvenih paleta, u posljednje vrijeme raste
postotak i plastinih i metalnih paleta.

Prednsoti Nedostaci
Drvene
palete
Manja cijena materijala
Mogu se popravljati
Na njih se moe tiskati ili se mogu bojati
Naljepnice se lako uklanjaju
Popularnost omoguduje univerzalno
koritenje
Dimenzije mogu varirati
Mogu se otetiti nepravilnim rukovanjem
Sadre metalne dijelove (avle) problem u detekciji
metala
Moraju se odravati
Mogu postati kontaminirane s bakterijama i
pesticidima.
Teina im varira s obzirom na vrstu drveta i apsorbiranu
vlagu
Ne mogu se u potpunosti oprati
Ne mogu se ulagati jedna u drugu kada su prazne
Plastine
palete
Precizne i konzistentne specifikacije
Ne apsorbiraju vlagu
Mogu se dizajnirati tako da se uloe jedna
u drugu
Nema otrih rubova, avala
Mogu se uinkovito istiti
Potrebno malo odravanja
Mogu se proizvesti iz oporabljenog
(recikliranog) materijala
Mogu biti manjih teina
Dugotrajne (uz propisno rukovanje)
Nisu podlone infekcijama i infestacijama
Via cijena
Ne mogu se prebojavati
Teko odljepljivanje naljepnica
Ne postoji univerzalni standard
Metalne
palete
Dugotrajne i mogu izdrati grubo
rukovanje
Visoke nosivosti (ovisi o specifikacijama)
Mogu se prati i nisu podlone infekcijama
i infestacijama
Potrebno malo odravanja
Mogu se izvitoperiti nepravilnim koritenjem
Teke
Naljepnice se ne mogu lako odstraniti
Vrlo visoka cijena
Ne postoje univerzalni standardi
Nemogudnost popravka
Mogudnost hranja

TRANSPORTNA SREDSTVA U SKLADITU
podjela:
- prema vrsti materijala
- za sipki materijal
- za komadni materijal
- prema postojanosti toka materijala
- za prekidni tok materijala
- za neprekidni tok materijala
- prema tehnologiji skladitenja
- za podno skladitenje
- za skladitenje u regalima
- prema zadadi u skladinom procesu
- za izravno skladitenje
- za ulazno-izlazne operacije
- za komisioniranje
- prema vrsti pogona
- prema stupnju automatizacije
Najede izvedbe transportnih sredstava za rad u skladitima su:
A vozila (runa i motorna)
B granici
C transportna sredstva za neprekidni tok materijala (konvejeri)
D automatizirana transportna sredstva

VILIARI-
- pripadaju grupi podnih vozila s glavnom zadadom naslagivanja (podizanja i sputanja), prijevoza i pretovara
paletiziranog i nepaletiziranog materijala

Viliari prema tipu izvedbe:
- eoni
- boni
- viliari sa zakretnim vilicam
- viliar sa zakretnim jarbolom
- viliar sa zakretnom prednjom osovinom
- skladini viliari
- s vilicama izmeu upornika
- s uvlanim jarbolom
- s dohvatnim vilicama
- etverostrani viliar
- portalni viliar
- visokoregalni viliar
- niskopodizni viliar
-etverosmjerni viliar
- sabirni viliar (viliar za komisioniranje)

Viliari prema irini prolaza:
- irokoprolazni (eng. Wide Aisle, WA)
- standardni eoni viliari
- irine prolaza 3,35 3,65 m
- uskoprolazni (eng. Narrow Aisle, NA)
- viliari s dohvatnim vilicama/uvlanim jarbolom
- irine prolaza 2,4 3 m
- vrlouskoprolazni (eng. Very Narrow Aisle, VNA)
- viliari sa zakretnim vilicama, visokoregalni viliari/viliari komisioneri
- irine prolaza <1,8 m
- esto koriste sustav voenja za vonju unutar prolaza
Viliari prema pogonu:
- s elektrinim motorom
Prednosti Nedostaci
- nema ispunih plinova rad u zatvorenom
- jeftinija energija
- tihi rad
- bri rad
- jeftinije odravanje
- potrebne dodatne baterije ili punjenje
- skuplja investicija
- za lake terete

- s motorom s unutranjim izgaranjem
Prednosti Nedostaci
- rad na otvorenom
- rad s tekim teretima
- jeftinija investicija
- nema potrebe za vremenski zahtjevnim punjenjem ili
zamjenom baterije
- skuplje gorivo
- emisija tetnih plinova (rad samo na otvorenom,
plinski oboje uz ventiliranje)
- buni
- ekoloki neprihvatljiviji

POMONA SKLADINA OPREMA
izravno je povezana s funkcijom skladita, a tu spadaju:
- pogonski ureaji
- komunikacijsko-informacijski sustav
- raunalni sustav upravljanja
- sredstva za sastavljanje i rastavljanje jedininih tereta
- sredstva i oprema za pakiranje
- pomodna sredstva za povezivanje s okruenjem

DODATNA SKLADINA OPREMA
slui za ostvarenje odreenih uvjeta rada te potrebnih uvjeta uvanja materijala, a tu spadaju:
- protupoarni ureaji
- sigurnosno-zatitni ureaji
- ureaji za grijanje ili hlaenje
- ureaji za rasvjetu i druge elektrine instalacije
- ureaji za odravanje istode
- sredstva zatite na radu

OBLIKOVANJE SKLADITA
- oblikovanje prostornog rasporeda (layout)
- veliina i oblik skladita
- raspored, veliina i oblik zona
- lokacije opreme, prolaza, puteva,...
- oblikovanje sustava za rukovanje materijalom
- odabrana skladina, transportna i ostala oprema
- oblikovanje podsustava (graevinski objekt, ventilacijski, elektrini, svjetlosni, sanitarni, sigurnosni,...)
Cilj projekta oblikovati skladini sustav koji de zadovoljiti sve tehnike, informacijske, organizacijske, sigurnosne i
ekoloke zahtjeve, pritom minimizirajudi trokove i maksimizirajudi uslugu korisniku
Konano rjeenje kompromis s obzirom na trokove i nivo usluge
Zadaci i ciljevi u skladu sa zadacima i ciljevima oblikovanja skladita
- definirati prostorni raspored zone (veliina, oblik)
- definirati potrebnu skladinu i transportnu opremu
- definirati ostalu potrebnu opremu
Na raspolaganju brojni razvijeni matematiki modeli, postupci (metode rada), principi.

Model optimalnih izmjera skladine zone - kriterij minimalni transportni put

Metode odlaganja
-Metode odlaganja (postupci odlaganja/skladitenja) predstavljaju naine (pravila) na temelju kojih se materijalu
dodjeljuju skladine lokacije.
-Nain dodijeljivanja skladinih lokacija pojedinim artiklima temelji se u praksi na razliitim pravilima, npr.:
- prema vrsti robe
- prema dobavljau
- prema teini robe
- .....
Tri osnovna postupka skladitenja:
a) sluajni (nasumini) raspored odlaganja
-U sluajnom rasporedu odlaganja nema dodjeljivanja mjesta skladitenja niti jednom artiklu unaprijed. Materijal
se skladiti na bilo koju slobodnu lokaciju. - metoda potpuno sluajne lokacije
-Najede se materijali odlau na najpogodniju lokaciju i izuzimaju po principu FIFO. To omoguduje rotaciju zaliha.
Uz visoki protok i iskoritenje kapaciteta skladita, rezultat je vrlo slian potpuno sluajnoj metodi skladitenja. -
metoda najblie slobodne lokacije
b) dodijeljeni (unaprijed odreeni) raspored odlaganja
-Kod dodijeljenog rasporeda odlaganja svaki artikal ima unaprijed dodijeljeni odreeni broj mjesta odlaganja, s
obzirom na odabrano pravilo ili vie njih.
-S ciljem minimizacije transportnih puteva (vremena aktivnosti uskladitenja i iskladitenja) koristi se pravilo
dodijeljivanja mjesta odlaganja prema nivou aktivnosti. Nivo aktivnosti se odreuje s obzirom na broj odlaganja i
izuzimanja, a ne prema ukupnoj koliini.
-Jedinica skladitenja odlae se na najblie mjesto odlaganja koje je unaprijed dodijeljeno tom tipu proizvoda, a
izuzimanje je na principu FIFO.
-Dodijeljeno odlaganje prema protoku rangira artikle prema nivou aktivnosti s obzirom na protok (intenzitet
skladitenja i izuzimanja), te se brim artiklima (vedi protok, najpopularniji) dodjeljuju lokacije koje su blie
ulazu/izlazu. - metoda dodjeljivanja lokacija prema protoku
Dodijeljeno odlaganje prema COI (eng. cube per order index ) vrijednosti rangira artikle prema nivou aktivnosti s
obzirom na odnos potrebnog skladinog prostora i intenziteta, te se artiklima s manjom vrijednodu dodijeljuju
lokacije blie ulazu/izlazu. - metoda dodjeljivanja lokacije prema COI
c) odlaganje po zonama/klasama
-Koritenje prednosti i sluajnog rasporeda odlaganja i dodijeljenog rasporeda odlaganja.
-Proizvodi se rangiraju na temelju nivoa aktivnosti (protok, COI) i podjele u grupe (3 ili vie).
-Svakoj grupi unaprijed se dodjeljuje zona odlaganja.
-Proizvodi odreene grupe skladite se u dodijeljenoj zoni po sluajnom rasporedu odlaganja.
-Takva metoda objedinjuje prednosti unaprijed dodijeljenog rasporeda odlaganja s obzirom na minimizaciju
vremena kretanja, te prednosti sluajnog rasporeda odlaganja to se tie potrebnog broja mjesta odlaganja.

- rangiranje proizvoda i grupiranje:
-Metoda ABC analize-
U industrijskom poduzedu nalazi se znatan broj vrsta materijala. Svaki pojedini tip materijala zahtijeva kontrolu i
upravljanje, ali je potrebno znati da svi materijali nisu jednako vani (poglavito prema odabranom kriteriju). ABC
analiza je nain klasificiranja materijala na temelju neke mjere vanosti, npr. godinji iznos prodaje, protok, ABC
krivulja omoguduje da se odredi za koje materijale se isplati detaljna analiza.
Obino je procedura takva da se krivulja podijeli u tri grupe:
A grupa: najvaniji, npr. prvi po vanosti koji ine 50% iznosa
C grupa: najmanje vani, npr. zadnjih 50% po vanosti
B grupa: srednje vani, oni izmeu A i C grupe







-OBLIK ZONA-
Optimalno minimizacija puta Praktino


Ostali principi dodjeljivanja mjesta odlaganja
Slinost
- Proizvodi koji se primaju i izdaju zajedno trebaju biti zajedno i uskladiteni.
- ak ako se proizvodi i ne primaju zajedno, pametno ih je odlagati zajedno ako de se zajedno izdavati. Na taj nain
moe se minimalizirati prijeeni put pri komisioniranju.
Veliina
-Uskladitenje malih dijelova u prostoru oblikovanom za skladitenje velikih dijelova uzrokuje gubitak prostora.
Isto tako dolazi do problema kada se zbog slinosti i popularnosti treba smjestiti neki veliki predmet na mjesto
predvieno za mali, pa to nije mogude. Da se izbjegnu ti problemi, treba omoguditi varijaciju lokacija uskladitenja
po veliini.
Karakteristike
-Karakteristike materijala koji treba uskladititi esto zahtijevaju da se isti uskladite i njima rukuje suprotno od
metoda indiciranih popularnodu, slinodu i veliinom.

KOMSIONIRANJE
- proces izuzimanja robe iz skladinih lokacija na temelju zahtjeva korisnika
najvedi udio vremena svih aktivnosti (i do 90%)
najvedi udio ljudskog rada u skladitu
oko 55% operativnih trokova u skladitu
direktan utjecaj na tonost i brzinu odgovora

Podjela sustava komisioniranja po principu kretanja materijala / komisionera:
Komisioniranje prema principu "ovjek robi"
U komisioniranju prema principu "ovjek robi" komisioner se krede, hodajudi ili vozedi se na transportnom
sredstvu, do lokacije(a) sa koje treba izuzeti materijal. Kako se aktivnost izuzimanja najede obavlja u prolazima
izmeu regala, ova grupa sustava vrlo se esto naziva i sustavi "u prolazima".
Komisioniranje prema principu "roba ovjeku"
U sustavima komisioniranja prema principu "roba-ovjeku" materijal koji treba izuzeti krede se do komisionera.
Mjesto izuzimanja nalazi se na kraju prolaza, pa se ovi sustavi jo nazivaju i sustavi "na kraju prolaza".




Podjela sustava komisioniranja prema vrsti jedininog tereta koji se izuzima:
o Komisioniranje pojedinanih dijelova (proizvoda)
-Polini regali - Najeda oprema za skladitenje i komisioniranje pojedinanih dijelova. Proizvodi su ili direktno
odloeni na police ili se nalaze u spremnicima. Ova izvedba sustava za komisioniranje je ekonomina i najbolja
metoda u situacijama s manje narudbi, malo izuzimanja po stavci, te pogotovo za vrlo male proizvode.
-Ladiari - Ormari s ladicama, slue za skladitenje i komisioniranje vrlo sitnih proizvoda.
-Protoni regali za kutije-Regali sa malim gravitacijskim valjanim konvejerima, proizvodi su u kutijama (ambalaa)
ili u spremnicima. Nakon to se kutija/spremnik isprazni mie se, a nova kutija/spremnik popuni mjesto za
komisioniranje. Pogodni za komisioniranje kada ima vedi broj narudbi, odnosno vedi broj izuzimanja po stavci.
-Karuseli- Najede operater radi s 2 do 4 karusela istovremeno, izbjegavajudi na taj nain ekanja na okretanje
karusela. Komisioniranje se najede izvodi s automatiziranim izvedbama, pri emu se narudbe iz centralnog
raunala proslijeuju raunalu karusela. Karuseli se esto primjenjuju u operacijama komisioniranja s jako velikim
brojem narudbi, ali s manje stavki po narudbi i s malo izuzimanja po stavci. Osiguravaju visoke iznose
komisioniranja, kao i gustodu skladitenja. Vertikalni karuseli su edi u proizvodnim pogonima, laboratorijima,
manjim skladitima, dok su horizontalni edi u distribucijskim skladitima.
-Mini-load ASRS i person-on-board ASRS su automatizirani skladini sustavi koji uz vrlo visoke gustode skladitenja
omoguduju i komisioniranje pojedinanih sitnih dijelova. Uz visoki investicijski troak, problem predstavlja i
vrijeme komisioniranja.
-Strojevi za automatsko komisioniranje- Potpuno automatizirani strojevi za komisioniranje su vrlo rijetki i koriste
se samo u situacijama s vrlo visokim protocima slinih proizvoda (npr. glazbeni CD-i).

o Komisioniranje kutija
-paletni regali su najedi sustav za komisioniranje kutija.
-protoni regali za kutije rijetko koriste za komisioniranje kutija, protoni paletni regali i push-back regali dobro
su rjeenje za komisioniranje kutija.
-Unit-load ASRS mogu se koristiti i za komisioniranje kutija. Person-on-board ASRS s paletnim regalima tipina je
izvedba za komisioniranje kutija.
-Karuseli- mogu se korisiti za komisioniranje kutija, no nije est sluaj.

o Komisioniranje paleta
-Za komisioniranje, kao i skladitenje paletnih jedinica koriste se brojne konfiguracije: klasini paletni regali,
paletni regali dvostruke dubine, protoni regali, prolazni regali.
-Unit-load ASRS (visokoregalno automatizirano skladite), u kombinaciji sa sustavom konvejera i sortiranja moe u
potpunosti automatizirati paletno komisioniranje.

OBLIKOVANJE SUSTAVA ZA KOMISIONIRANJE
-Naglasak na produktivnosti, brzini (vrijeme ciklusa) i tonosti
SMANJENJE PUTA KOMISIONIRANJA -> POVEDANJE EFIKASNOSTI

PRODUKTIVNOST
- u komisioniranju mjeri se pomodu iznosa stope (norme) komisioniranja.
-Komisioniranje pojedinanih dijelova (piece picking) obino izraavaju stopu komisioniranja u broju stavki po
satu.
-Komisioniranje kutija (case picking) mogu izraavati stopu komisioniranja pomodu broja kutija po satu ili po broju
stavki po satu.
-Komisioniranje paleta (pallet picking) najbolje je izraziti po stvarnom broju paleta po satu.

BRZINA
-je vrijeme koje je potrebno od zaprimanja narudbe u skladitu do izlaza naruene robe iz skladita.

TONOST
- najede se izraava putem stope tonosti, odnosno omjera ukupnog broja tono obavljenih aktivnosti
komisioniranja i ukupnog broja obavljenih komisioniranja.
METODE KOMISIONIRANJA
Metode usmjeravanja (rutiranja)
-odreivanje redoslijeda i rute prikupljanja
Metode odlaganja
-dodjeljivanje skladinih lokacija pojedinim artiklima na temelju pravila
Metode organizacije komisioniranja
-grupiranje narudbi, komisioniranje po zonama, komisioniranje u valovima
Heuristike metode usmjeravanja
- metoda povratka (LIJEVA SLIKA)
- S-oblik metoda (DESNA SLIKA)
- Metoda najvedeg razmaka (jaza)
- Kompozitna metoda
- Kombinirana metoda
- ...


METODE ODLAGANJA
-Dodjeljivanje skladinih lokacija pojedinim artiklima na temalju pravila:
o prema teini, vrsti artikla, proizvoau (dobavljau),...
o dodjeljivanje lokacija prema intenzitetu komisioniranja
o Volumen (protok) intenzitet (uestalost)
- najfrekventniji artikli najblie ulazu/izlazu
- razliiti tipovi (uzorak, ablona)
o ABC analiza
o rule of thumb: uestaliji artikli na blie i dostupnije
lokacije

Metode organizacije komisioniranja
- Komisioniranje prema narudbi
- 1 narudba = 1 nalog
- Grupno komisioniranje
- 2 ili vie narudbi = 1 nalog
- Komisioniranje po zonama
Da bi se smanjio put (a time i vrijeme) komisioniranja, podruje komisioniranja podijeljeno je u zone.
- sekvencijalno - Svaki komisioner prikuplja materijal dijela narudbe, koji se nalazi u toj zoni pa ga
prosljeuje drugoj zoni
- simultano (komisioniranje u valovima) - Umjesto kretanja narudbe od zone do zone, u svim zonama se
komisioniranje obavlja istovremeno (simultano komisioniranje po zonama)

Kada primjeniti koju metodu ?
--->








Komisioniranje pojedinanih dijelova (item picking)
- pojedinano komisioniranje: malo narudbi, srednje i velike narudbe
- grupno komisioniranje: male narudbe
- komisioniranje po zonama: srednji i veliki broj narudbi, male i srednje narudbe
- komisioniranje u valovima: srednji i veliki broj narudbi, srednje i velike narudbe
Komisioniranje kutija (case picking)
- pojedinano komisioniranje: najedi oblik
- grupno komisioniranje: zbog fizikih dimenzija kutija, malo vjerojatna mogudnost grupiranja
- komisioniranje po zonama: mogude primijeniti ako su male narudbe, ili toliko velike da se u svakoj zoni
iskomisionira paleta
- komisioniranje u valovima: mogude primijeniti za veliki broj narudbi i velike narudbe, za smanjenje ciklusa
komisioniranja
Komisioniranje paleta (pallet picking)
- pojedinano komisioniranje: najedi oblik
- grupno komisioniranje: nema primjene
- komisioniranje po zonama i u valovima: po definiciji nemogude, no moguda podjela skladita u zone i rad u
valovima zbog izbjegavanja zaguenja viliarima

PRIJEM I IZDAVANJE ROBE

-Prijem robe (eng. receiving) - osnovna funkcija: istovar robe iz sredstava vanjskog transporta i ulaz robe u
skladite.
skladini potproces koji se sastoji od razliitih aktivnosti:
- istovar
- ulazna kontrola (kvantiteta, kvaliteta, dokumentacija)
- oznaavanje
- privremeno odlaganje u prijemnoj zoni - Roba se direktno moe iz sredstava vanjskog transporta transportirati u
skladinu/komisionu/predajnu zonu, no edi je sluaj da se za potrebe aktivnosti prijema ona privremeno odlae u
prijemnoj zoni.
- prepakiranje - Roba obino dolazi oblikovana u vede jedinine terete (najede palete), to ne zahtijeva
prepakiravanje.
- transport - u skladinu zonu (uskladitenje)
- u zonu komisioniranja (direktno popunjavanje komisionih lokacija)
- u predajnu zonu (cross-docking)
- operacije prijema povratne robe

Izdavanje robe (eng. shipping)
- osnovna funkcija: izlaz robe iz skladite i utovar robe u sredstva vanjskog transporta
skladini potproces koji se sastoji od razliitih aktivnosti:
- prijem robe iz skladine/komisione/sortirne zone
- privremeno odlaganje u predajnoj zoni - Roba se direktno moe nakon iskladitenja (komisioniranje palete) ili
komisioniranja (kutija, pojedinanih proizvoda) transportirati u sredstvo vanjskog transporta.
- kontrola prikupljene robe
- oznaavanje
- dokumentiranje
- utovar

Oblikovanje prijemne i predajne zone
-Znaajan dio skladinih operacija moe biti koncentriran u prijemnoj i predajnoj zoni, odnosno u podruju
utovarno-istovarnih mjesta.
-Cross-docking i just-in-time principi postavili su dodatne zahtjeve na oblikovanje ovih zona.
-Preko utovarno-istovarnih mjesta danas se moraju primiti i poslati sve uestalije dostave, s i u brojna razliita
dostavna vozila.
-Neodgovarajude oblikovane zone i utovarno-istovarna mjesta mogu rezultirati kanjenjima u isporuci, povedanim
trokovima prijema i izdavanja, otedivanjem opreme i robe, kao i nesredama na radu.
Odreivanje lokacija utovarno-istovarnih mjesta
- ovisi o pristupu transportnoj infrastrukturi
- ulazna i izlazna mjesta jedna pored drugog ili zajednika
- fleksibilnost koritenja
- nadzor na jednom mjestu
- manja potrebna ukupna povrina
- zajednika oprema, radna snaga
- ulazna i izlazna mjesta na odvojenim lokacijama
- veda sigurnost i manje greaka
- izbjegavanje zaguenja prometa
Odreivanje broja utovarno-istovarnih rampi
- nedovoljan broj vrata uzrokuje ekanja, a time i povedanje trokova
- predimenzionirani broj vrata predstavlja nepotrebni investicijski troak
- potrebno znanje o operacijama (podaci):
- struktura dolazaka i odlazaka dostavnih vozila
- vrijeme potrebno za istovar i utovar dostavnih vozila
- ukupni broj JT kojima se rukuje
- opis aktivnosti utovara/istovara
- tipovi i veliine dostavnih vozila
- broj smjena, vrijeme rada vozaa i skladinih radnika
- konfiguracija prostora u/i mjesta

Oblikovanje prijemne i predajne zone
-Zadada objekata i povrina za primanje/otpremu tereta je da savladavanjem visinske razlike izmeu transportnog
sredstva i utovarno/istovarnog ili pretovarnog mjesta omogude optimalno i racionalno odvijanje istovarnih-
utovarnih i pretovarnih operacija.