SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I
BRODOGRADNJE

DNEVNIK PRAKSE

student: Matija Andrin

Vinkovci, 9. 8. 2002.

Industrijsku praksu 1 obavio sam u poduzeu DiljIGM u Vinkovcima. Dilj se bavi proizvodnjom graevinskog materijala, crijepa i opeke. Dilj je osnovan 1922. godine. Od prosinca 2001. godine Dilj se nalazi u vlasnitvu Naicecementa. Danas Dilj ima oko 450 zaposlenika.

15. 7. 2002. Ponedjeljak

Prvi dan prakse sam se upoznao sa poduzeem. Dilj ima nekoliko pogona za proizvodnju crijepa, pune cigle, upljeg bloka i stropnih grdica koji se nalaze na dvije lokacije u gradu,Slavonka i Dilj, te u okolnim selima: Starim Jankovcima, Starim Mikanovcima i u Otoku. Prije rata radio je pogon i u Nijemcima. Pogon u Starima Jankovcima je nakon rata obnovljen. Tijekom prakse planiram nauiti crtati u AutoCAD-u. Smjeten sam u kancelariji u Tehnikom sektoru. Radno vrijeme mi je od 7.00 do 14.30.

16. 7. 2002. Utorak

Danas sam poeo crtati u AutoCAD-u. Radio sam na verziji 2002. Dipl. ing. elektrotehnike Hrvoje Oevi mi jer pokazao osnovne naredbe i dalje sam nastavio sam crtati. Kada neto ne bih znao on mi je cijelo vrijeme bio na raspolaganju. Zadali su mi za nacrtati nekoliko lakih crtea, jedno vratilo te jedan lananik. Svladao sam osnovne koje su potrebne za nacrtati te crtee, priprema crtea - odabir linija, odabir formata papira te sam preao preko osnovnih naredbi: line, mirror, rotate, move, double line, chamfer, fillet

17. 7. 2002. Srijeda

Danas sam kao i juer proveo veinu vremena pred raunalom, nastavio sam crtati. Nisam jo obilazio pogone jer su strojarski inenjeri bili na slubenom putu. Ponovo sam crtao na raunalu. Danas sam poeo crtati shemu pogona za proizvodnju crijepa Dilj.

18. 7. 2002. etvrtak

Obilazak pogona za proizvodnju crijepa Slavonka. Pogon 2, Slavonka, nalazi se na istonom rubu Vinkovaca, na cesti prema Nutru i Vukovaru. Pogon ima jednu liniju za proizvodnju crijepa, kroz pogon me je proveo dipl. ing. strojarstva Draen Ivezi. Slavonka ima svoje glinite koje ima vrlo povoljan smjetaj. Udaljeno je 3 km od pogona i smjeteno je tako da se pri dopremi sirovine nije potrebno koristiti nikakve javne ceste. Glinite je otvoreno 1997. godine i istraivanjima je utvreno da rudnog bogatstva ima za najmanje 35 godina eksploatacije. Proces proizvodnje odvija se u dvije faze. U primarnoj obradi glina se uzima sa primarnog odlagalita i proiava u proistaima gdje se iz gline odstranjuju neistoe, salitra, kamenje, ostaci koljki i pueva iz panonskog mora Zatim se glina obrauje u mlinovima i jo se jednom mijea u mijealici te se potom odlae na sekundarno odlagalite gdje u pravilu odlei tjedan dana prije sekundarne obradi.

19. 7. 2002. Petak

Sekundarna obrada sastoji se od pripreme sirovine i procesa termike obrade. U pripremi se, sada ve proiena glina uzima sa sekundarnog odlagalita, koje je natkriveno, i obrauje se prvo u mlinovima i potom u homogenizatoru nakon ega odlazi u vakuumsku presu u kojoj se iz gline izvlai zrak i zatim se ekstudiraju tri takozvana plastice. To je beskonani ekstrudat gline koji se dalje ree i ide na pree u kojima se u gipsanim kalupima stvaraju crijepovi koji se otpremaju na suenje a zatim na peenje. Nakon peenja crijep se stavlja u neku vrstu silikonske otopine kojom se presvlai povrina crijepa i nakon toga se pakuje u termo folije. Ve nakon procesa suenja crijep se povezuje icom u konaan oblik pakiranja tako da je nakon procesa peenja i stavljanja silikonske presvlake spreman za prodaju. Sprema se na drvene palete i viljukarima izvlai na skladitenje prije prodaje.

22. 7. 2002. Ponedjeljak

Vinkovci su stari opekarski kraj sa dugogodinjom tradicijom proizvodnje opekarskih proizvoda. Neposredno prije Prvog svjetskog rada postojalo je est ciglana koje su radile na podruju Vinkovaca. Zbog Panonskog mora nataloile su se velike koliine mulja koji je taloenjem postao vrlo kvalitetna glina. Na nekim glinitima glina je loije kvalitete te se koristi se za proizvodnju pune cigle koja zahtjeva najmanju kvalitetu sirovine. Malo kvalitetnija glina koristi se za razne vrste upljeg bloka te za stropne gredice. Najkvalitetnija glina koristi se za proizvodnju crijepa zbog toga to on mora zadovoljavati visoke standarde, nakon peenja mora biti vodonepropusan i otporan na smrzavanje. Na Drenu se uglavnom nalazi glina visoke kvalitete koja se koristi za crijep ali u slojevima dolazi i glina loije kvalitete tako da su potrebna stalna provjera kvalitete.

23. 7. 2002. Utorak

Obilazak glinita Dren Glinite Dren nalazi se na zapadnom dijelu Vinkovaca i smjeteno je u blizini ceste prema Ivankovu, udaljeno je 5 km od pogona Dilj. Sa glinitem i njegovim problemima upoznao me rudarski tehniar Ivo ingel. Sirovina se sa Drena vadi ve dvadesetak godina i istraivanja pokazuju da gline ima za jo pedeset godina eksploatacije. Glina se vadi u dvije razine od po 9 metara. Na svakoj razini nalaze se dva bagera vedriara koji skidaju slojeve gline. Bageri rade na elektrini pogon i kreu se po tranicama koje se pomiu kako se skine sloj gline. Na drenu se nalazi trafostanica za potrebe bagera i za vodocrpnu stanicu. Sirovina se sa glinita doprema od travnja do rujna, tj. u mjesecima kada su za to ostvareni vremenski uvjeti i odlae se na primarno odlagalite u neposrednoj blizini pogona. U tih pola godine potrebno je dopremiti dovoljne koliine sirovine za proizvodnju tijekom itave godine. Transport se vri kamionima privatnih prijevoznika. Kamioni transport vre itavog dana.

24. 7. 2002. Srijeda

Poto je dubina kopa vea od dvadeset metara pojavljuju se podzemne vode koje se skupljaju na dnu kopa. itavo dno kopa proarano je mreom kanala kojima se voda skuplja na mjesto odakle se pumpama vadi van i dalje se povrinskom mreom kanala vodi do Bosuta. Pumpe rade svaki dan odreen broj sati potreban da bi se dno kopa ostavilo suho. Oko kopa se nalaze makadamske ceste kojima kamioni dolaze po glinu.

25. 7. 2002. etvrtak

Obilazak laboratorija Laboratorij se nalazi u pogonu i sa laboratorijem ma poznala Sandra Bai, dipl. ing. kemije. U laboratoriju se vre razne provjere sirovine i proizvoda u raznim dijelovima procesa. U odreenim periodima vri se provjera kemijskog sastava sirovine a svakodnevno se provjerava vrstoa crijepa o blokova. Provjerava se vlanost plastice i vlanost crjepova nakon suenja. Takodjer se ve peeni crjepovi stavljaju u vodu nakon odreenog stajanja u njoj mjeri se vlanost unutar crijepa odnosno kolika je propusnost. Nekoliko puta godinje po rezultatima ispitivanja odredjuju se klase proizvoda prema standardima i prema tome se regulira ponuda. Naravno da je u cilju imati proizvod to vie kvalitete kako bi se postigle to vie cijene.

26. 7. 2002. Petak

Proiavanje gline

Tijekom procesa primarne prerade gline prvi proces je proiavanje. Glina. Na jednoj liniji u pogonu Dilj nalaze se po dva proistaa gline proizvoaa Dalit kapaciteta 20 m3/h. u proistau se iz gline odstranjuje salitra, ostaci koljki, kamenje. Prije toga se eljezni ostaci odstrane pomou elektromagneta. U proistau, koji ima oblik cilindra sa punim vijkom koji se preko reduktora pogoni elektromotorom, glina se stlai na tlak od oko 6 bara. Cilindar proistaa ima oblik sita na kojem su rupice promjera 5 mm i kroz to sito prolazi glina. Povremeno se otvori proista te se propusti van vee kamenje i salitra. Glina se tada transporterima odvozi na mlin proizvoaa Bogianni u kojemu se glina proputa izmeu elinih valjaka izmeu kojih se sitne tvrde primjese koje su prole kroz sito samelju i usitne. Glina se dalje jo mijea u mjealici da bi se homogenizirao njezin sastav. Zanimljivo je to se tip proistaa Dalit sa sitom koristi samo u Hrvatskoj, vani se glina samo proputa kroz nekoliko mlinova.

29. 7. 2002. Ponedjeljak

Danas sam dovravao crtee koje sam zapoeo, dovrio sam shemu pogona Dilj, linije 1 koji sam isprintao na obinom printeru u A4 formatu i priloio ga dnevniku, original e se printati u A1 veliini.

30. 7. 2002. Utorak

Vakuum prea Nakon to je glina odleala 7 dana na sekundarnom odlagalitu ponovo ide na mlinove i mijealice a nakon toga u vakuum preu. Vakuum pumpu pogoni zaseban elektromotor koja izvlai zrak iz ekstrudera koji je preko reduktora pogonjen elektromotorom. Zrak je potrebno izvlaiti da bi se dobila plastica koja nije porozna. U konstrukciji ekstrudera nalazi se jo zasebnim elektromotorom pogonjena pumpa za ulje za podmazivanje leaja na kojima je uleiten vijak ekstrudera. Iz ekstrudera izlaze tri homogene plastice koje idu svaka na jednu preu za crijep.

31. 7. 2002. Srijeda

Prea za crijep Preu za crijep i vakuum preu pokazao mi je i objasnio princip rada dipl. ing. strojarstva Jakob Ronevi. Prea za crijep je hidraulika i ima tri otiska. Kalupi su gipsani i obloeni su gumom kako se materijal, plastica, ne bi lijepili za kalup. Prilikom mog boravka na praksi jedna se prea na pogonu na Slavonci mijenjala jer se stalno kvarila. Pree su takodjer talijanskog proizvoaa Bogioanni. Na jednoj liniji smjetene su tri pree jer iz jedne vakuum pree izlaze po tri plastice.

1. 8. 2002. etvrtak

Termika obrada crijepa Nakon to se na prei zavri proces oblikovanja proizvoda on je paslagan na takozvane regale u kojima ide na suenje. Na jednom regalu nalazi se 6 crijepova. Jo uvijek se dijelom koriste stari drveni regali za suenje ali velikim dijelom su ubaeni novi od pocinanog lima. Drvo je loe jer se veim koritenjem izvitoperi zbog visokih temperatura u suari. U suari se postepeno poveava temperatura, suenje traje otprilike oko 24 sata, nakon 12 sati temperatura se poviava na 100 C, jer je tada zavreno skupljanje a isuivanje traje da kraja procesa. Masa crijepa prije isuivanja je 4.075 kg, nakon isuivanja je 3.400 kg.