Zavrni rad broj 243/GR/2015

IZVOENJE KERAMIARSKIH RADOVA

Miroslav Kuko, 4612/601

Varadin, listopad 2015. godine

 Odjel za graditeljstvo

Zavrni rad br. 243/GR/2015

IZVOENJA KERAMIARSKIH RADOVA

Student

Miroslav Kuko, 4612/601

Mentor

Mirna Amadori, dipl. ing. pred.

Varadin, listopad 2015. Godine

Saetak:

Naslov rada: Izrada keramiarskih radova

Autor: Miroslav Kuko

Mentor: Mirna Amadori, dipl. ing. pred.

Danas keramike ploice jedan su od nezamjenjivih graevinskih materijala,

emu pridonose visoke tehnike kvalitete koje ukljuuju vrstou i otpornost na
razliite vremenske uvjete. Svojim dizajnom, bojom, razliitim veliinama i oblicima
lako se uklope u svaki ivotni prostor. Sama postava ploica zahtjeva rad struno
osposobljene osobe zbog sloenosti izvoenja same postave koja na kraju mora
rezultirati kvalitetu i estetiku.

Kljune rijei: keramika, keramike ploice, postavljanje keramikih ploica,

keramiarski radovi
 SADRAJ

1. UVOD 1
2. POVIJEST KERAMIKIH RADOVA 3
3. PROIZVODNJA KERAMIKIH PLOICA 5
4. VRSTE KERAMIKIH PLOICA 12
5. FIZIKALNO- MEHANIKA SVOJSTVA KERAMIKIH PLOICA 15
6. TEHNOLOGIJA IZVOENJA POSTAVE KERAMIKIH PLOICA 19
6.1. Postava keramikih ploica 24
6.2. Primjeri postave keramike na hotelu Bellavue, Nimfa i 26
Koka - Vindija
7. ZAKLJUAK 32
 1. UVOD

Kroz povijest ovjek je trajno nastojao uljepati ivotni prostor, ali tako da bude
siguran za zdravlje. Voen tom potrebom proizveo je keramike ploice prije vie od
4000 godina. Najstarija tehnika proizvodnje poivala je na runoj izradi i oblikovanju.
Ploice su se izraivale od vlane gline, potom su se suile na suncu ili su se pekle.
Proizvodnja je doivjela revoluciju 1840-ih uvoenjem metode preanja suhe gline
izmeu dva metalna alata. Tim unapreenjem zapoinje mehanizacija proizvodnje. U
posljednjih dvadesetak godina zabiljeen je snaan tehnoloki napredak, a
proizvodnja keramikih ploica postaje masovna. Danas europska industrija proizvodi
oko etvrtine svjetske proizvodnje, a sve vei udio zauzima Kina.

Kada slue u funkcionalne svrhe, glavni zahtjevi za keramike ploice su da se lako

iste, da su vodootporne i dugotrajne uz minimalno odravanje, takoer zbog svojih
dobrih karakteristika keramike ploice imaju prednost pred ostalim materijalima:

mogunost izbora najrazliitijih dimenzija, boja i dizajna

visoka vrstoa (trajnost)
otpornost na habanje
otpornost na kemikalije
otpornost na vatru
nema tetnog utjecaja na okoli i na zdravlje

Keramike ploice su oduvijek bile najbolje mogue rjeenje kada se radi o oblaganju
zidova i podova osobito u prostorijama gdje je velika mogunost prodiranja
vlage. Ploice se obino postavljaju u kupaonicama, garaama, kuhinjama a, ne
rijetko u novija vremena i u dnevnim boravcima te ostalim prostorijama zbog svoje
ljepote i ogromnog broja raznih dizajna. Samu postavu keramikih ploica najbolje je
prepustiti struno osposobljenoj osobi. Treba zapamtiti sljedea tri aspekta kod
postave keramikih ploica:
 1. Nakon postavljanja ploica potrebno je odreeno vrijeme da se vezivo
dobro stvrdne, stoga nemojte odmah nakon polaganja hodati po ploicama ili na njih
stavljati teak namjetaj, bez zatitnih dasaka.

2. Ako na upravo poploenoj povrini treba se obaviti elektrini ili vodovodni

posao, povrinu treba dobro zatititi kako bi se sprijeilo oteenje (ogrebotine).

3. Za ienje poploene povrine koristi se odgovarajue blagi deterdent.

Izbjegavati abrazivna sredstva za ienje.

Odabrana tema zavrnog rada je Izvoenje keramiarskih radova, koja na

konkretnim primjerima hotela Bellavue u Loinju, hotela Nimfe u ivogou i Koke u
Varadinu donosi pregled postave keramike na unutarnjim i vanjskim bazenima, te
industrijskog poda. Postava keramike u bazenima oduvijek se smatrala
najzahtjevnijim polaganjem jer kod bazena je nedopustiva pojava i najmanjih
pukotina. S druge pak strane kiselo-otporni industrijski podovi tretiraju se drugaije
od keramikih podova u stambenoj zgradi. Njihovo ugraivanje takoer je vrlo
zahtjevno jer moraju zadovoljavati uvjete postojanosti na kemijska optereenja,
otpornost na teki promet, otpornost na statiko i dinamiko optereenje, otpornost
na abraziju i mraz, protukliznost, otpornost na termookove i intenzivno pranje
vruom i hladnom vodom, lako odravanje i mogunost popravka.

Zavrnim radom obradit e se sljedea podruja:

povijest keramike
proizvodnja keramikih ploica
vrste keramikih ploica
fizikalno-mehanika svojstva keramikih ploica
tehnologija izvoenja postave keramikih ploica
 2. POVIJEST KERAMIKIH RADOVA

Naziv keramika dolazi od grke rijei keramikos to oznaava glinu za

lonarske predmete. Pojam keramike tehnike takoer se izvodi iz grkog jezika, to
oznaava peenje gline; odnosno proizvodnju posua, graevnog materijala i drugih
proizvoda od gline, dobivenih peenjem pri visokoj temperaturi. 1

Razvoj keramike moe se pratiti od pojave najstarijih kultura, pa tako povijest

keramike moemo pratiti od starijeg kamenog doba; paleolitika (razdoblje od prije oko
2 000 000 god.pr.n.e. do 10 000 god.pr.n.e.). Jedan od najstarijih takvih pronalazaka
je Vjestonicka Venera stara oko 25 000. godina koja se moe vidjeti na slici 1.

Slika 1. Vjestonicka Venera

U mlaem kamenom dobu neolitiku (8 000 god.pr.n.e do 2 000 god.pr.n.e.), ovjek je

poeo izraivati posude od gline. Ljudi su se bavili lovom, a da bi taj ulov spremili,
morali su napraviti posudu. U poetku su koristili posude od prua, a s vremenom su
shvatili da je posuda vra ako ju oblijepe zemljom. Nakon to su otkrili vatru,
spoznali su da pru u dodiru s vatrom izgori, a zemlja postaje tvra, postojanija i
trajnija te se vie ne moe vratiti u prvobitno stanje.

ovjek je oduvijek teio tome da si stvori ugodan i udoban prostor za ivot. Voen
tom potrebom proizveo je keramike ploice prije vie od 4 000 godina. U nekim od
najstarijih piramida na svijetu, te u babilonskim i starim grkim gradovima pronaeni
su ostaci povrina prekrivenih keramikim ploicama. Dekorativne ploice pojavile
su se na Bliskom Istoku, gdje su dugo vremena bile dostupne u vie razliitih uzoraka
nego igdje u svijetu. U Perziji je dizajn dekorativnih ploica doveden gotovo do
savrenstva.

Europljani su keramike ploice poeli koristiti tek krajem 12. stoljea. U panjolskoj i
Portugalu, te u renesansnoj Italiji keramike ploice su postale poeljan dekorativni
detalj bogatih domova. Mnoge europske crkve iz 13. i 14. stoljea su poploene
ukrasnim ploicama, a Nizozemska je u 17. i 18. stoljeu postala vano sredite za
trgovinu keramikim ploicama. U 19. stoljeu u Britaniji poinje masovna
proizvodnja keramikih ploica zbog ega njihova popularnost jo raste. U
Francuskoj i panjolskoj u to vrijeme se ploice poinju postavljati i na zidove i
krovove. Masovna proizvodnja ploica u Engleskoj potaknuta je industrijskom
revolucijom, a na prijelazu u 20. stoljeu titulu najveeg proizvoaa preuzela je
Amerika. 2

U Hrvatskoj su prvi keramiki proizvodi vezani uz neolitiku starevaku kulturu u

sjevernim podrujima i impresso keramiku kulturu na jadranskoj obali i u njezinu
zaleu. Obje se odlikuju jednostavnim, zatvorenim okruglim posudama, uglavnom
peenima oksidacijskim postupkom, to je davalo crvenkaste, ukaste i oker tonove.
Starevaka keramika svoje posude ukraavala je slikanim motivima, a jadranska
impresso keramika koristila se iskljuivo utiskivanim i ubadanim ukrasima (osobito
otiskivanjem ruba koljke). U rimsko su se doba uz keramiku uvoenu iz razliitih
dijelova Carstva razvijale i mnogobrojne lokalne, provincijske radionice.

U XIX. i XX. st. poznata sredita keramike proizvodnje bile su tvornice u Rijeci (do
1814. g.), Krapini (do 1866.g.) i Zagrebu. Kako nedostaje kvalitetnih sirovina za
proizvodnju fine keramike (npr. kaolinske gline), danas je najvie zastupljena
proizvodnja opeke i crijepa (tvornice u Karlovcu, Vinkovcima, Naicama i
Bedekovini). Ploice se proizvode u Orahovici, a porculan i sanitarni proizvodi na
temelju uvoznih sirovina u Zapreiu. 3

3. PROIZVODNJA KERAMIKIH PLOICA

Graevna keramika je skupni naziv za umjetne graevne materijale koji su

dobiveni mijeanjem gline s vodom, a zatim oblikovani na obinoj temperaturi i
peeni na visokim temperaturama. 4

Keramiki materijali imaju iroku primjenu; od izrade graevinskih opeka, crjepova,

sanitarne opreme, alata za rezanje metala, vatrostalnih obloga loita, vjetrobrana i
stakala vozila, svjeica motora, dielektrika kondenzatora, senzora, magnetnih
memorija.

Odlike keramike su:

tlana vrstoa
visoko talite
otpornost prema djelovanju kemikalija

Loa strana je:

krhkost

Proizvode dijelimo na:

grubu poroznu keramiku (opeke, crjepovi, glinene cijevi, ploe za podove i

zidove i dr. graevinski materijal poput drenanih cijevi)
finu neporoznu keramiku (majolika ili fajansa, kamenina, kamenjaa i
porculan)

Porozna keramika je ona koja upija vie od 2% vode, a neporozna ona koja upija
manje od 2% vode.
 Proizvodnja ploica sloen je i dugotrajan proces, sastavljen od niza tehnolokih
postupaka:

priprema sirovina
oblikovanje
suenje sirovih ploica
glaziranje
paljenje
sortiranje
skladitenje gotovog proizvoda

glinite

skladitenje
sirovina

priprema masa za priprema glazura

praenje pasta i sita

glaziranje i sortiranje i skladite gotovih

praenje i suenje optok i paljenje
dekoriranje pakiranje proizvoda

Shema 1: proces proizvodnje keramikih ploica

Priprema sirovina

Sirovinska smjesa za proizvodnju keramikih ploica se priprema od nekoliko

komponenata: gline, dolomitnog mulja i kaoliziranog granita. Glina koja se eksploatira
s tvornikog rudokopa slae se u lotove, a nakon odleavanja, kamionima se
transportira u natkriveno skladite. Ostale komponente za sirovinsku smjesu
(dolomitni mulj i kaolizirani granit) se dopremaju u skladite sirovina u rasutom
stanju. Materijal se skladiti u natkrivenom prostoru u boksovima ili silosima. Manje
koliine materijala (frite i pigmenti za glazuru) se dopremaju u vreama ili
spremnicima, a tekui materijali (elektrolit za bolju teljivost keramike suspenzije) u
zatvorenim tankovima.

Priprema granulata za preanje: omjer komponenata sirovinske smjese se provjerava

vaganjem uzimajui u obzir sadraj vlage materijala. Nakon vaganja, grubo usitnjeni
materijali se melju mokrim postupkom (zajedno s vodom i elektrolitom) u bubnjastom
mlinu s kuglama. Nakon mljevenja takav se preko sita odvodi u bazene gdje se
mijea kako estice stajanjem ne bi sedimentirale. Zatim se pumpa iz bazena
visokotlanom pumpom u raspriva gdje se raspruje pod odreenim tlakom kroz
mlaznice. Kapljice rasprivaa dolaze u kontakt sa strujom vrueg zraka. Suenjem
kapljica dobivaju se vrlo ujednaene, manje ili vie sferine upljikave granule sa
malim sadrajem vlage. Toplinska energija potrebna za suenje u raspivau dobiva
se sagorijevanjem plina. Prilikom pripreme sirovine neizbjeno dolazi do razvijanja
odreene koliine vrlo sitne praine. Kako bi se sprijeile emisije praine u okoli,
utedile sirovine i poboljala kvaliteta zraka u radnom prostoru, proiavanje zraka
se izvodi sustavom otpraivaa s vreastim filtrima.

Oblikovanje keramikih ploica

Keramike ploice se proizvode suhim preanjem. Za postupak preanja

koriste se hidrauline pree velike snage i produktivnosti. Alat (kalup) pree se puni
granulatom koji se prea pod odreenim tlakom. Pri tome alat omoguava preanje
veeg broja ploica istovremeno.

suenje sirovih ploica

Preane ploice se automatski uvode u dvokanalnu horizontalnu suaru.

Ploice se sue postupnim zagrijavanjem. Vrijeme suenja ovisno je o vrsti ploice
(za zidno ili podno oblaganje), odnosno o sadraju vlage sirove ploice.

glaziranje
 Glazura se prosijava i prazni u bazen, puni u kade i vozi u odjel glaziranja.
Ploice nakon izlaska iz suare sustavom traka putuju po liniji za glaziranje te se na
njih nanosi sloj engobe, a zatim sloj glazure. Ploice prolaze ispod sita za otiskivanje
paste ili rotirajuih valjaka za dekoriranje na koje se nanosi uzorak. Nakon toga,
ploice se putem remenja odvoze u vagone, koji se zatim prevoznicom odvoze do
pei.

paljenje

Paljenje ploica se odvija u jednokanalnim peima u kojima se ploice

prenose rotirajuim valjcima. Maksimalna temperatura paljenja je od 1050 -1200
C.

sortiranje

Peene ploice se prevoze do linija za sortiranje pomou AGW (automatski

navoenim vozilom) ili LGW (laserski navoenim vozilom). Pakiraju se u kutije koje
se slau na drvene palete i zamataju folijom. Svaka keramika ploica i / ili ambalaa
mora prije prodaje biti oznaena na odgovarajui nain. Po standardu SIST ISO
13006: 1999 obvezatne su sljedee oznake:

- oznaka proizvoaa i / ili prodajna oznaka i drava podrijetla

- oznaka kakvoe I. razreda
- tip ploice i pozivanje na slubeni dodatak standardu SIST ISO 13006: 1999
- nazivna i proizvodna mjera i oznake za modularnu (M) i proizvodnu mjeru (W)
- tip povrine, na primjer - glazirana (GL), ili neglazirana (UGL) 6

skladitenje gotovog proizvoda

Palete se viliarima odvoze u skladite. Spremne su za isporuku.

Keramike ploice pripadaju meu vane materijale koji se koriste u graevinarstvu

za oblaganje podova i zidova u kupatilima i kuhinjama. Zadnjih godina vanost
keramikih pliica kao graevinskog materijala raste. Ploice su postale nezamjenjive
zbog izuzetnih karakteristika tvrdoe, otpornosti i trajnosti, te iznimno sigurne
higijenski za koritenje i zbog lakoe u odravanju u stambenim i poslovnim
objektima. Ploice se u novije vrijeme koriste za oblaganje podova u gotovo svim
prostorijama stambenih objekata. Koriste se takoer za vanjska oblaganja fasada i
terasa. Upravo zbog sve veeg koritenja ploica, kao graevinskog materijala,
uoava se porast godinje proizvodnje u svijetu. Proizvodnja keramikih ploica u
svijetu od 2003. do 2009. godine. 5

proizvodnja keramikih ploica u svijetu

9.000
8.000
7.000
6.000
milijuni m2

5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
godine

Grafikon 1: proizvodnja keramikih ploica u svijetu od 2003. do 2009. godine.

Na grafikonu se vidi da proizvodnja ploica u svijetu raste od 2003. do 2009. godine.

U 2009. godini po prvi puta u povijesti proizvodnje ploica, proizvodnja je smanjena
zbog recesije u odnosu na 2008. godinu. Tako proizvodnja ploica u svijetu u 2009.
godini iznosi 8 515 milijuna m2 , odnosno 0,1% manje od 8 520 milijuna m2
proizvedenih u 2008. godini. Smanjenje proizvodnje je uzrokovano pojavom svjetske
ekonomske krize i recesije u svijetu. Proizvodnja po kontinentima u svijetu u 2007.
godini prikazana je na grafikonu 2.
 proizvodnja keramikih ploica po kontinentima
6000
5000
4000
milijuni m2

3000
2000
1000
0
EU dr. eu. sj. Am., sj. j. Amerika Azija Afrika Oceanija
Zemlje Mex
zemlja

Grafikon 2: kretanje proizvodnje ploica po kontinentima u svijetu 2007. godine.

Iz grafikona se vidi da najvie ploica proizvede Azija, zatim EU, juna Amerika, te
ostale europske zemlje.

Na grafikonu 3 prikazana je proizvodnja u milijunima m 2 ploica proizvedenih u

najveim svjetskim proizvoaima keramike.

proizvodnja keramikih ploica u zemljama

3500
3000
2500
milijuni m2

2000
1500
1000
500
0

zemlja

Grafikon 3: proizvodnja keramikih ploica u milijunima m2 proizvedenih u zemljama

najveih proizvoaa
Iz priloenog grafikona moemo vidjeti da najvie ploica proizvodi Kina, a slijedi ju
Brazil, panjolska i ostale zemlje.
4. VRSTE KERAMIKIH PLOICA

Najei oblici keramikih ploica su:

kvadrati (20x20, 30x30, 40x40,120x60, itd.)

slika 4.1. kvadratna podna ploica 30x30

pravokutnici (25x50, 25x60, 20x40, itd)

slika 4.2. pravokutna zidna ploica 25x60

 pojavljuju se i u svim ostalim oblicima, kao trokuti, krugovi, rombovi i sl. Takve
ploice tvorniki se vrlo rijetko proizvode jer se takve ploice na licu mjesta
mogu oblikovati pomou rezaa ploica.

slika 4.3. ploica u obliku romba

Dimenzije variraju od svega nekoliko centimetara (mozaici) pa sve do ploica

dimenzija koje se mjere u metrima. Debljina moe biti od 5 mm za zidne ploice pa
do preko 25 mm za neke vrste ekstrudiranih ploica.

slika 4.4. mozaik ploica

Osnovnu klasifikaciju ploica ine glazirane i neglazirane ploice, te preane i
ekstrudirane ploice.

Glazirane ploice imaju neprozirnu ili prozirnu glazuru koja je na tijelo nanesena
postupkom peenja ime nastaje ravna i nepropusna povrina koja se moe bogato
ukraavati. Neglazirane ploice nakon peenja mogu se ostaviti neobraene, pri
emu boju i teksturu dobivaju zahvaljujui sirovini koja je koritena za njihovu izradu,
a mogu se bojiti primjenom oksida koji se disperziraju u tijelu. Preane ili ekstrudirane
su ploice od prirodne gline. Preane ploice oblikovane su postupkom preanja pri
emu se fino mljeveni materijal pod visokim tlakom prije peenja oblikuje u kalupima.
Ekstrudirane ploice oblikovane su postupkom ekstruzije (istiskivanja) pri emu se
sirovi materijal prije peenja u plastinom stanju istiskuje u dugu plou koja se potom
ree na potrebne dimenzije.
 5. FIZIKALNO-MEHANIKA SVOJSTVA KERAMIKIH PLOICA

Osim po veliini, obliku i dizajnu, ploice se razlikuju po svojim tehnikim

karakteristikama koje su ujedno i osnovne smjernice za njihov odabir bilo da se radi
o oblaganju poda ili zida, vanjskoj ili unutranjoj upotrebi odnosno prostoru izloenom
utjecaju niskim temperaturama, kemikalijama ili habanju.

Fizikalno mehanika svojstva odreena su normom HRN EN 14411:2006 7

za pojedinu grupu ploica.

tlana vrstoa

Keramika ploica je proizvod koji prema svojim namjenskim karakteristikama treba

biti otporan na lomljenje i pucanje, odnosno proizvod koji treba biti vrst. vrstoa
ploica se nalazi napisana na pakovanju. Preane glazirane ploice SIST EN 14411
dodatak K skupina B II b imaju vrstou pritiska > 25N/mm 2, a preane glazirane
ploice SIST EN 14411 dodatak l skupina B III imaju vrstou pritiska >20N/mm2.
Prema tvrdoi, keramike ploice dijelimo na pet grupa; prva i druga grupa su
takozvane meke ploice koje ne podnose velika optereenja stoga su pogodne za
oblaganje zidova. Trea grupa je neto to bismo mogli nazvati "zlatnom sredinom",
dok su etvrta i peta najskuplje, ali i najotpornije te su idealne za postavljanje na
podove.

upijanje vode i otpornost na smrzavanje

Upijanje vode je karakteristika koja pokazuje razinu poroznosti ploice. Vee upijanje
vode oznaava vei porozitet i obratno, manje upijanje znai da je struktura
kompaktnija. Upijanje vode prema 1a skupini iznosi 0,5%, prema 1b skupini 0,5-3%,
prema 2a skupini 3-6%, 2b skupini 6-10% i 3. skupina preko 10%. Ploice s malom
apsorpcijom vode (E 3%) otporne su na smrzavanje. Otpornost na smrzavanje bitna
je karakteristika ploica za vanjsko oblaganje. Unutarnje se ploice mogu postaviti
samo u interijere, a vanjske ploice se uz eksterijere mogu postavljati i u unutarnje
prostore. Najvanija razlika je u njihovoj otpornosti na temperaturne razlike i
apsorpciju vode (unutarnje ploice vie upijaju vlagu), te se u eksterijere mogu
postavljati samo ploice koje zadovoljavaju osnovni zahtjev otpornosti na smrzavanje
 tzv. gres ploice. Gres ploice se uglavnom ne glaziraju, manja je varijacija boja, te
su u pravilu tvre i otpornije, stoga su i primjerene za eksterijer.

Otpornost na klizanje

Kako ploice mogu biti skliske obvezan izbor za podove su strukturirane ploice koja
imaju protuklizna svojstva. Kod otpornosti keramikih ploica na klizanje govorimo o
koeficijentima trenja koji se kreu od R9 do R13. Preporua se da ploice koje imaju
koeficijent R9 postave kod stambenih objekata i kola. R10 u kupaonice, skladita te
garae, R11 za mljekare i hladnjae, R12 za industriju, R13 podruja s posebnim
zahtjevima. Koeficijent trenja ( ) kod opasnog klizanja iznosi 0,19, a kod
prevelikog klizanja 0,20 0,39

otpornost na kiseline i luine

Otpornost glazure na utjecaj kiselina i luina, posebno dolazi do izraaja kod postave
industrijskih podova. Kiselootporni industrijski keramiki podovi moraju se s obzirom
na uvjete primjene tretirati potpuno drugaije od keramikih podova u stambenoj
izgradnji.

otpornost na kemikalije koje se koriste u domainstvu

Otpornost glazure na kemikalije i luine koje se koriste prilikom ienja u

domainstvu, meutim vrsta nepropusna povrina ploica spreava naseljavanje
plijesni, gljivica ili mikroorganizama i moe se jednostavno istiti vodom bez dodataka
kemikalija.

otpornost na troenje (habanje)

PEI - klasifikacija glaziranih podnih ploica u odnosu na njihovu otpornost prema

habanju

Kategorija 0 - sjajne ploice ove kategorije ne preporuujemo za podne

obloge.
Kategorija I - prikladno za podove, gdje se preteno hoda mekanim
potplatama ili bosih nogu, bez prisutne prljavtine (npr. Kupaonice i spavae
sobe, bez neposrednog pristupa izvana).
 Kategorija II - prikladno za podove, gdje se hoda mekanim ili normalnim
potplatama, te gdje samo povremeno doe do manje koliine prljavtine, koja
bi mogla otetiti ploice (npr. Za boravak; nije prikladno za kuhinje, hodnike ili
prostorije koje su ee prohodne.) Nije Prikladno za rustikalne potplate, kao
to su npr. potkovane cipele.
Kategorija III - prikladno za podove, gdje se hoda normalnom obuom i gdje je
mogua manja koliina prljavtine, koja moe otetiti ploice (kuhinje, hodnici,
prolazi, balkoni, loe i terase). Nije prikladno za rustikalne potplate, kao to su
npr. potkovane cipele.
Kategorija IV - prikladno za podove, gdje je redovito optereenje hodanja i
gdje je prisutna prljavtina, koja moe otetiti ploice; uvjeti su otriji nego u
kategoriji 3 (npr. ulazi, javne kuhinje, hoteli, izlobene i prodajne sale).
Kategorija V - prikladno za podove sa stalnim velikim prohodnim optereenjem
i prisutnom prljavtinom, znai u najgorim moguim uvjetima u kojima su
keramike ploice primjerene (npr. javna podruja, kao to su trgovaki centri,
zrakoplovne i hotelske prostorije, javne pjeake staze i u industrijske svrhe).1
.

otpornost na abraziju

Otpornost na abraziju glaziranih ploica je jedan od parametara pri donoenju odluke

pri odabiru odgovarajue ploice. Otpornost na abraziju oznaava otpornost
ploica na mehaniko habanje i troenje. to je vea izloenost poda mehanikom
utjecaju i zagaenju i veem prometu, to je potrebna vea otpornost na abraziju.

Fiziko-mehanika svojstva keramikih ploica vezana su za odabir ljepila. U

unutarnjim prostorima obino vladaju ujednaeni klimatski uvjeti s malim razlikama u
temperaturi. Za optereenje u stambenim prostorima u pravilu su dovoljna obina
cementna ljepila razreda C1 (npr. KERABOND). Podne povrine javnih, trgovakih i
industrijskih objekata izloene su veim optereenjima koja zahtijevaju uporabu
poboljanih cementnih ljepila razreda C2. Ukoliko obloga bude izloena velikim

1
Ovo razvrstavanje se koristi kao okvirna smjernica i nije jamstvo za precizne proizvodne
specifikacije .
mehanikim optereenjima, npr. u skladinim prostorima, vano je postii potpunu
zalijepljenost keramikih ploica na podlogu, bez praznina koje bi mogle uzrokovati
oteenja zavrne obloge od keramikih ploica. Ako bi obloga bila izloena
kemijskim optereenjima, moramo provjeriti smije li se upotrijebiti ljepilo na
cementnoj osnovi. Ukoliko su optereenja prevelika, morat emo koristiti ljepilo
otporno na kiseline na osnovi reakcijskih smola. Takva ljepila su oznaena slovom R
(npr. KERAPOXY).
 6. TEHNOLOGIJA IZVOENJA POSTAVE KERAMIKIH PLOICA

Keramiarske ploice sastavni su dio ovjekove svakodnevnice i danas se

javljaju kao najei koriteni proizvod za oblaganje zidova i podova. Prije poetka
radova potrebno je upoznati i pripremiti pribor koji se koristi u izradi keramiarskih
radova.

Reza ploica

Najvaniji alat jest reza za ploice, koji se moe vidjeti na slici 2.1. Glavne
karakteristike su mu preciznost, praktinost i mala teina. Samo se rezanje vri na
nain da na licu (glazuri) ploice, odmjeri se potrebna irina ili duina, uzme se u
obzir irina fuge i ravnalom se zacrta. Najprije valja krajeve ploice po crti zarezati
malo jae kako se oni ne bi otkrhnuli ili ploica nepravilno pukla, a onda uini rez po
sredini.

slika 6.1.: reza ploica, reza ploica za vodu

Gleter

Na pripremljenu podlogu nanosi se odgovarajua smjesa pomou gletera koji moe

biti ravni ili nazubljeni. Pomou nazubljenog gletera nanosi se smjesa na povrinu i
skida se viak.
 slika 6.2.: ravni gleter

slika 6.3.: nazubljeni gleter

Kriii

Kriiima za ploice postie se jednak razmak izmeu ploica, odnosno smanjuje se

klizanje svjee postavljenih ploica. Postoji i inovativan sustav niveliranja kod
postavljanja materijala srednjih i velikih debljina 2 do 40 mm.

slika 6.4.: kriii za ploice

 slika 6.5.: nivelatori

Libela vaservaga

Kod postavljnja ploica potreba je vaservaga kako pojedina ploica nebi strala iznad
ostalih.

slika 6.6.: vaservaga

Gumeni eki
Gumeni eki koristi se za fino podeavanje leita keramikih ploica.

slika 6.7.: gumeni eki

Kadica za pranje

Kadica za pranje koristi se za ienje ostatka ljepila i mase za fugiranje sa zidova i

podova.

slika 6.8.: kadica za pranje

Od ostalog pribora, jo je potrebno:

metar
klijeta
spuva
kanta s vodom
gleter za fugiranje
 slika 6.9.: metar, klijeta, spuva, gumeni gleter

Tehnologija postave keramikih ploica je iroka i obilna tema, a u ovom

radu predstaviti u osnovne pojmove vezane za postavu keramikih ploica .
Prvi dio posla odabir je eljene vrste keramike. Drugi dio posla, odnosno sama
postava, vrlo je bitna jer se keramike ploice zbog svoje cijene i sloenosti postave
kao i zbog dugotrajnosti ne isplati mijenjati esto.

Temeljni preduvjet za profesionalno polaganje ploica je vrsta, ista, suha,

nesmrznuta, dovoljno nosiva i ravna podloga, bez ostataka oplatnih ulja i bez
pukotina. 8 Podloga treba nositi keramiku i ukoliko ona nije pripremljena svi daljnji
radovi e biti uzaludni. Manje neravnine je mogue ispraviti u procesu lijepljenja, ali
vee bi trebalo ispraviti prije postave. Za ravnanje zidova se koriste razne vrste
buke ili gipsane ploe a, za pod samonivelirajue izravnavajue mase. Da bi kontakt
ljepila i podloge bio bolji preporua se nanoenje odgovarajueg prajmera prije
lijepljenja. Za razliite vrste podloga i razliite namjene postoje i razliita ljepila za
postavu keramike i tih savjeta proizvoaa kao i upute za pravljenje bi se trebalo
strogo pridravati. Ljepila za keramiku se dijele u nekoliko osnovnih skupina:

Prva skupina su osnovna ljepila za keramiku namijenjena za postavu u

unutranjosti prostora na podloge kao to su buka, knauf ploe, cementna
glazura. Njima se mogu lijepiti klasine zidne i podne porozne ploice.
Za vanjsku uporabu se koriste ljepila koja sadre dodatke koji poboljavaju
njegova vezivna svojstva i u teim vremenskim uvjetima.
Fleksibilna ljepila se koriste u sluajevima kada je jedna ili obje povrine
neupijajue ili slabo upijajua to je sluaj recimo kada se radi postava nove
preko stare keramike. Koriste se za unutarnju i vanjsku uporabu, izvrsno je za
postavu ploica iznad podnog grijanja.
Ljepilo za mramorne ploe s poboljanim vezivnim svojstvima.
Bijeli ljepilo za postavku ploica, mozaika.
Dvokomponentno, poboljano ljepilo na cementnoj osnovi s brzim vezanjem i
hidratacijom za polaganje ploica i proizvoda od kamena (za nanose debljine
do 10 mm).

Prije postave bi trebalo napraviti plan lijepljenja gdje se odreuje smjer i nain
polaganja keramike (dijagonalno, vodoravno ili uspravno), odreuje irina fuga i
poetni red koji odreuje cijelu postavu. Postavljanje keramikih ploica uvijek
poinje u sredini prostorije. Da bi se pronala sredinja toka, razapne se paga
izmeu kutova prostorije. Tada izmeu drugih kutova. Obiljei se centar na sjecitu.
To je sredina prostorije. Ako je soba nepravilnog oblika, odabere se jedan zid kao
osnovni zid i pone se radite od njega. Tada se treba odluiti za poziciju prve ploice,
koji e odrediti poloaj svih drugih ploica u prostoriji. Zadnja ploica u svakom redu
skroz naokolo morat e se rezati na veliinu. Paljivo treba izraunati povrinu koja
e se poploiti, uz preporuku 10% dodatne koliine keramikih ploica. Treba
izbjegavati da se pri krajevima zidova ili podova pojavljuju uski dijelovi ploica jer
keramiarima oteavaju rad, poveavaju predvieni rastur keramike i vizualno
naruavaju izgled. Ukoliko je u radove ukljuen projektant keramiari od njega
dobivaju projekt sa rijeenim detaljima postave.
 6.1. Postava keramikih ploica

Najee podloge na koje se lijepe ploice su buka, estrih, beton, gips,

kartonske ploe, postojea keramika obloga i iverica.

Polaganje keramikih ploica na beton

Keramike ploice se mogu postavljati na beton minimalno tri mjeseca nakon suenja
betona. Beton prilikom suenja gubi na volumenu, odnosno dolazi do stezanja
uslijed ega nastaju naponi koji nadmauju vrstou ljepila pa mogu uzrokovati
pucanje ploica. Na pravilno pripremljenu podlogu se nanosi odgovarajui ljepilo
nazubljenim gleterom i u njega se utiskuje ploica. Preporuljivo je da se na poleinu
ploica veih formata namae ljepilo prije polaganja u ljepilo.

Polaganje keramikih ploica na estrih

Od cementnog estriha vrijeme suenja iznosi minimalno 28 dana, odnosno 8 dana

ukoliko se radi o brzo vezujuem estrihu. Po tehnikim pravilima normalno suenje
iznosi 10 15 dana po 1 cm debljine estriha. Ovisno o dobu godine i temperaturi
period suenja se smanjuje odnosno poveava.

Polaganje keramikih ploica na buku

Keramike ploice se mogu polagati najranije sedam dana nakon nanoenja

cementne buke. Kod buka koje sadre gips, polaganje keramike moe zapoeti
oko 5 tjedana nakon bukanja (ovisno o godinjem dobu), a preostali postotak vlage
smije iznositi najvie 3% (mjerenje CM metodom).

Polaganje keramikih ploica na gips-kartonske ploe ili ploe od iverice

Za lijepljenje ploica koristi se fleksibilno ljepilo. Na podlogu se prije lijepljenja nanosi

sredstvo za podloge. Za fugiranje se koristi specijalna masa za fugiranje, a
dilatacijske fuge se popunjavaju odgovarajuim trajno-elastinim kitom.

Postavljanje keramikih ploica na stare keramike obloge

Keramike ploice se mogu lijepiti na postojee ploice samo ako se one dobro
zalijepljene na podlogu. Staru keramiku podlogu najprije treba oistiti od masnih
naslaga te maksimalno otetiti povrinu starih ploica. Nakon toga, prije lijepljenja
potrebno je nanijeti sredstvo za podloge. Kada je premaz sasvim suh ploice se
lijepe fleksibilnim ljepilom uz potivanje uputa proizvoaa.

Kada se doe do kraja zida ili poda ploica se ree na potrebnu dimenziju strojem za
rezanje ploica. Rezana strana uvijek bi trebala biti prekrivena bilo sa lajsnom ili
sokl (podnoak) ( u sluaju podnih ploica ), bilo cijelom ploicom na susjednom zidu
(u sluaju zidnih ploica). Na mjestima gdje se pojavljuju izvodi za vodu i kanalizaciju
ili za struju potrebno je u ploici napraviti otvor odgovarajue veliine.

6.2. Primjeri postave keramike na hotelu Bellavue, Nimfa i Koka Vindija

S hotelom Bellavue krenulo se u rekonstrukciju na jesen 2014. godine, to je

ukljuilo poveanje samog postojeeg objekta; dogradnje na krovu, izgradnja wellnes
zone i ureenje okolia. Radovi na kojima sam prisustvovao ukljuivali su radove na
unutarnjem bazenu koji je karakteristian po grijanoj morskoj vodi, te vanjskom
bazenu takoer s morskom vodom i sunalitu.

slika 6.2.1.: unutarnji bazen hotela Bellavue pripremljen za izolacijske radove

Prije poetka izolacijskih radova bazen smo poravnali odgovarajuim cementnim
reparaturnim mortom i izravnavajuom masom. Na slici 4.2.1. vidimo bazen koji je
pripremljen za izolacijske radove. Podloga na koju stavljamo izolaciju mora biti
potpuno oiena i suha. Za izolacijske radove smo koristili ardex hidroizolacijske
proizvode.2 Ardex hidroizolacijski proizvodi mijeaju se samo s vodom dok kod drugih
materijala postoji posebna tekuina za mijeanje. Najprije smo izolirali zidove
bazena, a zatim pod bazena. Zidove bazena prekrili smo hidroizolacijskom masom
pomou gletera. Nakon to smo nanjeli prvu ruku (sloj) te kada se hidroizolacija
posuila to smo jo ponovili dva puta. Tada smo nanjeli hidroizolacijsku traku izmeu
spoja zida i poda bazena te pregletali hidroizolacijskom masom u 3 sloja. Potom smo
krenuli izolirati pod. Pod smo izolirali u tri sloja. Kad se bazen potpuno osuio,
izvoa radova potpuno je napunio bazen vodom te je voda stajala u njemu dva
dana. Time se je ispitala vodopropusnost bazena. Bazen se ispraznio te se krenulo u
postavu mozaika u bazenu.

slika 6.2.2.: sadanji izgled unutarnjeg bazena hotela Bellavue

2
Pri koritenju ardex hidroizolacijske mase netreba se koristiti ribic mreica.
Rekonstrukcija na hotelu Nimfa ukljuila je irenje soba, zamjenu postojee
infrastrukture, te kompletno preureenje svih zajednikih prostorija hotela i gradnju
vanjskih bazena.
Radovi na bazenu hotela Nimfa u poetnoj fazi razlikuju se od radova na hotelu
Bellavue u par koraka. Hidroizolacijski materijali bili su od talijasnkog proizvoaa
MAPEI. Kod postavljanja hidroizolacije koristio se dvokomponentni materijal
(prah+tekuina) Mapelastic. Prije nanoenja Mapelastica stavlja se tzv. ribic mreica,
dok kod bazena u hotelu Bellavue ona nije koritena. Ostali radovi slijede po primjeru
hotela Bellavue.

slika 6.2.4.: Postavljanje hidroizolacije na vanjskom bazenu hotela Nimfe

 Slika 6.2.5.: postavljanje mozaika na vanjskom bazenu hotela Nimfe

Za razliku od postave i samog fugiranja ploica kod kupaone, kuhinje, terase ili
bazena, postava industijske keramike je neto drugaija. U industrijskoj keramici
koriste se kiselo otporne ploice, debljine od 10 do 30 mm, te su mnogo vre od
obinih ploica. Za fugiranje tih ploica koriste se kiselootporni kitovi na bazi
epoksidne smole. Razliku postave takvog poda pokazati u na primjeru Koke
Varadin.
Prije poetka same postave podova, oni moraju biti oieni te se trebaju premazati
prajmerom zbog boljeg prijanjanja ljepila i betona. Potom se izmijea ljepilo u ovom
sluaju Granirapid dvokomponentno ljepilo (prah+tekuina). Naprave se platljini te
se uzme aluminijski profil na kojem su ve prethodno nacrtane dimenzije ploica i
fuga. Fuge u ovom sluaju su od 0,5 1 cm. Na platljine se stavi aluminijski profil i
ploice se polau na ljepilo kojeg smo prethodno s nazubljenim gleterom nanjeli na
betonsku podlogu. Po zavretku postave slijedi fugiranje, a fugiranje slijedi tek nakon
48 sati.
Samo fugiranje je proces u tri koraka. Prvo se zamijea kiselootporni kit u ovom
sluaju Habenit 63 te se s gleterom premau ploice. Nakon nekog vremena se
zafugirani pod pokropi toplom vodom te sa dogerom odstrani viak kita i zaglade
fuge (tzv. zaribavanje). Opet se uzme topla voda i sa dogerom sve se opere. Kod
fugiranja treba biti jako oprezan jer ako se predugo pusti kit na ploicama ne moe se
skinuti, tj. moe samo uz pomo solne kiseline.

slika 6.2.6.. postava industrijske keramike Koka Varadin

slika 6.2.7.: zafugirani industrijski pod

 Nakon postavljanja ploica, ploice se ostavljaju da se sue 2-3 dana, nakon
ega slijedi fugiranje. Minimalna irina fuge je naznaena na kartonskoj ambalai
ploica. irina fuge kree se uglavnom od 1 mm pa sve do 10 mm, ali najee fuge
su od 2-3 mm. Za fugiranje treba koristiti specijalne mase za fugiranje pojedinih
tipova ploica i pridravati se uputa proizvoaa. Prije fugiranja potrebno je oistiti
fugu od praine i mase za lijepljenje. Fugu je potrebno u potpunosti ispuniti masom
kako bi se sprijeilo pucanje fuge i vlaenje ploica preko fuge. Za postizanje
ujednaenih fuga, koriste se kriii za tu namjenu. Pored klasinih prakastih fugir
masa u koje se pri pravljenju dodaje voda postoje i epoksoidne koje se ne razrjeuju
s vodom ve se koriste izravno iz amabalae. Takve fugir mase imaju odline fiziko
- kemijska svojstva pa se uglavnom koriste u industriji i bazenima . Keramiari ih u
praksi izbjegavaju jer su teke za rad , brzo se sue , tee se apliciraju i briu . U
fugir mase se mogu dodati i ljokice u razliitim bojama koje mogu doprinijeti
efektnosti i izgledu. Fugirati se moe kadicom za fugiranje , ali moe se i i prstom.
No, postoji opasnost od ozljede ako ploice imaju ote rubove. Masi za fugiranje
treba oko sat vremena da se stvrdne, a zatim se ploice obriu te treba skinuti viak
mase s vlanom krpom, ali ne premokrom. Preporua se izbjegavanje hodanja po
podu slijedea dva dana.
6. ZAKLJUAK

Keramike ploice predstavljaju atraktivan i skoro nezamjenjiv keramiki

graevinski materijal, za oblaganje unutranjih i vanjskih zidnih i podnih povrina u
stambenim, industrijskim i drugim graevinskim objektima.

Ovim zavrnim radom prikazana je povijest keramike, odnosno keramikih ploica

kao graevinskog materijala od svojih samih poetaka pa sve do dananje uporabe.

Kao to za svake radove u graevini trebaju potrebni alati, tako i u keramiarskim

radovima koristimo primjerene alate za rad; od rezaa ploica, gumenog ekia pa
sve do popratnog pribora kao to su metar, spuve i sl.

Sama proizvodnja keramikih ploica sloen je i dugotrajan proces za razliku od

same postave keramikih ploica. Postava ploica sastoji se od tri faze; pripremanje
podloge, postava keramike i fugiranje keramike a, svaka faza karakteristina je sama
po sebi, to se vidi na primjeru postave bazena i industrijskog poda.

Sam obraun keramiarskih radova ovisi o vrsti ploica, kvaliteti ploice te o samoj
povrini na kojoj e se ona primijeniti.

Ljepota i trajnost dobivene povrine ovise o tome s koliko profesionalnosti i panje

pristupa se polaganju ploica kao i o njihovu kasnijem odravanju.

Varadin, rujan 2015

Miroslav Kuko
Literatura:

1 V. Hocenski, Novi pristup smanjenju keramike industije na okoli temeljen na

neuronskim mreama,disertacija, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije,
Zagreb, 2012.
2 Usp. A. Kovaec, Hrvatska enciklopedija, akovec, 2003.
3 Usp. August Kovaec, Hrvatska enciklopedija, akovec, 2003.
4 M. Miko, Graevni materijali, Osijek 2006.
5 V. Hocenski, Novi pristup smanjenju keramike industije na okoli temeljen na
neuronskim mreama,disertacija, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije,
Zagreb, 2012.
6 http://www.keramika-modus.hr/proizvodnja/sortiranje-i-pakiranje-keramickih
ploica-26-12 dostupno 9.8.2015.
7 Tehniki propis o graevnim proizvodima ("Narodne novine", br. XX/10)
8 http://www.samoborka.hr/upload/dokumenti_i_cjenici/brosura_keramicki_radovi
dostupno 9.8.2015.
Popis slika:

slika 1.: Vjestonicka Venera Izvor:

www.google.hr/search?q=vjestonika+venera&espv dostupno 8.8.2015.
slika 4.1.: kvadratna podna ploica 30x30 Izvor: http://www.keramika-
modus.hr/vrste-i-dimenzije-vp-27 dostupno 31.8.20415.
slika 4.2.: pravokutna zidna ploica 25x60 Izvor: http://www.keramika-
modus.hr/vrste-i-dimenzije-vp-27 31.8.2015.
slika 4.3.: ploica u obliku romba Izvor: http://www.keramika-modus.hr/vrste-i-
dimenzije-vp-27 dostupno 31.8.2015.
slika 4.4. :mozaik ploica Izvor: http://www.keramika-modus.hr/vrste-i-dimenzije-vp-
27
slika 6.1.: reza ploica, reza ploica za vodu Izvor:
www.google.hr/search?q=reza+ploica&espv dostupno 8.8.2015.
slika 6.2.: ravni gleter Izvor: www.google.hr/search?q=gleter&espv dostupno
8.8.2015.
slika 6.3.: nazubljeni gleter Izvor: www.google.hr/search?q=gleter&espv dostupno
8.8.2015.
slika 6.4.: kriii za ploice Izvor: www.google.hr/search?q=kriii+za+ploice&hl
dostupno 8.8.2015.
slika 6.5.: nivelatori Izvor: www.google.hr/search?q=nivelatori&hl dostupno
8.8.2015.
slika 6.6.: vaservaga Izvor: www.google.hr/search?q=vaservaga&hl dostupno
8.8.2015.
slika 6.7.: gumeni eki Izvor: www.google.hr/search?q=gumeni+eki&hl dostupno
9.8.2015.
slika 6.8.: kadica za pranje Izvor: www.google.hr/search?q=kadica+za+fugiranje&hl
dostupno 9.8.2015.
slika 6.9.: metar, klijeta, spuva, gumeni gleter Izvor:
www.google.hr/search?q=metar+klijeta&hl dostupno 10.8.2015.
slika6.2.1 .: unutarnji bazen hotela Bellavue pripremljen za izolacijske radove
Izvor: privatno
Slika 6.2.2.: sadanji izgled unutarnjeg bazena hotela Bellavue Izvor: privatno
Slika 6.2.3.: postavljanje hidroizolacije na vanjskom bazenu hotela Nimfe Izvor:
privatno
Slika 6.2.4.: postavljanje mozaika na vanjskom bazenu hotela Nimfe Izvor:
privatno
Slika 6.2.5. postava industrijske keramike Koka Varadin Izvor: privatno
Slika 6.2.6. zafugirani industrijski pod Izvor: privatno
Popis grafikona:

Grafikon 1: proizvodnja keramikih ploica u svijetu od 2003. do 2009. godine.

Grafikon 2: kretanje proizvodnje ploica po kontinentima u svijetu 2007. godine.

Grafikon 3: proizvodnja keramikih ploica u milijunima m2 proizvedenih u zemljama

najveih proizvoaa
Popis shema:

Shema 1: proces proizvodnje keramikih ploica