Tehnoloki materijali

dananjice
1. staklo
2. cement
3. keramika
opsidijan
= staklena stijena (mineral)
prirodno nastala kombinacija oksida
staljenih velikom vulkanskom toplinom i
ostakljenih brzim hlaenjem na zraku
1. Staklo
= pothlaena tekuina amorfnog sastava
koristi se od davnina
dobiva se taljenjem sode, vapnenca i
kvarcnog pijeska
proizvodnja obinog (natrijevog)
stakla
moe se prikazati jednadbom:

Najei staklotvorni oksidi:
borov oksid B
2
O
3
silicijev(IV) oksid SiO
2
olovov(IV) oksid PbO
2
germanijev(IV) oksid GeO
2
fosforovi oksidi P
2
O
5
i P
2
O
3
arsenovi oksidi As
2
O
5
i As
2
O
3
antimonovi oksidi Sb
2
O
3
i Sb
2
O
5
vanadijev oksid V
2
O
5
niobijev(V) oksid Nb
2
O
5
tantalov(V) oksid Ta
2
O
5
Svojstva stakla
prozirnost
proputanje vidljive svjetlosti
refleksija svjetlosti
apsorpcija
lom (optiki indeks loma kroz cijeli je
stakleni predmet jednak)
disperzija

Stakla su
elektrini izolatori
kemijski otporna na kiseline (osim HF i
H
3
PO
4
)
neotporna na jake luine
sva svojstva ovise prije svega o
kemijskom sastavu odreene vrste stakla

Staklo je
amorfna krutina koja nema tono definiran
kemijski sastav
zbog toga nema ni odreeno talite
ve se zagrijavanjem polako omekava, to
omoguuje njegovu obradu:
puhanjem
lijevanjem u kalupe
izvlaenjem
preanjem
Kristalno staklo
dobiva se ako se kalcijev oksid djelomino
zamijeni olovovim(II)oksidom
teko olovno staklo ima velik indeks loma
svjetlosti pa je takvo staklo blistavo
bruenjem se sjaj jo pojaava
rabi se za izradu lea, kristalnih aa,
vaza, nakita
eki kristal je sastavom kalijevo-kalcijevo staklo
Fotoosjetljiva (fotosenzibilna) stakla
koriste se za izradu naoala
sadre AgCl koji se pod utjecajem
Suneva svjetla raspada
atomi srebra u staklu zatamnjuju ga

Svjetlovodi ili optika vlakna
su telekomunikacijski vodovi za optiki
prijenos signala
to su prijenosni medij za elektromagnetske
valove visokih frekvencija (10
12
10
15
Hz)
koji omoguava prijenos velikog broja
informacija
prekooceanski svjetlosni telefonski kablovi
omoguuju istodobno 40 000 telefonskih
razgovora
osnovna sirovina
je kvarc, tj. najie silicijevo staklo
presjek vlakna je 1-3m
zbog totalne refleksije svjetlost putuje kroz
svjetlovod bez rasprenja
prijenos signala je jednosmjeran
na jednoj strani optiki predajnik
(svijetlea ili laserska dioda)
na drugoj strani optiki prijemnik
(fotoosjetljiva dioda)

2. Cement
= hidraulino graevinsko vezivo otporno
na vodu
pomijean s vodom stvrdne se i na zraku i
pod vodom
proizvodi se toplinskom obradom sirovine
smjese vapnenca i gline



glavni sastojci cementa:
kalcijev oksid
silicijev(IV) oksid
aluminijev oksid
eljezov(III) oksid
PC portlandski cement
najpoznatija vrsta cementa
patentiran u Engleskoj 1824.
vapnenac i glina u omjeru 3 : 1
prirodna sirovina za proizvodnju moe biti i
lapor smjesa kalcijevog i silicijevog te u
manjoj mjeri eljezovog, aluminijevog i
magnezijevog oksida
HM hidraulini modul
= mjera za kemijski sastav sirovine za
proizvodnju PC (standard: 1,7-2,1)



Beton
= smjesa cementa, pijeska i ljunka s
vodom
hidratacijom cementa dobiva se kameni
agregat visoke vrstoe koja se s
vremenom jo i poveava
vrstoa se jo dodatno moe poveati i
umetanjem eljeznih ipki (armirani beton)
uporaba: izgradnja kua, cesta, mostova,
vodenih brana

3. Keramika
gr. keramike tehne = peenje gline
keramiki proizvodi poznati jo iz
prapovijesti
oni su najdragocjeniji izvor arheolokih
podataka
tradicionalna (silikatna) keramika
proizvodnja predmeta dobivenih peenjem
gline na visokim temperaturama
Glina
je smjesa hidratiziranih alumosilikata,
kvarcnog pijeska
vapnenca
eljezovih oksida
Zemljina kora bogata je
mineralima tzv. glinencima:
Svojstva gline
upijanje velikih koliina vode (do 80%)
plastinost
ljepljivost
stezanje pri suenju
zadravanje oblika nakon arenja
Vrste gline
kaolin ili porculanska zemlja isti kaolinit
lonarska glina kaolin s primjesama
ilovaa kaolin s puno primjesa kvarcnog
pijeska, eljezovog oksida, vapnenca
Tradicionalna keramika
proizvodnja
obuhvaa:
proiavanje gline izmuljivanjem
pripremu smjese od gline, pijeska i vode
runo ili strojno oblikovanje dobivenog
tijesta
suenje predmeta
pocakljivanje
peenje
Fina keramika
terakota
fajansa
majolika
kamenina
porculan
dobivaju se promjenom sastava smjese i
temperature peenja te pocaklivanjem
Porculan
je najplemenitija keramika
temeljne sirovine:
glina (daje plastinost)
kvarc (daje tvrdou, vatrostalnost i
kemijsku otpornost)
i glinenac (daju staklastost)
glavni sastojci: silicijev, aluminijev,
magnezijev, kalijev i natrijev oksid
Svojstva porculana
bjelina
prozirnost
neporoznost
velika tvrdoa
kemijska otpornost
uporaba:
servisi za jelo
vaze
ukrasni predmeti
kemijsko posue
sanitarni materijal
izolacijski materijal u elektrotehnici

tzv. moderna keramika
= nemetalni, anorganiski vrsti materijali
dobiveni obradom na visokim
temperaturama
kemijski: oksidi, nitridi, karbidi ili kompoziti
s metalima i plastikom
kontroliran sastav i mikrostruktura
svojstva:
tvrdoa,
negorivost,
vatrostalnost
kemijska otpornost


uporaba u industriji:
metalurgija vatrostalni materijali za izradbu obloga u
peima za taljenje
strojna i automobilska industrija materijali za bruenje,
poliranje, rezanje, dijelovi automobilskih motora
svemirska i avionska industrija ventili, mlaznice,
turbine
elektrotehnika izolacijski materijali, kondenzatori
elektronika mikroelektroniki elementi
medicina biokeramike (umjetni zubi i kosti)
nuklearna tehnologija nuklearna goriva, imobilizacija
visokoradioaktivnog otpada
Staklokeramika
keramika koja ne nastaje uobiajenim
procesima peenja keramike
uz djelominu, nadziranu kristalizaciju
odgovarajueg stakla
sirovine iste kao i za proizvodnju stakla
svojstva:
koeficijent termikog rastezanja ~ 0
neporoznost
vatrostalnost
ti se materijali mogu zagrijati do crvenog
usijanja i zatim uroniti u hladnu vodu a da
se ne rasprsnu

Glavni sastojci:
oksidi:
silicija
litija
magnezija
aluminija