Novakucna energetika

MoZe kojisvojepovjerenje se i bezfosilne energije u solarnu - tvrdiJakobLehner arhitekturugradijo! od osamdesetih. No,kakokaZe,tadanijebilo takvihkolektora ni spremnika, je i znanjai iskustva. je u Novakudau kojojZivivei dvijegodinesmjeitena a nedostajalo juZnojNjemaikojpokraj potrebe pokrivasrrnce, pa u njoj Regensburga. Sveenergetske grijanja... nemaprikljuikanaplin,nemapeii kojabi pomagala sustavu pokrivenost potreba Solarni krovi golemispremnik osiguravaju stopostotnu energetskih funkcioniranje, suncem, a sve ostaloito trebaza normalno osigurava takoder sunce,ali panela. iz fotonaponskih strujom
ni radijatori na kakve godina, vrijeme a s najnovijim u trebaju divljanjem lako je u posljednje je izdana cijena navikli. nekoli- smo energenata rok sagradeno I Njemadkoj grije se onda kuca? u dansvekraciA nakon I kodesetaka ku6a s vrloviso- Pacime tooa jejednostavan i duli vamu2ivanje kompokriveno56u Odgovor ste - ostaje u gotovo energetskih potreba besplatnoj toplinom, gavecstoput energijiz neogra- suncem! suncevom je ipak izvora radilose o grijanju nidenih kuca u Straubingu najdo- Zaista. - a uzto i cistoj. je stopostotna provedeni projekt, Valjaznatida f otonaponski danas sljednije bez ili struji, i pokrivenost solartermijski ikakvih komoromisa. solarna energetskih uredaji nisu skloni projektiraopotreba pa bez moguca. StoviSe. u sre- kvarovima i havanjara. Kucu Leher obitelji je Georg i prosvijecenim drZavamave6ihproblema neprimletno Dasch, iskusni arhitekt denim ku6evlasnik funkcioniraju iza pritom 6epoduzetni baren rrideset s brojnim solarnim objektima individualne energet- godrna... sebe, tehnicka rjeSenja i ener- od takve pone5to getski proracun i lskljuciuo sa sunGem dalaje tvrtka skesamodovoljnosti je zaraditi! Zwiesela, i izdrZnjivost U Njemackoj se svaki Pouzdanost Solegiz a spremnik proizvedeni kilovat solarnih iz Svicarske, iztvrtke stigao bra- individualno uredaja osigurava dupla6a poposebno gorocno godina solarne planirarje. struje ce Jenikoji vecdvadeset f inancijsko promicu tarifi. takve kucnog poticajnoj a sve Stose daras nLO na sustave je stvar? grijanja Da biste se europskom vodenim s velikim spre- U cemu triiStu omogucuje i _ p',stuo ukljucili u biznis s cistom ener- potpuno mnikom. drukdiji e^ergeE najprije neSto ticikucanstava. Malo Cijeli svijet bruji o eksplozili ci- gijom,morate drukdi om ,g jenaenergije. prosjecno poznatih oko20.000 primjenom Prijetnje zlogukih investirati, elemenlta. ! proroka prigradnji negoli tzv. uz pomoc ostvarile su se,alioni euraviSe iskusnih str.Lcn.aka J ju danas razumiju ku6e. To se prije svega koji dalekovidni i boljeinformiraniobidne tehnolog E na opremu za grijanje. je moguce vecimaju nadlanu i gotova rje- odnosi sagraditi solarnu t prilika ibezezoteridkih i pojacanu toplinsku kucu Senja. A najbolja tehnickih ukazuje instalacije "5 kojiupravo krecu objekta - za Stovamse doskocica se onima s za5titu svemi'ske rel'nike. -povoljni gradnlom - drvo, takoder nude ku6e. bismo bankovni Rekli kanen r 2e-5 grijanja namijenjeni Novnacin energetskol nudi kucu, krediti kude ili gradnji niskozidanu ilidrvenu, bezplinskog sanaciji prikljucka, objekta. bezuljnog spremnikaenergetskog oko 88 m' ? Takvase investicija i bezoeci i kotlova.., dosad kol ektora za gri j anj e medi j a nakon neounih deset Takoder, u ku6inamvi5ene isplacivala (potroS na topl avoda,
^ "i i ^ ^ i ^ v rJcrJE ^ ,^ ^ +^ ,^ \

Pr u- r v r d,,

krovni ookrov - 88 m2 solarnih kolektora

;
6

o b

d L

JUZNA

;i O

ljezo sasvim sudostatni. Vodeni paklenskim planom, takvim u Njemackoj i Susu dr. Jakob godine Lehner sanne 2006. u predgradu Regensburga sagradiliobiteljsku kucu koja solarnu potrebe sve svojeenergetske ookriva - suncem. je o vrloneupadljivoj Rijed ku6i gradnje masivne klasicne koju jedino juZna odaje krova strana potpuno prekrivena tamnim kolektorima. solarnim U meduje praksa potvrdila vremenu sva paje kuca odekivanja, Lehneroje i vihpostala slavna, a dobila priznanja, mnoga medu ostalima )

LIJEVO: Zaistaneugledan obiekt u gradskoj cetvrti s planski oblikovanim naseljem obiteljskih kuca. Za razliku od okolnih crvenih krovova koji ve6inom nosei nekoliko solarnih kolektora, tu je ciieli krov pretvorenu kolektor sundevetopline. Dugadkajuina streha na stupov i ma nosi fotonaponske panele koji struju proizvode i po oblainom vremenu... DOLJE: Unatoi primjeni nainovijih iskustavai znanja o solarnojtehnici,ku6aje masivne grade sa zidovima od blokova debljine 42,5cm. Unutarkuce smjeitenje golemi spremnik vode koji cijele godine skuplja sunievu toplinu i osiguravaiistu energiju.

.;r=:

Kuca Lehnerovihu svakom je pogledu elementarna,bez ukrasa, bez lainog sjaja i bez dekorativnihdosjetki. PremaZeljama investitora, Georg Daschje napravio objektpodredenosnovnoj funkciji. garaZa ok o 13 m ' z doda tn i h pa n e l a fot onapons k ih

.g

-j d 6 E

FASADAsundevakuia Lehner

o 6 I

rfeMsx8,& 5/08

t9

sToPosto sRsulfccm
F ionunjihovog ministarstva za5ti- Majstor te okoli5a energetskih uiteda - 2006. lzvana jako obiGno... Kadstupite u predvorje nestaje svaobidnost vanjskog dojma. penje Spiralno stubi5te se oko promjera velikog valjka tri metra koji seZe odpodruma dotavana. Neuobicajena konstrukcija za je o saobiteljsku ku6u, norijec mo.m energetskom srcu solarne
KUCE.

lil
I

ili]

Valjkasto zdanje usredku6e golemi krije delidni spremnik od 38-39 m3 u koji sepohranjuje sva prikupljena sundeva toplina. Celicni valjakpromjera 2,4 je okodevetmetara, m visok a sadrZioko 40 tona vode grijanju prostorija namijenjene ili rusrranju... Sva toplina za te namjene juZne prikuplja se preko strane krovi5ta kojeprekriva oko 88 m2vodenih solarnih kolektora. S obzirom na geografsku Sirinu lokacije, nagib od 40"je kompromis zboguskladivanja s lokalnimpropisima. No, koliko se izgubilo nepovoljnim nagibom kroviSta, nadoknadeno je vecom povr5inom. Umjesto naknadnemonta2e oreko pokrova, krovnog ovdje kolektori potpuno je da6esecijeli zamjenjuju crijep - Sto idealna mikroklima, a toplinski jasno projekt ot- pogledate likove koji tamo sjede nije zanemariva gubici uSteda. cijele ku6e svedeni su na platiti i isplatiti mnogo brZe nego i zbrojite cimese bavenjihove Toplina sporo otjede iz minimum. Sto suodekivali. padije, razumjet koliko cete smo jer se prostorije I struia sa Sunca spremnika Jer,valja znati daje s podet- beskrajno daleko odsuvremene juZne peratu zagrijav a1u niskotem podignutakomstolje6a, rnim lspred fasade vecu prvoj akciji Europe i dru5tva kojeskrbiza podnim sustavom u kojemu je jednostavna samostoje6a 100.000 fotonaponskih gradana... krovova dobrobit temperatura ne premaSuje nastre5nica s fotonaoonskim njemadka drLavazajamdila Kad su uvieti poznati panelima 25"C. povr5ine oko 33 m2 dvadesetogodiSnji moratorij na Opdenito, mogu6nost izrapooplo5ju Takoder, valjkastog kojaprivrSnom je udinku daje4,5 postotnu razliku izmedu komer- cunavanja unaprijed velika spremnika na plasticne su kW(peak), Stoje dovoljno za cijalne i otkupne cijene kilovatsa-pomoc graditeljima. Takosu i postavljene nosace potrebe. bakrene kompletne strujne ta.Takvu otkupnu cijenu kilovata Lehneri uStedjeli mnogo novca grijanje Naime, spirale kako bise izbjeglo f unkcioniranje cijele jamde svima koji suseukljudili u cimsu iz ku6ne opreme iskljucili podnih drvenih obloga, a ti su kucetakoje organizirano proizvodnju da individualnu prikljucak, plinski struje. plinski kotao i grijaci potpom pokriveni Lehnerovi cijevni godiSnje predaju u Timese postiglo da tisu6e polovici tzv bojlere tecrijep najuZnoj fleksibiranom Zbukom. Takvo drZavnu elektricnu mreZu oko energieplus-kuda danas Sirom krovi5ta i nastrehi iznad terase. prednost 4000kilovatsati. rjeSenje imai dodainu proizvode Zahvaljuju6i Njemacke struju. a Solarni vodeni kolektori ovdje jer se dio iZarene topline vraca zakonu o obnovljivim izvorima svojim vlasnicima istodobno su poloZeni izravno na krovne ili barem u spremnik usporava energije, oni dobivaju i osiguravaju danas otplatukredita, letve, iznad da5dane oplate i njegovo hladenje. tijekom 20godina, sljedeiih 51,4 odredenu zaradu i - vrlovisoku ili hidroizolacije... lstodobno, ljeti Na ostalim su plohama centapo svakom kilovatsatupotpunu energetsku autonomiju. se podkolektorima stvara duboplocice je drlava keramidke s grija6im oredanom u mreZu. Time potrebu ka sjena smanjila sa snaZnom zradnom cijevima u podnom estrihu. Time 6eza 15godina otplatiti i za uvozom sveskupljih energe- strujom kojarashladuje krovnu je Jakob U podrumu je s vrata Lehner savkredit za postavlja- nata, dobiven a skinula i mnoge konstrukciju. postavio ventilacijski panela uredaj njefotonaponskih i struj- obitelji pogone Solartermijski i poduzetnidke pokrov krova pa ce preostalih kojisu kroztakav s povratom topline, tako da ne instalacije, je oko 135 eura po sustav stekli ko5tao prije istro5enr zrakizkuce izlaska ocekivanih primjene sudbonosnu 10godina neovisnost. cetvornom metru, za a kredit predaje svu toplinu svjeZem pratiti i cistidobitak je MoZete od 250eura li zamisliti panele dasetakvo fotonaponske dobiven je svakim vanjskom zraku. Tajpredgrijanimjesedno. Kako da- oslobadanje od monopolistickog uzsamo dvaposto kamata. zrakulaziu kucu.oa u svim nomsveizvjesnije da6ei cijena ropstva glasova- Kadse svata oprema moZe odigrati (spreprostorijama postojigotovo struje skociti nebupodoblake, njem u Hrvatskom paneli) saboru? Kad mnik, kolektori, usporedi

hf
f

1 I 1
!

LIJEVOI DOLJE:Prazandelicni spremnik od 40 kubika nije neki problem za veliki kran. Iako se pri postavljanju spremnika okupilo cijelo naselje, za umetanje u otvor tavanskogpoda trebalo ie vrlo malo ruku. Takosu se navrh kudenaili i investitori i projeffianti. Kad se velik i masivankomad postavlja na dobro pripremljeni temelj i u osigurano leZiSte, najvaZnijeje pripaziti da ne

bude nepotrebnih ogrebotina. Kad se napuni vodom, spremnik ce teiiti gotovo 40 tona. Na kraju, investitor i inicijator pothvataJakob Lehneri projeffiant Georg Daschmogli su sjesti na vrh spremnika visokog 9,5metara. Za izradu takvog uredaja ne treba svem irska tehnologija, no vaino je iskustvo u projekti ranju solarnog grijanja.

grijas uobicajenim centralnim njem, tro5kovi ku6e ve6i solarne su za 20.000 eura. Medutim od proradi, kad sustav trenutka I on stalno oroizvodi u5tede... li se, ne samo uStede. Dogodi nedajboZe, nekavecahavarija javnog sustava, elementarna nepogoda ili nevera, kucakoja samusebegrijei opskrbljuje postaje pitanje gotovo strujom i smrti. Zivota U takvim uvjetima ne treba ni punikomodekivati for,noobjekt kojisenesmrzava, kojisviietli i nudinajnuZniju zapostaje vredniji Stitu, od klasicne mramorne viletine nanajskupljoj lokaciji... Takoder, razlikau cijeni od 20,000 eurapostaje smije5na u usporedbi s jednako skupim gradskim terencima i limuzinama koje i se kupujuiz ciste oholosti Zelje zalaZnim identitetom. kad takavauto Od trenutka podne voziti, saonvamdonosi (koji rastu, motroSkove zagorivo i a rast 6ei brZe), skupe servise joSskuplje rezervne dijelove, stalni strah daganeukradu...

mnrsTof{5/08

2l

No,ona osigurava i elemente cirkulacijumaterijal od kojih su perlita, minerala kojise u velikim grijanja napravljeni toplog medija u sustavu zidovi, kaoi na bftv- kolidinama na mnogim nalazi prostorija prozora, te odrZanju tlakau ljenje vrata i ugradenih lokacijama u Njemadkoj. potro5ne tople vode. instalacijskih sustavu sustava. Takva ooekaima vrhunska Ventilator koji omogu6uje Za provjeru stvarnog izuzetnu stanja toplinska svojstva, provjetravanje ku6e ne tro5ini primjenjuje seblower-test vatrootpornost, velikitoplinski Na ulazna na ogrieuu desetinu te energije... vratanalijepi i odlidnu zvudse kapacitet, a nudi -Usteda paZnje i rigorozne nepropusna 2OOO Zbog stalne eura godiSnje sintetidka membra- nuza5titu. 4800 kwh nasasnaZnim GodiSnja uSteda od 2000 Stedljivostiod ukupno ventilatorom koii No,prema vaZecim europskim je zrak. je dojmljiva, (a stidljivo obitelj Lehner uspijeva u ku6u eurazaista ali i godi5nje upuhu Ovisno i prema 6 normama javnojmreZi po sadaSnjimprodati zidova, istinita. dak4000 vrsti StoviSe, odekivanim zahtje- naSem novom Zakonu o gradvima gradnje, i nadinu trendovima cijena, u5tede 6e u kwh. mjeri se nji)toplinska kvaliteta zgrade je pro- vrijeme pa6ese rasti, Prigradnji kuce najviSe budu6nosti samo u kojemu vanjska ljuska odmjerava za se p-otrebama propisima ku6e blema bilos lokalnim moZe nekurazinu pnmarnom sustav brZe otolatiti. odrZati energrjom. Razlikaprema klasidnim kojizahtijevaju krov- zra6,nog orijentaciju tlaka u odredenom Tu je jasnovidljivo koliko se potro5i prodime vremenu. sustavima 6e nestati, a nakon nogsljemena sjever-jug, nagrijanje energije jedne Akoku6a postavljanle kredita imaskrivenih otp.late u5tede 6ebitijoS se spredava i pripremu ouko- storija toplevode, a plohe krovne maksi- tina, lo5e vece... u poloZaj izolirane doprozornike, izracunavaju i gubici sei troSkovi je u pripremi projekta (grijanje Kako izloZenosti sve malne oodnevnompropustena instalacijskim u prijenosu energenata prikljudcima prema prijevoz usmjereno u5tedi energi- suncu... - sveto 6e otkriti iz toplane, loZivog ulja je i ocuvanju pa zidovi, Fantastidni vanjski plin iz bijeg topline, zraka utisnutog cisternama, uk apljeni Ftlaienog je neprimjetni prozori prozradivanja pro- spremnika zidovi u kucu.'Sto i sustav ili iz plinovoda...), je negativnihgubici prema5uju cak Danas nijedovoljno davanjski puhizraZeniji, vi5e svojim udinkom kroz vanjsku ljusku ku6e po kojima (vanjske gubici i zahtjeve masivan idobro bodova. se gradi zidbude debeo, zidove i prozore), je ku6a prinuZnom pasivna potro5a6 toplinski provjetravanju, gubici ku6a, najve6i izoliran, vecje bitnai Uovom sludaju solarna je vodena nepropusnost vanjske ku6ne sagradena grijanja (kotao izvanserijskim u cijelom sustavu bloko- u sustavu icijevi), pumpa na zrak, vjetar. vima cirkulacijska s godi5njomljuske odnosno u kojima is- gubici susveSupljine u pripremi i tro5enju tople potlosnjom granulatom na punjene (neizolirane odnosi vulkanskogvode od 350do 400kWh. To se podjednako cijevi)...

sToPosTo
SR SUTICCIN

altt

spavaonica 10,62 m2

1. 1

a hn

hbdni k

boravak29.83 m'z

soba s malom kuhi nj om 22,73 m2

nagib krova 40'

+ 8,515

lo
t10

lo
ts o

o'l

- '';

+ 2.34 + 2.70

LIJEVO: Vertikalnipresiek kroz kucu u Straubingunaibolie pokazuieza'to su solarnekuce u poCetkudobivale PosPrdni s kucicom... naziv- sDremnik je znacajkaPrave Osnovna solarne kuie da ioi Pokrivenost potrebasolarnom energetskih energijom ppmaiuie. 50 Posto - ato se moze posttctsamo velikim spremnici ma energiie. Sva dosadainia iskustvai saznaniasamo potvrduiu koliko je teiko spremitienergiiuu bilo -kakvom obliku, no Pokazalose da je u velikoj masi iPaRnailakie spremititoplinu Paje iztog daznanjai krenula proizvodnia velikih spremnika. Takoder,potvrdilo se da ie voda mnooo bolii medii od antifriza ierpiinvaia mno!1oviile toPline, -pa je primjena velikihvodenih koiektora i velikih vodenih spremnika samo prirodni nastav ak potvrdenogi skustva'

6 ai 5

@ I

DOLJE: Uz deliine sPremnike ne velikoformatne i iednostav dolarne kolektore, solarne kude se sve te56egradekao masivni objekti s debelim zidovima od opeke.

materiiala. i sklopa. primjenom solara se pojadanom tomedodaju No,svemu iu upotrijebljen lstij6materijal zid uaniski Ilebeli na drvnu kotlovima suvremenim kroz toPline sundeve i dobici takva pregradnim zidovima, Blokove ispunjene Pa prikupljene M ASU. Perlitom prozore te kolidina doPunjena je arhitekt konstrukcija Dasch masivna Georg zidova odabrao vanjskih sprem- Podebljavanje u bilokakvom energije medukatnim proizvedeni armiranobetonskim lokalnojciglasu u jo5 a zasad i novi, boljiizolatori, niku... masu plodama nudiimpresivnu serija. oPravdanjanikaoprobna racionalnog Njemac- nemaju Europa - a pogotovo temPeraturnih je za ujednadavanje zid vanjski njih Od sazidan u masovnojprimjeni. i gradevinskim ka - u normama 42,5cm koli svojim oscilaciia. bilanca debljine Kako bi seenergetska gotovo i nemadozahtjevima sastavom Odluiuje masa mineralnim doneutralnepotpuno barem kuce dovela prostora za PoboljSanje datnog govorl, a malo sloleva lakoseo tome je dodatnih bez ikakvih soopremljena ku6a ni5tice, za5tite. toolinske proradunima zaboravlja, desto u toplinsku i siajnu osigurava m2 s 88 sustavom minhenski lartermijskim Kakoje utvrdio kudeimalu elementi Ta- masivni od U = 0,18W/m'?K. spremnikomza5titu kolektora, Ziegel vodenih zavodza opekarstvo, i duvanja upijanja veliki kapacitet postiZu inade vrijednosti kve se i fotonaPonskim su oko40 kubika, Zentrum SId e.V.,mogu6a pa u konadnoj bilanci topline, koji se zidovima viSeslojnim u pogon vodenih panelima za poboljSanja Primjenom iedino > energetske preteZno smanluju izolacijskih od sastoje Potrebe i uPravljackog ventilatora izvora, pumpi, energetskih ekolo5kih

mmJsr6&5/08

23

sToPosTo
SRSUTICCM
>zgradeido 5 posto. Akoje rijed s vrlo o zgradama potrebama niskim za energentima,dakle onima s odlidnom izolacijom, masivna toplinskom konstrukcija moZe enerukupnu poboljSati getsku za 10 bilancu A to sveimai Sirih do 15posto! posljedica. gradena Daje kuca u manje masivnoj konstrukciji, npr.s jednake panelima montaZnim Uvrijednosti, bispremnik ugradeni 20oosto veci morao imati barem i mnogo izolirani volumen bolje olaSt. priTakvi zidni blokovi odli6no guSuju ispuna buku, a mineralna poboljSava im i vatroza5titna svojstva. Zbogtakvihzidova, a bez je ku6a zahvata, dodatnih cijela Lehnerovih certificirana u klasi vatrozaStite se od dakF90dime jamcikonstrukpoZara u sludaju od90minuta. cijska stabilnost Krov s konopljom graditelja inzistira Kadobitelj nazdravim i ekoloSki oodobnim
e

--

ISTOK

prostor, otvorenl po mogucnostl | $lena bez vtirtrh objekata

svoda uvelikeodreduje Orijentacija kude u odnosuna luk koji Sunceopisuje preko nebeskog i udinak sustavasolarnog grijanja. Kakoje upijanje tamnih koleffiorskih ploca najbolje kad ih Sunfievezrake obasjavaju okomito, pri postavljanju na zgradu treba nastojati da taj kut bude ito bliii optimalnom. No,u obzir treba uzeti i dinjenicu da je zimi Suncevidljivo nisko iznadjuZnog obzora,pa je i vrijeme zagrijavanja krace. lzmedu ljetnog visokog poloiaja sunca i zimskog, kolefiore treba postavitiprema zimskimuvjetima... Jer, tadaje i osundanjebitno krace,a potrebe za toplinom najveCe.Doduie, nedostacise mogu nadoknaditi povecanjem ukupne upojne povriine, no to nije uvijek i ekonomiEno.

iskoristivi volumen 38ms 6

punjenja Solarnispremnik - raspored

potrosna
pla voda 4,7 ms

HZGVL 2

11,7 m3

GORE: Zidniblokovi s perlitom namijenjenisu gradnjijednoslojnog zida debljine 42,5 cm. DESNO: Spremnik (puffef s brojnim prikliuccima za prihvat i ispuitanje voderaznih temperatura. Zagrijavaniempojedinih slojeva u todno odredenom trenutku te ispuStanje vode to6no odredene temperature za unaprijed programiranu namjenu,sustavposti1eoptimalniuiinak.

4,4ms $

24

5/08 mfNJ5TOR

Potroiniaprimarne (prema energije u ku6ama EnEV2007)

250 200 150 100 50

.ol
Kwhlttf godiSnje

zbrajanjem s-v-i-henergetskih potreba koje posredno ili prethodno sudjeluju u oblikovanju sustava. To znaii da se u proraEun ukljuiuje sva energija (npr. elektridna energija za pumpe) kao i energija koja je utroiena u cijelome procesu. Stopostotnapokrivenost solarnom energijom u konceptu solarne ku6e znaii da je stoposto energije iz obnovljivih izvora. Na sve to treba godiSnje dodatiod 300do 400 kilovatsati pomodne energije (fotonaponski paneli) koja olakiava funkcioniranje sustava,no na krajuje potroinja - minimalna.

Potrebe za primarnom energiiom primarne Koliko energije treba nekom sustavu odituje se

Kako proizvodnja ploda i obloga od konoplje ahtijeva vrlo malo primarne energije, a toplinska svojstvapreianih' vlakananude odliEnuzaititu zimi i lieti, taj se prirodni materijal sve Ee56e primjenjuje u graditeljstvu. Zbog neosjetIjivosti na vlagu, otpornost na gljivice i odbojnostza itetoiine i nametnike konopljase iiri..

materijalima, u krovi5tu ne6ete na6ini mineralnu vununi stirooor. Krovje ovdjeizoliran debe(30cm) pre5ane lim plodama konoplje, a tajza5titni slojnudi prolaza koeficijent topline od U = 0,12W1m2K. Konoplja je u mnogim zemljama sve popularniji izolator. U proizvodnji izolacijskih ploda netreba mnogo energije, je obnovljiv, materijal a u jedvaprimjetnim mirisima koje ispuSta ima i sastojaka koji iz kroviSta tjerajunametnike, pa nemaopasnosti za drvenu konstrukciju... posebnu paZnju Natakvoj kudi posvetiti prozorima treba kojisu znacajni otvori u zidui potencijalno slabe todke. Medutim, naovojsolarnoj ku6i ugradeni su trostruko ostakljeni prozori ivrata s profilima oddrva pa vanjza5tidenog aluminijem ku6e skojljuski nude izolaciju od izuzetnih Wm'zK. U=0,85
Zbog svega, u kuhamagdje se pazi na udjel primarne energije, konoplja je gotovo obvezanmateriial.

"c
100 90 80 70 60 50 40 30 20

- vrhspremnika l Temperatura vode u spremniku, zini 2006.t2007.i

Proiektira li se kudaprema Stqpov.o Ii nij oi elrgbi II 11 ci, nuino je pripazitinaizbor n!1teriial a, energ !j u utroienu studeni prosinac sijedanj
veljaGa

oZujak

pokrivanje potreba Za stopostotno energetskih je kombinacija primilenjena solarnog spremnika volumena 38nf i juZnapolovicakrovas 88nf solarnih koleffiora. Time sepremoSduje kritidno zimskorazdoblje s niskimsuncem, oblaEnim nebom i relativno malimosunEanjem. je useljena godine, Ku6a u jesen 2006. a grijanje je proradilosredinom studenog. Kakose u kuci prostor grijadima zagrijava ni skotemperaturnim u zidui podu,s temperaturama izmedu 24i 28"C, velikivodenivolumen spremnika moie pomodu osjetnika i odgovarajudeg softvera bezproblema pokriti cijelozimskorazdoblje. lz solarnih kolektora vrudavodastalnodopunjuje je krajem gubitke. Tako toplinske listopada g0"Cpaje za temperatura u spremniku dosegla osnovno zagrijavanje dostajalo i samoiZarivanje krozdebelizid okospremnika. Sa svehladnijim vremenom rasle su i potrebe zatoplinom, au je bilamnogo donjem dijeluspremnika voda hladnija negolina vrhu. mRJSTOR 5/08

Tijekomprosincai siiednja, po vedromedanu, taj se najhladniji dio spremnika moglo bez problema zagrijatiza 5" ili 7",6imeje svaklput nacloknadena toplina za nekoliko vrlo hladnih dana. Prije BoZidaspremnik je u gornjem dijelu imao 64oC,audonjem52"C. Najni2aje toika dosegnuta sredinom veljaile, kad je u gornjem dijelu temperaurabila 44"C.Nakon toga je iz dana u dan sunceiznova zagrijavalo krov, a temperaturau spremniku naglo rasla... Kako sustavi podnog i zidnog griianja prostoriia trebaiu temperatureod 24 do 28'C, ta niska temperatura od 44"Cmoglase privremeno osjetiti samo pri tuiiranju. Naknadnimprilagodbama to je izbjegnuto. Valjaznati da je u prvoj sezoni trebalodobro prosuiiti novu kudu,Zbukei mortove, na ito je otiSlo dosta energije. U svakom sludaju, i bez prilagodbi koje slijede, prve dvije zime pokazale su kako veliki spremnik s vodenim koleffiorima na krovu moZezaista stopostotno pokriti sve toplinske potrebekude.

i troikoverazgradnje suega je ku6anapnvljena. od cega jer, drue Naprim ni.m.ontain i zid kucekoji s celuloznim gran uIatomkaoizolatorom prolazatoptiima koeficijent neU=0,1 8 wlnfK troii oko 100 kwhlnf. Zid od opeke kojije izvana ploEama izoliranpolistirolhim pri jed nakojU-vrijediosti troii 200 kWUnf, dakle dvostrukovi5e. pgvriini zidova Na vanjskoj od oko 300 nf ta razlikase iskazuie kao 30.000 kwh. A to odgoiara iot'Gini a kgioln se. rna sola gSriev kudamoie dogrijavati tijekomSili6goilina.

25

i,

: -.''
: .li-=:::, ::...=...::. ..: _.=......,,;:1

uredajima za grijanje i hladenje, nacinu distribucije energije... Suvremeni kotlovi na drvnu pruZaju masu dovoljno mogu6> lsplati li se nosti za grijanje u prihvatljivim jo$ deblji izolator? granicama odrZivosti, nosolarno je - ne. zahvatanje Odgovor strudnjaka topline i proizvodgradevinske SastajaliSta fizike, njastruje iz fotopanela nudeu tehnike i energetskog udinka na buducnosti prostor znatajan za pojacanjedodatne solarnoj kuci, dodatno energetske dobitke. izolacije nema realnog opravda- Podzemni nJa. zra6ni kolektor pobolj5anja Medutim, su moNevidljivi kljud uspjeha ovih gudau sustavima je primjena ventilacije,pothvata podzemnih

sroPosro

SRSUIICCM

:5E=-it:::a

Kolektori se postavljaju na ju2nu stranu krova,najboljepod nagibomod 60"do 80"u odnosu na horizontalu.U odnosu na iug, krov mo2ebiti zakrenut najviSe 25' premaprema istoku ili najvi5e 30' premazapadu. Razlikase pojavljuje stoga Stou zimskim mjesecima ujutro ima vi6e magle,pa jaie zakretanjeprema istoku ne bi

z apad

lug imalo smisla.Jednakotako veci otklon premazapaduodgovara ce56imsuncanimrazdoEllima tijekom zimskog popodneva - pa svedo zalaskasunca.

Kako broj s.olarnihkuia kod kojih je pokrivenost ukupnih energetskihpotreba solarnom energijom ve6aod 50 posto stalno raste,arhitekti pronalaze svebolja i dielotvornija rjeienja,a kombinacijama nemakraja.

FTEKSIBITNOST AUTONOMIJE

Pokrivenost ener gets kih potrebasunievom toplinom moie se postiii i dogrijavnjem drvom u kaljevojpe6i ili pasivnim dobicima u velikom staktenikunaju2noj strani kuce.Dakako,najviie se postiie kombiniranjem razliiitih izvora.

1'..
..r : i
ttarr',

, '..

,t:-," 1

1_,

< di

5/08 m**s?&*

zracnih kolektora za Stedliivo kaoSto se postavljaju drenaZne provjetravanje kuca s povraiom cijevi, s vertikalnim odvodinma topline. u najvi5im tockama i s mogucje o sustavu Rijed cijevipro- no5cu ispiranja cijelog sustava. je bolji mjera do20cmkojise polaZu u Stoje cijev dulja, udinak rovove uske u tlu na dubini od i pouzdaniji. najmanje 2 metra. Sustav se primjenjuje i na Kroznjihse u ku6uusisava pasivnim i niskoenergetskim zrak kojiljeti nije topliji od 17do ku6ama. oa o tomuimadosta 18"C, a ziminijehladniji od 15 iskustava, znanja i literature. Sve je posvuda. do16"C. ostalo dostupno Jer velikamasatla na ku6a Solarna u Regensburgu dubinama imauglavnom ujed- pokazuje kako zamisli sedobre nacenu pajednom mogu temperaturu, ostvariti klasicnim matezraku oduzima toplinu, a drugi rijalima, bezsuviSnog tro5enja putdodaje. primarne energije. Ukljudi Iiseu to i sklop proizvodadima zapro- Toje i poticaj tustrujnu izmjenu topline, u kucu da u svojem tradicionalnom topliji ulazi podrucja odnosno hladniji zrak, asorlimanu nova otkriju ovisno o godi5njem dobu. zaprimjenu iskustava. je da osimkuce Ventilatori i ostali uredaji tog Zanimljivo dodafnog sustavane troSe Lehneroyih Njedanasdiljem pa pogoni struje. sve madke i Svicarske nide istodobInogo TOIOna00n. pedesetak nojoS slidnih solarnih Cijevikod tog podzemnog kucas velikim za soremnicima kolektora trebapostaviti slicno i r r v ani o tnnl i no
I ostali broini objekti Georga Dascha,s manje radikalnim zahtjevima, nude itekako visoku pokrivenost energetskih potreba solarnom toplinom, od 50,60 ili 80 posto. Dakako,tu je odnos solarnih kolehtor.a i spremn.ikadrukEiji, a i sami spremniei su malo manji. Ipak ite se kuce mogu grijati bez ovisnostio tosilnimgorivima. Naime,kombiniranjem nis kotemeperaturni h g rij aci h nisu manji ni uiici u kupaonici. tijelai masivnepedi na drva Naime,loienje drvima, drvnim ili pelete,u najhladnijemse otpacimai peletamaekoloiki godiinjem razdoblju lako je sasvimpodobnojer je sa premoSdujudugotrajna i vrlo stajali ita emi sijeCO,potpuno hladna razdoblja. neutralno. lzgaranjemdrva u Kako zagrijana voda iz posebno atmosteruse vradasamo ono gradene zidane peci i topla ito joj je oduzeto tijekom rasta voda iz krovnih kolektora naizi iivota stabala. mjenice dopunjuju spremnik, u Bez obzira na varijacije u go.rnjent volumenuspremnikai povriini 9e (najtoplijem) sloju lako odriava visoka temperakoleffiora,takve sustaveodlikutura, pa u dobro zagrijanoj ku6i je vrto visoki uiinak.

Sunce

SONNENHAUS
INST IT UIE,V

#"
F
o j at

topla voda

o
hladna voda povriinsko grijanje (podno, zidno)

:
6

ffnrusr&&5/08

27