UDRUGA ZA RAZVOJ HRVATSKE www.urh.

hr

'Toplifikacija naselja na obnovljive izvore energije' Sisak, 27.-28.11.2008.

PRIKLJUENJE INDIVIDUALNIH STAMBENIH OBJEKATA NA CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAV

Damir Surko, dipl.ing. HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. POGON SISAK

UVOD
Filozofija koritenja centralnih toplinskih sustava je koncetrirati proizvodnju toplinske energije, a zatim je prenesti i distribuirati potroau preko izoliranih cijevnih sustava vrelovoda ili toplovoda. Ona je stara preko 100 godina i u sebi nosi temeljne termodinamike i ininjerske pretpostavke da se grijanje i priprema potrone tople vode, prije svega u visoko urbaniziranim podrujima uini ekonominijom.

Ove injenice kao i spoznaja da je najekonominija proizvodnja topline u kombiniranim ciklusima i iz obnovljivih izvora u javnosti se mnogo manje spominju. Postojanje razvijenih centraliziranih toplinskih sustava (CTS-a) jest preduvjet za uvoenje jeftinijih izvora. U hrvatskoj javnosti glavni razlog aktuelnosti prie o daljinskom grijanju je visoka cijena loivog ulja, a ne spoznaja kako je toplinsku energiju uvijek jeftinije proizvoditi u veoj koliini i na jednom mjestu. Trenutno se u Republici Hrvatskoj samo loivom ulju cijena formira na trinim principima, svi ostali energenti nemaju realnu cijenu (zemni i ukapljeni naftni plin, CTS).

Naalost, kod nas jo uvijek nema zdrave raunice (financijske logike) glede izgradnje obnovljivih izvora!

Uvijek se sjetim jedne prijateljske rasprave oko moje ideje da u vlastitoj kui grijanje tople vode izvedem pomou solarnog sustava. Na moju elju prijatelj mi je rekao: ta e ti solarno, kada te osnovna oprema bez montae kota vie od odgovarajueg elektrinog bojlera i struje za vie od 20 godina?! Naalost moj prijatelj je u pravu, ali tu se neto hitno mora promjeniti!

Odabir izvora: loivo ulje, plin ili neto novo (npr. obnovljivi izvori)?
U takvim uvjetima odluka da li emo se grijati na ulje, plin, struju ili CTS donosi se samo na temelju jednog kriterija, nerealne cijene istih. To je potpuno pogreno, premda imam razumjevanja za logiku i ep obinog ovjeka. Kako Republika Hrvatska glavninu energenata uvozi, zavaravanje u kreiranju cijena ne ostavlja mogunost pravilnog vrednovanja, a time i postojanja tenje drutva za smjanjenje ovisnosti o uvozu energenata, a da o drugim aspektima poput ekologije, sigurnosti opskrbe, i esto spominjanog odrivog razvoja i ne govorim.

Prijedlozi moguih rijeenja

Liberalizacija trita i slobodno formiranje cijena svih energenata uz kontrolu regulatornih tijela preduvjet su za izradu dobrih i zdravih energetskih strategija na razini drave, ali i lokalne zajednice. Bez navedenog nema govora o realnim uvjetima za izgradnju sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili u mom sluaju irenje i spajanje na centralne toplinske mree. Dravne subvencije i subvencije lokalne samouprave, uz sredstva iz razliitih fondova za sve sustave koji stoje na putu smanjenja ovisnosti o navedenom uvozu energije klju su rijeenja.

Zakonski okviri rada toplinarstva

Tri su temeljne zakonske odrednice koji reguliraju djelatnosti i domene toplinarstva, a to su: Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom Opi uvjeti za opskrbu toplinskom energijom i Odluka o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom

Promjene u zakonu, koncesijski ugovor i prikljuak na toplinsku mreu CTS

Do 2005. godine, toplinarstvo je bila komunalna djelatnost tek donoenjem gore navedenog zakona to se mijenja i ista postaje energetska djelatnost. Koncesijski ugovor sa Gradom u kojem se obavlja djelatnost definira i mnoge druge detalje. Uz nabrojano u fazi izrade je i Metodologija procijene trokova prikljuka na CTS, ona e kada bude doneena detaljno definirati nain izrauna trokova prikljuka.

Problemi
Problemi glede dinamike irenja CTS-a nastaju iz nekoliko razloga:. zbog nepostojanja jasne energetske strategije na dravnoj, ali i na lokalnoj razini zbog preniske cijene toplinske energije. Zato? Razlika izmeu rauna koje toplinarstvo dobiva za kupljenu toplinsku energiju od elektrana i sume rauna za isporuenu toplinsku energiju kupcima prema vaeem tarifnom sustavu, uzevi u obzir toplinske gubitke, nije dovoljna ni za pozitivno poslovanje, a kamoli za odravanje i toliko eljeni razvoj zbog nedovoljnog kapaciteta postojeih izvora, njihove udaljenosti od CTS-a i neusklaenosti sa principima koogeneracije u proizvodnji jeftinije topline

Kod prikljuivanja individualnih stambenih objekata za razliku od zajednikih postoji jedan generalni problem, a to je njegova cijena. Gotovo istovjetni trokovi koji se kod prikljuivanja objekta zajednikog stanovanja dijele se na ukupni broj suvlasnika u sluaju prikljuivanja objekta individualnog stanovanja svode samo na jednog potroaa-vlasnika.

Prijedlog rjeenja
Jedino rjeenje koje vidimo oituje se u interesu lokalne zajednice da subvencijom rijei dio tih trokova. Koji su to interesi? Prije svega podizanje ivotnog standarda, pozitivni ekoloki uinci, tednja energije itd. Takoer, treba uvijek imati na umu i ekonomsku opravdanost izgradnje magistrale i samih prikljuaka jer ovo nije jeftin sustav, za zdravu matematiku opravdanosti izgradnje mora postojati znaajna koncentracija i veliina konzuma.

Struktura prikljuka na CTS

Podzemnu vrelovodnu instalaciju prikljuka na CTS ine dvije predizolirane eline cijevi (odgovarajue dimenzije). Kroz jednu od glavne toplinske stanice dolazi, a kroz drugu se vraa vrela voda za grijanje. Vrela voda u dolaznoj cijevi ima temperaturu 65C 130C, u ovisnosti od vanjske temperature i u njoj vlada tlak oko 6 bara. Izolaciju cijevi ini sloj guste i tvrde poliuretanske pjene, te zatitna vanjska cijev od elastinog polimera. Kroz pjenu su provuena i dva posebna vodia koji slue daljinskom otkrivanju mjesta eventualnog proputanja.

Ove cijevi polau se u rov dubine 1,30 m, ija irina ovisi o dimenzijama cijevi. Cijevi se meusobno povezuju zavarivanjem pod zatitom argona (nuan je atestirani zavariva). Zbog osiguranja kvalitete radiografski se pregledava 10% spojeva ravne trase i svi zavari na fazonskim elemetima. Po zavarivanju i snimanju slijedi tlana proba hladnom vodom. Slijedi povezivanje vodia za provjeru proputanja i postavljanje posebnih izolirajuih spojnica, kako bi i mjesta spajanja imala izolaciju razine ravnih dijelova cijevovoda.

Cijevi postavljene na poliuretanske gradice zagriju se vrelom vodom zbog predistezanja i potom zatrpaju pijeskom odgovarajue finoe, postavlja se upozoravajua traka i zatim se zatrpaju zemljom. Cijevi se meusobno povezuju zavarivanjem pod zatitom argona (nuan je atestirani zavariva). esto puta se zaboravljaju trokovi ponovnog ureenja trase, bilo da se radi o hortikulturi ili asfaltu, a da ne govorimo o flasterima i sl. Po zavarivanju i snimanju slijedi tlana proba hladnom vodom. Na trasi je mogue naii i na druge instalacije, pa je potrebno preprojektiranje, izmjetanje ili rekonstrukcija istih. Dogaaju se i oteenja drugih instalacija i dodatnih trokova zbog nepostojanja katastra podzemnih instalacija. Kod toga posebna pria je arheoloki nadzor i trokovi istraivanja. Cijevi koje dolaze u objekt spajaju se na kompaktnu toplinsku stanicu s jedne strane, te instalacijom centralnog grijanja zgrade sa druge strane. Time prestaje usporedba sa drugim koncesionarima jer mi dajemo potpunu uslugu.

Toplinska stanica ima nekoliko funkcija: preko zasebnih ploastih izmjenjivaa uinkovito prenosi toplinu sa vrele vode u mrei na toplovodnu kunu instalaciju centralnog grijanja i na potronu toplu vodu PTV. uz ugraen sat i automatiku samostalno regulira grijanje prema unutarnjoj odnosno vanjskoj temperaturi. PTV grije na istu temperaturu neovisno od koliine iste. putem ugraenog mjerila utvruje predanu toplinsku energiju. uz ekspanzijsku posudu, posjeduje sve zakonom propisane siguronosne elemente uz sve to, ona je kompaktnih dimenzija (50*50 cm, debljine svega 25 cm), i estetski doraena (za nju se moe kupiti i dizajnerska oplata).

Rekapitulacija strukture prikljuka na CTS

Strukturu prikljuka na CTS ine slijedei elementi: Projekt prikljuka Cijevni i izolacijski materijal Toplinska stanica Graevinski radovi Strojarski radovi Elektro radovi Izolaterski radovi Radovi na montai toplinske stanice Struni nadzor Izvedbeni projekt Sve nabrojane elemente u cijelosti plaa kupac!

Procjena cijene prikljuka

Tonu cijenu prikljuka individualnog stambenog objekta na CTS nije mogue dobiti bez projekta. Dio projekta je i trokovnik koji osim graevinskih i strojarskih obuhvaa i sve elemente cijevne instalacije (cijevi, koljena, rave, ventile itd.). Uz to definira i model toplinske stanice za pripadajui objekt. Koristei trokovnik kao podlogu sustav javne nabave omoguuje dobivanje odgovora na pitanje o cijeni prikljuka. Na temelju iskustva koje smo dobili prikljuujui objekte na CTS u zadnje tri godine doli smo do spoznaja uz pomo kojih moemo sa manje-vie tonosti procijeniti cijenu prikljuka.

Priblina procjena cijene prikljuka

Ukupnu udaljenost u metrima od vrelovodne magistrale do mjesta gdje se planira postaviti toplinska stanica mnoimo sa prosjenih 2.000 kn i njoj dodamo cijenu toplinske stanice od oko 20.000 kn (za prosjeno velik individualni stambeni objekt).

Zakljuak
Vjerojatno e proi dosta vremena dok se u Republici Hrvatskoj uvjeti poslovanja toplinskih distributera priblie liberalnim, tj. trinim (esto ih i ne bez razloga zovu Evropskim). Tada e se privatizirane distributerske tvrtke trino boriti za svakog potroaa kod kojeg e postojati ekonomska opravdanost izgradnje prikljuka Ali e cijena toplinske energije biti e sve via i via, nee sigurno biti ni traga socijale u toj prii. Morati e se u zgradarstvu (i novom i starom) znaajno podii elementi energetske uinkovitosti Na kraju e se kad-tad morati u dravi, ali i u lokalnoj samoupravi nai snaga i metoda kako sufinacirati ovakve i sline projekte. Kao to se moe zakljuiti iz svega navedenog, prikljuak individualnih stambenih objekata na centralni toplinski sustav ima svoju budunost, barem u visoko-urbaniziranim gradskim zonama Stvaranje toplinskih mrea omoguiti e efikasnije, kroz okrupnjavanje proizvodnih objekata i koritenje obnovljivih izvora, ekoloki i trokovno prihvatljivije grijanje, a u budunosti i hlaenje

HVALA NA POZORNOSTI !