uro Drai

Siemens
Zagreb, Hrvatska

HR0000034

TOPLINSKI AKUMULATOR U TE-TO LJUBLJANA

Saetak
Rije je o konkretnoj aplikaciji koja je napravljena 1997. godine u TE-TO Ljubljana.
Toplinski akumulator ini toplinski izolirana posuda dimenzija 25 metara promjera i 50
metara visine u kojoj se nalazi topla i hladna mrena voda (voda iz sustava grijanja
grada). Vanije funkcije toplinskog akumulatora su:
manja ovisnost o proizvodnji elektrine i toplinske energije,
pokrivanje vrne potranje toplinske energije,
ujednaen rad postrojenja za proizvodnju toplinske energije (kotlova),
olakano upravljanje postrojenjem za proizvodnju toplinske energije,
poveana raspoloivost sustava proizvodnje.
U lanku su opisani:
naini rada toplinskog akumulatora,
spajanja akumulatora na postojee toplinske postaje,
mogue reime rada cjelokupnog postrojenja za proizvodnju toplinske energije,
opis automatizacijskog sustava za voenje navedenim postrojenjem,
ekonomski aspekti projekta.

HEAT ACCUMULATOR IN TE-TO LJUBLJANA

Abstract
It is a question of a particular application carried out in TE-TO Ljubljana in 1997. A heat
accumulator represents a heat-insulated container, size of 25 meters in dia. and 50
meters in height, containing warm and cold mains water (the water from town's district
heating system). Major heat accumulator functions are:
smaller dependability of electrical and heat energy production,
cover peak consumption of heat energy,
make operations of heat energy generation plants (boilers) uniform,
facilitate the heat energy generation plant control,
increase the generation system availability.
The

article describes:
modes of heat accumulator operation,
its connection to the existing heat stations,
possible modes of operations of the whole heat energy generation plant, its automatic
control system,
economic aspect of project.

271

UVOD
TE-TO Ljubljana ima u svojem proizvodnom programu proizvodnju elektrine energije,
toplinske energije za toplifikaciju mjesta Ljubljane i industrijsku paru za procesna
postrojenja u blioj okolici. Ideja toplinskog akumulatora proizila je iz razmiljanja kako
postii veu pogonsku fleksibilnost i raspoloivost proizvodnje toplinske i elektrine
energije i kako postii kvalitetniju proizvodnju. Glavne prednosti prigradnje toplinskog
akumulatora postojeem postrojenju su:
olakana struktura proizvodnje toplinske i elektrine energije - s toplinskim
akumutorom mogue je proizvodnju toplinske i elektrine energije prilagoditi
potrebama oba konzuma.
dinamino prilagoivanje i koritenje razlika izmeu proizvedene i prodajne cijene
kotanja energenta.
poveana mogunost proizvodnje elektrine energije koju je u periodu maksimalne
potronje mogue plasirati u elektroenergetski sustav.
poveana raspoloivost turboagregata, pogotovo ako je sustav termoelektrane
primamo vezan za proizvodnju toplinske energije.
rad cjelokupnog postrojenja s boljim energetskim iskoritenjem to je i najvanija
prednost toplinskog akumulatora (energetska korisnost kod postrojenja s
promjenjivim teretom je znaajno manja nego kod postrojenja s konstantno
nominalnim teretom).
vea stabilnost i raspoloivost djelovanja toplinskog sustava koja znai kvalitetniju
energiju prema konanom potroau.
ekoloki povoljniju proizvodnju u trenucima najveeg optereenja mree.
Namjena tehnoloke prigradnje toplinskog akumulatora je iskoritenje brojnih prednosti
koje u tehnolokom, ekolokom i ekonomskom smislu daje toplinski akumulator. On po
svojoj tehnolokoj funkciji omoguava filtriranje dinamikih karakteristika kako elektrine
tako i toplinske mree.
1. EKONOMSKI ASPEKTI PROJEKTA
Kada se govori o ekonomskim aspektima toplinskog akumulatora bitno je spomenuti da je
cijena MWh toplinske energije uvelike povoljnija u odnosu na cijenu MWh iz klasinih
vrelovodnih kotlova koji imaju slinu primjenu.
Jedna od glavnih prednosti toplinskog akumulatora, a to je neovisnost elektrinog i
toplinskog konzuma, se s ekonomskog aspekta ne vraa adekvatno zato jer trenutno u
Elektrodistribuciji Slovenije nije na snazi tarifni sustav za proizvoae energije kao to
postoji za potroae elektrine energije.
Konkretni podaci koji govore o ekonomskoj opravdanosti vezani su za konkretne podatke
poslovanja u 1998 godini:
a.) Smanjenje trokova kod proizvodnje toplinske energije
var. 1: Poveana proizvodnja kombinirane topline od 1.022.488 MWh (1997. godina) na
1.113.174 MWh (1998. godina)
272

Razlika proizvodnje (1998.-1997.):

Razlika cijene MWh (VKL-KOMB):
Ekonomski efekt:

90.690 MWh
0,95 DM/MWh
86.155,00 DM

var. 2: Poveana proizvodnja kombinirane topline iznad maksimalne proizvodne TP1 +

TP2 (prag 300 MW)
Razlika proizvodnje:
37.954 MWh
Razlika cijene MWh (VKL-KOMB):
0,95 DM/MWh
Ekonomski efekt:
36.056,00 DM
b.) Smanjenje trokova kod proizvodnje elektrine energije u 1998. godini zbog vee
protutlane proizvodnje elektrine i toplinske energije:
Proizvodnja el. energije EEB
Specifina potreba za el. energijom EEB:
Cijena el. energije EEB:

374.000 MWh
11.960 kJ/kWh
0,0095 DM/kWh

Specifina potreba za el. energijom 1998:

Ekonomski efekt:

11.541 kJ/kWh
1.244.773,00 DM

Nakon jedne i pol godine rada toplinskog alumulatora teko je dati konane ocjene, ali
dosadanji podaci pokazuju opravdanost investicije.
2.

KRA TAK OPIS POSTOJEEG PROIZVODNOG PROCESA

TE-TO Ljubljana ima sljedee glavne karakteristike:

BLOK I:
Kotao: Ganz, lignit, 180 t/h, 100 bar, 525 C, turbina: Jugoturbina, 32 MWe, 95 bar, 520
C, kondenzacijska s oduzimanjima
- BLOK II:
Kotao: Ganz, lignit, 180 t/h, 100 bar, 525 C, turbina: Jugoturbina, 29 MWe, 95 bar, 520
C, protutlana
BLOK III:
Kotao: Babcock, ugljen, 270 t/h, 100 bar, 530 C, turbina: Jugoturbina, 50 MWe, 95 bar,
520 C, kondenzacijska s oduzimanjima
Toplinska postaja 1:
Izvor energije su turbinska oduzimanja turbine 1 i 2. TP1 ima dva energetska izvora:
a.) 9 bar, 285 C za vrne zagrijae snage 2x29MWt
b.) 2,5 bar, 135 C za osnovne zagrijae snage 2x29MWt.
Hidraulini sustav na sekundanoj strani (toplinska mrea):
a.) nominalni tlani reim: 10/1,5 bar
b.) nominalni temperaturni reim 130/70 C
c.) nominalni protok vode 2800 m3/h.
Toplinska postaja 2:
Izvor energije su turbinska oduzimanja turbine 3. TP1 ima dva energetska izvora:
a.) 9 bar, 285 C za vrne grijae snage 2x17MWt
b.) 1,5 bar, 105 C za osnovne grijae snage 2x41 MWt
273

Hidraulini sustav na sekundanoj strani (toplinska mrea):

a.) nominalni tlani reim: 10/1,5 bar
b.) nominalni temperaturni reim 92/70 C
c.) nominalni protok vode 4000 m3/h.
Niskotlana kotlovnica NTK:
Vreiovodni kotlovi: mazut, 2x58MWt
Hidraulini sustav na sekundarnoj strani (toplinska mrea):
a.) nominalni tlani reim: 10/1,5 bar
b.) nominalni temperaturni reim 139/0 C
c.) nominalni protok vode 2000 m3/h.
Ukupni proizvodni kapaciteti proizvodnje TE-TO Ljubljane su:
Elektrina snaga: 111 MWe
Toplinska snaga: 148 MWt
Tehnoloka para: 140 t/h.
3.

TEHNIKI OPIS TOPLINSKOG AKUMULA TORA

Osnovni parametri o kojima se vodilo rauna kod odabira toplinskog akumulatora su

sljedei:
ukljuivanje akumulatora u postojei sustav toplinskih postaja
jednostavnije regulacije i voenje sustava
ekonomska isplativost.
Na temelju tih je parametara odabran akumulator visine 54 metara i promjera 24 metra.
Visina (54 metra) odabrana je na temelju statikoga tlaka mree. Izabranom visinom
omogueno je drati mreu pod tlakom bez dodatne kontrolne opreme. Promjer (24
metra) je izabran na temelju zahtjeva za to veim volumenom. Velik volumen znai vee
mogunosti akumulacije, veu fleksibilnost i veu pogonsku raspoloivost. Maksimalna
brzina punjenja/pranjenja akumulatora je 3000 t/h.
4.

OSNOVNA NAELA DJELOVANJA TOPLINSKOG AKUMULATORA

Djelovanje toplinskog akumulatora temelji se na razlici temperature akumulirane tople

vode za toplifikaciju grada i temperature povratne mrene vode koja je velik dio svoje
topline predala sustavu toplifikacije grada. Topla voda u toplinskom akumulatoru pliva na
hladnoj mrenoj vodi. Debljina sloja mijeanja mora biti to manja tako da je potrebna
toplinska energija uvijek spremna. Na ulazu i izlazu vode u akumulator koriste se
posebne sapnice kojim se postie laminarno gibanje vode prilikom punjenja ili pranjenja,
ime postiemo neugodno mijeanje toplog i hladnog sloja vode. Osnovno naelo na
kojem se temelji funkcija akumulatora je injenica da je topla voda laka od povratne
hladne vode. Termika vodljivost vode je vrlo mala tako da se samo malen dio topline
prenese s toplog na hladni sloj. Navedeni akumulator ima ogranienje maksimalne
temperature od 100 C, dok je pogonska temperatura 98 C.
Toplinski akumulator djeluje kao izravna posuda izmeu proizvodnih jedinica i
potroaima topline. Dva su osnovna reima rada toplinskog akumulatora: punjenje i
274

pranjenje. Pranjenje ili punjenje je odreeno maksimalnom brzinom od 3000 t/h. Svako
poveavanje brzine punjenja/pranjenja poveava hidrauline otpore u cijelom sustavu.
Najtanji sloj izmeu tople i hladne vode se formira kad su temperature vode punjenja i
pranjenja stalne. Ako i doe do mijeanja, to ne znai toplinske gubitke ve slabiju
kvalitetu topline na nioj energetskoj razini. U praksi granini sloj bude debljine 30-40 cm.
S obzirom da se pri radu postrojenja tijekom duljeg vremenskog perioda od nekoliko
tjedana granini sloj ipak povea, vano je da se akumulator prazni do dna, odnosno puni
do gornje prikljune cijevi. Ukoliko se akumulator puni toplom vodom temperature 120 C
i brzinom od 3000 t/h, nastaje 180000 m3/h pare koja bi prouzroila otvaranje sigurnosnih
ventila na vrhu akumulatora. Akumulator ima i ulogu ekspanzijske posude. To proizlazi iz
sljedeih injenica:
da se specifina gustoa vode mijenja s temperaturom
masa vode u sustavu daljinskog grijanja neovisna je o temperaturi
akumulator dri tlak u sustavu na razini statikog tlaka (analogija s U cijevi, jedna
strana cijevi sustav je daljinskog grijanja, a druga strana U cijevi je akumulator)
tlak na dnu akumulatora ovisi samo o masi vode u akumulatoru i neovisan je o
trenutnom
pogonskom stanju akumulatora (punjenje/pranjenje).
Antikorozijska zatita akumulatora potrebna je da bi se sprijeio ulaz zraka u gornji dio
akumulatora. Da bi se to postiglo na povrini akumulatora formira se parni sloj s malim
nadtlakom. Nadtlak varira od 0 do 1500 Pa (normalno 500 Pa), a regulira se elektrinim
vruevodnim grijaem. Zatita akumulatora sadri tri sigurnosna ventila DN 800 koji se
otvore im se tlak u akumulatoru povea iznad 1400 Pa. Postoji i vakuumski ventil koji se
otvara u podruju -500 Pa. Vanije toke kontrole na akumulatoru su: tlak parnog sloja
treba biti izmeu 0-500 Pa, masa vode u akumulatoru treba biti u granicama normale i
razina vode treba biti izmeu minimalne i maksimalne.
U prilogu se nalazi slika koja pokazuje proizvodnju elektrine, toplinske energije na pragu
TE-TO Ljubljane i promjene akumulacije za mjesec oujak 1999. Iz trenda je vidljivo da
su, usprkos promjenama toplinskog konzuma, oite promjene proizvodnje elektrine
energije koje su diktirane elektrinim konzumom. Iz dijagrama akumulacije vidi se da je
period akumulacije jednak periodu promjena elektrinog konzuma, tj. razliku izmeu
proizvedene topline i toplinskog konzuma pokrio je toplinski akumulator.
5.

VEZA AKUMULA TORA NA POSTOJEI SUSTAV TOPLINSKIH POSTAJA

Najbolja tehnoloka veza akumulatora topline je na taj nain da se hladna cijev

akumulatora prui ispred osnovnih grijaa TP1 i TP2, a topla cijev iza zagrijaa osnovnih
grijaa TP1 i TP2. Od postojeih mrenih crpki prvog (osnovnog) stupnja toplinskih
postaja trai se da povratni tlak sustava od 1,5 bara poveaju na 5 bara, tj. na
hidrostatski tlak akumulatora.
Od novih agregata istiu se dvije recirkulacijske crpke koje recirkuliraju vodu kroz
osnovne grijae. One moraju biti dimenzionirane malo iznad nominalnog kapaciteta zbog
poveanja topline u osnovnim grijaima. Poveanjem kapaciteta osnovnih grijaa poveat
e se proizvodnja elektrine energije turboagregata zbog veeg protoka pare kroz
niskotlani dio turbine. Izlazna topla strana osnovnih grijaa je izravno vezana na vrh
275

Slike - prilozi:

Osnovni podatki:
- visina: 54 m
- prema: 24 m
- volumen: 24000 m1
- pretok: 3500 ra3/h
100 MW
- akumulacija: 1000 MWh

Principijelna shema toplinskih postaja i toplinskog akumulatora TE-TO Ljubljana

278

IJW

" I

ljM0i.JJ3l.JANA ;
Katastarski smjetaj graevine u odnosu na ostala postrojenja

279

5flO (IM)

ri OKIS:

-11000 [m)

Dimenzijska skica toplinskog akumulatora

280

Siemens

TERMINALI

MNAU

Siemens
iakt PC

Siemens
inkPC

Slew

mi

Automatizacijski sustav voenja postrojenja

281

300,00

ure
Trend elektrine, toplinske energije i akumulacije u oujku 1999.

282