Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Hercegovačko-neretvanski kanton
J.U. „Srednja škola“ Konjic
Elektrotehnička škola

Maturski rad iz praktične nastave

ELEKTRIČNI ŠTEDNJAK

Mentor: Učenik:
Hamdija Džajić, prof. Faris Tucaković

Konjic, februar 2022.

 SADRŽAJ
UVOD.........................................................................................................................................................2
1. OSNOVNI ELEMENTI I KONSTRUKCIJA ŠTEDNJAKA........................................................3
1.1. Mehanički dijelovi.....................................................................................................................3
1.2. Plinski dijelovi............................................................................................................................3
1.3. Električni dijelovi.......................................................................................................................3
1.3.1. Grijaće ploče.......................................................................................................................4
1.3.2. Višepoložajne (grebenaste) sklopke..................................................................................6
1.3.3. Grijač pećnice.....................................................................................................................7
1.3.4. Termostat pećnice..............................................................................................................8
1.3.5. Ostali električni elementi...................................................................................................9
2. Priključak štednjaka.......................................................................................................................10
3. Korištenje električnog štednjaka....................................................................................................11
4. Kvarovi na električnom štednjaku.................................................................................................12
4.1. Neispravnost grijaće ploče......................................................................................................12
4.2. Neispravnost višepoložajne (grebenaste) sklopke..................................................................13
4.3. Neispravnost termostata pećnice............................................................................................13
4.4. Neispravnost grijača pećnice...................................................................................................14
4.5. Ostali električni kvarovi..........................................................................................................14
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................................15
LITERATURA........................................................................................................................................16

1
UVOD

Štednjak, bez obzira je li električni , plinski ili na čvrsta goriva, najrasprostranjeniji je

kućanski aparat i ima ga skoro svako domaćinstvo s obzirom na to da se štednjaci na čvrsta
goriva sve više zamjenjuju suvremenijima, onima na struju ili plin, ili se ponekad, uz
zagrijavanje prostorije, koriste kao drugi štednjak u kućanstvu,
U periodu naglog prirasta gradskog stanovništva i napuštanja seoskih kućanstava ubrzano je
rastao i broj električnih štednjaka. Općim porastom životnog standarda i razvojem domaće
industrije kućanskih aparata , sve se više nabavljaju i plinski štedniaci, koji su znatno
ekonomičniji, a prema nekim karakteristikama i praktični] od električnih. Statističkim je
praćenjem utvrđeno da se u našim kućanstvima udio električnih štednjaka, nakon njihova naglog
rasta, sve više smanjuje, a udio plinskih i kombiniranih štednjaka znatno je povećan. No bez
obzira na to, poznavanje pravilnog korištenja, održavanja i popravljanja električnih štednjaka
ostaje jednako važna kako za majstore tako i za korisnike istih.
U ovom je radu obrađena četiri poglavlja vezanih za električni štednjak gdje se posvetila
posebna pažnja na električne dijelove, njihovo održavanje kvarove i sam popravak. Također,
opisani su osnovni elementi koji čine štednjak i naravno kako se sa sigurnošću može koristiti u
svakodnevnom životu.

2
 1. OSNOVNI ELEMENTI I KONSTRUKCIJA ŠTEDNJAKA

U ovom ćemo poglavlju opisati osnovne sastavne elemente električnog i plinskog, odnosno
kombinovanog štednjaka.
Svi sastavni dijelovi tog aparata mogu se grupisati u tri osnovne skupine, i to:
 mehanički sastavni dijelovi,
 električni sastavni dijelovi,
 plinski sastavni dijelovi.

U sklopu navedenih skupina opisat ćemo najvažnije elemente čije je poznavanje nužno za
ispravno korištenje tog aparata. U tom smislu su posebno zanimljivi električni i plinski dijelov,
jer se upravno njihovim djelovanjem ostvaruju funkcije štednjaka.

1.1. Mehanički dijelovi

U mehaničku grupu sastavnih dijelova

mogu se ubrojiti sljedeći elementi: poklopac
(1), radna ploha (2), komandna ploča (3),
pećnica (6), vrata pećnice (9), komora za
odlaganje (7) i kućište štednjaka (8).

1.2. Plinski dijelovi

Plinska instalacija štednjaka je relativno

jednostavna. Njeni osnovni elementi su:
plamenik (12), plinski upaljač (4) i plinski
ventil koji se obično nalazi na zadnjoj strani
štednjaka. Slika 1. Osnovni elementi štednjaka
1.3. Električni dijelovi

Električne sastavne dijelove štednjaka

čine ovi elementi: grijaće ploče (11),
višepoložajne sklopke (3), grijači pećnice
(4), termostat pećnice (3), te ostali
upravljačko-signalni elementi (programator,
električni sat, dodatna utičnica, signalne sijalice i slično. S obzirom da ćemo obratiti
Posebnu pažnju na električne instalacije Slika 1. Osnovni elementi električnog štednjaka
štednjaka, pobliže ćemo objasniti svaki
električni dio.

3
 1.3.1. Grijaće ploče

Grijaće ploče su najvažniji sastavni elementi električnog štednjaka pa ćemo ih stoga detaljno
opisati. Već se duže proizvode isključivo zatvorene ploče, a u novije vrijeme izrađuju se i ploče
sa vidljivim grijaćim spiralama unutra i to obično na ugradbenim vrstama štednjaka. Grijaće su
ploče zatvorene konstrukcije, a izrađene su od sljedećih elemenata:
 grijaće spirale,
 grijaćeg tijela od lijevanog željeza,
 izolacijske mase u unutrašnjosti ploče,
 prelivnog prstena i
 priključnog elementa.

Svi su navedeni elementi osim prelivnog prstena nerastavljivi. Za električne štednjake i

kuhala proizvode se ploče sljedećih snaga: 450, 500, 600, 800, 1 000, 1 200, 1 500, 1 800 i 2 000
W, a za neke izvedbe i većih nazivnih snaga.
Sve se grijaće ploče prema funkcionalnim karakteristikama mogu podijelili u tri
karakteristične izvedbe, i to:

 standardne (obične) grijaće ploče

Obična grijaća ploča karakteristična je po tome što se regulacija snage (učinka ploče) obavlja
isključivo višepoložajnom sklopnkom. U novije električne štednjake ugrađuju se jedna ili dvije
takve ploće, a ostale su dvije automatske ili brzogrijaće. Ove ploče su se prije proizvodile za
trostupnu regulaciju, a danas se sve češće upotrebljavaju ploče na kojima se odgovarajućim
sklopkama može koristiti šest različitih stepena snage što je velika prednost pri kuhanju.
Spomenute izvedbe međusobno se razlikuju po broju grijaćih spirala koje su u njih ugrađene.
Tako da imamo ploče sa dvije grijuće spirale i tri priključna izvoda (slika 2. - a i b), te sa tri
grijaće spirale i četiri priključna izvoda(slika 2. - c).

Slika 2. Električna shema karakterističnih izvedbi obične grijaće ploče

4
  brzo grijaće (ekspresne) ploče
Bržu pripremu jela omogućuju ploče veće nazivne snage koje se nazivaju ekspresne grijaće
ploče. Ne razlikuje se od obične ploče, ali omogućuje skraćenje vremena ključanja vode za 30%.
S obzirom na veliku priključnu snagu u ploču je ugrađen omeđivač temperature (protektor). Ovaj
element isključuje dio snage nakon prekoračenja određene temperature kako bi se obezbijedila
duža upotreba ploče. Po pravilu proizvode se u dvije nazivne veličine (145mm i 180mm), te
dvije nazivne snage (1500W i 2000W).

Slika 3. Električna shema brzogrijaće ploče

 automatske grijaće ploče

Ova izvedba grijaće ploče omogućuje automatizovani proces kuhanja jer se unaprijed
odešena snaga stalno održava na istom nivou. Snaga grijaće ploče reguliše se termostatom čije se
temperaturno osjetilo nalazi u sredini ploče. Ovim načinom postiže se minimalna potrošnja
energije i vremena uz jednak energetski učinak. Snaga automatskih grijaćih ploča se podešava
dugmetom termostata na kojem je standardizirana skala od 0 do 12.

Slika 4. Električna shema automatske grijaće ploče

5
 Grijaće se ploče na električnu instalaciju štednjaka priključuju na tri osnovna načina:
 vijčanom vezom,
 tzv. AMP-priključkom (taston-stopice) .
 fleksibilnim priključkom (pletenicama).

1.3.2. Višepoložajne (grebenaste) sklopke

Grebenaste sklopke u električnom štednjaku imaju zadaću regulirati snagu električnih
grijaćih ploča i grijača pećnice. Iako su na prvi pogled slične, sklopke za grijaće ploče i grijaće
pećnice funkcionalno se razlikuju. Snaga grijaćih ploča (i grijača pećnice) može se namještati u
nekoliko karakterističnih koraka, ovisno o konstrukciji grijača i izvedbi sklopke. U praksi se
susreću tri osnovne izvedbe sklopki za regulaciju snage grijaćih ploča, i to:
 sklopka sa četiri položaja (tri uklopna i jedan isklopni) , oznaka: 3+0 ,
 sklopka sa pet položaja (četiri uklopna i jedan isklopni), oznaka: 4+0,
 sklopka sa sedam položaja (šest uklopnih i jedan isklopni), oznaka: 6+0.
Pri svakom uklopnom položaju realizuje se odgovarajći način spajanja grijaćih spirala
(pojedinačno, paralelno i serijski).

6
 Slika 5. Prikaz karakterističnih stanja kontakta petopoložajne sklopke

Postoje dvije osnovne izvedbe višepoložajnih sklopki za uključivanje i isključivanje

grjača pećnice. Sklopke se razlikuju zbog konstrukcijske izvedbe termostata pećnice.

Slika 6. Prikaz karakterističnih kontakta jedne izvedbe sklopke pećnice

Jedan pomični kontakt na višepoložajnim sklopkama služi za uključivanje signalne žaruljice,
te je stoga taj kontakt na svim karakterističnim stanjima osim na neutralnom u zatvorenom
položaju.

1.3.3. Grijač pećnice

Ovisno o konstrukciji štednjaka, ti grijači mogu biti izrađeni u tri osnovne izvedbe:
 u obliku fleksibilne spirale (žljebni) ,
 kao cijevni.
 u obliku plosnate letve (štapni, tračni ).

7
 Fleksibilni grijači s keramičkim izolacijskim perlama ugrađivali su se u starije tipove
štednjaka. Zamjena u slučaju kvara je vrlo složena i dugotrajna, jer su grijači smješteni u
odgovarajući žljebove na obodu pećnice. Snaga tih griijača iznosi 400 – 500W.

U novije izvedbe štednjaka ugrađuju se cijevni grijači koji se jednostavno montiraju na gornji
i donji dio pećnice. Spirala grijača je smještena u izolacijsku masu, a sve je postavljeno u
zaštitnu metalnu cijev. Snaga tih grijača može biti od 400 do 1200W ovisno o izvedbi.

Slika 7. cijevni grijač - lijevo, fleksibilni grijač - desno

1.3.4. Termostat pećnice

Sve pećnice električnih štednjaka opremljene su termostatima kojima se automatski regulira

(održava) željena temperatura u granicama od 50 do 300 °C. Postoje dvije osnovne izvedbe
termostata pećnice:
 bimetalna
 kapilarna
U prvom je slučaju termostat pričvršćen na stražnju stranicu pećnice na koju se naslanja
bimetalni element i lako direktno mjeri temperaturu. Položaj kontakta za željenu temperaturu
regulira se odgovarajućim dugmetom više položajne sklopke čije se kretanje prenosi posebnim
lancem i prijenosnim zupčanicima. Štednjaci starije generacije su imali ovu verziju termostata.
Kapilarni termostati imaju temperaturno osjetilo na vrhu kapilare. Smješteno je uz oplošje
pećnice, a sam je mehanizam smješten na tijelu više položajne sklopke za uključivanje pećnice.
Ovi termostati se ugrađuju u novije izvedbe električnih štednjaka.

8
 Slika 8. kapilarni termostat - lijevo, bimetalni termostat – desno

1.3.5. Ostali električni elementi

Osim opisasnih osnovnih električnih elemenata štednjaka postoji niz upravljačko-signalnih
sastavnih elemenata. Njihov zadatak je da omoguće što bolje korištenje osnovnih elemenata. U
tu se grupu mogu ubrojiti ovi dijelovi i sklopovi:

 Programator
To je složeni elektromehanički uređaj kojim se automatizira proces pripreme hrane.
Programator ima mehanizam za automatsko uključivanje električnih grijaćih ploča i pećnice.

 Dodatna utičnica

9
 Služi za priključak manjih kućanskih aparata koji se obično upotrebljavaju u kuhinji.
Ugrađuju se utičnice za struju do 10A i do 16A. Za sigurnost, ovisno o izvedbi, u tijelo utičnice
može biti ugrađen jedan ili dva osigurača.

 Signalne žaruljice
Pokazuju rad nekog električnog elementa. Na električnom štednjaku su ugrađene sijalice za
svaku grijaću ploču posebno, kao i za grijač pećnice. Izvor svjetla za signalne žaruljice jeste
tinjalica uz koju se nalazi otpornik. Trajnost joj je velika i kreće se od 5000 do 10000 sati.

 Sijalica za osvjetljenje pećnice

Smještena u unutrašnjosti pećnice zaštićena staklenim poklopcem. Standardne sijalice koje se

ugrađuju imaju osobine: navoj E14, 15W, 220V.

10
 2. Priključak štednjaka

Priključak štednjaka na električnu mrežu, se zbog relativno jednostavnog procesa, često

izvodi u vlastitoj režiji uz pridržavanje osnovnih mjera zaštite. Pri tome se nerijetko javljaju
odstupanja od propisanih uslova što može biti potencijalna opasnost pri radu tog elementa.

Već pri projektovanju električne instalacije obavezno je predvidjeti poseban strujni krug za
napajanje štednjaka. Ako u domaćinstvu postoji trofazna električna instalacija, poželjno je
koristiti ovu mogućnost priključka.

Slika 9. Trofazni priključak – lijevo, jednofazni priključak – desno

Za strujni krug na koji želimo priključiti štednjak, važni su sljedeći podaci:

 namjena (jesu li na tom strujnom krugu još neki veći potrošači)
 vrsta vodiča i njihov presjek
 karakter pripadajućeg osigurača
 mogućnost upotrebe umetaka većih nazivnih struja.

11
 Kada su poznati podaci o nazivnoj snazi električnih elemenata štednjaka, potrebno je
izračunati najveću struju napajanja tog aparata. Budući da je riječ o omskom opterećenju,
koristimo se poznatom formulom:

I=P/U , gdje je:

I - struja [A],
P - najveća moguća snaga električnog štednjaka [W].
U - napon električne mreže [220 V ± 10%]

Nakon analize mogućnosti priključka na konkretnu električnu instalaciju, donosi se odluka o

načinu priključka. Oznake priključnica ovise o izvedbi štednjaka i navedene su u pripadajućim
uputama za rukovanje. Kada se odabere način priključka, potrebno je nabaviti odgovarajući
priključni vod (kabel). Ako se ne može nabaviti kompletni priključni vod, potrebno je pribaviti
sljedeći materijal:
a) za trofazni priključak s nul-vodičem:
 vod GG/L 5x1,5 mm", odgovarajuće duljine i
 trofazni utikač;
b) za jednofazni priključak:
 vod GG/L 3x2,5 mm", odgovarajuće duljine j
 tripolni utikač (šuko- utikač).

Žuto-zeleni vodič predviđen je za uzemljenje i spaja se na za to predviđeni kontakt na

utikaču. Pri postavljanju priključnog voda treba paziti da se on uvede u unutrašnjost štednjaka
kroz posebno predviđenu uvodnicu od izolacijskog materijala, koja ga štiti od mehaničkog
oštećenja. Štednjak se ponekad priključuje preko posebne priključne kutije, kao stalno trošilo
(bez utikača i utičnice).
Taj način priključka nije pogodan pri eventualnim popravcima štednjaka i trebao bi se
primijeniti samo kada se štednjak priključuje na poseban strujni krug. Treba naglasiti da se u
slučaju jednofaznog priključka neće moći koristiti svi elementi štednjaka istovremeno.

3. Korištenje električnog štednjaka

Električni štednjak zahtijeva pažljivo rukovanje zbog stalno prisutne opasnosti u slučaju
kvara od električnog udara. U daljem tekstu ćemo navesti preporuke koje se odnose na sigurnu i
ekonomičnu upotrebu štednjaka.

- Istovremeno smiju raditi samo grijaći elementi koji neće izazvati preopterećenje strujnog

12
kruga. To znači da na štednjaku priključenom jednofazno neće moći raditi svi električni elementi
istovremeno ili bar ne maksimalnom snagom.
- Električni štednjak se ne smije koristiti ako nema propisno uzemljenje jer postoji stalna
opasnost od električnog udara.
- Ako se pri upotrebi primjeti da štednjak na dodir >trese<, potrebno ga je odmah isključiti
i otkloniti kvar.
- U komori ispod pećnice ne smiju se ostavljati lako zapaljiva sredstva posebno ako se
ostava
zagrijava posebnim grijačem.

Štednjak je jedan od najvećih potrošača u domaćinstvu. Statističkim praćenjem utvrđeno je

da električni štednjak za jednu godinu potroši oko 1200kWh električne energije. Tako da uz
malo više pažnje i poznavanja ekonomičnog načina korištenja štednjaka uz iste efekte se moće
ostvariti i ušteda električne energije što nije zanemarivo.

13
 4. Kvarovi na električnom štednjaku

Štednjak je općenito gledano jedan od najpouzdanijih kućanskih aparata sa stajališta vijeka

trajanja i vjerovatnosti nastanka kvarova. Nije rijetkost da se taj aparat koristi 10 i više godina
bez eventualnog kvara. Ovi kvarovi se odnose na grijaće ploče, sklopke, termostat i grijače
pećnice, te u slučaju mješovitog štednjaka (plinski i električni) na plamenik.

Za uklanjanje kvarova na električnom dijelu štednjaka potrebno je elementarno poznavanje

osnova elektrotehnike i mjera zaštite od električnog udara.

4.1. Neispravnost grijaće ploče

Neispravnost grijaće ploče jedan je od najčešćih kvarova na električnom dijelu štednjaka jer
su ti elementi najviše opterećeni u toku korištenja. U slučaju da grijaća ploča ne radi ili radi samo
na nekim položajima sklopke, obično je neispravna ploča, ili u rjeđem slučaju, pripadajuća
sklopka.

Provjera se može obaviti na nekoliko načina, i to:

 metoda mjerenja otpora između priključnih izvoda utvrđuje se koja je spirala u
prekidu.
U slučaju ploče sa tri priključna izvoda treba izmjeriti tri vrijednosti otpora, odnosno, otpor jedne
spirale, otpor druge spirale i otpor obje spirale kada su spojene u seriju. Omski otpor obe spirale
jednak je zbiru njihovih pojedinačnih vrijednosti otpora. Ako se utvrdi otvoreni strujni krug
grijaća ploča je neispravna i treba je zamijeniti novom.

Slika 10. Postupak ispitivanja grijača ploče metodom mjerenja otpora

 metoda mjerenja struje u pojedinom položaju sklopke se rijetko kad koristi jer je

14
nepraktična. Struje izmjerene za svaki položaj sklopke uspoređuju se sa izračunatim
vrijednostima. Ako se u nekom položaju ne registruje nikakva struja znači da je strujni krug
prekinut.

 metoda mjerenja napona na priključnim izvodima ploče se najčešće koristi pri sumnji
na neispravnost sklopke i priključnih vodiča. Na svakom uklopnom položaju sklopke između dva
priključna izvoda (instrument se spaja paralelno) grijaće ploče mora se registrovati napon od
220V.

Osim ispravnosti grijaćih spirala, potrebno je provjeriti probia li grijaća ploča na masu, zbog
čega se javlja dodirni napon na kućištu štednjaka. Ispitivanje se provodi ommetrom na
maksimalnom mjernom opsegu gdje se jedan kabal spoji na priključni izvod grijaće ploče, a
drugi na njeno metalno kućište.

Pri nabavci nove grijaće ploče potrebno je poznavati nazivnu snagu [W], nazivni prečnik
[mm], broj priključnih izvoda (3 ili 4) i izvedbu priključnica (vijčana veza, ili stopice).

4.2. Neispravnost višepoložajne (grebenaste) sklopke

Neispravnost grebenaste sklopke uzrokuje smetnje u radu grijaće ploče il grijača pećnice. U
najtežem slučaju, kvar može izazvati kratki spoj.

Uzrok neispravnosti sklopke su najčešće uništeni kontakti te se isti utvrđuju i bez ispitivanja
instrumentima jer su okom vidljivi. Ako se utvrdi da je sklopka neispravna, ponekad je moguće
popraviti čisćenjem kontaktnih mjesta, ali najčešće je potrebno nabaviti novu.

Pri nabavci treba paziti na osnovne karakteristike sklopke, kao npr. broj uklopnih položaja,
izvedba kontakta za signačnu žaruljicu, konstrukcijska izvedba i slično.

Zamjena grebenaste sklopke je vrlo jednostavna. Sklopka se demontira s upravljačke ploče

otpuštanjem vijaka koji se najčešće nalaze s prednje strane, a nakon skidanja ručice za regulaciju.

4.3. Neispravnost termostata pećnice

Na termostatu pećnice moguća su dva oblika kvara:

 sklopka termostata se ne zatvara nakon aktiviranja, odnosno pećnica ne grije,
 termostat na određenoj temperaturi ne uključuje i ne isključuje grijače.

Obično je riječ o prvom kvaru koji se identificira kao pregorijeli termostat. Utvrđivanje kvara
je jednostavno. Sa izvoda se odspoje vodiči, termostat se aktivira i provjeri se je li sklopka u
zatvorenom položaju. Dovoljno je imati ispitivač napona. Ako se utvrdi da sklopka termostata
nije u zatvorenom položaju, znači da je termostat neispravan i treba ga zamijeniti novim.

15
 Pri nabavci treba obratiti pažnju na konstrukcijsku izvedbu termostata (bimetalni ili
kapilarni). Zamjena je relativno jednstavna i treba se pridržavati načina pričvršćenja originalnog
termostata. Nakon postavljanja, potrebno je ispitati novi termostat na sve funkcije koje obavlja.

4.4. Neispravnost grijača pećnice

Neispravnost grijača pećnice manifestuje se ovisno o broju grijaćih segmenata. Neispravnost

određenog segmenta izaziva slabije zagrijavanje na mjestu gdje se on nalazi, tako da se provjera
ispravnosti grijača provodi kad se uoči slabije zagrijavanje pećnice. Uzrok ovome, pored kvara u
grijačima, može biti kvar i u grebenastoj sklopki, termostatu ili vodičima. Kako bi otklonili
potencijalne sumnje,, potrebno je, uz pomoć instrumenta, provjeriti postoji li na izvodima grijača
napon od 220V.

U slučaju da na priključnicama grijača ima napona, a grijač ne grije, znači da je neispravan i

da ga treba zamijeniti novim. Takav se grijač dodatno provjerava mjerenjem otpora između
njegovih izvoda (isti proces kao kod ispitivanja grijaćih ploča metodom mjerenja otpora).

Ugradnja novog grijača može biti vrlo jednostavna ako je riječ o cijevnom ili štapnom
grijaču. Međutim, ako su u pitanju spiralni grijači koji se nalaze u starijim verzijama štednjaka,
proces zamjene je složen i dugotrajan. Spiralni grijači su smješteni po vanjskom plaštu pećnice,
pa je potrebno demontirati pećnicu iz kućišta i odstraniti temperaturnu izolaciju kako bi se moglo
pristupiti zamjeni istih.

4.5. Ostali električni kvarovi

Osim opisanih , mogući su i drugi, iako vrlo rijetko. Evo nekih karakterističnih:
 nijedan električni element štednjaka ne radi. Uzrok treba potražiti na razvodnoj ploči
sa osiguračima. Osigurač, pogotovo u slučaju jednofaznog priključka, pregori zbog
preopterećenja strujnog kruga. Popravak se svodi na zamjenu umetka osigurača (tip D).
 ne rade jedan ili više električnih elemenata istovremeno. Ovaj kvar se događa na
višefaznom priključku štednjaka gdje zbog pregaranja osigurača jedne faze ne rade oni
elementi koji se nalaze na toj fazi. Postupak utvrđivanja uzorka i popravke je identičan
prethodno opisanom.
 štednjak pri dodiru „trese“. U slučaju električnog proboja na masu i loše izvedenog
uzemljenja, zaštitni sistem neće prekinuti strujni krug što je vrlo opasno za život
korisnika štednjaka. Pri uočavanju ovog kvara, štednjak je potrebno odmah isključiti i
pronaći uzrok kvara sistemom eliminacije (provjerava se jedan po jedan električni
element dok se ne utvrdi neispravni).

16
ZAKLJUČAK

Iz svega zapisanog iznad ožemo zaključiti kako je električni štednjak najrasprostranjeniji

kućanski aparat u domaćinstvima, pogotovo ako je u pitanju priprema hrane. S obzirom na ovu
činjenicu, i spoznaju da postoji konstantna opasnost od električnog udara, ili napona dodira,
poznavanje osnovnih dijelova, principa rada, ali i poznavanje potencijalnih kvarova štednjaka je
veoma bitan faktor kod rukovanja električnim štednjakom.
Iz tog razloga, u ovom radu se korisnik može kvalitetno informisati o svim električnim
elementima štednjaka, njihovim eventualnim dijelovima kao i principu rada istih. Potencijalni
kvarovi su objašnjeni u odvojenom poglavlju kako bi se obratila posebna pažnja na iste.
Za svaki kvar je objašnjen sama mogućnost nastanka, te princip otklanjanja kvara koji se
može ilustrovati popravkom tog elementa poznavajući osnovno znanje iz elektrotehnike. U
slučaju da je taj način otklanjanja kvara nemoguć, pristupa se zamjeni neispravnog električnog
dijela.
Također, s obzirom na dugotrajnost električnih štednjaka, u ovom radu je rečeno
najvažnije o korištenju, održavanju i ekonoičnom pristupu kako bi se omogućila ušteda
električne energije što je u današnje vrijeme veoma bitno.

17
LITERATURA

Parać, Branko (1989): KUĆANSKI APARATI, Kako rade i kako se koriste, Zagreb, Prigorje-
Progres
Mišković, Milo (2003): ELEKTRIČNE INSTALACIJE ZA 4.RAZRED SREDNJE ŠKOLE,
Sarajevo, Sarajevo Publishing
WIKIPEDIA, 8.2.2022. , https://hr.wikipedia.org/wiki/Stednjak
„DETALJNA UPUTSTVA ZA UPOTREBU ELEKTRIČNOG UGRADBENOG ŠPORETA“
GORENJE, 2018

Priručnik, BEKO, ELEKTRIČNI ŠTEDNJACI, Zagreb, 2001.

Skupina autora, CANDY ŠTEDNJACI, Zagreb, 2009.

18
Datum predaje maturskog rada: ___________________ M.P.

Mišljenje profesora-mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: ____________ ( )

Datum odbrane maturskog rada: ______________

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

1. Predsjednik: ____________________ ______________________________

2. Ispitivač: ____________________ ______________________________

3. Stalni član: ____________________ ______________________________

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1. _____________________________________________________________________

2. _____________________________________________________________________

3. _____________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloženja rada: ________________ ( )

Ocjena rada: ________________ ( ) M.P

19