Dokument

Termički električni aparati
Praktični rad
Tema: Termički električni aparati
Mentor: Učenik:
Dževad Habibović Alena Žero
1
Vogošća, Maj 2021.
SREDNJOŠKOLSKI CENTAR VOGOŠĆA
2
1. UVOD
Električni kućanski aparati i naprave služe za obavljanje kućanskih poslova u kućama i na

drugim mjestima. Danas se takvi aparati upotrebljavaju za hlađenje, konzerviranje i
spremanje hrane i pića, za pripremanje i kuhanje jela, za zagrijavanje vode za razne namjene,
za pranje veša i posuđa, za grijanje, ventilaciju i hlađenje prostorija, za čišćenje prostorija,
održavanje lične higijene, uređivanje vrta i za vršenje različnih popravaka i obrtničkih radova
u kući.
Za pogon nekih kućanskih aparata mogu se upotrijebiti čvrsta, tečna i plinovita goriva kao
pogonska sredstva, ali je u mnogim slučajevima pogon električnom energijom prikladniji i
udobniji, mada nije uvijek i najekonomičniji. S obzirom na to da ekonomičnost kod kućanskih
aparata i naprava ima često tek sekundarnu ulogu, električni kućanski aparati i naprave brzo
osvajaju tržište i nalaze sve masovniju primjenu u svijetu.
Električna se energija počela primjenjivati za osvjetljenje već 1880, a prvi su se kućanski

aparati (rešoi i pegle) počeli upotrebljavati krajem prošlog vijeka. Znatno kasnije pojavili su
se šporeti, usisivači prašine, frižideri, grijači vode i male sobne grijalice. Tek u najnovije
vrijeme došlo je do šire primjene aparata i naprava za pranje veša i posuđa, manjih aparata
kao što su električne mašinice, brijači, depilatori, miješalice. Električni aparati koji se koriste
u domaćinstvu dijele se na: elektrotermičke, elektromehaničke, kombinovane aparate, te
rashladne aparate.
S obzirom na sve veću primjenu električnih aparata u domaćinstvima, tema ovog rada jestu
termički električni uređaji, njihovo izlaganje u trgovinama, te njihova nabavka.
3
2. TERMIČKI ELEKTRIČNI APARATI
Termički električni aparati su aparai koji (priključeni na gradsku elektro - mrežu). Pretvaraju
električnu struju napona od 220 V u toplotnu energiju .Transformacija električne u toplotnu
energiju dešava se zahvaljujući otporniku koji je sastavni dio svakog termičkog električnog
aparata. Imaju niz prednosti u odnosu na ostale izvore toplotne energije, a to su:
∞ Lako se uključuju i isključuju iz pogona,

∞ kod njih nema sagorijevanja,
∞ automatski se regulišu putem termostata, te
∞ za veoma kratko vrijeme oslobađaju veliku količinu toplote i postižu visoku
temperaturu do 3000°C.
Međutim, oni imaju i svoje nedostatke a to su: isušuju vazduh i troše velike količine
električne energije. Termički električni aparati su veoma raznovrsni ali se ipak (u skladu
namjenom i karakteristikama mogu razvrstati u 3 grupe:
 Prvu grupu čine: električni šporeti, pegle, rešoi, električni uređaji za pranje veša i
suđa itd.,
 Drugu grupu čine uređaji za zagrijavanje vazduha, a to su:
o radijacijske (isijavajuće) grijalice kod kojih ulogu otpornika (tj_grijača),
obavljaju šipka i spiralno namotana žica (izrađeni od materijala koji pruža
otpor prolasku struje). šŠtapasti grijač je snage do 500 W.
o konekcijske peći su ustvari radijacijske grijalice snabdjevene jačim grijačima
(od 1000 do 2000W). Peć ima dva otvora: donji (kroz koji ulazi vazduh i prelazi
preko užarenih grijača), i gornji (kroz koji izlazi zagrijani vazduh) i zagrijava
prostoriju.
o kaloriferi tj. ventilatorske grijalice su konvekcijske peći snadbjevene
ventilatorom koji upuhava topli vazduh u prostoriju (a koji se aktivira uz
pomoć termostata podešenog na željenu temperaturu).
o akumulacijske peći koje su snadbjevene vrlo jakim grijačima, termostatom i
magnezitnim opekama koje imaju ulogu akumulatora tj. pohranjivača toplote.
4
Najčešće se uključuju i pune tokom noći — kad je električna struja jeftinija, a

aktiviraju danju pri čemu se zagrijane magnezitne opeke hlade i preko
ventilatora zagrijavaju prostoriju.
o klima uređaji su električni uređaji koji u prostorijama stvaraju uslove suprotne
od vanjskih.
 Treću grupu čine uređaji za zagrijavanje vode, a to su:
o obične i ekspres električni lonci koji su snadbjeveni jakim grijačima i
zagrijavaju manje količine vode (za kafu, čaj),
o grijač ronilo je spiralno uvijen stapasti grijač izrađen od materijala koji pruža
otpor prolasku struje. On se uroni u posudu koju treba zagrijati i uhlavnom se
radi o manjim količinama vode.
o bojleri,
o protočni bojleri.
2.1. PRVA GRUPA TERMIČKIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA
2.1.1. ELEKTRIČNI REŠO
Električni rešo je kuhinjski aparat koji ima priključak za napajanje električnom energijom i
jednu ili više ploča za grijanje, odnosno ringli. Ukoliko rešo ima dvije ili više ringli onda
obavezno ima i prekidače (preklopnike) dok rešo sa jednom ringlom može biti sa prekidačem
ili bez njega.
5
Slika 1. Električni rešo sa jednom ringlom sa prekidačem
Rešo bez prekidača (preklopnika) nema mogućnost regulacije jačine grijanja već
uključivanjem utikača u električnu mrežu počinje kuhanje, a kada se utikač isključi
iz utičnice prestaje kuhanje.
Slika 2. Električni rešo sa jednom ringlom bez prekidača
Rešo sa prekidačima (preklopnicima) se uključuje pomoću prekidača, a preklopnikom se

može birati visina temperature odnosno brzina kuhanja. Brzine kuhanja su obično obično 1, 2
i 3.
6
Slika 3. Električni rešo sa dvije ringle
2.1.2. ELEKTRIČNI ŠPORET
Električni šporet je šporet sa integrisanim električnim uređajem za grijanje, kuhanje i

pečenje. Električni šporeti postali su popularni kao zamjena za šporete na čvrsta goriva (drva
ili ugalj), za koje je potrebno više rada i održavanja. Neki moderni šporeti isporučuju se
zajedno sa ugrađenim aspiratorima. Grijanjem električnog šporeta može se upravljati
pomoću rotacionog prekidača sa ograničenim brojem pozicija od kojih svaki uključuje
drugačiju kombinaciju otpora i prema tome različitu snagu grijanja. Postoje i električni
šporeti koji imaju "beskonačni prekidač" koji se naziva i simmerstat, ali i oni koji imaju
termostat.
Prvi eksperimentalni električni šporeti pojavili su se s prvim primjenama električne struje. 20.
septembra 1859. godine, Džordž B. Simpson, nagrađen je američkim patentom 25532 za
površinu sa „elektro-grijačem“ koju grije namotaj žice od platine koji se napaja iz baterija. Po
njegovim riječima, korisno je za „zagrijavanje prostorija, grijanje vode, kuhanje namirnica...".
7
Slika 4. Thomas Ahearnov električni šporet
Kanadski pronalazač Thomas Ahearn dobio je patentni broj 39916, 1892. godine za
"Električni šporet“. Ahearn i Voren Soper bili su vlasnici kompanije Chaudiere Electric Light
and Power Company. Električni šporet je izložen na Svjetskoj izložbi u Čikagu 1893. godine,
gde je prikazan elektrifikovan model kuhinje. Za razliku od plinskog šporeta, električni šporet
je polako prihvatan, dijelom zbog nepoznate tehnologije kao i zbog potrebe da se gradovi
elektrificiraju. Do 1930-ih tehnologija je sazrela i električni šporet je polako počeo da
zamijenjuje plinski, posebno u domaćinstvima.
1897. godine Vilijam Hadevej je dobio američki patent broj 574537 za „električni šporet sa
automatskim upravljanjem“. David Curle Smith je 29. novembra 1905. godine dobio
australijski patent broj 4699/05 za svoj „električni šporet“, takođe poznat kao „Kalgurli
šporet“.
8
Slika 5. David Curle Smithov električni šporet
Rane električni šporeti bili su nezadovoljavajući zbog troškova električne energije (u

poređenju sa drvetom, ugljem ili gradskim gasom), ograničene snage koju isporučuje
kompanija za isporuku električne energije, loše regulacije temperature i kratkog vijeka
zagrijavanih elemenata. Izum nikl-hrom legure za otporne žice poboljšao je troškove i
izdržljivost zagrijavanih elemenata. U Sjedinjenim Američkim Državama, iako su tri
kompanije uvele električne šporete 1908. godine, oni su se i dalje smatrali novošću. Do 1930-
ih smanjeni troškovi električne energije i modernizovani stil električnih šporeta uveliko su
povećali njihovu prihvaćenost.
Tradicionalno, ovi proizvodi su kombinovani električni aparat namijenjeni kuhanju, koji

kombinuju:
∞ površinu za kuhanje s ringlama,
9
∞ rernu, te
∞ donju ladicu za spremanje posuđa i limova za pečenje.
Princip rada je standardan za većinu električnih uređaja: struja koja prolazi kroz grijaći
element zagrijava je do unaprijed određene temperature. Za praktično upravljanje na
prednjoj strani prednje ploče nalaze se regulatori - mogu biti mehanički ili elektronički,
ovisno o klasi proizvoda. U pravilu se nalaze na istom panelu dva pokazatelja: jedan, koji
obavještava o uključivanju uređaja u mrežu, a drugi obavještava o uključivanju pećnice. Na
nekim pločama nalazi se samo prvi indikator. Pomoću regulatora korisnici mogu podesiti
način kuhanja na bilo kojoj ploči za kuhanje ili u pećnici. Slika 6 prikazuje raspored
standardnog električnog šporeta, gdje je:
1. regulator snage;
2. priključna kutija;
3. ploča;
4. potporna ploča;
5. senzor temperature pećnice;
6. petlja;
7. čep;
8. držač pećnice;
9. Teng pećnica;
10. unutrašnji obloženi panel;
11. zasun vrata;
12. utičnica zasuna;
13. izolacijska brtva;
14. Teng za roštiljanje;
15. krug prstena;
16. kabal za napajanje;
17. terminal za uzemljenje;
18. dugme za podešavanje.
10
Slika 6. Standardni električni šporet
Od pojave električnih šporeta pa do danas razlikujemo tri tehnologije električnih šporeta:
∞ električni šporet sa željeznom pločom,
∞ električni šporet sa stakleno – keramičkom pločom, te
∞ električni šporet sa indukcijskom pločom.
Prva tehnologija koristila je otporničke grijane namotaje koji su grijjali željezne ploče, na koje
su postavljani lonci. Zatim je razvijena u spiralnu šuplju čeličnu cijev koja je kroz sredinu
imala grijajni element. Cijev je namotana u spiralu ispod lonca. Za razliku od ranijih željeznih
11
ploča, čelična spirala je zagrijavana do crvene toplote odajući više toplote loncu nego što je
mogla željezna ploča.
Slika 7. Električni šporet sa željeznom pločom
Sedamdesetih godina prošlog vijeka počele su se pojavljivati stakleno-keramičke ploče za

kuhanje. Staklo-keramika ima veoma nisku toplotnu provodljivost, koeficijent toplotnog
širenja je praktično nula, ali omogućava da infracrveno zračenje prolazi vrlo dobro. Kao
grijući elementi koriste se električni grijući kalemovi ili infracrvene halogene lampe. Zbog
fizičkih karakteristika, šporet se brže grije, ostaje manje naknadnog grijanja i samo se ploča
zagrijava dok okolna površina ostaje hladna. Takođe, ove kuhinjske ploče imaju glatku
površinu i na taj način se lakše čiste, ali su znatno skuplje.
Treća tehnologija - prvo razvijena za profesionalne kuhinje, ali danas takođe ulazi i na tržište
za domaćinstva - je kuhanje indukcijom. Ovaj proces je grijao samo feromagnetnu posudu
direktno pomoću elektromagnetne indukcije. Nedavni napredak je omogućio da isto
12
funkcioniše i kod posuđa od obojenih metala, ali ne tako efikasno kao kod željeznih.
Indukcijski šporeti takođe imaju glatku stakleno-keramičku površinu.
Slika 8. Stakleno - keramička ploča
2.1.3. MIKROVALNA PEĆNICA
Mikrovalna pećnica je električna pećnica koja grije i kuha hranu tako da je izlaže

elektromagnetnom zračenju u mikrovalnom rasponu frekfencija. Mikrovalne pećnice su
oblik nejonizirajućeg elektromagnetnog zračenja s frekvencijom u takozvanom mikrovalnom
području (300 MHz do 300 GHz). Mikrovalne pećnice koriste frekvencije u jednom od ISM
(industrijskih, znanstvenih, medicinskih) opsega , koji se inače koriste za komunikaciju
između uređaja kojima nije potrebna dozvola za rad, pa ne ometaju druge vitalne radio
usluge. Potrošačke pećnice rade oko nominalnih 2,45 gigaherca (GHz) - valne dužine 12,2
centimetra (4,80 inča) u opsegu ISM od 2,4 GHz do 2,5 GHz - dok velike
industrijske/komercijalne peći često koriste 915 megaherca (MHz) - 32,8 centimetara (12,9
inča).
13
Slika 9. Mikrovalna peć
Voda, masnoća i druge tvari u hrani upijaju energiju iz mikrovalnih pećnica u procesu koji se
naziva dielektrično zagrijavanje. Mnoge molekule (poput vode) su električni dipoli, što znači
da na jednom kraju imaju djelomični pozitivni naboj, a na drugom djelomični negativni naboj,
pa se okreću dok se pokušavaju uskladiti s izmjeničnim električnim poljem mikrovalnih
pećnica. Rotirajuće molekule pogađaju druge molekule i pokreću ih, raspršujući tako
energiju.
Ova energija, raspršena kao molekularne rotacije, vibracije i/ili translacije u čvrstim i tečnim
tijelima, povisuje temperaturu hrane, u procesu sličnom prijenosu toplote dodirom s vrućim
tijelom.
Mikrovalne pećnice uobičajeni su kuhinjski uređaji i popularni su za podgrijavanje prethodno

kuhane hrane. Brzo zagrijavaju hranu koja lako može izgorjeti ili postati grudasta ako se kuha
u uobičajenim tavama, poput vrućeg maslaca, masti, čokolade ili kaše . Mikrovalne pećnice
obično ne karameliziraju hranu, jer rijetko postižu temperaturu potrebnu za
stvaranje Maillardovih reakcija. Iznimke se javljaju u slučajevima kada se pećnica koristi za
zagrijavanje ulja za prženje i drugih masnih predmeta (poput slanine), koji postižu daleko više
temperature od temperature prokuhane vode. Mikrovalna pećnica sastoji se od:
14
 visokonaponski izvor energije, obično jednostavan transformator ili

elektronički pretvarač snage, koji energiju prenosi na magnetron,
 visokonaponski kondenzator spojen na magnetron, transformator i preko diode na
šasiju,
 magnetron koji pretvara visokonaponsku električnu energiju u mikrovalnu,
 upravljački krug magnetrona,
 kratki valovod (za spajanje mikrovalne snage s magnetrona u komoru za kuhanje),
 gramofon, te
 upravljačku ploču.
2.1.4. MAŠINA ZA PRANJE SUDOVA
Mašina za pranje sudova je mehanički uređaj za pranje posuđa i pribora za jelo. Mašine za
pranje sudova mogu se naći u restoranima i u privatnim kućama. Za razliku od ručnog pranja
posuđa, koje se oslanja uglavnom na fizičkom ribanju da se ukloni prljavština, mašina za
pranje sudova mehanički čisti prskanjem tople vode, obično između 55 i 75 °C (130 i 170 ° F)
po sudovima, a na nižim temperaturama prska toplu vodu na osjetljivim predmetima. Pumpa
cirkuliše sa mješavinom vode i deterdženta. Voda se upumpava u jednu ili više rotirajućih
sprej crijeva, pa tom mješavinom za čišćenje prska sudove. Kada se završi pranje, voda
isparava i suši se, još tople vode se upumpava i tada kreće ispiranje. Nakon što završi ciklus
ispiranja i voda se prazni, grijač na dnu mašine grije vazduh da bi se sudovi osušili. Ponekad
se ispiranje koristi da ne se ne bi stvarale fleke na sudovima.
2.1.5. MAŠINA ZA PRANJE VEŠA
Mašina za pranje veša ili, kraće, veš mašina predstavlja poluautomatsku

kombinovanu mašinu namijenjenu za pranje prljavog veša. Naziv veš mašina upotrebljava se
za mašine koje upotrebljavaju vodu za pranje umjesto hemijskog čišćenja, gdje se koriste
i hemikalije. Prvu veš mašinu je konstruisao njemački naučnik Jakob Kristijan Šefern 1767.
godine. Mehaničke veš mašine datiraju od 19. vijeka i njihovi osnovni principi zadržali su se
uglavnom do danas, bez bitnih promjena. Prvi korak je staviti materijal za čišćenje u vodu
koja sadrži sredstvo za pranje. Materijal i voda se zatim miješaju kružnim pokretima. Nakon
15
toga voda se ispumpa i tkanine se centrifugiraju, te se na taj način djelimično isuše. Zatim se
dodaje čista voda kojom se odstranjuje sredstvo za pranje i na kraju se materijal ponovo
centrifugira, mada se neki materijali vade i bez centrifuge, jer ih ona može oštetiti.
Slika 10. Veš mašina
Osnovni dijelovi veš mašine su bubanj, kazan, programator, grijač, pogonski elektromotor,
termostat, pumpa za vodu, filter i dozirna posuda. Bubanj može biti okrenut horizontalno, sa
otvorom za ubacivanje veša na prednjoj strani, i vertikalan, sa otvorom za ubacivanje veša na
gornjoj strani. On je izgrađen od izbušenog lima i naizmenično se okreće u jednom, pa u
drugom smjeru. Pokretni bubanj je ograničen spoljnjim većim bubnjem, koji spriječava
16
izlazak vode iz veš mašine. Prosječna brzina bubnja je 30-45 obrtaja u minuti, sa promjenom
smjera na 4-5 obrtaja. Programator je programski satni mehanizam, koji automatskim
uključivanjem i isključivanjem pojedinih sklopova upravlja radom cijele veš mašine. Grijač
zagrijava vodu na programiranu temperaturu koju mjeri termostat, dok elektromotor, pod
kontrolom programatora, pokreće bubanj mašine. Pumpa za vodu u sklopu sa filterom nalazi
se u donjem djelu mašine. Ona nakon pranja izbacuje prljavu vodu iz veš mašine, dok filter
spriječava da kroz mehanizam veš mašine prođu predmeti kao što su igle, kamenčići i
dugmad.
2.1.6. PEGLA
Pegla ima bogatu prošlost. Po svemu sudeći, Kinezi su prvi otkrili da je toplota najbolji način
da se izgužvana tkanina ispravi, pa samim tim i uljepša. U Gradskom muzeju Hongkonga
nalazi se jedan predmet od bronze namenjen peglanju iz vremena dinastije Han (260. g. prije
nove ere do 220. g. poslije Hrista) koji se punio zapaljenim drvenim ugljem i služio za
peglanje.
17
Slika 11. Pegla na žar
U Evropi su se tkanine, mnogo godina kasnije, peglale na hladno, peglama od teškog

kamena, mermera ili teškog, masivnog drveta. Pretpostavlja se da prva evropska pegla
potiče iz sjeverne Italije, gdje je u srednjem vijeku cvjetala proizvodnja tekstila. Ova evropska
regija imala je tada dobre veze sa Dalekim istokom. Peglanje na hladno razvilo se zatim u
Skandinaviji i Velikoj Britaniji i takve rane pegle mogu se danas vidjeti u njihovim muzejima.
Ipak, vremenom, ljudi su uvidjeli da se najbolje pegla kada se pritisak ujedini sa toplotom i
dopuni sa nešto vlažnosti. U tom pravcu je i krenulo usavršavanje ovog predmeta. Zaključili
su takođe da će najbolje biti ako predmet za peglanje ima slobodnu unutrašnju zapreminu u
koju će se staviti ono što će peglu zagrijati. Za razliku od kineskih pegli, evropska pegla je
dobila poklopac sa drškom, koja omogućava da se pegla otvara i zatvara, i da se, kada je
zatvorena, njome lakše rukuje. Pegle na žar punjene su vrelim, usijanim žarom, zatim
18
zatvarane. Donji dio zatvorenog prostora imao je perforacije radi strujanja vazduha, koji je
održavao žar u usijanom stanju, da se ne ugasi.
Nedostatak ovakvih pegli ogledao se u tome što je osoba koja pegla prilikom rada bila
izložena udisanju dima. Zbog toga su postajali maleni „dimnjaci”, koji su dim iz pegle
usmjeravali na suprotnu stranu od lica osobe koja pegla.
Bilo je i drugih oblika pegli koje nisu bile zagrijavane uz pomoć drvenog uglja. U njihovu
unutrašnjost sipala se zagrijana forma koja je odgovarala formi unutrašnjeg prostora pegle.
Ovaj grijač bio je oblikovan tako da se zagrijan lako mogao vaditi i umetati.
Razvoj metalske industrije u Engleskoj, Francuskoj i Nemačkoj uslovio je izgradnju velikih

topionica, a jedan od proizvoda koji su polako ušli u masovnu proizvodnju bila je i pegla.
Industrija je išla naruku ne samo usavršavanju tehnike proizvodnje već i oplemenjivanju
oblika pegli. To je također i vrijeme razvoja velikog broja perionica po evropskim
prijestonicama. Bilo je poznato, na primjer, da se u Parizu veš najljepše pegla. Naravno,
Evropa inspiriše Ameriku, pa ova, pored masovne izrade, ulaže u maštovite ideje za tehničko
i estetsko usavršavanje ovog predmeta koji osvaja domaćinstva širom svijeta. Amerikanci
eksperimentišu sa peglama na alkohol, čvrsta goriva i konačno, oko 1890. godine, na struju.
Ukrašavanje, koje je bilo samo sebi cilj, zamjenjuje funkcionalna estetika.
Moderna električna pegla spada u grupu klasičnih elektrotermičkih uređaja u domaćinstvu.

Ona radi na istom principu kao i sve ploče za zagrijavanje, pretvarajući električnu energiju u
toplotnu preko grijačke spirale smještene u samoj ploči za peglanje.
19
Slika 12. Moderna pegla
Pegla se sastoji od ploče za peglanje, grijačke spirale, rezervoara za vodu, termostata,

priključnog kabla, dugmeta za regulaciju temperature, signalne sijalice i kućišta sa ručkom U
rezervoar za vodu sipa se destilovana voda da se ne bi taložio kamenac. Kapanjem na
zagrijanu ploču voda se pretvara u paru potrebnu za vlaženje tkanine. Termostat radi na
principu bimetala i automatski reguliše temperaturu peglanja. Termostatom podešavamo
temperaturu peglanja u opsegu 60-220°C. Snaga pegli se kreće oko 1000 W.
20
2.2. DRUGA GRUPA TERMIČKIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA
Električna grijalica i peć je uređaj i industrijsko elektrotoplotno postrojenje u kojem se

električna energija pretvara u toplotnu energiju, a toplota se iskorištava za dobivanje metala,
njihovu toplotnu i termohemijsku obradu te općenito za pečenje, zagrijavanje ili sušenje, i to
u industriji, ugostiteljstvu i kućanstvu. Za grijanje prostorija danas se osim uobičajenih goriva
(drvo, ugljen, plin i loživo ulje) sve češće upotrebljava i električna energija. Električno grijanje
prostorija vrlo je čisto, ono daje jednaku toplotu, a proradi odmah čim se uklope električne
grijalice. Rukovanje električnim grijalicama vrlo je jednostavno, jačina grijanja može se
regulisati ručno ili automatski, grijalice su vrlo sigurne u korištenju a ne trebaju dimnjak.
Nasuprot ovim prednostima električnog grijanja stoji kao glavni nedostatak njegova relativna
skupoća. Osim toga se kao nedostaci navode da je zrak u električno grijanim prostorijama
suh i da je izmjena zraka u jako naseljenim prostorijama premala. Prvenstveno iz ekonomskih
razloga električno se grijanje usprkos svojim prednostima još razmjerno malo primjenjuje,
naročito kao osnovno i glavno.
Prve eksperimentalne električne grijalice pojavile su se s prvim primjenama električne struje.

Grijači otpornik prvi je patentirao Amerikanac G. B. Simson 1861., ali tek izum dinama
osigurao je dovoljno električne energije za električne grijalice. Svojom su konstrukcijom
električne grijalice krajem 19. stoljeća bile jako slične današnjim žarnim pećima. U početku
se za izradu grijača upotrebljavala željezna žica, a tek kasnije su željezo zamijenile različite
otpornije legure, na primjer hrom-nikal. Radna temperatura prvih peći bila je prilično niska,
oko 200 °C. Među prve objekte koji su se grijali potpuno električki idu električni vozovi. Do
Drugog svjetskog rata smatralo se da je električno grijanje prostorija prikladno samo kao
dodatno, mada je već dvadesetih godina 20. vijeka, kad se elektrifikacija raširila, bilo
pokušaja s termoakumulacijskim pećima, pa čak i s električnim otpornim, lučnim i
induktivnim grijanjem vode centralnog grijanja koristeći jeftiniju noćnu tarifu električne
energije. Tek poslije Drugog svjetskog rata počelo se ponegdje upotrebljavati električno
grijanje kao glavno i jedino.
Toplota proizvedena u grijaču električne grijalice prenosi se na okolinu konvekcijom

(toplotno strujanje) ili isijavanjem (toplotno zračenje), ili kombinacijom oba načina. Koja će
21
se vrsta prijenosa toplote primijeniti u praksi zavisi od smještaja električne grijalice i njezine
namjene. Tako će na primjer za zatvorene i toplotno dobro izolirane prostorije biti
najprikladnije peći s pretežno konvekcijskim prenosom toplote, dok će za prostorije gdje
vlada propuh, za hladna kupatila ili na otvorenom doći u obzir peći s jakim isijavanjem.
S obzirom na vrijeme i način upotrebe može se električno grijanje podijeliti na dodatno

grijanje i osnovno (jedino) grijanje. Za dodatno grijanje električne grijalice se upotrebljavaju
samo kroz kraće vrijeme u prelazno doba godine, kad se još ne loži, ili kao dodatak
osnovnom grijanju za vrijeme jakih hladnoća. Električno grijanje kao osnovno i jedino u toku
cijelog dana bilo je preskupo, i primjenjivalo se samo iznimno, jer je trebalo električnu
energiju dovoditi grijaču kroz cijeli dan. Međutim, u posljednje vrijeme usavršene su
termoakumulacijske peći koje u toku noći, dok je električna energija jeftinija, prikupljaju
toplotu pa je prenose u prostoriju tokom cijelog dana. Tako je primjenom noćne cijene
postalo električno grijanje konkurentno drugim vrstama grijanja. U zemljama gdje postoje i
dnevni viškovi električne energije pronalaze se i podržavaju također različita druga rješenja
isplativog električnog grijanja bez akumulacije, a pomoću prikladnih cijena. Pri ocjeni
isplativosti električnog grijanja u poređenju s drugim vrstama grijanja treba osim troškova
goriva ili energije za proizvodnju iste količine toplote uzeti u obzir i troškove dopreme goriva,
loženja, održavanja, čišćenja prostorija i dimnjaka i tako dalje.
Električne peći i grijalice mogu se podijeliti prema načinu na koji prenose toplotu na okolni
prostor i prema stepenu akumulacije toplotu. Tako postoje isijavajuće (radijacijske) grijalice,
konvekcijske grijalice, kombinirane grijalice, radijatorske peći, termoakumulacijske peći i
specijalni klima uređaji za zagrijavanje i hlađenje prostorija. Grijalice su redovno prenosive, a
električne peći neprenosive ili ugrađene. Općenito govoreći, ne postoje peći koje isijavaju ili
prenose toplotu samo konvekcijom, već u jednih prevladava prvi a u drugih drugi način
prenosa toplote.
Svaka električna grijalica ili peć sastoji se od više grijača, kućišta (okućja) peći, sklopke za
regulaciju snage i različitih dodatnih uređaja. Grijači električne peći rade uglavnom samo na
osnovu otporskog grijanja (Jouleova toplota). Sastoje se od trakastog ili spiralnog namotaja
grijaće žice i izolacijskog tijela. Kao materijali za grijače upotrebljavaju se danas prvenstveno
22
legure hroma, nikla, aluminija i željeza, na primjer Cekas 2 (NiCr 80:20), koje imaju visoki
specifični električni otpor i visoku temperaturu taljenja a ne oksidiraju se pri radnim
temperaturama od 600 do 1000°C. Držači grijaćih namotaja izrađeni su od izolacijskog
materijala otpornog prema toploti, kao što su na primjer magnezijev oksid, steatit, tinjac,
šamot i druge keramičke mase. Grijaći namotaj može biti neizoliran i samo namotan na štap,
šipku ili cilindar od izolacijskog materijala, ili je utisnut u izolacijski materijal. U cjevastim
grijačima namotaj je zajedno s izolacijskom masom utisnut još u metalnu cijev. Takvi grijači
zaštićeni su od pristupa zraka i vlage, te se danas često primjenjuju.
2.2.1. ISIJAVAJUĆE ILI RADIJACIJSKE GRIJALICE
Ovamo spadaju žarne peći i takozvane infragrijalice. Osnovno je svojstvo svih takvih peći i
grijalica da se pretežni dio stvorene toplotne energije prenosi na prostor i predmete
isijavanjem.
2.2.2. ŽARNE PEĆI
Žarne peći su među isijavajućim grijalicama najjednostavnije a sastoje se od 2 do 4 štapasta

grijača snage oko 500 W, smještena vodoravno u limenom kućištu. Stražnja strana kućišta
izrađena je kao reflektor za svaki grijač, dok prednju stranu zatvara zaštitna rešetka. S
pomoću preklopke može se uklopiti samo jedan grijač ili više njih odjednom. Ove su peći
prenosive i mogu se priključiti na bilo koju utičnicu.
2.2.3. INFRAGRIJALICE ILI GRIJALICE INFRACRVENIM ZRAKAMA
Infragrijalice ili grijalice infracrvenim zrakama posebna su vrsta isijavajućih peći. Dijele se
prema radnoj temperaturi na dvije vrste; prve rade na nešto višoj temperaturi (većoj od
250°C), ponekad i do tamnocrvenog žara; druge rade na nižim temperaturama (između 30 i
80°C). Infragrijalice više temperature imaju cjevast grijač učvršćen u metalnom reflektoru
koji usmjeruje toplitne zrake u određeno područje. Grijači mogu biti savijeni ili ravni. Za
grijanje u dvoranama i na otvorenom prostoru upotrebljavaju se infragrijalice s ravnim
grijačima snage od 1 do 5 kW smještenim u kućištu s reflektorom duljine 1 m i više.
Primjenom pogodne (niže) radne temperature i izborom odgovarajućeg materijala postiže se
najprikladnija valna duljina toplotne zraka, to jest takva da je, s jedne strane, zrak mnogo ne
23
apsorbira, ali odjeća, čovječje tijelo i neki drugi predmeti jako apsorbiraju. Grijači isijavajućih
sistema koji rade na najnižim temperaturama ugrađuju se u strop, zidove i pod, te oni griju
žbuku, tako da cijela površina stropa, zida ili poda isijava toplotne zrake.
Slika 13. Infragrijalice
2.2.4. KONVEKCIJSKE ILI KONVEKTORSKE PEĆI
Konvekcijske ili konvektorske peći prenose toplotu pretežno konvekcijom (toplotnim

strujanjem) i griju prostorije toplim zrakom. Grijači su im ugrađeni u plosnato limeno kućište
koje je otvoreno samo na gornjoj i donjoj strani. Kroz donji otvor ulazi hladni zrak, a kroz
gornji izlazi topli. Ugrijane čeone plohe isijavaju također dio toplote. Radi održavanja stalne
temperature predviđen je obično termostat. Grijači takvih grijalica imaju snagu od 1 do 2
kW.
24
Slika 14. Konvekcijske peći
2.2.5. KALORIFER
Kalorifer (fran. calorifère) ili ventilatorska grijalica je uređaj za grijanje prostorija toplim
zrakom.
Slika 15. Kaloriferi
2.2.6. KOMBINIRANE GRIJALICE
Kombinirane grijalice jesu električne peći u kojima samo gornji grijač radi kao isijavajuća
(radijacijska) grijalica, a svi ostali ispod njega kao konvekcijska peć.
25
2.2.7. TERMOAKUMULACIJSKA PEĆ
Termoakumulacijska peć (ponekad se naziva i akumulacijska peć) sprema (akumulira) toplotu

koju električni grijači stvaraju noću, kad je električna energija jeftinija, a tokom dana tu
toplotu polagano odaju i zagrijavaju prostoriju.
2.2.8. INDUSTRIJSKE ELEKTRIČNE PEĆI
Industrijske električne peći općenito se dijele na otporne, lučne i indukcijske.
2.2.9. ELEKTROOTPORNE PEĆI
Elektrootporne peći, u klasičnom obliku kao komorne i jamske peći, te solne kupke, danas su
već prilagođene oblikom za neprekinute postupke u proizvodnim linijama (prolazne,
pokrovne, elevatorske peći), a upotrebljavaju se u gotovo svim granama industrije (kovinska,
prehrambena, drvna, keramička, industriji stakla i porculana, polimernih materijala i tako
dalje), najviše za obradu čelika.
2.2.10. ELEKTROLUČNE PEĆI
U elektrolučnim pećima električna se energija pretvara u toplotnu u električnom luku.

Temperatura luka iznosi oko 4000°C, a u procesnome prostoru peći oko 1700°C. Primjenjuju
se za proizvodnju čelika, sirovog i lijevanog željeza, feroslitina i različitih nemetala: karbida,
grafita, korunda, fosfora i slično. Grade se u veličinama i do 400 tona sadržaja šarže i s
priključnom električnom snagom do 100 MVA, rastalnoga učina (kapaciteta) do 100 t/h,
potiskujući klasične načine proizvodnje čelika zbog velike mogućnosti upravljanja
tehnološkim procesom i manjega potrebnog prostora. U specijalno izvedenim vakuumskim
pećima tali se mlazom elektrona.
2.2.11. ELEKTROINDUKCIJSKE PEĆI
U elektroindukcijskim pećima električna energija pretvara se elektromagnetsku indukcijom u

toplotnu energiju izravno u obrađivanom metalu. Te peći služe za taljenje čelika, lijevanoga
željeza te obojenih lakih i teških metala, a priključuju se na izvor električne energije mrežne
ili više frekvencije. Peći najčešće rade s frekvencijama 50, 500 i 1000 Hz, a male
laboratorijske peći i s 10 000 Hz. Frekvencije više i različite od mrežne (50 Hz) dobivaju se iz
26
statičkih tiristorskih pretvarača s velikim mogućnostima regulacije snage peći. Već prema
obujmu predmeta koji se zagrijava i tehnološkome zahtjevu za obradu, upotrebljava se
mrežna ili viša frekvencija. Upotreba visokih frekvencija omogućuje ugrijavanje tankih
površinskih slojeva obrađivanoga predmeta. U vakuumskim indukcijskim pećima dobivaju se
najčistiji i najkvalitetniji kovinski proizvodi.
2.2.12. RADIJATOR
Radijator je grijaće tijelo za grijanje prostorija sastavljen od uskih šupljih rebara od ljevanog
željeza, čelika ili aluminija. Može biti samostalna električna ili plinska grijalica, ali se najčešće
koristi kao izmjenjivač toplote u sistemu centralnoga grijanja, gdje se napaja toplom vodom
ili vodenom parom što se dovodi iz parnog kotla cijevima, a nakon predaje toplote vraća u
kotao prirodnom ili prisilnom cirkulacijom. Toplota zagrijanog medija predaje se pretežno
konvekcijom (toplotno strujanje) okolnomu zraku, koji struji po stijenkama rebara radijatora.
Razmjerno velika ogrjevna površina u odnosu na prostor što ga zauzima omogućuje brzo i
učinkovito zagrijavanje prostorija.
Slika 16. Radijatori
Radijatori sastoje se od članaka iste veličine od lijevanog željeza ili čeličnog lima (posebne
izvedbe i od aluminija). Nizanjem više članaka i spajanjem u grupe dobivaju se radijatori
27
tražene površine. Pojedini članci spajaju se pomoću nazuvica s desnolijevim narezom

promjera i brtvom od posebnog materijala. Radijatori od lijevanog željeza mogu se
upotrebljavati za grijanje toplom vodom, visokotlačnom vrelom vodom, za grijanje vodenom
parom niskog pritiska. Čelični i aluminijski radijatori dolaze u obzir samo za toplovodno
grijanje s temperaturom nižom od 100 °C.
2.3. TREĆA GRUPA TERMIČKIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA
Mada se topla voda najjeftinije proizvodi u toplanama ili u specijalnim kotlovima koji se griju
loživim uljem, ugljenom ili plinom, ipak se posljednjih godina voda sve više zagrijava i
pomoću električne energije, naročito ako su posrijedi male količine. Pripremanje tople vode
pomoću električnih aparata ima više prednosti: nije potrebna zasebna kućna toplovodna
instalacija, električnim grijačima nije potreban dimnjak, nema otpadaka izgaranja, električni
aparati rade potpuno automatski i rukovanje njima vrlo je jednostavno. Grijanje vode
električnom energijom primjenjuje se danas prvenstveno u kućanstvima, ali također u
ugostiteljstvu i u nekim obrtničkim i industrijskim pogonima. Upotreba električnih grijača
vode ekonomski je opravdana samo u slučaju povoljne cijene električne energije, npr. za
vrijeme dok se struja naplaćuje po jeftinijoj tarifi.Za zagrijavanje vode električnom energijom
danas skoro isključivo služe otporski grijači. Pri tome 1 kWh električne energije daje količinu
topline od 3,6 MJ (860 kcal).Za pripremanje tople vode upotrebljavaju se različite električne
naprave kao: obični i ekspresni lonci s električnim grijanjem, grijaća ronila, bojleri i protočni
bojleri.
2.3.1. ELEKTRIČNI LONCI
Obični električni lonci imaju grijač ugrađen u dno lonca, a tzv. ekspresni lonci još i u bočnu
stijenu. Ovakvi lonci služe samo za pripremanje manjih količina tople vode radi spremanja
čaja ili kafe, za sterilizaciju medicinskih instrumenata i za neke druge svrhe.
28
2.3.2. GRIJAĆA RONILA
Grijaća ronila urone se u tečnost koja se želi zagrijati. Na dršku od neke umjetne mase
učvršćen je grijač izrađen u obliku prstena, cilindra ili spiralno uvijene cijevi. Snaga grijača
kreće se između 0,6 i 6 kW. Grijaća ronila imaju jako visoku toplotnu korisnost, ali nisu
prikladna za pripremanje većih količina tople vode. Grijaćem snage 1 kW može se zagrijati 1
litar vode na 100°C za otprilike 8 minuta.
2.3.3. BOJLER
Bojler je zatvorena posuda u kojoj se voda ili neka druga tečnost zagrijava pod pritiskom.
Nakon toga topla tečnost cirkuliše izvan bojlera i koristi se u razne svrhe. Konstrukcija bojlera
je većinom od čelika, bakra ili željeza. Izvor toplote može biti sagorjevanje drveta, uglja ili
drugih goriva. Bojleri se mogu klasificirati prema vrsti goriva za zagrijavanje, prema principu
funkcionisanja, te prema položaju grijačkog tijela. Podjela bojlera prema vrsti goriva za
zagrijavanje tečnosti je na:
 Bojleri na drvo (upotrebljavali su se u kupatilima i industriji),
 Bojleri na ugalj (u industriji),
 Bojleri na električnu struju (u kupatilima i industriji),
 Bojleri na gas (u kupatilima i industriji), te
 Bojleri na atomsku energiju (u industriji).
Podjela bojlera s obzirom na princip:

 Prelivni,
 Potisni, te
 Protočni.
Podjela bojlera prema položaju grijačkog tijela i tečnosti:

 bojleri koji u sredini cijevi imaju sistem za zagrijavanje, a voda koja se zagrijava je
izvan cijevi,
 bojleri koji u sredini cijevi imaju vodu koju treba zagrijati, a izvor toplote je izvan nje,
 primitivni bojleri bez cijevi kod kojih vatra zagrijava jednu stranu posude s vodom.
29
Slika 17. Bojler
Većina električnih bojlera koristi elemente električnog otpora za zagrijavanje vode u

spremniku. Dvodijelni električni bojler ima jedan element na vrhu spremnika i jedan element
na dnu. Svakim elementom upravlja neovisni termostat. Donji element osigurava oporavak
od gubitaka u stanju pripravnosti, a gornji element pruža dodatno grijanje kada se koristi
puno tople vode. Neki grijači sadrže samo donji element.
Električni bojleri koji pohranjuju toplu vodu mogu se dobro podudarati s inteligentnim
sistemom distribucije električne energije, grijanjem kada je opterećenje električne mreže
malo i isključivanjem kada je opterećenje veliko. To se može provesti dopuštanjem
dobavljaču električne energije da šalje zahtjeve za opterećenje ili korištenjem cijena energije
u stvarnom vremenu.
Grijači vode s toplotnom pumpom koriste zrak za prijenos toplotne energije u jedinice u
spremniku. Električni elementi otpora obično su uključeni za osiguravanje rezervnog grijanja
ako toplotna pumpa ne može osigurati dovoljan kapacitet grijanja.
30
31
3. TRGOVINA
Trgovina je djelatnost u kojoj trgovci nabavljaju i prodaju robu, obično u nepromjenjenom

stanju, radi ostvarivanja razlike u cijeni kojom pokrivaju troškove poslovanja i ostvaruju
dobit. S obzitom na razvijenost današnje trgovine i veliku konkurenciju na tržištu stalno je
potrebno iznalaziti načine unapređenja poslovanja. Pa tako jedan od načina privlačenja
kupaca jeste način izlaganja robe.
3.1. IZLAGANJE ROBE
Nakon uređenja prostora i definisanja orijentacije razmeštąja robe, rasvjete i boja, moramo i
konkretno pozicionirati robu u stalažama. To treba činiti na način da ona bude što privlačnija
i atraktivnija za kupca. Radi se dakle u suštini o reklamiranju robe. Ona mora izazvati želju za
ekstra kupovinom, treba podsticati tzv. «impulsivnu» kupovinu. Dakle onu, koja je
„najopasnija“ za džep kupca, jer je neplanirana. lz ovoga slijedi da način izlaganja robe ima
veliku ulogu. Izlaganje robe mora uticati na kupčevu odluku o kupovini. Zapravo, radi se o
pronalaženju najboljeg načina reklamiranja robe, kojem je osnovni cilj ostvarivanje što veće
dobiti, ali i pozitivnog utiska o trgovini od strane kupca.
Koncepciju za uredenje izloga i elemente te koncepcije treba tražiti u stručnoj literaturi i

svakodnevnom životu. Ipak, lice koje ureduje izlog treba da ima smisla, da je stručno, vješto i
da ima volje za taj posao, mora da poznaje i prati potrebe kupaca kako bi znao u
aranžiranom izlogu da istakne baš onu robu za koju kupci u tom trenutku pokazuju najveće
interesovanje.
Roba se može izlagati u prodavnici i u izlogu. Kada govorimo o izlaganju robe u prodavnici
najbolje se izraziti engleskim izrazom merchandising. Taj pojam označava aktivnosti koje
potiču kupca na donošenje odluke o kupovini u prodavaonici, a znači aktivnu prezentaciju
proizvoda na prodajnome mjestu. Merchandising obuhvaća ponudu prave robe, na pravi
način, na odgovarajućem mjestu, u odgovarajućoj količini, u pravo vrijeme te po pravoj
cijeni. U pojedinim prodajnim prostorima koristi se program koji daje najbolja rješenja za
smještaj robe u prodajnom prostoru i na policama. Pri izlaganju robe potrebno se pridržavati
određenih načela izlaganja robe:
32
∞ preglednost smještaja robe (treba biti smještena tako da je kupac može lako uočiti),
∞ pristupačnost rob (mora biti izložena tako da je kupac bez posebnog napora može
vidjeti i dohvatiti),
∞ informisanost (odnosi se na jasno, vidljivo i tačno označavanje robe),
∞ urednost (načelo koje se odnosi na izloženu robu kao i na namještaj na kojem se
izlaže roba).
Načini izlaganja:
∞ okomit (izlaganje istih artikala jednog iznad drugoga cijelom visinom police),
∞ vodoravan (jedna vrsta robe izlaže se na jednoj razini police jedna do druge),
∞ kombinacija okomitog i vodoravnog izlaganja (koristi se kod izlaganja srodne robe
različitih dimenzija i pakiranja).
3.2. GARANCIJA I SERVIS
Garancija i servisi su važno obilježje naročito za trajna dobra. Garancija je obaveza prodavača
kojom garantuje ispravno funkcionisanje dobra u određenom vremenu i besplatan servis dok
traje garancija, kao i servis i mogućnost zamjene dijelova u razdoblju trajanja dobra.
Servisiranje je pružanje različitih usluga uz nadoknadu ili besplatno, a u vezi sa stavljanjem

proizvoda u upotrebu, pravilno funkcionisanje i održavanje proizvod.
Sa stanovišta prodavca garancija ima dva strateška značaja:

1) promotivni značaj i
2) zaštitni značaj.
Promotivni značaj garancije i servisa sastoji se u tome što ovi elementi stimuliraju kupca na
kupovinu. Zaštitni značaj garancije i servisa sastoji se u tome što prodavca od reklamacija
koje su normalne u uslovima masovne proizvodnje.
Garancija i servisne usluge dovode do pojave troškova za proizvodača. Stoga je posebno

važno da se zna koliko je efikasna garancija za stimuliranje potražnje, i kada i u kojem obimu
je treba
33
Uvoditi. Ako se daju garancije za proizvod, treba osigurati i odgovarajuću mrežu servisa i
distribuciju rezervnih dijelova.
Prilikom davanja garancije za dobra treba se pridržavati slijedećih pravila:

 što je veća vrijednost proizvoda, to su garancije neophodnije i njihova efikasnost sa
stanovišta stimulisanja potražnje je u direktnoj ovisnosti od nivoa cijena,
 što je proizvod kompliciraniji, garancija je potrebnija i sa stanovišta stimulisanja
potražnje,
 efikasnost promotivne garancije je veća ako je garantni rok duži,
 ako kupac manje poznaje proizvod utoliko je garancija potrebnija i njezina efikasnost
veća,
 ako je proizvodač manji i nepoznat da bi dobio odgovarajuće tržišno učešće, treba
davati duže garancije i pružati uspješnije servise.
Svi navedeni elementi garancije su promotivne prirode i proizvođač ih se mora pridržavati
ako želi ostvariti odgovarajuće tržišno učešće i stvoriti povoljan stav o svom proizvodu. To je
bitan faktor pri odlučivanju kupca da li da kupi proizvod i od kog proizvodača. Kupac teško
donosi odluku o kupovini proizvoda ukoliko ne postoji obezbjeđen servis. Prema nekim
istraživanjina, uglavnom kad se proizvod nalazi pri kraju životnog ciklusa davanje dužih
garancija i besplatnih servisa ne dovodi do povećanja potražnje.
34
4. ZADATAK
Trgovinsko preduzeće „Avanti“ doo bavi se trgovinom.
25.03.2021. „Avanti“ dooo upućuje upit „Metalmercu“ doo interesujući se za uslove nabavke
sljedeće robe:
1. Veš mašina 5 komada
2. Pegla 6 komada
3. Mikrovalna peć 4 komada
4. Grijalica 3 komada
5. Rešo 8 komada
25.03.2021. „Metalmerc“ doo dostavio je ponudu na adresu „Avanti“ doo u kojoj ga

obavještava da raspolaže sa robom za koju je tražena ponuda i daje sljedeće uslove:
1. Veš mašina 5 komada 600KM/komadu
2. Pegla 6 komada 17KM/komadu
3. Mikrovalna peć 4 komada 90KM/komadu
4. Grijalica 3 komada 110KM/komadu
5. Rešo 8 komada 85KM/komadu
Roba se isporučuje u roku od 3 dana po prijemu narudžbe u skladište kupca. Plaćanje se vrši
putem računa u banci u roku od 5 dana od prijema robe. Opcija ponude je 5 dana.
26.03.2021. „Avanti“ doo naručuje svu ponuđenu robu i prihvata sve uslove. Popuniti
obrazac narudđbe br. 58/21.
27.03.2021. „Metalmerc“ doo, na osnovu narudžbe, dostavlja robu sa otpremnicom u

skladište preduzeća „Avanti“ doo, vrši se primopredaja robe. Konstantovano je da nedostaje
35
2 komada rešoa. Ostala roba stigla je u skladu sa narudžbom. Sastavlja se komisijski zapisnik
br. 12/21 sa komisijom u sastavu:
1. Alena Žero, skladištar
2. Pašić Kenan, rukovodilac skladišta
3. Stanić Željko, vozač preduzeća „Metalmerc“ doo
I na osnovu njega reklamacija br. 12/21 u kojoj se zahtijeva da „Metalmerc“ doo prilikom
sastavljanja fakture umanji fakturni iznos za vrijednost neisporučene robe.
„Metalmerc“ doo uvažava ovaj zahtjev i odmah šalje fakturu umanjenu za vrijednost 2
komada rešoa.
27.03.2021. „Avanti“ doo je primio račun – fakturu. Izrada kalkulacije nabavne i prodajne
cijene, određuje stopu marže 20% za svu robu, PDV 17%.
28.03.2021. „Metalmerc“ doo prima upit od preduzeća „Avanti“ doo u kome se traži hitna
ponuda sa uslovima isporuke za sljedeću robu:
1. Pegla 6 komada
2. Rešo 6 komada
28.03.2021. „Metalmerc“ doo sastavlja i upućuje ponudu preduzeću „Avanti“ doo. Isporuka
je odmah po prijemu narudžbe, franko skladište prodavca. Plaćanje je 7 dana po prijemu
robe, na bankovni račun. Opcija ponude je 3 dana.
29.03.2021. „Avanti“ doo prihvata ponudu u cjelini i šalje narudžbu br. 22/21.
29.03.2021. „Metalmerc“ doo na osnovu prihvata ponude i narudžbe br. 22/21 sastavlja
otpremnicu br. 49/21 priprema robu za primopredaju i obavještava kupca „Avanti“ doo da je
može preuzeti na dogovorenom mjestu.
Isti dan stiglo je dostavno vozilo preduzeća „Avanti“ doo čiji je vozač konstatovao da je
primljena roba u skladu sa njihovom narudžbom i otpremnicom preduzeća „Metalmerc“
doo. Potpisao je otpremnicu čime je potvrdio da nema prigovora i preuzeo robu.
36
30.03.2021. „Metalmerc“ doo na osnovu narudžbe br. 22/21 i otpremnicom 49/21 sastavlja
račun – fakturu br. 49/21.
37
5. IZRADA ZADATKA
5.1. UPIT O NABAVCI
Metalmerc doo
Vinkovačka br. 6, Kiseljak
BiH
Sarajevo, 25.03.2021.
TERMIČKI ELEKTRIČNI APARATI – UPIT
Poštovani,
„Avanti“ novootvoreni je trgovački objekat s ciljem da pruži svojim klijentima veliki

asortiman bijele tehnike i kućanskih potrepština. Kako našem kupcu želimo ponuditi
kvalitetne proizvode provjerene kvalitete, molimo Vas da nas informirate o cijeni, načinu
dostave i uvjeta plaćanja za:
1. Veš mašina 5 komada
2. Pegla 6 komada
3. Mikrovalna peć 4 komada
4. Grijalica 3 komada
5. Rešo 8 komada
Nadamo se uspješnoj poslovnoj saradnji.
S poštovanjem,
„Avanti“ doo
Voditelj nabave
38
Alena Žero
5.2. NARUDŽBENICA
NARUČILAC: Avanti doo

DOBAVLJAČ: Metalmerc doo
Mjesto: Sarajevo
Mjesto: Kiseljak
Ulica i broj: Zagrebačka br 46
Ulica i broj: Vinkovačka br. 6
Tel./Fax: 033 – 345 - 234
Tel./Fax: 033 – 782 - 981
Naziv i sjedište suda: Općinski sud u Sarajevu
Naziv i sjedište suda: Općinski sud u Kiseljaku
Broj upisa u sudski registar: 87878787
Broj upisa u sudski registar: 22223333
Naziv banke i transakcijski račun: Nova
Banka, Sarajevo 444444000555555 Naziv banke i transakcijski račun: Zagrebačka
banka, Kiseljak, 2220000000333444
PDV broj: 1212121333333
PDV broj: 2222223333333
Identifikacioni broj: 3434343434
NARUDŽBENICA BROJ: 58/21 od 26. 03. 2021.

god.
Molim da nam na osnovu prethodno isporučene ponude isporučite sljedeću robu:
Redni broj Oznaka NAZIV Jed. mjere Količina Jedinična Ukupna

robe ROBE cijena cijena
1 234 Veš mašina Komad 5 600 KM 3000KM
2 237 Pegla Komad 6 17 KM 102KM
3 235 Mikrovalna Komad 4 90 KM 360KM
peć
4 236 Grijalica Komad 3 110 KM 330KM
5 239 Rešo Komad 8 85 KM 680KM
USLOVI NABAVKE
Mjesto isporuke: Zagrebačka br. 46, Sarajevo Način plačanja: žiralno

Vrijeme isporuke: 2 dana od prijema Mjesto dostave računa: Zagrebačka br. 46, Sarajevo
Način isporuke: dostava na adresu Ostali uslovi:
39
MP Potpis ovlaštenog lica:
Alena Žero
5.3. KOMISIJSKI ZAPISNIK
ZAPISNIK
Sastavljeno u skladištu preduzeća „Avanti“ doo, Zagrebačka br. 46, Sarajevo, 27.03.2021. u
13 sati.
Članovi komisije: Alena Žero, skladištar, Kenan Pašić, rukovodilac skladišta, Željko Stanić,
vozač preduzeća „Metalmerc“ doo.
Predmet preuzimanja:Termički električni aparati
Članovi komisije utvrđuju na temelju otpremnice broj 305 „Metalmerc“ doo, Kiseljak i
stvarnog stanja pošiljke sljedeće:
1. prebrojavanjem je utvrđen manjak od 2 komada rešoa (u otpremnici je označeno 8

komada, a stvarno stanje je 6 komada).
Mišljenje komisije:
Smatramo da su nedostatci nastali zabunom dobavljača pri pakiranju pošiljke. Članovi

komisije pod materijalnom i krivičnom odgovornošću potvrđuju nalaz.
Zaključeno i potpisano u 14 sati.
ZAPISNIČAR: ČLANOVI KOMISIJE:
Kenan Pašić Alena Žero
Željko Stanić
40
5.4. REKLAMACIJA
Reklamacija
Poštovani,
danas smo primili pošiljku termičkih električnih aparata koju je dostavio Vaš vozač Željko
Stanić. Prilikom istovara robe komisija je ustanovila nedostatak od 2 komada rešoa. O tome
je sastavljen komisijski zapisnik koji Vam i dostavljamo. Napominjemo, da je komisijskom
preuzimanju prisustvovao i vozač Vašeg kamiona.
Molimo Vas da nam na fakturi umanjite iznos za cijenu robe koja nedostaje.
S poštovanjem,
„Avanti“ doo.
41
5.5. KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE
Naziv preduzeća: „Avanti“ doo Dobavljač: „Metalmerc“ doo

Adresa:Zagrebačka br. 46, Sarajevo Račun br. 222000000333444
Mjesto: Sarajevo Otpremnica br. 21
Datum prijema robe:27.03.2021
KALKULACIJA PRODAJNE CIJENE

R Naziv Jed. Količi Faktu Faktur Zavis Ukup Naba Nabav Marža 20% Prodajn Prodajn Izn Prodajn Prodajn
B robe mjer na rna na ni ni vna na Po Ukupn a cijena a os a a cijena
e cijena vrijed trošk zavis cijena vrijed jedinic o vrijedn PD vrijedn sa
nost ovi ni nost i ost Va ost sa PDVom
po trošk PDVom
jed. ovi
mjer
e
1 Veš Kom 5 600K 3000K 0KM 0KM 600K 3000K 120K 600K 720KM 3600K 17 842,40 4212K
mašina ad M M M M M M M % KM M
2 Pegla Kom 6 17KM 102K 0KM 0KM 17KM 102K 3,40K 20,40K 20,40K 122,40 17 23,87K 143,22
ad M M M M M KM % M KM
3 Mikrov Kom 4 90KM 360K 0KM 0KM 90KM 360K 18KM 72KM 108KM 432KM 17 126,36 505,44
alna ad M M % KM KM
peć
4 Grijalic Kom 3 110K 330K 0KM 0KM 110K 330K 22KM 66KM 132KM 396KM 17 154,44 463,32
a ad M M M M % KM KM
42
5 Rešo Kom 6 85KM 510K 0KM 0KM 85KM 510K 17KM 102K 102KM 612KM 17 119,34 716,04
ad M M M % KM KM
Ukupn 902K 4302K 0KM 0KM 902K 4302K 180,40 968,40 1082,4 5162,4 1266,4 6040,0
o M M M M KM KM 0KM 0KM 1KM 2KM
Kalkulisao: Alena Žero Odobrio: Kenan Šljivić
43
5.6. UPIT O NABAVCI
Metalmerc doo
Vinkovačka br. 6, Kiseljak
BiH
Sarajevo, 28.03.2021.
TERMIČKI ELEKTRIČNI APARATI – UPIT
Poštovani,
„Avanti“ novootvoreni je trgovački objekat s ciljem da pruži svojim klijentima veliki

asortiman bijele tehnike i kućanskih potrepština. Kako našem kupcu želimo ponuditi
kvalitetne proizvode provjerene kvalitete, molimo Vas da nas informirate o cijeni, načinu
dostave i uvjeta plaćanja za:
1. Pegla 6 komada
2. Rešo 6 komada
Nadamo se uspješnoj poslovnoj saradnji.
S poštovanjem,
„Avanti“ doo
Voditelj nabave
Alena Žero
44
5.7. PONUDA
KUPAC: „Avati“ doo
Zagrebačka br. 6, Sarajevo
ID broj: 3434343434
Ponuda 22 Datum ponude: 28.03.2021.
Vrijedi do: 31.03.2021.
Datum isporuke: 29.03.2021.
Naziv Količina Cijena Ukupno

Pegla 6 17KM 102KM
Rešo 6 85KM 510KM
Ukupno: 612KM
PDV: 104,04KM
Ukupno za platiti: 716,04KM
Ponudu izdao: „Metalmerc“ doo
Način plačanja: Transakcijski račun
Član uprave: Miralem Majić
Broj računa: 222000000333444, Zagrebačka banka, Kiseljak
ID broj: 4545454545
PDV broj: 2222223333333
Sud: 22223333, Kiseljak
45
5.8. NARUDŽBENICA
NARUČILAC: Avanti doo DOBAVLJAČ: Metalmerc doo

Mjesto: Sarajevo Mjesto: Kiseljak
Ulica i broj: Zagrebačka br 46 Ulica i broj: Vinkovačka br. 6
Tel./Fax: 033 – 345 - 234 Tel./Fax: 033 – 782 - 981
Naziv i sjedište suda: Općinski sud u Sarajevu Naziv i sjedište suda: Općinski sud u Kiseljaku
Broj upisa u sudski registar: 87878787 Broj upisa u sudski registar: 22223333
Naziv banke i transakcijski račun: Nova Naziv banke i transakcijski račun: Zagrebačka
Banka, Sarajevo 444444000555555 banka, Kiseljak, 2220000000333444
PDV broj: 1212121333333 PDV broj: 2222223333333
Identifikacioni broj: 3434343434 Identifikacioni broj: 4545454545
NARUDŽBENICA BROJ: 22/21 od 29. 03. 2021.

god.
Molim da nam na osnovu prethodno isporučene ponude isporučite sljedeću robu:
Redni broj Oznaka NAZIV Jed. mjere Količina Jedinična Ukupna

robe ROBE cijena cijena
1 237 Pegla Komad 6 17 KM 102KM
2 239 Rešo Komad 6 85 KM 510KM
USLOVI NABAVKE
Mjesto isporuke: Zagrebačka br. 46, Sarajevo Način plačanja: žiralno

Vrijeme isporuke: 2 dana od prijema Mjesto dostave računa: Zagrebačka br. 46, Sarajevo
Način isporuke: dostava na adresu Ostali uslovi:
MP Potpis ovlaštenog lica:
Alena Žero
46
5.9. OTPREMNICA
„Metalmerc“ doo Naš nalog br.49 Vaš nalog br.21

Vinkovačka br. 6, Kiseljak Otpremnica br. 49/21
Datum: 29.03.2021.
Otpremljeno za: „Avanti“ doo
Redni broj NAZIV Jed. mjere Količina Artikal Jedinična Ukupna

ROBE broj cijena cijena
1 Pegla Komad 6 237 17 KM 102KM
2 Rešo Komad 6 239 85 KM 510KM
Bruto vrijednost robe: 612KM

Visina odobrenog rabata % 0%
Neto vrijednost robe: 716,04KM
Robu izdao Kontrolisao Primio

Ana Lilić Bojana Ordinaček Alena Žero
47
5.10. RAČUN
DOBAVLJAČ: Metalmerc doo
Mjesto: Kiseljak Avanti doo
Ulica i broj: Vinkovačka br. 6 Zagrebačka br 46
Tel./Fax: 033 – 782 - 981 Sarajevo
Naziv i sjedište suda: Općinski sud u Kiseljaku PDV broj: 1212121333333
Broj upisa u sudski registar: 22223333 Identifikacioni broj: 3434343434
Naziv banke i transakcijski račun: Zagrebačka

banka, Kiseljak, 2220000000333444
PDV broj: 2222223333333
Datum računa: 30.03.2021. Faktura isporučena u: Zagrebačka br. 46, Sarajevo
Datum isporuke: 30.03.2021. Otpremnica br.: 49/21 Račun br.: 49/21
RB Naziv Jed. Količina Pojedinačna Stopa Prodajna Iznos PDV Ukupna

robe mjere cijena bez PDV vrijednos vrijednost
PDV t bez PDV sa PDV
1 Pegla Komad 6 17KM 17% 102KM 17,34KM 119,34KM
2 Rešo Komad 6 85KM 17% 510KM 86,70KM 596,70KM
Ukupno: 612KM 103,41KM 716,04KM
Narudžbenica broj: 22/21
Rok plaćanja: 7 dana
Fakturisao Kontrolisao Primio Ovjerava
Gordana Po Nenad Stojić Alena Žero Belma Alić
48
6. ZAKLJUČAK
Termički električni aparati su aparai koji (priključeni na gradsku elektro - mrežu). Pretvaraju
električnu struju napona od 220 V u toplotnu energiju .Transformacija električne u toplotnu
energiju dešava se zahvaljujući otporniku koji je sastavni dio svakog termičkog električnog
aparata. Termički električni aparati su uveliko olakšali život korisnicima. Danas postoji veliki
asortiman ovih proizvoda, te je s toga izuzetno važno na pravi način ih promovisati
izlaganjem na policama i time privući kupce da ih kupe.
49
7. LITERATURA
1. https://www.slideshare.net/qzZma/elektrotermicki-ureaji
2. https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A0%D0%B5%D1%88%D0%BE
3. https://en.wikipedia.org/wiki/Electric_stove
4. https://hr.techinfus.com/dlya-kuxni/kuxonnaya-plita/ustrojstvo-elektroplity.html
5. https://hr.wikiarabi.org/wiki/Microwave_oven
6. https://sh.wikipedia.org/wiki/Ve%C5%A1_ma%C5%A1ina
7. https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B0%D1%88%D0%B8%D0%BD%D0%B0_
%D0%B7%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D1%9A%D0%B5_
%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0
8. https://hr.wikipedia.org/wiki/Gla%C4%8Dalo
9. https://sh.wikipedia.org/wiki/Pegla
10. http://energy.gov/node/773531/residential/pdfs/htgp_finalrule_fedreg.pdf
11. https://tehnika.lzmk.hr/tehnickaenciklopedija/elektricni_kucanski_strojevi_aparati_i
_naprave.pdf
50

Dokument

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dokument

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Termički električni aparati

Tema: Termički električni aparati

Električni kućanski aparati i naprave služe za obavljanje kućanskih poslova u kućama i na

Električna se energija počela primjenjivati za osvjetljenje već 1880, a prvi su se kućanski

2. TERMIČKI ELEKTRIČNI APARATI

∞ Lako se uključuju i isključuju iz pogona,

Najčešće se uključuju i pune tokom noći — kad je električna struja jeftinija, a

2.1. PRVA GRUPA TERMIČKIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA

2.1.1. ELEKTRIČNI REŠO

Slika 1. Električni rešo sa jednom ringlom sa prekidačem

Slika 2. Električni rešo sa jednom ringlom bez prekidača

Rešo sa prekidačima (preklopnicima) se uključuje pomoću prekidača, a preklopnikom se

Slika 3. Električni rešo sa dvije ringle

2.1.2. ELEKTRIČNI ŠPORET

Električni šporet je šporet sa integrisanim električnim uređajem za grijanje, kuhanje i

Slika 4. Thomas Ahearnov električni šporet

Slika 5. David Curle Smithov električni šporet

Rane električni šporeti bili su nezadovoljavajući zbog troškova električne energije (u

Tradicionalno, ovi proizvodi su kombinovani električni aparat namijenjeni kuhanju, koji

Slika 6. Standardni električni šporet

Od pojave električnih šporeta pa do danas razlikujemo tri tehnologije električnih šporeta:

∞ električni šporet sa željeznom pločom,

∞ električni šporet sa stakleno – keramičkom pločom, te

∞ električni šporet sa indukcijskom pločom.

Slika 7. Električni šporet sa željeznom pločom

Sedamdesetih godina prošlog vijeka počele su se pojavljivati stakleno-keramičke ploče za

Slika 8. Stakleno - keramička ploča

2.1.3. MIKROVALNA PEĆNICA

Mikrovalna pećnica je električna pećnica koja grije i kuha hranu tako da je izlaže

Slika 9. Mikrovalna peć

Mikrovalne pećnice uobičajeni su kuhinjski uređaji i popularni su za podgrijavanje prethodno

 visokonaponski izvor energije, obično jednostavan transformator ili

2.1.4. MAŠINA ZA PRANJE SUDOVA

2.1.5. MAŠINA ZA PRANJE VEŠA

Mašina za pranje veša ili, kraće, veš mašina predstavlja poluautomatsku

Slika 10. Veš mašina

Slika 11. Pegla na žar

U Evropi su se tkanine, mnogo godina kasnije, peglale na hladno, peglama od teškog

Razvoj metalske industrije u Engleskoj, Francuskoj i Nemačkoj uslovio je izgradnju velikih

Moderna električna pegla spada u grupu klasičnih elektrotermičkih uređaja u domaćinstvu.

Slika 12. Moderna pegla

Pegla se sastoji od ploče za peglanje, grijačke spirale, rezervoara za vodu, termostata,

2.2. DRUGA GRUPA TERMIČKIH ELEKTRIČNIH UREĐAJA

Električna grijalica i peć je uređaj i industrijsko elektrotoplotno postrojenje u kojem se

Prve eksperimentalne električne grijalice pojavile su se s prvim primjenama električne struje.

Toplota proizvedena u grijaču električne grijalice prenosi se na okolinu konvekcijom

S obzirom na vrijeme i način upotrebe može se električno grijanje podijeliti na dodatno

2.2.1. ISIJAVAJUĆE ILI RADIJACIJSKE GRIJALICE

2.2.2. ŽARNE PEĆI

Žarne peći su među isijavajućim grijalicama najjednostavnije a sastoje se od 2 do 4 štapasta

2.2.3. INFRAGRIJALICE ILI GRIJALICE INFRACRVENIM ZRAKAMA

Slika 13. Infragrijalice

2.2.4. KONVEKCIJSKE ILI KONVEKTORSKE PEĆI

Konvekcijske ili konvektorske peći prenose toplotu pretežno konvekcijom (toplotnim

Slika 14. Konvekcijske peći

Slika 15. Kaloriferi

2.2.6. KOMBINIRANE GRIJALICE

2.2.7. TERMOAKUMULACIJSKA PEĆ

Termoakumulacijska peć (ponekad se naziva i akumulacijska peć) sprema (akumulira) toplotu

2.2.8. INDUSTRIJSKE ELEKTRIČNE PEĆI

Industrijske električne peći općenito se dijele na otporne, lučne i indukcijske.

2.2.9. ELEKTROOTPORNE PEĆI

2.2.10. ELEKTROLUČNE PEĆI