JU PRVA SREDNJA ŠKOLA

DR. HUSEIN DŽANIĆ

VELIKA KLADUŠA

MATURSKI RAD
TEMA: ELEKTRIČNO AKUMULACIONO GRIJANJE

UČENIK: Melkić Kenan IIIicg MENTOR: dipl.ing.maš.Suljić Fikret

Velika Kladuša, april 2020. godine

Sadržaj
1. ELEKTRIČNO AKUMULACIONO GRIJANJE...........................................................................................4
1.1. Uvod u osnove sistema podnog grijanja.....................................................................................5
1.1.1. Hidronički sistemi................................................................................................................5
1.1.2. Električni sistemi..................................................................................................................5
2. Obilježja i pogodnost električno akumulacionog grijanja..................................................................6
2.1. Toplinska ugodnost i kvaliteta....................................................................................................6
2.2. Kvaliteta zraka u prostoriji..........................................................................................................7
2.3. Održivost energije.......................................................................................................................7
2.4. Sigurnost.....................................................................................................................................7
2.5. Dugovječnost, održavanje i popravak.........................................................................................7
3. Projektiranje i ugradnja.....................................................................................................................8
3.1. Tehnički dizajn............................................................................................................................8
3.2. Utjecaj topline i vlage.................................................................................................................8
3.3. Izgradnja sistema i materijala.....................................................................................................8
3.3.1. Načini postavljanja podnog grijanja.....................................................................................9
4. Kontrolni sistem...............................................................................................................................10
5. Princip rada......................................................................................................................................11
6. Zaključak..........................................................................................................................................12
UVOD

Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim

prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva,
pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.

Zadatak uređaja za grijanje je da osigura ljudima u radnim i stambenim prostorijama

ugodan rad i boravak. U hladnim se godišnjim razdobljima ugrijavanjem okolišnoga zraka
regulira odavanje topline čovječjega tijela tako da se postigne ravnoteža između topline
tijela i okoline kako bi se čovjek osjećao toplinski i fiziološki ugodno, to jest kako bi se nalazio
u pogodnom fiziološkom okruženju. Činitelji koji utječu na ugodnost, osim načina odijevanja,
još su i temperatura zraka, srednja temperatura zidova te gibanje, vlažnost i čistoća zraka.

Grijanjem se može utjecati samo na temperaturu zraka i srednju temperaturu zidova.

Utjecaj obaju tih činitelja označuje se skupno kao osjetna temperatura. Utjecaji ostalih
činitelja mogu se ostvariti samo s pomoću uređaja za klimatizaciju zraka kao usavršenog
tehničkog sredstva za postizavanje ugodne klime u prostorijama. Uređaji za grijanje
pojedinačnih prostorija su peći i grijalice (grijalice su redovito prenosive, a peći neprenosive
ili ugrađene), na primjer infracrvena grijalica ili infragrijalica, kalorifer i slično, a više
prostorija ili više zgrada grije se sustavom centralnoga grijanja.

Najstariji oblik grijanja drvima jest otvoreno ložište, smješteno na prikladnoj podlozi
u sredini prostorije s otvorom u stropu. Tu se toplina prenaša pretežno toplinskim
zračenjem od plamena i žara. Nedostatak je tog loženja zadimljenost cijele prostorije. Taj
način zagrijavanja prostorija usavršava se prelaženjem na grijanje pomoću drvenog ugljena
smještenog u posebne metalne zdjele. Drveni ugljen, koji se izvan prostorije užario, naslaže
se u tankom sloju na zdjele (pladnjeve), gdje izgara polako pri neznatnom dovodu zraka s
niskom temperaturom izgaranja. Već su stari Grci upotrebljavali grijanje drvenim ugljenom,
koje se proširilo u šumovitim krajevima u većini južnih naroda sve do Azije.
1. ELEKTRIČNO AKUMULACIONO GRIJANJE
Podno grijanje i hlađenje je oblik centralnog grijanja i hlađenja kojim se postiže
toplinski komfor unutar zatvorenih prostora koristeći se pri tome kondukcijom, radijacijom i
konvekcijom. Takvi prostori su prvenstveno namijenjeni za svakodnevno obitavanje. Pojmovi
kao što su radijacijsko grijanje i radijacijsko hlađenje se najčešće koriste pri opisu ovog
postupka, jer upravo radijacija (zračenje) ima velik udio u postizanju što boljeg toplinskog
komfora. To je tehnički ispravno samo onda kada zračenje sačinjava više od 50% udjela
topline izmijenjene između poda i ostatka prostora.

Električno akumulaciono grijanje je vrsta centralnog grijanja u kojem se umjesto goriva

upotrebljava električna struja, a umjesto kotlova koriste se električni grijači vode. Kako je
grijanje električnom strujom skupo, a cijena struje znatno je jeftinija noću(kad električne
centrale nisu opterećene), to se u električnim grijačima električna energija pretvara u
toplotnu energiju i akumulira se u vodi, kojom se preko dana zagrijavaju prostorije kao kod
ostalih vrsta vodenog grijanja.

4
1.1. Uvod u osnove sistema podnog grijanja
1.1.1. Hidronički sistemi
Hidronički sistemi koriste vodu ili mješavinu vode i antifriza (primjerice propilen glikol) kao fluid za
prijenos topline kroz "zatvorene petlje" koje cirkuliraju na relaciji pod-kotao. Postoje razne vrste
cijevi koje su na raspolaganju, a koriste se posebno za sustave hidroničkog podnog grijanja i
hlađenja te su općenito izrađene od polietilena, uključujući PEX, PEX-Al-PEX i PERT.

1.1.2. Električni sistemi

Električni sistemi se koriste samo za grijanje, a kod ugradnje se upotrebljavaju nehrđajući, fleksibilni
grijači elementi uključujući kabele, unaprijed sastavljanje matrice grijaćih kabela i brončane mreže.
Zbog svojeg relativno uskog profila mogu biti ugrađeni u termalnu masu ili neposredno ispod podnog
pokrova. Osim podnog grijanja, ovakve sustave često nalazimo u svakodnevnoj upotrebi u oblicima
grijaćih tepiha, grijaćih pokrivača, grijalica sjedala itd.

Prednost električnih sistema je mogućnost praćenja i mjerenja potrošnje električne energije,

ugradnja u podove tuš-kabina, neposredno ispod pločica, ispod drvenog poda, laminatnog poda itd.
Električni sistemi koriste manje komponenata i jednostavniji su za instalaciju od hidroničkih sistema.

5
2. Obilježja i pogodnost električno akumulacionog grijanja
2.1. Toplinska ugodnost i kvaliteta

Kao što je definirano od strane ANSI / ASHRAE Standard 55 -Thermal Environmental Conditions for
Human Occupancy (toplinski okolišni uvjeti za ljudsko stanovanje), toplinska ugodnost je, "ono stanje
uma koje izražava zadovoljstvo spram uvjetima toplinskog okruženja, a ocijenjeno je subjektivnom
procjenom". Sa strane podnog grijanja,toplinska ugodnost je pod utjecajem površinske temperature
poda i popratnih elemenata kao što su asimetričnost zračenja, srednja temperatura zračenja i
operativna temperatura. Istraživanja Nevins, Rohles, Gagge, P. Ole Fanger pokazuju da ljudi u
mirovanju s odjećom kućne namjene, izmjenjuju preko 50% svoje osjetne topline putem zračenja.

Podno grijanje utječe na razmjenu energije zračenja putem toplinske regulacije unutrašnjih površina
s niskom temperaturom i dugovalnim zračenjem. Zagrijavanje površina potiskuje gubitak tjelesne
topline i rezultira percepcijom toplinske ugodnosti. Ovaj opći osjećaj udobnosti je dodatno poboljšan
putem provođenja tj. kondukcijom (stopala na podu) i konvekcijom od površine i utjecaja na gustoću
zraka.

Podno hlađenje funkcionira na principu upijanja kratkovalnog i dugovalnog zračenja što rezultira
hladnim unutrašnjim površinama. Ove hladne površine potiču gubitak tjelesne topline što rezultira
percepcijom hlađenja.

6
2.2. Kvaliteta zraka u prostoriji
Podno grijanje može imati pozitivan učinak na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru,
olakšavajući izbor "hladno percipiranih" materijala kao što su pločice, škriljevac, mramor i
beton. Ove zidane površine obično imaju vrlo niske emisije hlapivih organskih spojeva u
odnosu na druge opcije podnica. U kombinaciji s uređajima za kontrolu vlage, podno grijanje
uspostavlja temperaturne uvjete koji su manje povoljniji za podržavanje plijesni, bakterija,
virusa grinja i prašine. Uklanjanjem osjetnog dijela toplinskog opterećenja od ukupnog
opterećenja, ventilacijom, filtriranjem i uklanjanjem viška vlage iz nadolazećeg zraka, može
biti ostvareno s posebnim vanjskim jedinicama za zrak koji imaju manji volumenski protok
da bi ublažili distribuciju zrakom prenosivih zagađivača. Tu je priznanje od strane medicinske
zajednice koje se odnosi na prednosti podnog grijanja, posebno kod osjetljivosti na alergije.

2.3. Održivost energije

Sistemi podnog grijanja ocjenjuju se na temelju održivosti kroz načela efikasnosti entropije i
eksergije. U kombinaciji s visoko efikasnim zgradama, sustavi rade s niskim temperaturama u režimu
grijanja i visokim temperaturama kod režima hlađenja i tipični su za područja primjene geotermalnih
i solarnih termalnih sustava. U kombinaciji s obnovljivim izvorima energije pogoduju smanjenju ili
eliminaciji stakleničkih plinova koje proizvode kotlovi i hladnjaci, kao i smanjenje zahtjeva za
obnovljive izvore energije, te omogućuje veće zalihe za buduće generacije.

2.4. Sigurnost
Temperatura podnog grijanja je niska, a sam sistem je ugrađen u pod ili ispod podne obloge te kao
takav ne zauzima prostor zidova i ne predstavlja od požara, niti opasnost za tjelesne ozljede
(opekline) zbog mogućeg slučajnog kontakta. Ta je referenca pozitivna značajka, pa su tako ovi
sistemi pogodni za instalaciju u zdravstvenim ustanovama, staračkim domovima, pogodno za ljude
koji pate od demencije. Osim toga, grijani podovi će pospješiti sušenje istih ako su kojim slučajem bili
smočeni. Nadalje, podno grijanje koje radi na principu hidroničkog sistema je korisno za grijanje i
hlađenje eksplozivnih okruženja, gdje izgaranjem plamena i korištenjem električne opreme može
doći do katastrofe.

2.5. Dugovječnost, održavanje i popravak

Oprema za održavanje i popravak je ista kao i za druge vodno ili električno bazirane HVAC sisteme,
osim ako cijevi i matrice kabela nisu ugrađeni u pod. Pogreške koje su zajedničke i često se javljaju na
instalacijama, uzrokovane su nepažnjom, instalacijskim greškama i nepravilnim rukovanjem
proizvoda, kao što je izloženost ultraljubičastom zračenju. Pre-instalacijske tlačne probe su nužne. Za
sisteme koji za grijanje koriste struju toplog fluida, pokazao se kao materijal cijevi veoma dobar
umreženi polietilen (PE-X), proizvod razvijen tijekom 1930-ih i sa svojim različitim izvedenicama kao
što su PE-RT, pokazali su pouzdane dugoročne učinkovitosti u teškim, hladnim klima-aplikacijama
kao što su:palube brodova, hangari zrakoplova, platforme helikoptera,avionske piste. Budući da su
materijali proizvedeni od polietilena i obveznice su unakrsno povezane, vrlo je otporan na koroziju,
odnosno temperaturno naprezanje, kao i naprezanje uslijed visokog tlaka.

7
3. Projektiranje i ugradnja
3.1. Tehnički dizajn
Količina razmijenjene topline podnog sustava temelji se na kombinaciji zračenja i konvektivnog
koeficijenata prijelaza topline.

 Prijenos topline zračenjem je konstantan i temeljen na Stefan-Boltzmann-ovoj konstanti.

 Konvektivni prijenos topline mijenja se tijekom vremena ovisno o:
o gustoći zraka. Uzgon zraka se mijenja ovisno o temperaturi površine.
o prisilnom strujanju zraka uzrokovanim kretnjama ljudi i objekata u prostoru.
Konvektivna izmjena topline podnih sustava je veća kada sustav radi u režimu grijanja. Obično je
kod podnog grijanja konvektivna komponenta prijenosa gotovo 50% ukupnog prijenosa topline,
dok je kod podnog hlađenja ona manja od 10%.

3.2. Utjecaj topline i vlage

Kada pri zagrijavanju i hlađenju, cijevi ili grijaći kabeli dijele iste prostore kao i ostali dijelovi zgrada,
parazitski prijenos topline je moguć ako prolaze kroz hladne prostore, ventilacijske i kanale i kanale
klima uređaja. Da bi to spriječili, cijevi, kabeli ali i ostali dijelovi zgrada moraju biti dobro izolirane.
Kod podnog hlađenja moguća je kondenzacija koja se skuplja na površini poda. Da bi to spriječili,
vlažnost zraka se održava niskom, ispod 50%, a podne temperature se održavaju iznad točke rosišta
19 °C.

3.3. Izgradnja sistema i materijala

 Toplinski gubici ovisno o instalacijskom području

 Toplinska vodljivosti tla će utjecati na vođenje topline između tla i grijane ili hlađene
podne etaže.
 Tla s većim sadržajem vlage od (većim od 20%) mogu biti i do 15 puta više
provodljivi od tla sa sadržajem vlage manjim od 4%.
 Vodene tablice i opće uvjeta tla treba uzeti u obzir.
 Pogodna tanka izolacija, kao što su kruto ekstrudirani ili ekspandirani polistiren je
zahtijevan od strane Model National Energy Codes

 Toplinski gubici kod vanjskih podnih konstrukcija

 Grijani ili hlađeni pod povećava temperaturne razlike između vanjskih uvjeta i
uspostavljenih podnih uvjeta.
 Šupljine uzrokovane drvenim pokrovima kao što su zaglavlja, trimerima i isturenim
gredama nosača, moraju biti izolirane sa krutom vatom ili nekom vrstom sprej
izolacije odgovarajuće vrijednosti na temelju klime i tehnologije građenja.

 Zidovi i ostali tvrdi dijelovi poda

 Betonski podovi moraju podnijeti skupljanja i širenja zbog temperaturnih oscilacija.

 Temperature za izlivene podove (beton, lagani preljevi), moraju slijediti standarde
industrije.

8
  Kontrola napetosti spojeva i tehnike za suzbijanje lomova su potrebne za sve vrste
podova , uključujući:

 Škriljevac
 Terrazzo mramor
 Kamen
 Mramor
 Beton, obojeni i prešani

 Drveni pod

 Dimenzionalna stabilnost drva temelji se prvenstveno na udjelu vlažnosti, međutim,

drugi čimbenici mogu ublažiti promjene drva uključujući:

 Vrstu drva
 Tehnike glodanja
 Aklimatizacijsko razdoblje
 Relativna vlažnost zraka u prostoru

3.3.1. Načini postavljanja podnog grijanja

 Postavljanje sa sistemskim čep pločama (sa ili bez stiropora) za prihvat PB ili PE-Xc cijevi koje
se umeću u utore u ploči, pogodno za estrihe odgovarajućih mortova i podnih masa prema
normi DIN EN 13813. Namjenjen je za prostorije s većim ogrijevnim prostorom i za veći pad
tlaka u cjevovodu. Može se primjeniti za podno grijanje/hlađenje.

 Postavljanje sa fleksibilnom folijom od sintetičkog tkanja s različitim toplinskim svojstvima

toplinske izolacije za prihvat PB ili PE-Xc cijevi koje se pričvršćuju posebnim iglicama.
Pogodan je za cementne estrihe i estrihe na bazi kalcijevog sulfata, namjenjen srednjim i
većim ogrijevnim prostorima.

 Postavljanje s pločama napravljenim od gips vlakana debljine 18mm s izdubljenim utorima za

prihvat PB cijevi od 12mm. Pogodan je za sanaciju ili izradu novih grijanja u postojećim
objektima s malom visinom estriha, te za prostore u koje se ne smije unositi vlaga.

9
4. Kontrolni sistem
Sistem za podno grijanje i hlađenje može imati više kontrolnih točaka, uključujući upravljanje:

 Fluida temperature u toplinskim i rashladnima postrojenjima (npr. kotlovi, rashladni agregati,

dizalice topline).

 Utjecaji učinkovitosti

 Fluid temperature u distribucijskoj mreži između postrojenja i radijacijskih sklopova.

 Utjecaji početnih i operativnih troškova

 Fluida temperature u PE-X cijevi sustava, koji se temelji na:

 Zahtijevima grijanja i hlađenja

 Razmak između cijevi
 Uzlazni i silazni gubici
 Karakteristike podne obloge

10

5. Princip rada
Za razliku od radijatorskog grijanja koje funkcionira na principu konvekcije topline i kružnog strujanja
zraka, podno grijanje isijava toplinu ravnomjerno kroz cijelu površinu polaganja pa možemo reći da
je pod po kojem hodamo jedan veliki ravnomjerno zagrijani radijator gdje površinska temperatura ne
bi smjela preći 28°C.
To se najbolje vidi na termografskoj slici površine poda gdje podno grijanje ravnomjerno zagrijava
prostor uz male temperaturne oscilacije za razliku od radijatorskog gdje su oscilacije velike.

11

6. Zaključak
Podno grijanje je pojam estetskog i komfornog načina grijanja - bez cirkulacije prašine i suhog zraka.
Ne zauzima prostor, ne zahtijeva postavljanje radijatora, a toplinu predaje izravno okolini. Podno je
grijanje zdravstveno prihvatljivije i ekonomičnije od klasičnog radijatorskog grijanja.
U idealnim situacijama podno se grijanje postavlja u početku same gradnje kuće. S donje se strane
podno grijanje mora kvalitetno izolirati kako bi se izbjegli gubitci topline pri čemu se najčešće koriste
izolacijske ploče od stiropora, a s gornje strane (prema podu prostorije), ugrađuju se materijali koji
dobro provode toplinu, npr. mokri estrih. Podno je grijanje bez većih problema moguće i naknadno
ugraditi (prilikom adaptacija stambenih prostora), pod uvjetom da su zadovoljeni minimalni zahtjevi
za prostorom.

Odabir sistema, izračun toplinskih koeficijenta petlji, izbor hidrauličkih komponenti, način polaganja i
izbor regulacije svakako treba prepustiti stručnim osobama (projektantima i instalaterima), jer samo
optimalno odabran sustav omogućiti će vam isplativost investicije u razumnom roku i dopustiti vam
da uživate u svim pogodnostima vašeg podnog grijanja.

Troškovi su u usporedbi s klasičnim centralnim grijanjem manji što se vrlo brzo osjeti na kućnom
budžetu. Naime, podno grijanje zahtijeva puno manje energije za zagrijavanje prostora, jer već
sustav podnog grijanja koji radi na temperaturama do maksimalno 30 C° ugodno zagrije prostor, dok
je klasičnom grijanju za postizanje iste temperature u identičnim uvjetima, potrebno gotovo
dvostruko više energije (klasično centralno grijanje, temperaturu vode u radijatorima zagrijava
najmanje od 60 C°).

12