STRUNI RAD

ZNANSTVENO STRUNI DIO

ZBRINJAVANJE IVOTINJSKIH LEEVA I KONFISKATA

Vuemilo1, M.

ivotinjski leevi i konfiskati osim to su mogui izvor zaraze, zagaivai su okolia. Potencijalna su opasnost za zdravlje ljudi i ivotinja jer se preko njih mogu prenijeti zarazne i parazitarne bolesti kod kojih su mnoge zoonoze. Njihovo zbrinjavanje s ekolokog i epizootiolokog aspekta najbolje je utilizacijom u kafilerijama, uz prethodno sakupljanje po upanijama u privremana sabibiralita.

SAETAK

UVOD

nizmima, pogotovo u krakom podruju. U tim se krajevima leine i konfiskati u pravilu bacaju u jame koje narod zove jame bez dna, koje to nisu jer se nikad ne zna smjer toka podzemne vode i gde e ta voda izii kao izvorska. Osim toga leine razvlae i s njima se hrane psi i make lutalice, glodavci i razni kukci ( Vuemilo Marija i sur., 2003.). Tu se ne smije zanemariti estetska i etika strana problema koja u javnosti izaziva neugodne osjeaje i proteste.

ivotinjski leevi i klaoniki konfiskati predstavljaju specifinu otpadnu animalnu tvar, pa ih zbog njihove specifinosti trebamo promatrati s higijenskog, epidemiolokog, ekolokog i ekonomskog aspekta. Na njih uvijek treba gledati kao na potencijalno opasan supstrat jer sadre mnotvo mikroorganizama od kojih su neki i uzronici zoonoza. Neki od patogenih mikroorganizama sporuliraju i na taj nain dugo preivljavaju u leinama i tlu (distrikti). Ljudi ili domae ivotinje ako dou s njima u dodir mogu se zaraziti. Infektivni materijal iz leina mogu raznostiti razliite ivotinje, domae i divlje, a u prijenosu esto sudjeluju ptice, razni glodavci i kukci. Na taj se nain mogu prenijeti razne bolesti kao npr. salmoneloza, bruceloza, bjesnoa, Q groznica, utavac, trihineloza i dr. (Vuemilo Marija i sur., 1996.). esto smo svjedoci neodgovornog bacanja leina i konfiskata u vodene tokove, uz cestu, u krape i vrtae u kru. Organska tvar, ovisno o temperaturi i vlazi, razgrauje se na tom mjestu na razliite komponente. U zrak odlaze smrdljivi plinovi kao to je indol, skatol, merkaptan, amonijak, sumporovodik, geosmnin i dr., iji se neugodan zadah osjeti razliito daleko, a kod veine ljudi izaziva gaenje. Osim to kontaminiraju zrak razgradni produkti kontaminiraju tlo i vodu, raspadnim produktima i mikroorga-

AKTUALNA LEGISLATIVA I ZBRINJAVANJE LEINA I KONFISKATA

Zbog pojave govee spongiformne encefalopatije (GSE) zadnjih se godina kod nas uvelike govori i pie o adekvatnom zbrinjavanju leina i konfiskata. Meutim i prijanjih se godina o tome pisalo i govorilo, samo to su to inili strunjaci usko specijalizirani za tu problematiku (animalna higijena, tehnologija namirnica). Treba spomenenuti prvi udbenik o toj problematici prof. dr. Jeia Nekodljivo uklanjanje ivotinjskih leeva izdan u Zagrebu 1939. godine, gdje navodi Pravilnik o uklanjanju i unitavanju ivotinjskih leeva i otpadaka od 14. juna 1928. godine. Postupanje s leinama i konfiskatima ima uporite u Zakonu o veterinarstvu (NN 70/97) gdje lanci 32., 33., 34. i 35. reguliraju tu problematiku. Shodno tome dosen je i Pravilnik o nainu postupanja sa ivotinjskim leinama i otpadom ivotinjskog podrijetla te o njihovom unitavanju (NN 24/03). Ovim Pravilnikom se propisuje nain postupanja sa ivotinjskim leinama i otpadom ivotinjskog podrijetla. Zatim se propisuju veterinarsko sanitarni uvjeti kojima moraju udovoljavati prostorije i oprema za prihvat, sabiralita za privremeno odlaganje,

Dr.sc. Marija Vuemilo, redoviti profesor, Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 10000 Zagreb, Heinzelova 55.

52

Vol. VI (2004) br. 4

ZNANSTVENO STRUNI DIO

STRUNI RAD

objekti za toplinsku preradu ivotinjskih leina i otpada ivotinjskog podrijetla i objekti za spaljivanje ivotinjskih proteina i ivotinjske maste, te veterinarsko sanitarni uvjeti kojima moraju udovoljavati prijevozna sredstva za skupljanje i prijevoz ivotinjskih leina i otpada ivotinjskog podrijetla. Pravilnik definira slijedee pojedine vane pojmove za razumijevanje ove problematike: - ivotinjske leine uginule, mrtvoroene ili pobaene ivotinje i ivotinje ubijene u postupku sprjeavanja, suzbijanja i iskorijenjivanja bolesti na odreenom podruju ili u nekoj populaciji; - Otpad ivotinjskog podrijetla Konfiskati organi i dijelovi trupla zaklanih ivotinja ocijenjeni higijenski neispravnim na osnovi rezultata veterinarsko-sanitarnih pregleda, Sporedni nejestivi nusproizvodi klanja, rasjecanja i obrade organi i tkiva zaklanih ivotinja koje ne ubrajamo u meso u irem smislu rijei, Tkiva visokog rizika goveda, ovaca i koza, Krv zaklanih ivotinja koja se ne upotrebljava za ljudsku prehranu ni za preradu u kemijskoj, farmaceutskoj i drugoj industriji, ivotinjski proizvodi koji nisu valjani za ljudsku prehranu, Otpaci iz valionica, Ostali otpad ivotinjskog podrijetla. - Proizvoa otpada ivotinjskog podrijetla - korisnici klaonica, objekata za rasjecanje obradu i preradu mesa, ribe, rakova, koljki, pueva i aba, sortiranje i prerada jaja, obradu, doradu i preradu crijeva, proizvodnju ovitaka ivotinjskog podrijetla, objekata za hlaenje, zamrzavanje i uskladitenje proizvoda ivotinjskog podrijetla,valionica, trnica, prodavaonica mesa, ribarnica, objekata javne prehrane, objekata za uzgoj i dranje ivotinja, zooloki vrtovi, luki terminali, granini prijelazi, prijevoznici stoke i ivotinjskih proizvoda i drugi objekti i mjesta u kojima nastaju ivotinjske leine i otpad ivotinjskog podrijetla. - Postupanje sa ivotinjskim leinama i otpadom ivotinjskog podrijetla po veterinarsko-sanitarnim naelima i naelima veterinarske zatite okolia prihvat, skupljanje, profilaktika dezinfekcija, razvrstavanje i privremeno odlaganje leina i

ivotinjskog otpada u sabiralitu, razudba uginulih ivotinja te otprema na toplinsku preradu. - Skupljanje ivotinjskog otpada organizirana djelatnost redovitog, stalnog i sigurnog sabiranja ivotinjakih leina i otpada ivotinjskog podrijetla s mjesta za prihvat, drugih mjesta nastajanja i njegova otprema u sabiralite ili neposredno na toplinsku preradu. - Skuplja ivotinjskih leina i otpada ivotinjskog podrijetla pravna ili fizika osoba kojoj su povjereni poslovi sabiranja ivotinjskog otpada na odreenom epizootiolokom podruju. - Sabiralite za leine i otpad ivotinjskog podrijetla objekt izgraen na lokaciji odobrenoj od veterinarskog ureda i ureda nadlenog za poslove zatite okolia u upaniji odnosno Gradu Zagrebu, koji se sastoji od graevinskog dijela i opreme to ini tehnoloku cjelinu namijenjenu razudbi uginulih ivotinja, razvrstavanju ivotinjskog otpada, konzerviranju hlaenjem i privremenom odlaganju do otpreme na toplinsku preradu, odobrenog od ravnatelja Uprave za veterinarstvo. - Profilaktika dezinfekcija dezinfekcija prostora i opreme za prihvat ivotinjskog otpada, sabiralita i prijevoznih sredstava, u svrhu prorjeivanja zaostale mikroflore. - Kompost gnojivo od toplinski preraenog otpada ivotinjskog podrijetla. Postupanje sa ivotinjskim otpadom profilaktika je mjera usmjerena na otkrivanje, sprjeavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih i nametnikih bolesti ljudi i ivotinja i mjera veterinarske zatite okolia. Zbog toga se sa ivotinjskim otpadom mora postupati na slijedei nain, da se: - Zatiti zdravlje ljudi i zdravlje ivotinja, - Osiguraju uvjeti za proizvodnju higijenski valjanih ivotinjskih proizvoda za ljudsku prehranu, - Izbjegne oneienje okolia (vode, mora, tla, zraka, namirnica i krme), - Sprijei nekontrolirano odlaganje i razmnoavanje tetnih ivotinja i patogenih mikroorganizama, - Onemogui stvaranje neugodnih mirisa i naruavanje javnog reda i mira, - Podvrgne toplinskoj obradi i iskoristi vrijedna svojstva, - Vodi propisana evidencija i dostavljaju izvjea nadlenim upravnim tijelima.

Vol. VI (2004) br. 4

53

STRUNI RAD

ZNANSTVENO STRUNI DIO

Prostorije za prihvat konfiskata, tkiva visokog rizika goveda, ovaca i koza i nejestivih nusproizvoda klanja u klaonicama papkara, prostorije za prihvat konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja u klaonicama peradi i kopitara, objektima za rasijecanje, obradu i preradu mesa i izradu mesnih proizvoda, rasijecanje i preradu ribe, rakova, koljki, pueva i aba, sortiranje i preradu jaja, obradu, doradu i preradu crijeva papkara i izradu ovitaka ivotinjskog podrijetla, u objektima za uskladitenje ivotinjskih proizvoda, prostorije za prihvat otpada iz valionica te prihvat uginulih ivotinja na farmama papkara i peradi, moraju udovoljavati opim uvjetima propisanim za izgradnju i ureenje te imati rashladne ureaje koji osiguravaju postizanje i odravanje temperature od +4 C. U klaonicama papkara prostorija za prihvat mora imati odgovarajui broj spremnika: - Obiljeenih prstenom crvene boje za prihvat konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja, prsten mora biti irok 10 cm i opasivati sve strane spremnika, - Obiljeenih tekstom crvene boje TKIVO VISOKOG RIZIKA za prihvat tkiva visokog rizika, preostalog otpada goveda, ovaca i koza, leina i zaraznog materijala ivotinjskog podrijetla. Visina slova mora biti 15 cm. Spremnici moraju biti nepropusni, izraeni od nehrajueg materijala, ravnih i glatkih povrina, prilagoeni dizalici specijalnog vozila za utovar i odvoenje otpada. Proizvoa ivotinjskog otpada mora: - U klaonicama razvrstati otpad i odvojeno smjestiti u spremnike tkivo visokog rizika, preostali otpad goveda, ovaca i koza, leine i zarazni materijal ivotinjskog podrijetla od konfiskata i nejestivnih nusproizvoda klanja podrijetlom od drugih ivotinja. - Tkivo visokog rizika, preostali otpad goveda, ovaca i koza, leine i zarazni materijal ivotinjskog podrijetla prilikom spremanja u prostoriju za prihvat, prije otpreme treba preliti sa nekodljivim metilenskim crvenilom, a od konfiskate i nejestive nusproizvode klanja podrijetlom od drugih ivotinja metilenskim plavilom. - Osigurati nesmetan prilaz vozilima za prijevoz ivotinjskog otpada. - Odstraniti metale, staklo, plastiku, papir i druge

strane predmete, hladiti ivotinjski otpad i pripremiti ga za otpremu. - Predati sav ivotinjski otpad proizveden u vlastitom objektu sakupljau ivotinjskog otpada. - Odravati veterinarsko-sanitarni red u prostoriji za prihvat ivotinjskog otpada i okolini. - Najmanje jednom sedmino izvriti profilaktiku dezinfekciju prostorije i spremnika za prihvat ivotinjskog otpada. Sakuplja ivotinjskog otpada mora: - Biti registriran za obavljanje djelatnosti, - Imati rjeenje Ministarstva poljoprivrede i umarstva da udovoljava uvjetima za sabiranje otpada na odreenom epizootiolokom podruju, - Raspolagati objektom, opremom, vozilima za prijevoz ivotinjskog otpada, - Osigurati preuzimanje i prijevoz ivotinjskog otpada do sabiralita ili u objekt za toplinsku preradu, - Pri obavljanju poslova pridravati se higijenskih i ekolokih naela zatite, - Biti osposobljen za sabiranje tkiva visokog rizika i ostalog zaraznog materijala odvojeno od konfiskata i nejestivih nusproizvoda. Sakuplja ivotinjskog otpada obvezan je: - Redovito, stalno, pravodobno i sigurno sabirati i odvoziti ivotinjski otpad od svakog proizvoaa do sabiralita i objekta za toplinsku preradu, - ivotinjski otpad odvoziti odmah, ili najkasnije u roku od 12 sati ljeti, a zimi za 24 sata, a u ostalim godinjim dobima nikad due od 48 sati, - Osigurati da tijekom sakupljanja otpada nije ugroeno zdravlje ljudi i ivotinja, ni naruen javni red i mir, - Utvrditi mjesta sakupljanja i putne pravce odvoenja ivotinjskog otpada, - Zakljuiti ugovor sa svakim proizvoaem ivotinjskog otpada i za preuzete koliine izdati potvrdu.

UVJETI KOJIMA MORAJU ODGOVARATI SABIRALITA ZA PRIVREMENO ODLAGANJE IVOTINJSKOG OTPADA

Objekti sabiralita za privremeno odlaganje ivotinjskog otpada moraju: - Biti izgraeni izvan naseljenog mjesta, - Biti izgraeni na zemljitu koje nije vodoplavno i

54

Vol. VI (2004) br. 4

ZNANSTVENO STRUNI DIO

STRUNI RAD

gdje je razina podzemne vode niska, - Biti izgraeni na mjestu na kojem glavni vjetrovi ne puu u smjeru naselja, - Biti ograeni tako da sprijee ulazak ivotinja, - Prilazni putovi moraju biti od vrstog materijala (asfalt, beton), a ostale povrine zelene, - Imati dovoljne koliine hladne i vrue (83 C) vode, - Imati ureaje za pranje , dezinfekciju i dezodoraciju te za osobnu higijenu radnika, - Imati prostor za smjetaj sredstava za pranje i dezinfekciju, - Imati drenirani prostor za pranje i dezinfekciju prijevoznih sredstava. Prostorije za privremeno odlaganje ivotinjskog otpada u sabiralitu trebaju imati mogunost hlaenja na +4 C. Otpadne vode odvode se u prirodni prihvatnik ili kanalizaciju, nakon to prou kroz sustav taloenja i odmaivanja. Sabiralite mora imati odgovarajui broj spremnika: za odlaganje tkiva visokog rizika i za privremeno odlaganje konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja. Sabiralite jo treba imati i prostor za razudbu ivotinja.

isti dio treba imati odvojene prostorije za toplinsku preradu, pakiranje i privremeno skladitenje polupreraevina ivotinjskih proteina i masti i to za: polupreraevina podrijetlom od tkiva visokog rizika, preostalog otpada goveda, ovaca i koza, leina i zaraznog materijala ivotinjskog podrijetla; i za polupreraevine od konfiskata i nejestivih proizvoda klanja podrijetlom od drugih vrsta ivotinja. Zatim treba imati laboratorij za mikrobioloka i kemijska ispitivanja, garderobu i sanitarne prostorije, prostor za veterinarsku inspekciju, prostor za odmor i prehranu zaposlenika, prostorije za upravu i energetske objekte. Potrebno je osigurati dovoljne koliine hladne i vrue (83 C) vode. Objekt mora imati ureaj za bioloko proiavanje otpadnih voda. Mjesto za pranje, dezinfekciju i dezodoraciju prijevoznih sredstava mora imati natkriveni plato s odgovarajuim kanalizacionim sustavom, prostor za ureaje i opremu, opremu za pranje ruku, prikljuak na hladnu i vruu (83 C) vodu.

UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI OBJEKTI ZA TOPLINSKU PRERADU IVOTINJSKOG OTPADA

UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI OBJEKTI ZA SPALJIVANJE IVOTINJSKIH PROTEINA I IVOTINJSKIH MASTI

ivotinjski otpad podvrgava se toplinskoj obradi u kafileriji (utilizacijskom objektu). Toplinska obrada podrazumijeva sterilizaciju na 133 C kroz 20 minuta i tlak od najmanje 3 bara. Nakon prerade dobiju se: ivotinjski proteini (kotano, mesno, mesno-kotano brano, krvno brano, brano od perja, riblje brano) i ivotinjska mast. Ovi objekti mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa. U objektu mora biti strogo odvojen isti od neistog dijela, trebaju imati posebne ulaze s dezbarijerama. Neisti dio treba imati odvojene prostorije za primanje i pripremu ivotinjskog otpada za toplinsku preradu: za tkiva visokog rizika, preostali otpad goveda, ovaca i koza, leine i drugi zarazni materijal ivotinjskog podrijetla; i za konfiskate i nejestive nusproizvode klanja podrijetlom od drugih vrsta ivotinja. Zatim treba imati prostoriju za uskladitenje i konzerviranje sirove koe i mjesto za pranje, dezinfekciju i dezodoraciju prijevoznih sredstava; garderobu i sanitarne prostorije i sobu za odmor i prehranu zaposlenika.

Polupreraevine koje sadre ivotinjske proteine, dobivene nakon toplinske prerade tkiva visokog rizika, preostalog otpada goveda, ovaca i koza, leina i zaraznog materijala ivotinjskog podrijetla moraju se unititi spaljivanjem. Polupreraevine od drugih vrsta ivotinja mogu se koristiti kao kompost ili odlagati na odobrenom mjestima. Spaljivanje ivotinjskih proteina i masti obavlja se u industrijskim peima na temperaturi 1200 1400 C. Objekti za spaljivanje moraju imati ureaje za proiavanje i sprjeavanje emisije plinova i mirisa u zrak, specijalna vozila za prijevoz proteina i masti i tehnoloko rjeenje za trajnu ugradnju spaljivanjem dobivenog pepela u materijal koji sigurno prekida hranidbeni lanac ivotinja.

DRUGI OBJEKTI KOJI SE IZNIMNO KORISTE ZA NEKODLJIVO UKLANJANJE IVOTINJSKOG OTPADA

Jama grobnica treba biti izvan naseljenog mjesta, na zemljitu koje nije vodoplavno ni pod-

Vol. VI (2004) br. 4

55

STRUNI RAD

ZNANSTVENO STRUNI DIO

vodno, udaljeno od vodotokova i izvora, mora biti ograena. Mora biti duboka najmanje pet metara, a dno najmanje jedan metar iznad razine podzemne vode. Bone strane zidaju se suhozidom, prostor oko jame najmanje pola metra betoniran s padom prema okolnom terenu. Treba imati gornju plou s poklopcem. Stono groblje mora biti izvan naseljenog mjesta, na zemljitu koje nije vodoplavno ni podvodno, udaljeno od vodotokova i izvora, mora biti ograeno i imati prilazni put. Dno stonog groblja treba biti najmanje jedan metar iznad razine podzemnih voda.

VETERINARSKO ZDRAVSTVENI UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI PRIJEVOZNA SREDSTVA ZA SKUPLJANJE I PRIJEVOZ IVOTINJSKOG OTPADA

ivotinjski otpad otprema se do sabiralita ili do objekta za toplinsku preradu specijaliziranim prijevoznim sredstvima koja moraju biti potpuno zatvorena, da su nepropusna, da su izgraena od nehrajueg materijala, da se lako peru i dezinficiraju, da imaju ureaj za utovar ivotinjskog otpada, da su vidljivo obiljeeni natpisom IVOTINJSKI OTPAD slovima crvene boje i veliine 25 cm. Nakon istovara prijevozna sredstva trebaju se oistiti, oprati i dezinficirati a kontrolu obavlja nadleni veterinarski inspektor ili ovlateni veterinar.

otpada, mjeseno i kumulativno. - Evidencija se vodi raunalnom obradom podataka po vrsti ivotinjskog otpada: Tkivo visokog rizika i preostali otpad goveda, ovaca i koza i zarazni materijal ivotinjskog podrijetla, Otpad svinja, otpad peradi, Otpad iz valionica, Otpad od riba, Ostali otpad, Leine uginulih ivotinja, broj, vrsta i podrijetlo. Ovdje svakako treba spomenuti i Pravilnik o visini naknade za sabiranje i toplinsku preradu otpada ivotinjskog podrijetla ( NN 152/02) kojim se odreuje visina naknade za sabiranje i toplinsku obradu otpada ivotinjskog podrijetla. Nakon toga donijeta je Odluka o raspisivanju javnog natjeaja za dodjelu koncesije za obavljanje poslova utilizacije i nekodljivog uklanjanja leina, konfiskata i ivotinjskih proizvoda iz objekata (NN 187/03), a koncesiju na 10 godina dobila je tvrtka Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca.

STANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

EVIODENCIJE O SAKUPLJANJU I TOPLINSKOJ OBRADI IVOTINJSKOG OTPADA TE SPALJIVANJU IVOTINJSKIH PROTEINA I IVOTINJSKIH MASTI

Sabiralite za privremeno odlaganje ivotinjskog otpada vodi slijedee evidencije: - Evidenciju sabiranja ivotinjskog otpada na epizootiolokom podruju o svakom proizvoau

Prema podacima Brstila i sur. (2003.) u naoj dravi ima 198 klaonica za krupnu i sitnu stoku i 74 klaonice za perad. U njima se godinje prosjeno zakolje 115 000 goveda, preko 50 000 teladi, 700 000 svinja, 65 000 ovaca i koza, i 25 milijuna peradi. To su podaci za razdoblje od 1991. do 1997. godine. U tom razdoblju bilo je 55 117 tona klaonikog otpada i 40 402 tona uginulih ivotinja godinje. Tim vrijednostima treba dodati i oko 50 000 tona leina i klaonikog otpada koji nastaje na razliitim mjestima koja se ne nadziru, a koji se bacaju skupa s komunalnim otpadom, ili se baca u jame grobnice. Tonkovi (2001.) navodi da se kod nas svega 60 do 70% ivotinjskog otpada organizirano skuplja

q Tablica 1. Klanje stoke i peradi u klaonicama (stanje 31. prosinca 2002.) broj grla u 000
Goveda 2000. godina 2001. godina 2002. godina 124 108 127 Svinje 609 623 611 Ovce 40 30 54 Konji 0 0 0 Perad 20 470 23 197 23 208

56

Vol. VI (2004) br. 4

ZNANSTVENO STRUNI DIO

STRUNI RAD

i prerauje, a ostatak se odlae na stona groblja ili baca u okoli. Meutim sada je u Hrvatskoj problem i 15 000 tona mesno kotanog brana, a u budunosti godinje novih 10 000 tona koje treba nekodljivo ukloniti. Predlae spaljivanje u cementari Koromano kao najprihvatljivije.

They are a potential danger to human and animal health because they can transmit infectious and parasitary diseases of which many are zoonoses. From the ecological and epizootiological aspect their disposal is best when rendering plants are used, with the prior collection in counties in temporary collection sites.

ZAKLJUAK

Zbrinjavanje leeva i konfiskata vaan je dio veterinarske djelatnosti, koji nije dovoljno valoriziran ni od struke ni od drutva. Ta vana epizootiolokoepidemioloka mjera ima potporu u zakonodavstvu, gdje je u detalje razraena, ali njena primjena na terenu to ne prati. Dodatno situaciju oteava pojava govee spongiformne encefalopatije u svijetu, koje na sreu kod nas nema, ali je problem tisue tona mesno kotanog brana kojeg se mora nekodljivo ukloniti. Jo nije razraen sustav prikupljanja leina i konfiskata po upanijama, njihovo razvrstavanje i transport do jedine kafilerije otvorenog tipa u Hrvatskoj. Treba se dogovoriti na razini drave o gradnji jo jedne kafilerije ili spalionice. Ono to je gorui problem danas, je izgradnja sabiralita za privremeno odlaganje ivotinjskog otpada u svakoj upaniji po zahtjevima Pravilnika (NN 24/03) i redovito odvoenje ivotinjskog otpada na preradu u kafileriju.

Apart from being a possible source of infection, animal corpses and confiscates also pollute the environment.

SUMMARY DISPOSAL OF ANIMAL CORPSE AND CONFISCATES

Brstilo, M., M.Lojki, Danijela Lamer, A.Gapar (2003): Legislativa i zbrinjavanje otpada stoarske proizvodnje. Zbornik Veterinarski dani, ibenik, 9.-12. listopada, 2003., 53 61. ** Dravni zavod za statistiku (2003): Statistiki ljetopis Republike Hrvatske. Jei, J. (1939): Nekodljivo uklanjanje ivotinjskih leeva. Zagreb, J.Jei. ** Odluka o raspisivanju javnog natjeaja za dodjelu koncesije za obavljanje poslova utilizacije i nekodljivog uklanjanja leina, konfiskata i ivotinjskoh proizvoda iz objekata (NN 187/03). ** Pravilnik o visini naknade za sabiranje i toplinsku preradu otpada ivotinjskog podreijatla ( NN 152/02) ** Pravilnik o nainu postupanja sa ivotinjskim leinama i otpadom ivotinjskog podrijetla te o njihovom unitavanju (NN 24/03). Tonkovi, V. (2001): Zbrinjavanje otpada ivotinjskog podrijetla u okolnostima nakon pojave GSE-a i zabrane upotrebe mesnokotanog brana za ishranu ivotinja od kojih se proizvodi ljudska hrana. Zabornik Veterinarski dani, Opatija, 17.-20. listopada, 2001., 125-129. Vuemilo Marija, Alenka Hadiosmanovi, Bara Vinkovi, Ruica Blaevi (1996): Veterinarska sjelatnost u zatiti okolia. Zbornik Prvog veterinarskog kongresa. Cavtat, 2.-5. listopada 1996., 119-126. Vuemilo Marija, Bara Vinkovi, D.Grli, I.Grli, N. Vrabac, Alenka Tofant, Kristina Matkovi (2003): Uklanjanje animalnog otpada preradom u kafileriji. Zbornik Veterinarski dani, ibenik, 9.-12. listopada, 2003., 62 67. ** Zakon o veterinarstvu. Narodne novine 70/1997.

LITERATURA