Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Hercegovačko-neretvanski kanton
J.U. „Srednja škola“ Konjic
Elektrotehnička škola

Maturski rad iz električnih instalacija i osvjetljenja

TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE

U ELEKTRIČNIM INSTALACIJAMA

Mentor: Učenik:
Trnka Hikmet, prof. Sarajlić Eldar

Konjic, mart 2021.

 SADRŽAJ
UVOD...................................................................................................................................................3
1. DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA ČOVJEKA.......................................................4
2. VRSTE OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE ENERGIJE...........................................................5
3. VRSTE ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA......................................................................7
3.1. Zaštita izoliranjem dijelova pod naponom..............................................................................7
3.2. Zaštita ogradama (pregradama) ili kućištima...................................................................8
3.3. Zaštita od direktnog dodira u zatvorenim električnim prostorijama.................................9
3.3.1. Zaštita preprekama (zaprekama)...............................................................................9
3.3.2. Zaštita stavljanjem van dohvata ruke......................................................................10
3.4. Zaštita automatskim isključivanjem uređajima koji djeluju na diferencijalnu struju
(zaštitna strujna sklopka – FID)...................................................................................................10
4. VRSTE ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA................................................................12
4.1. Zaštita automatskim isključenjem napajanja.......................................................................13
4.1.1. Zaštita automatskim isključivanjem napajanja u TN sistemu razvoda.................14
4.1.2. Zaštita automatskim isključivanjem napajanja u TT sistemu razvoda.................15
4.1.3. Zaštita automatskim isključivanjem napajanja u IT sistemu razvoda..................16
4.2. Izjednačenje potencijala.........................................................................................................17
4.2.1. Zaštita glavnim izjednačenjem potencijala..............................................................17
4.2.2. Zaštita lokalnim izjednačenjem potencijala.............................................................18
4.3. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom.....................................19
4.4. Zaštita postavljanjem u izolirane prostorije.........................................................................20
4.5. Zaštita električnim odvajanjem.............................................................................................20
5. ISTOVREMENA ZAŠTITA OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG DODIRA....................21
5.1. Zaštita upotrebom sigurnosnog malog napona - SELV.......................................................21
5.2. Zaštita upotrebom uzemljenog sigurnosnog malog napona - PELV...................................22
5.3. Zaštita upotrebom malog radnog napona - FELV...............................................................23
ZAKLJUČAK....................................................................................................................................24
LITERATURA...................................................................................................................................25

2
UVOD

U današnje moderno doba malo koji pojedinac živi bez kontakta s električnom energijom.
Električna energija može biti neophodna za život, ali također, ako ne poštujemo standardom
propisana pravila, može biti i smrtonosna. Električna struja je opasna za ljudski organizam i
pri rukovanju s električnim napravama treba biti veoma oprezan. Statistike pokazuju da je
broj nesreća najveći kod montera i električara, jer oni vremenom postaju toliko sigurni u sebe
i svoj rad da se ne pridržavaju niti najosnovnijih mjera sigurnosti, što dovodi do čestih
nesreća. Čak i najjednostavnije električne naprave su izvor opasnosti ukoliko nisu pravilno
priključene ili su oštećene.

Pouzdanost i sigurnost električnih instalacija važni su faktori u učinkovitosti i ispravnosti

nekog tehnološkog procesa, odnosno pogona, pa tako i u sprečavanju nezgoda na radu. S
odgovarajućim sistemom pregleda i ispitivanja moguće je uveliko očuvati dostignuti stepen
pouzdanosti i sigurnosti električnih instalacija.

Informacije vezane za temu mog maturskog rada su sumirane i podijeljene na dva naslova.
Prvi naslov maturskog rada je rezervisan za temu uticanja električne struje na čovjeka gdje su
obrađene teme prolaska električne struje kroz ljudsko tijelo, pojam otpora ljudskog tijela,
djelovanje električne struje na čovjeka te definisane granice opasnih napona.

U drugom naslovu sspomenute su vrste opasnosti od električne energije, te također, i načini

zaštite od električne energije na osnovu opasnosti.

Glavne informacije vezane za samu temu mog maturskog rada su sumirane i podjeljene u tri
naslova. U prvom naslovu definisana je i detaljnije obrađena tema zaštite od direktnog
dodira, a kroz dodatne odjeljke objašnjenjene su precizne mjere zaštite dijelova pod naponom
izoliranjem, pregradama ili kućištima, dopunska zaštita uređajima diferencijalne struje.

U drugom naslovu definisana je i detaljnije obrađena tema zaštite od indirektnog dodira, a kroz
dodatne odjeljke objašnjena je podjela električnih uređaja s obzirom na zaštitu od električnog
udara, vrste zaštite od istog, zaštitni uređaji za automatsko isključivanje napajanja i zaštite
uređajima u određenim sistemima uzemljenja električne instalacije (TN, TT i IT sistemu).

U trećem naslovu objašnjene su primjene istovremene zaštite od direktnog i indirektnog

napona, a kroz dodatne odjeljke su definisane upotrebe sigurnosnog malog napona,
uzemljenog sigurnosnog malog napona i malog radnog napona u tu svrhu.

3
 1. DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA ČOVJEKA

Električna struja može djelovati na čovjeka ukoliko teče kroz tijelo ili dio tijela. Budući da
struja može teći samo u zatvorenom strujnom krugu, ljudsko tijelo mora postati dio strujnog
kruga da bi kroz njega protekla električna struja. Takav slučaj nastupa kada čovjek dođe u
situaciju da svojim tijelom dodiruje dvije tačke između kojih postoji napon.

Ljudsko tijelo kada se nađe u strujnom krugu ima određeni otpor koji nije konstantan.
Različiti dijelovi ljudskog tijela kao što su koža, krv, mišići, kosti i zglobovi suprotstavljaju
se prolazu električne struje određenom impedansom. U ovim razmatranjima smatramo da
impedansa ljudskog tijela ima karakteristike radnog otpora i sastoji se od dva dijela:
- unutarnjeg otpora tijela,
- otpora kože na mjestu ulaza i izlaza električne struje iz tijela.

Unutarnji otpor tijela kreće se u dosta uskim granicama, od 500 do 800 Ω, i prvenstveno
zavisi od mase ljudskog tijela i atmosferskih prilika (koža se znojenjem vlaži, a to smanjuje
njen otpor).

Površinski sloj kože u debljini od 0,05 do 0,2 mm, nema ni krvnih žila, ni živaca, pa je
možemo smatrati dielektrikom i ona je nosilac otpora. Otpor kože varira u veoma širokim
granicama od 0 do 20.000 Ω.

Impedansa ljudskog tijela zavisi od:

- čistoće i vlažnosti kože,
- debljine i žuljevitosti kože,
- napona koji djeluje na ljudsko tijelo,
- dužine trajanja prolaska struje kroz tijelo,
- jačine struje,
- kontaktnog pritiska i površini elektrode.

Utvrđeno je da električna struja, prolazeći kroz ljudski organizam, djeluje na sljedeće načine:
- Toplotno dejstvo - tijelo se zagrijava, posebno na mjestu ulaza i izlaza struje iz tijela,
do te mjere da nastaju teške vanjske i unutrašnje opekotine.
- Mehaničko dejstvo - za vrijeme prolaza struje kroz tijelo dolazi do grčenja mišića, što
može izazvati kidanje krvnih žila, živaca, pa čak lomove kostiju.
- Hemijsko dejstvo - javlja se kod proticanja istosmjerne struje kroz tijelo koja ga
elektrolizom rastvara nanoseći trajna oštećenja.
Sva ova djelovanja mogu dovesti do lakših i težih ozljeda čovjeka, pa čak mogu izazvati i smrt.

Posljedice izazvane strujnim udarom zavise od jačine električne struje koja protiče kroz tijelo
(jačina zavisi od napona dodira, vrijednosti ulaznog i izlaznog otpora i vrijednosti otpora
ljudskog tijela), vremena proticanja struje, puta struje kroz tijelo i frekvencije struje.

4
Što je vrijeme prolaska električne energije kroz tijelo duže, manja je podnošljivost
organizma. Najopasniji je put električne energije kroz područje srca, a to je u slučaju
zatvaranja strujnog kruga preko obje ruke, ili jedne ruke i noge.

Na temelju raznih ispitivanja, te analize ozljeda i smrtnih slučajeva, dobiveni su podaci o

fiziološkom djelovanju električnih struja raznih vrijednosti na ljudski organizam, koji su
prikazani u sljedećem pregledu:
- 0,6 - 1,5 mA: Početak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju.
- 2 - 3 mA: Jako podrhtavanje prstiju.
- 5 - 10mA: Grč šake.
- 12 - 15 mA: Ruke se teško odvajaju od vodiča, snažni bolovi u prstima i rukama, bol
se može trpjeti 5-10 sekundi.
- 20 - 25mA: Paraliza ruku, veoma jaki bolovi, otežano disanje.
- 50 - 80mA: Paraliza disanja, početak treperenja srčanih klijetki.
- 80 - 100mA: Paraliza disanja, paraliza rada srca.
- iznad 3.000 mA: Paraliza disanja i rada srca pri djelovanju dužem od 0,1 sekunde,
razaranje tkiva toplotnim djelovanjem struje.

Slika 1. Opasni direktni dodir dijelova pod naponom

2. VRSTE OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE ENERGIJE

Razvojem primjene električne energije, uvode se i tehničke zaštitne mjere, kako bi se uklonile
opasnosti koje sa sobom nosi upotreba električne energije. Zaštita ljudi od ozljeđivanja
električnom strujom niskog napona, moguća je u osnovi na tri načina:
- onemogućavanjem dodira čovjeka s bilo kojim dijelom postrojenja ili instalacije pod
naponom, zaštitne mjere kojima se želi izbjeći djelovanje napona na čovjeka, bilo da se
onemogući direktan dodir vodiča, bilo da se ukloni mogućnost da čovjek svojim tijelom
premosti dvije točke različitih potencijala.
- ograničavanje jačine struje kroz čovječje tijelo na bezopasne vrijednosti, zaštitne mjere
kojima se želi ograničiti visina napona koji može djelovati na čovjeka. Time se
ograničavaju i struje koje prolaze kroz tijelo na bezopasne vrijednosti.
5
 - ograničavanje količine elektriciteta kojemu je izloženo ljudsko tijelo na bezopasne
vrijednosti, zaštitne mjere s brzim isključenjem strujnih krugova u kvaru kako bi se
količina elektriciteta koji djeluje na čovjekovo tijelo ograničila na sigurne vrijednosti.

Prilikom rukovanja i korištenja električnih postrojenja, instalacija i trošila za rad na električni

pogon zaštita ljudi od električnog udara se postiže izvedbom tehničkih zaštitnih mjera:
- zaštita od direktnog dodira - zaštita dijelova koji su u normalnom pogonu pod naponom
(npr. fazni vodič pod naponom),
- zaštita od indirektnog dodira - zaštita koja djeluje kada dostupni vodljivi dijelovi trošila
i elemenata instalacija zbog kvara dođu pod opasni napon dodira (npr. zbog oštećenja
izolacije),
- dopunska zaštita - zaštita koja djeluje ako ne djeluje jedna od navedenih osnovnih zaštita, a
provodi se efikasnim uređajima za brzo isključivanje (npr. ZUDS uređaj sa IΔn ≤ 30 mA).

Potpuna zaštita od djelovanja električne struje u NN električnim postrojenjima, instalacijama i

trošilima postiže se primjenom tehničkih zaštitnih mjera zaštite od direktnog i indirektnog dodira,
a dopunska zaštita se koristi u nekim propisanim slučajevima kada je obavezna, te je
preporučljiva zbog velike efikasnosti u svim slučajevima iako nije obavezujuća propisima.
Tehničke zaštitne mjere se primjenjuju:
- na električnim instalacijama objekata u cjelini,
- na pojedine prostore unutar objekata (npr. kupaonica),
- na pojedinu opremu, trošilo ili uređaj.

ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA

- Zaštita izoliranjem dijelova pod naponom
- Zaštita ogradama (pregradama) ili kućištima
- Zaštita preprekama (zaprekama)
- Zaštita postavljanjem van dohvata ruke
- Zaštita automatskim isključivanjem napajanja (strujna zaštitna sklopka – FID sklopka)

ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

- Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:
1. U TN sistemu razvoda
2. U TT sistemu razvoda
3. U IT sistemu razvoda
- Zaštita izjednačenjem potencijala
1. Dopunskim izjednačenjem potencijala
2. Lokalnim izjednačenjem potencijala
- Zaštita upotrebom klase II ili odgovarajućom izolacijom
- Postavljanjem u izolirane prostorije
- Zaštita električnim odvajanjem

ZAŠTITA OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG DODIRA

- Zaštita upotrebom sigurnosnog malog napona (SELV)
- Uzemljeni zaštitni mali napon (PELV)
- Zaštita upotrebom malog radnog napona (FELV)

Tabela 1. Tehničke mjere zaštite od električnog udara

6
 3. VRSTE ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA

Prilikom rada s trošilima na električni pogon ili kod rukovanja s elementima električnih
instalacija, najveću opasnost predstavlja direktni dodir vodiča ili ostalih dijelova instalacija koji
se nalaze pod naponom. U takvim slučajevima uz malo nepovoljnije uslove, na čovječje tijelo
djeluje puni fazni ili linijski napon. Kako bi se spriječio ovakav ishod, potrebno je izvesti
električne instalacije i trošila tako da je onemogućen direktan dodir s dijelovima pod naponom.

Osnovna zaštita od direktnog dodira u svim električnim postrojenjima, instalacijama i

trošilima niskog napona:
- izoliranjem dijelova pod naponom (zaštita od svakog dodira),
- zaštita kućištima ili pregradama (zaštita od svakog dodira).

Dopunska zaštita od direktnog dodira:

- primjenom zaštitnih uređaja diferencijalne struje (I∆n ≤ 30 mA).

U zatvorenim električnim prostorijama (elektroenergetska postrojenja, transformatorske

stanice, potrošačka elektroenergetska postrojenja, NN razvodi potrošača srednje i veće snage
i sl.) kao osnovna zaštita od direktnog dodira mogu se primjenjivati (ali ne obavezno):
- izoliranje,
- zaštita kućištima ili pregradama,

a primjenjuju se:
- zaštita preprekama (zaštita od slučajnog dodira),
- zaštita postavljanjem dijelova pod naponom izvan dohvata ruke (zaštita od slučajnog
dodira).

3.1. Zaštita izoliranjem dijelova pod naponom

Zaštitno izoliranje mora spriječiti svaki dodir čovjeka sa dijelovima pod naponom u električnim
istalacijama, postrojenjima i trošilima. Zaštita izoliranjem se sastoji u postavljanju sloja izolacije,
na dijelove pod naponom, koja se može ukloniti samo njenim razaranjem. Izolacija mora biti
takve kvalitete i tako izrađena da trajno izdrži razne štetne utjecaje, te prema tim uslovima mora
biti i izrađena. Prevlake vodiča bojom, smolom, lakom i emajlom, iako odgovaraju pogonskom
naponu, ne smatraju se dovoljnom zaštitom od direktnog dodira. Za zaštitnu izolaciju
upotrebljavaju se razne PVC mase, guma, neopren i slično.

7
 Slika 2. Zaštita izoliranjem, (1 – fazni vodič, 2 – izolacija)

3.2. Zaštita ogradama (pregradama) ili kućištima

Zaštita ogradama ili kućištima treba da spriječi direktni dodir s dijelovima električne opreme
i instalacija koji su pod naponom (razvodni ormari, sabirnice, sklopke, sijalična grla...).
Dijelovi koji su pod naponom ugrađuju se u zatvorena kućišta ili se dodir sprječava s čvrsto
ugrađenim pregradama.

Stepen zaštite od prodiranja stranih tijela mora biti najmanje IP 2X (d ≤ 12 mm - zaštita od

stranih tijela prečnika iznad 12,5mm i zaštićeno od dodira prstima), a u slučaju da su gornje
površine kućišta ili pregrada pristupačne, zahtijeva se stupanj zaštite IP 4X (d ≤ 1 mm -
zaštita od dodira alatom, žicom prečnika iznad 1mm).

Slika 3. Primjer zaštite pregradama ili kućištima

Kućište štiti opremu od vanjskih utjecaja i osigurava zaštitu od direktnog dodira sa svih
strana, a pregrada osigurava zaštitu od direktnog dodira sa neke uobičajene strane (smjera)
prilaza ili dodira. Kućišta ili pregrade su kostruktivno čvrsta i trajna da spriječe dodir i
obezbijede trajno rastojanje od dijelova pod naponom.

8
Otvaranje kućišta ili pregrada mora biti moguće samo na jedan od sljedećih načina:
- pomoću ključa ili alata,
- ugradnjom krajnje sklopke kojom se isključuje napon u trenutku otvaranja vrata ili
poklopca,
- umetanjem druge pregrade.

3.3. Zaštita od direktnog dodira u zatvorenim električnim prostorijama

Zatvorene električne prostorije su prostori u zgradama ili ograđeni prostori na otvorenom,

namijenjeni isključivo za izgradnju i pogon električnih postrojenja i instalacija, a koji su tokom
pogona zaključani i u koje je pristup dozvoljen samo ovlaštenim, posebno obučenim osobama
(npr. transformatorske stanice, prostori razvodnih ormara i sl.).
Kako su ti prostori dostupni samo posebno stručno osposobljenim osobama, u njima je
dozvoljena smanjena, odnosno djelomična zaštita od direktnog dodira - zaštita od slučajnog
dodira, i to primjenom zaštitnih mjera:
- zaštita preprekama,
- zaštita postavljanjem izvan dohvata rukom - zaštita udaljavanjem.

3.3.1. Zaštita preprekama (zaprekama)

Prepreke su namijenjene da spriječe slučajni fizički pristup dijelovima pod naponom, ili
slučajni dodir sa dijelovima pod naponom za vrijeme rada na opremi koja je pod naponom, a
ostvaruje se postavljanjem prečki, izolacijskih ploča ili žicanih mreža. Zapreke se uklanjaju
bez ključa ili alata za otvaranje, ali moraju biti tako učvršćene da je spriječeno njihovo
slučajno uklanjanje.

Slika 4. Zaštita preprekama

9
3.3.2. Zaštita stavljanjem van dohvata ruke

Ovom vrstom zaštite postiže se samo zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom što
znači da nije potpuna zaštita. Neizolirane dijelove instalacija ili opreme, a koja se nalazi pod
naponom, postavljamo izvan dohvata ruke. Smatra se da su izvan dohvata ruke oni dijelovi
instalacija koje se od mogućeg stajališta čovjeka nalaze na visini većoj od 2,5m iznad tog
stajališta, ili su udaljeni 1,25m vodoravno ili niže od tog stajališta (slika 4). Također,
dostupnim dijelovima smatraju se oni dijelovi čija je međusobna udaljenost manja od 2,5m.

Slika 5. Prostor van dohvata ruke

Ako se vodoravno kretanje spriječava zaprekom, onda prostor dohvata ruke započinje od te
zapreke. Pod prostorom dohvata ruke podrazumijeva se prostor u kojem je moguć dodir
golim rukama. Udaljenosti u prostoru gdje se rukuje s vodljivim elementima velikih dužina
moraju biti uvećane uzimajući u obzir dužine tih elemenata.

Zaštite zaprekama i udaljavanjem, kojima se štitimo samo od slučajnog dodira dijelova pod
naponom, kao nešto niži stepen zaštite, primjenjuju se najčešće u zatvorenim električnim
prostorijama, jer u tim prostorijama boravi stručno osoblje koje je upućeno u opasnosti od
električne struje.

3.4. Zaštita automatskim isključivanjem uređajima koji djeluju na diferencijalnu struju

(zaštitna strujna sklopka – FID)

Primjena zaštitnih uređaja diferencijalne struje, čija nazivna proradna diferencijalna struja
iznosi najviše 30 mA, može veoma korisno poslužiti pri otkazivanju jedne od navedenih vrsta
zaštite od direktnog dodira. Zaštita od direktnog dodira s uređajima diferencijalne struje može
poslužiti samo kao dopunska zaštita i ne može zamijeniti niti jednu od propisanih zaštita od
direktnog dodira.

10
Strujne zaštitne sklopke (u daljem tekstu – sklopke ZS) se mogu upotrebljavati u sistemima
gdje su zaštitni i neutralni vodič odvojeni (TT, TN-S, TN-C-S i IT sistem razvoda). Vrlo
osjetljive ZS sklopke upotrebljavaju se i u druge zaštitne svrhe kao npr. zaštita od požara.

Slika 6. Četveropolna (40A) i dvopolna (25A) strujna zaštitna sklopka proizvođača ETI

Djelovanje ove zaštitne mjere temelji se na mjerenju diferencijalne struje pomoću

transformatora. U normalnom pogonu, struja koja dolazi do trošila jednaka je struji koja
odlazi iz trošila. Dolazni i odlazni vodiči trošila obuhvaćeni su jezgrom od magnetski dobro
vodljivog materijala. Magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja međusobno se
poništavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana. Ako na trošilu dođe do proboja
izolacije, poteći se struja kvara kroz zaštitni vodič PE i ne vraća se kroz jezgru
transformatora. Zbog nastale razlike između ulazne i izlazne struje koje prolaze kroz jezgru
transformatora, ona se magnetizira i daje vrlo brzo signal za isklop sklopke.

U instalacijama gdje se upotrebljava ZS sklopka svi vodljivi dijelovi, koji normalno nisu pod
naponom, moraju biti uzemljeni ili spojeni s neutralnim vodičem preko zaštitnog vodiča koji
ne ide kroz ZS sklopku.

Slika 7. Zaštitni uređaj diferencijalne struje

11
Da bi zaštita sa ZS sklopkom bila efikasna metalno kućište trošila mora biti uzemljeno na
uzemljivač čija vrijednost otpora uzemljenja mora biti manja od:

50
R z= , gdje je:
I ΔN

Rz - otpor uzemljenja štićenog trošila;

𝐼ΔN – struja greške pri kojoj ZS sklopka isključuje;
50 – napon dodira UL=50V, 50Hz;

Izvanredne odlike zaštitnih uređaja diferencijalne struje su njihova visoka pouzdanost, vrlo
kratka vremena isklapanja (oko tiz = 0,1 sekunda), mogućnost izbora nazivne diferencijalne
struje (osjetljivost) i upotrebljivost u svim uobičajenim tipovima električnih mreža.

4. VRSTE ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

Metalna kućišta električnih trošila i oprema moraju biti bez napona. To postižemo kvalitetnom i
ispravno odabranom osnovnom izolacijom vodiča. Ali, događa se da izolacija bude oštećena ili
da oslabi zbog starenja. U takvim slučajevima može doći do spoja između vodiča koji su pod
naponom i metalnih kućišta električnih trošila i opreme. Kućišta i drugi metalni dijelovi tih
uređaja poprimaju stanoviti napon prema zemlji. Ako dodirnemo takve dijelove električnih
uređaja, a da oni nisu uzemljeni ili na koji drugi način zaštićeni, svojim tijelom zatvaramo strujni
krug, i struja može poteći iz kućišta preko tijela u zemlju i zatvoriti se preko pogonskog
uzemljenja zvjezdišta transformatora ili generatora, što je prikazano na slici 7.

Slika 8. Indirektni dodir

12
4.1. Zaštita automatskim isključenjem napajanja

Zaštita od indirektnog dodira s automatskim isključivanjem napajanja ima zadaću da pri

pojavi kvara na izolaciji opreme spriječi ozljeđivanje ljudi s opasnim naponom dodira koji
tom prilikom može nastati. Da bi se ispunila ova zadaća, svaki kvar na izolaciji opreme mora
prouzrokovati dovoljno jaku struju kvara koja će izazvati prekidanje napajanja u vremenu
koje je nužno za sigurnost ljudi.

Ova vrsta zaštite zasniva se istovremeno na dva elementa:

- postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omogućava protjecanje
struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sistemu uzemljenja mreže TT, TN i IT),
- prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zaštitnih uređaja (osigurači, ZS sklopke)
s tako kratkim vremenima da ne dođe do ozljeđivanja osobe koja bi bila izložena
naponu dodira.

Jedan od uslova za zaštitu automatskim isključivanjem napajanja jeste zahtjev da se u svakoj

zgradi uradi izjednačenje potencijala.

Najviši dopušteni napon dodira UL

Najduže dopušteno vrijeme
isključenja (s) Efektivna vrijednost
Istosmjerni napon
naizmjeničnog napona (V)
Beskonačno <50 <120
5 50 120
1 75 140
0,5 90 160
0,2 110 175
0,1 150 200
0,05 220 250
0,03 280 310

Tabela 2. Najduže dopušteno vrijeme trajanja napona dodira

Napomena:
- manje vrijednosti dodirnog napona mogu se zahtijevati u specijalnim uslovima, a veće
vrijednosti dopuštene su u elektranama i transformatorskim postrojenjima.
- Vrijednost isklapanja do 5s dozvoljeno je za strujne krugove koji napajaju samo
neprenosiva trošila i koji nemaju instalirane priključnice.
- Dopušteni dodirni napon UL jeste bilo koja vrijednost ispod 50V efektivne vrijednosti
izmjenične struje ili ispod 120V istosmjerne struje bez izmjenične komponente.

13
4.1.1. Zaštita automatskim isključivanjem napajanja u TN sistemu razvoda

U TN sistemima uzemljuje se neutralna tačka sistema. To je zvjezdište transformatora,

odnosno generatora. Sve dostupne vodljive dijelove (mase) opreme, uređaja i instalacija, a
koji mogu doći pod napon u slučaju kvara, galvanski povezujemo sa zaštitnim vodičem.
Zaštitni vodič mora biti spojen na neutralnu tačku sistema i uzemljen.

Postoje tri tipa TN sistema u zavisnosti od položaja i povezanosti zaštitnog i neutralnog vodiča:
- TN-C sistem (neutralna i zaštitna funkcija su objedinjene u jedan vodič),
- TN-C-S sistem (neutralna i zaštitna funkcija je objedinjena u jedan vodič samo u
jednom dijelu sistema, i to od transformatora do objekta),
- TN-S sistem (kroz cijeli sistem su neutralni i zaštitni vodič rastavljeni).

Na slici 8. dat je prikaz zaštite automatskim isključivanjem napajanja u slučaju između

faznog vodiča i metalnog kućišta trošila koji je izložen dodiru.

Slika 9. Šema TN sistema koja prikazuje princip zaštite

Vrijeme za koje djeluje zaštitni uređaj ni pod kojim uslovima ne smije biti duže od pet sekundi.

Osnovni uslov ove zaštite u TN sistemima jeste da se termička karakteristika zaštitnih uređaja
i impedansa strujnog kola moraju tako odabrati da u slučaju kvara zanemarivog otpora
nastupi automatsko isključivanje napajanja u utvrđenim vremenima (tabela 2). Ovaj uslov je
ispunjen kada impedansa petlje kvara ima vrijednost koja je manja ili jednaka:

Zs = Uo / Ia , gdje je:

Zs – impedansa petlje kvara;

Ia – struja djelovanja uređaja za automatsko isklapanje;
Uo – nazivni napon izvora između faze i nule;

14
4.1.2. Zaštita automatskim isključivanjem napajanja u TT sistemu razvoda

Ovaj sistem sastoji se u tome da se kućište i ostali dostupni metalni dijelovi električnog uređaja,
koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, vodljivo povežu sa zemljom preko uzemljivača. U
slučaju kvara na izolaciji trošila, poteći će struja kvara kroz sljedeći strujni krug: fazni vodič
- kućište - uzemljivač - zemlja - pogonsko uzemljenje neutralne točke transformatora - fazni
vodič.

Ta struja kvara mora biti toliko velika da u kratkom vremenu pregori osigurač, ili isključi
prekidač koji je najbliži zaštićenom trošilu, a time se prekida strujni krug, i na taj način
sprječava zadržavanje previsokog napona dodira na kućištu trošila.

Očito je da struja kvara ovisi o otporu uzemljivača, što je manji, to će i struja greške biti veća.

Slika 10. Šema TT sistema koja prikazuje sistem zaštite

Da bi ova zaštita bila učinkovita, napon između metalnog kućišta i zemlje, pri proticanju
struje kvara kroz zemlju, ne smije preći 50V:

Rz · Ia ≤50V , gdje je:

Rz - otpor uzemljivača izloženih vodljivih dijelova i zaštitnih vodiča;

Ia- struja kvara koja osigurava isklapanje zaštitnog uređaja u vremenu ne dužem od 5
sekundi;

Osnovni uslov za primjenu ove zaštite je da se termička karakteristika zaštitnog uređaja i

impedansa strujnog kola moraju tako odabrati sa se u slučaju kvara između faznog i zaštitnog
vodiča napajanje automatski isključi u određenom vremenu (tabela 2).

15
Efikasnost zaštite se provjerava izračunavanjem otpora petlje:

Uo
Z s= , gdje je:
Ia

Zs – impedansa petlje;
Uo – nazivni napon prema zemlji;
Ia – struja djelovanja zaštitnog uređaja;

4.1.3. Zaštita automatskim isključivanjem napajanja u IT sistemu razvoda

Glavna osobina IT sistema jeste da u njemu niti jedan dio mreže, koji se nalazi pod naponom,
ne smije biti direktno uzemljen, odnosno cijela mreža mora biti izolirana od zemlje. Mase
trošila (metalna kućišta) moraju biti uzemljene. Uzemljenje masa trošila može biti
pojedinačno za svako trošilo, zajedničko za nekoliko ili za sva trošila u mreži. Na taj
uzemljivač spajaju se i sve metalne mase koje se nalaze na dohvat ruke.

Slika 11. Šema IT sistema koja prikazuje sistem zaštite

Struja zemljospoja stvara pad napona na uzemljivaču. Da se ne bi pojavio previsok napon dodira
na masama trošila, mora biti ispunjen uslov:

Ra ∙ I d =U d , gdje je:

RA - otpor uzemljivača mase trošila (Ω),

Id - struja zemljospoja u slučaju prvog malog otpora između faznog vodiča i mase trošila (A),
Ud - dopušteni napon dodira (V).
16
U slučaju proboja izolacije nekog od faznih vodiča, prema masi trošila poteći će struja
zemljospoja. Struja zemljospoja je male jačine zato što se njen strujni krug prema izvoru
napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih
vodiča u mreži, a oni su relativno veliki.

Prednost ovog sistema zaštite je što trošilo u slučaju jedne greške može raditi i dalje, a da je
pri tome dat signal o postojanju greške. Do djelovanja osigurača dolazi tek kada postoje dva
proboja (kratki spoj dvije faze).

4.2. Izjednačenje potencijala

Izjednačivanje potencijala postiže se međusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova

različitih instalacija sa zaštitnim vodičem električnih instalacija u nekom prostoru. Učinak takvog
zahvata je očigledan. U slučaju pojave napona greške na kućištima električnih trošila, taj isti
napon pojavit će se i na svim međusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija, te
neće postojati razlika napona između tih vodljivih dijelova instalacija. Tim postupkom osjetno je
smanjena mogućnost da na čovjeka djeluje visok napon dodira u slučaju istovremenog dodira s
defektnim trošilom i s bilo kojim metalnim dijelom drugih instalacija.

Razlikujemo dvije vrsta izjednačenja potencijala:

- glavno izjednačenje potencijala, koje obuhvata cijeli objekat,
- lokalno dopunsko izjednačenje potencijala, koje obuhvata stanoviti uži prostor ili dio
instalacija u objektu.

4.2.1. Zaštita glavnim izjednačenjem potencijala

Glavno izjednačenje potencijala primjenjuje se i radi sprječavanja unosa vanjskih opasnih

potencijala u objekat. Vanjski opasni potencijali mogu biti prenijeti u objekat preko zaštitnih
ili nultih vodiča i preko metalnih plašteva kabela.

Drugi razlog za primjenu glavnog izjednačenja potencijala jest u tome, što unutar današnjih
zgrada postoji veliki splet raznih instalacija s metalnim cijevima ili vodičima, pa je nemoguće
postići njihovo učinkovito odvajanje i međusobno izoliranje. Te metalne instalacije su stalna
opasnost za prenos napona greške kroz cijeli objekat. Na slici 14. prikazan je način izvedbe
izjednačenja potencijala na glavnom priključku objekta.

U blizini glavnog kućnog priključka postavljaju se sabirnice za izjednačenje potencijala na

koje se povezuju spojni vodovi koji povezuju:
- zaštitni vodič električne instalacije,
- glavni priključak vodovodne instalacije,
- glavni priključak plinske instalacije,
- glavni priključak centralnog grijanja,
17
 - dozemni vodič uzemljivača,
- metalne konstruktivne elemente objekta (zgrade).

Vodiči s kojima se izvodi glavno izjednačenje potencijala moraju imati presjek koji nije
manji od polovine presjeka najvećeg zaštitnog vodiča u instalaciji, ali ne smije biti manji od
6mm za bakarne vodiče. Najveći presjek ne mora biti veći od 25mm za bakarne vodiče.

Slika 12. Način izvede izjednačenja potencijala na glavnom priključku

stambenog objekta

Efikasnost izjednačenja potencijala provjerava se mjerenjem da li impedansa između

istovremeno pristupačnih vodljivih dijelova, koji mogu doći pod napon i stranih vodljivih
dijelova ispunjava sljedeći uslov:

Ul
Z= , gdje je:
Ia

UL – dopušteni napon dodira;

Ia – proradna struja zaštitnog uređaja u vremenu prema tabeli 2;

4.2.2. Zaštita lokalnim izjednačenjem potencijala

Lokalno izjednačenje potencijala primjenjuje se u posebnim slučajevima povećane opasnosti,

kao što su npr. kupaonice ili prostori ugroženi eksplozivnim smjesama. Isto tako, mora se
primijeniti dopunsko izjednačenje potencijala na dijelu električnih instalacija ako se ne mogu
ispuniti svi uvjeti za brzo isklapanje struje greške automatskim isklapanjem.
18
Ovako izvedeno lokalno izjednačenje potencijala ne smije biti direktno spojeno sa zemljom,
niti posredstvom vodljivih dijelova koji mogu doći pod napon. Ako se ovaj uslov ne može
ispuniti treba primjeniti zaštitnu mjeru automatskog isključenja napajanja.

4.3. Zaštita upotrebom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom

Električni uređaji opremaju se, osim normalnom (osnovnom) pogonskom izolacijom, još i
dopunskom zaštitnom izolacijom koja onemogućava dodir ili spoj s vodljivim dijelovima
uređaja, koji mogu doći pod napon u slučaju kvara na osnovnoj izolaciji.

Ova zaštita postiže se:

- izradom kućišta trošila od izolacijskih materijala,
- ugradnjom dopunske izolacije na opremu koja ima samo temeljnu izolaciju,
- postavljanjem pojačane izolacije na neizolirane dijelove pod naponom.

Slika 13. Dvostruka i pojačana izolacija

Električna oprema izrađena s dvostrukom i pojačanom izolacijom označava se simbolom

kvadrat u kvadratu .

Ako se zaštita postiže dopunskom ili pojačanom izolacijom na vanjskoj strani kućišta postavlja
se znak koji predstavlja precrtani znak uzemljenja .

Ugrađuju li se oprema i uređaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih kućišta, tada
izolacijska kućišta moraju imati stepen zaštite najmanje IP 2X (otvori d < 12 mm).

19
Kod opreme i uređaja klase II izloženi vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne smiju
se spajati sa zaštitnim vodičem. Zbog toga prenosiva trošila u priključenom kabelu imaju
samo fazni i neutralni vodič, a utikač nema zaštitni kontakt.

4.4. Zaštita postavljanjem u izolirane prostorije

Ovom zaštitnom mjerom sprječava se istovremeni dodir dijelova različitog potencijala u slučaju
kvara osnovne izolacije dijelova pod naponom. Da bi se ova zaštitna mjera sprovela, izloženi
vodljivi dijelovi moraju biti tako raspoređeni da osoblje u normalnim uslovima rada ne dođe u
istovremeni kontakt sa dva izložena vodljiva dijela. Ovaj uslov je ispunjen ako razmak između
dva elementa iznosi najmanje 2m, odnosno 1,25m izvan prostora dohvata ruke.

Izolirana prostorija ima izolirani pod i zidove čiji električni otpor mora biti najmanje:
- 50kΩ za nazivni napon izolacije do 500V,
- 100kΩ za nazivni napon instalacije veći od 500V.

U izoliranim prostorijama ne smiju se predvidjeti zaštitni vodiči.

4.5. Zaštita električnim odvajanjem

Zaštita električnim odvajanjem sastoji se u tome da se strujni krug trošila, pomoću

transformatora za odvajanje, ili motor-generatora, galvanski odvoji od ostale električne mreže
(slika 13). Princip ove zaštite se sastoji u tome da se u slučaju kvara, proboja jedne faze na
metalno kućište trošila, ne može zatvoriti strujni krug. Prema tome, nema opasnosti ni za
čovjeka ako je u dodiru sa kvarnim kućištem.

Slika 14. Zaštitno električno odvajanje

20
Kada se preko zaštitnog transformatora za električno odvajanje napaja samo jedan uređaj,
tehničkim propisima je oređeno:

- Najviši napon na primaru transformatora je 500V,

- Transformatori su fiksno montirani, a metalni oklop ima zaštitnu stezaljku PE za
uzemljenje,
- Na jedan transformator priključuje se jedno trošilo nazivne struje najviše 16A,
- Priključne naprave na sekundaru su bez zaštitnih kontakata,
- Vodljivi dijelovi električnog uređaja ne smiju biti spojeni sa zaštitnim vodičem, ni sa
vodljivim dijelovima drugih trošila koji pripadaju drugim strujnim kolima.

5. ISTOVREMENA ZAŠTITA OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG DODIRA

Najučinkovitija mjera od električnog udara u lošim uvjetima korištenja i okoline gdje je

stepen opasnosti od električnog udara velik, npr. radovi s prenosivim električnim alatom na
metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama, garažama, u mokrim prostorijama, je
snižavanje nazivnih pogonskih napona na vrijednosti ispod granice opasnih napona (ispod
50V izmjenične ili 120V istosmjerne struje). Na taj način dobiva se istovremena zaštita od
direktnog i indirektnog dodira, pa posebne mjere zaštite nisu potrebne.

S obzirom na stepen sigurnosti koju pružaju, a i na način izvedbe, istovremena zaštita od

direktnog i indirektnog dodira izvodi se u sistemu:
- sigurnosni mali napon (Safety ExtraLow Voltage - SELV),
- uzemljeni sigurnosni mali napon (Protection by ExtraLow Voltage – PELV),
- mali radni napon (Functional ExtraLow Voltage - FELV).

5.1. Zaštita upotrebom sigurnosnog malog napona - SELV

Kao izvori malog napona najčešće služe sigurnosni transformatori sa galvanski odvojenim i
dobro izoliranim namotima primara i sekundara. Napon sekundara do 42V služi za napajanje
ručnih svjetiljki i alata s kojim se radi u suhim prostorijama, a napon do 24V predviđen je za
istu namjenu ali na mjestima gdje su pod i okolina dobro vodljivi, a dodirna površina čovjeka
sa metalnim dijelovima velika. Ovi transformatori mogu biti prenosni i neprenosni.

Strujni krugovi sigurnosnog malog napona moraju se izvesti tako da se onemogući direktan
prelazak viših napona na njih, kao i prelazak viših potencijala u slučaju kvara na izolaciji
strujnih krugova viših napona.

21
 To se postiže na sljedeće načine:
- dijelovi pod naponom strujnih krugova malog
napona ne smiju se uzemljivati niti spajati s aktivnim
dijelovima strujnih krugova viših napona, kao ni sa
njihovim zaštitnim vodičima,
- kućišta (mase) električne opreme ne smiju se
spajati sa zemljom, zaštitnim vodičima ili kućištima
drugih instalacija ili sa stranim vodljivim dijelovima ako
oni mogu doći pod napon koji je veći od sigurnosnog
malog napona promatranog strujnog kruga,
- dijelovi pod naponom strujnog kruga
sigurnosnog malog napona moraju biti električni
odvojeni od strujnih krugova viših napona,
- vodiči strujnog kruga sigurnosnog malog napona
moraju biti fizički rastavljeni od vodiča bilo kojeg
drugog strujnog kruga. Ako to nije moguće izvesti, onda
se vodiči sigurnosnog malog napona oblažu nemetalnom
oblogom (plaštem). Moguće je i izoliraje odabranom
izolacijom za najviši napon koji je primjenjen (višežilni
kablovi) ili se razdvajaju uzemljenim metalnim ekranom
od vodiča viših napona.
Slika 15. Prenosni transformator
malog napona

Osim navedenih uslova postavljaju se i određeni zahtijevi za priključni pribor, a to su:

- priključnice i utikači malog napona se moraju konstrukcijski znatno razlikovati od
priključnih naprava za niski napon 230/400V. To je neophodno da bi se izbjegla
svaka mogućnost zabune slučajnog spajanja utikača malog napona na priključnicu
niskog napona,
- priključnice ne smiju imati zaštitni kontakt.

5.2. Zaštita upotrebom uzemljenog sigurnosnog malog napona - PELV

Nekada nije moguće izbjeći spoj kućišta trošila, priključenog na mali napon, sa zemljom.
Zbog toga se kod ove mjere zaštite dopušta spajanje kućišta trošila ili vodiča sa zemljom
(slika 14). Ova zaštitna mjera mora imati napajanje iz sigurnosnog izvora napajanja. Vodiči
uzemljenog zaštitnog malog napona moraju se fizički položiti razdvojeno od svih drugih
vodiča viših napona. Kućište trošila ili vodiči smiju biti uzemljeni.

22
 Slika 16. Uzemljeni sigurnosni mali napon - PELV

Ako nazivni napon ne prelazi 25V izmjenične, odnosno 60V istosmjerne struje, i kada se
oprema koristi u suhim prostorima i bez velikih dodirnih površina, a uređaji se nalaze unutar
zone izjednačenja potencijala, tada nije potrebna dodatna zaštita od direktnog dodira.

5.3. Zaštita upotrebom malog radnog napona - FELV

Ako je zbog ekonomskih ili tehnoloških razloga pogodan mali napon (do 50V izmjenične, ili
120V istosmjerne struje), a nisu potrebni ni sigurnosni mali napon, niti uzemljeni zaštitni
mali napon, tada se primjenjuje mali radni napon (FELV).

Slika 17. Mali radni napon - FELV

U takvom sistemu mora se osigurati zaštita od direktnog i indirektnog dodira. Zaštita od

direktnog dodira osigurava se pregradama ili kućištima koja zadovoljavaju uslove za niski
napon ili izolacijom jednakom kao i strujni krugovi primarnih strujnih krugova.

Zaštita od indirektnog dodira provodi se spajanjem svih vodljivih dijelova opreme na zaštitni
vodič primarnog strujnog kruga, ako je primarni strujni krug štićen nekom od zaštitnih mjera s
automatskim isključivanjem napajanja, i priključnice i utikači izvode se tako da je nemoguće
utaknuti utikač strujnog kruga za mali radni napon u priključnice napajane drugim naponima.

23
ZAKLJUČAK

Gotovo ni u jednoj grani djelatnosti nije tako jasno izražena činjenica da je sigurnost na radu
prijeko potreban dio tehnološkog procesa, kao što je to u djelatnostima povezanim sa
električnom strujom. Boravak i kretanje u blizini električnih instalacija, a isto tako i rad s
njima povezan je s nizom opasnosti. Iz tog razloga, potrebno je da sve osobe, koje rade ili
dolaze u dodir sa njima, dobro poznaju sve izvore opasnosti i odgovarajuće tehničke mjere
zaštite u električnim instalacijama, kao i potrebne mjere sigurnosti na radu.

Svrha zaštite na radu je sprječavanje ozljeda na radu i zaštita radnog okoliša. Mjere sigurnosti
se moraju pridržavati svi i ne dopustiti da ugroze svoj ili tuđi život. Do nesreće u
elektroenergetskom sistemu može doći nesvjesno, zbog različitih kvarova, kao što je proboj
izolacije na nekoj opremi ili uređaju, te da osoba dođe u kontakt sa kućištem tog uređaja.
Zaštitu je potrebno napraviti na odgovarajući način i prema primjerenim mjerama zaštite.

Zakonom o zaštiti na radu određeno je da svaki poslodavac, bez obzira na djelatnost koju
obavlja i svoju veličinu, mora izraditi procjenu rizika, osposobiti radnike za rad na siguran
način i urediti način vođenja poslova zaštite na radu.

Razvijanje zaštitnih mjera i zaštitne opreme donijelo je sigurnije i jednostavnije vođenje i

korištenje električnih instalacija. Neželjene situacije i nesreće su se prorijedile, što je znatno
olakšalo dalje unapređenje sistema. Sve se više razvija zaštitna oprema manjih dimenzija, a
veće energetske moći. Svaki stambeni i radni prostor, kao i svi ostali objekti u kojima je
izvedena električna instalacija zaštićeni su određenim sistemom zaštite. Prema statističkim
istraživanjima broj ozljeda radnika na radu svake godine je sve manji.

24
LITERATURA

Antunović, Kristina (2018): IZVORI OPASNOSTI I MJERE ZAŠTITE OD

UDARA ELEKTRIČNE STRUJE, Karlovac, Magistarski rad
BAS/TC 19 ELEKTRIČNE INSTALACIJE U ZGRADAMA

EPBIH; JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, 9.1.2020. ,

https://www.epbih.ba/stranica/savjeti-kupcima#opasnosti-od-elektricne-energije

Filipović, Denis, Ivan Mađer (2016): MJERE SIGURNOSTI ZAŠTITE NA RADU

KOD PRIMJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE; Zagreb

Mišković, Milo (2003): ELEKTRIČNE INSTALACIJE ZA 4.RAZRED SREDNJE

ŠKOLE, Sarajevo, Sarajevo Publishing
Vjekoslav Srb, Električne instalacije i niskonaponske mreže, Zagreb 1982.
Ožanić, Boris (2016): SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIČNE ENERGIJE,
Karlovac, Veleučilište u Karlovcu

Pechoc, Wolfgang, Jelena Nagel (2010): VODIČ ZA PROCJENU RIZIKA U MALIM I

SREDNJIM PODUZEĆIMA; OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE ENERGIJE, Bochum,
Njemačka
Savić, Srđan (2019): OSIGURAČI, diplomski rad, Osijek

25
Datum predaje maturskog rada: ___________________ M.P.

Mišljenje profesora-mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: ____________ ( )

Datum odbrane maturskog rada: ______________

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

1. Predsjednik: ____________________ ______________________________

2. Ispitivač: ____________________ ______________________________

3. Stalni član: ____________________ ______________________________

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1. _____________________________________________________________________

2. _____________________________________________________________________

3. _____________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloženja rada: ________________ ( )

Ocjena rada: ________________ ( ) M.P.

26