Professional Documents
Culture Documents
TEHNIČKI FAKULTET
ZAŠTITA OKOLIŠA
UTJECAJ NISKOFREKVENTNOG
ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA NA ZDRAVLJE
NELA DUNATO
0069030198
1. Uvod................................................................................................................................................. 1
2. Utjecaj niskofrekventnog EM zračenja na zdravlje....................................................................2
2.1. Poteškoće kod istraživanja utjecaja elektromagnetskih polja............................................3
2.2. Izloženost elektromagnetskim poljima................................................................................. 4
2.2.1 Izloženost u kućanstvu....................................................................................................... 4
2.2.2. Izloženost na radnom mjestu.............................................................................................4
2.2.3. Izloženost novorođenčadi u inkubatorima........................................................................ 5
2.3. Bolesti povezane s izloženosti elektromagnetskim poljima.................................................6
2.3.1. Leukemija i karcinomi...................................................................................................... 6
2.3.1.1. Biološki mehanizmi nastajanja karcinoma pod utjecajem elektromagnetskog
zračenja...................................................................................................................................7
2.3.2. Kardiovaskularne bolesti...................................................................................................7
2.3.3. Neurodegenerativne bolesti...............................................................................................7
2.3.4. Reproduktivni poremećaji.................................................................................................8
2.3.5. Psihološki poremećaji....................................................................................................... 9
2.4. Mjere zaštite............................................................................................................................ 9
3. Zaključak.......................................................................................................................................10
1. Uvod
Elektromagnetska sila jedna je od četiri fundamentalne sile u prirodi (uz gravitaciju, jaku
nuklearnu i slabu nuklearnu silu). Elektromagnetsko polje proizvode električki nabijeni objekti i
ono utječe na sve druge električki nabijene objekte u njegovoj blizini.
Elektromagnetsko zračenje dijeli se prema porastu energije (smanjenju valne duljine) na:
• niskofrekventna elektromagnetska polja (frekvencije ispod 105 Hz, duljine veće od 1 km)
• radiovalove (frekvencije oko 105 – 108 Hz, duljine 1 m – 1 km)
• mikrovalove (frekvencije 0.3×109 – 3×1011 Hz, duljine 1 mm – 1 m)
• infracrveno zračenje (frekvencije 3×1012 – 4.3×1014 Hz, duljine oko 750 nm – 100 µm)
• vidljivu svjetlost (frekvencije 400 – 790 THz, duljine od 380 – 750 nm)
• ultraljubičasto zračenje (duljine 10 – 380 nm)
• X-zrake (frekvencije 30×1015 – 30×1018 Hz, duljine 0.01 – 10 nm)
• gamma zrake (frekvencije iznad 1019 Hz, duljine manje od 10 pm)
Tema ovog rada obuhvaća utjecaj vrlo niskofrekventnih elektromagnetskih polja, čiji je
primarni izvor proizvodnja, distribucija i potrošnja električne energije.
Ljudski je organizam evoluirao u okolini s vrlo malim utjecajem niskofrekventnog
elektromagnetskog zračenja iz prirodnih izvora kao što su Zemljino magnetsko polje ili električna
pražnjenja u atmosferi (munje), no u posljednjih stotinjak godina takvo je zračenje kao sastavni dio
modernog života nemoguće izbjeći te se javlja zabrinutost za njegovo moguće štetno djelovanje na
ljudski organizam.
1
2. Utjecaj niskofrekventnog EM zračenja na zdravlje
Vrlo niskofrekventno (ELF – extremely low-frequecy) elektromagnetsko zračenje uključuje
područje frekvencija od 3 do 300 Hz. Istraživanja utjecaja niskofrekventnog elektromagnetskog
zračenja na ljudsko zdravlje usredotočuju se na frekvencije od 50 i 60 Hz, što odgovara izmjeničnoj
električnoj struji u dalekovodima i kućanstvu.
2
2.1. Poteškoće kod istraživanja utjecaja elektromagnetskih polja
Prije navođenja rezultata epidemioloških istraživanja, nužno je spomenuti kako takva
istraživanja iz više razloga nisu savršena i zbog toga se njihove rezultate ne može uzimati kao
siguran dokaz štetnosti elektromagnetskih polja, posebno pošto novija istraživanja koja nastoje
ispraviti metodološke pogreške dobivaju rezultate koji često opovrgavaju zaključke starijih
istraživanja.
Većina epidemioloških istraživanja dosada rađena su prema pretpostavljenim vrijednostima
izloženosti u prošlosti na temelju današnjih vrijednosti ili povijesnih zapisa, a ne vrijednosti
izmjerenih u pravom vremenu. Nemoguće je u potpunosti utvrditi vrijeme i intenzitet izloženosti
kućanstva utjecaju elektromagnetskog polja dalekovoda, pošto se ono ciklički mijenja ovisno o
vremenu dana, godišnjem dobu i tijekom duljih perioda. Upotreba različith tipova kućanskih aparata
također pridodaje kompleksnosti problema i očito je da su vrijednosti magnetskih polja navedene u
rezultatima istraživanja vrlo neprecizne.
Znanstvenici u svojim istraživanjima klasificiraju razine izloženosti dalekovodima pomoću
kodova žica (wire codes), gdje se u obzir uzimaju vizualno mjerljive karakteristike – debljina žice,
udaljenost od izvora električne energije, udaljenosti od kućanstava. Prva klasifikacija izloženosti
kućanstava koju su za potrebe svog istraživanja 1979. osmislili N. Wertheimer i E. Leeper imala je
samo dvije razine, LCC (low-current configuration) za izloženost manjim strujama i HCC (high-
current configuration) za izloženost većim strujama. Kasnije je klasifikacija proširena na četiri
razine: VHCC (very high current configuration) za izloženost vrlo visokim strujama, OHCC
(ordinary high current configuration) za izloženost uobičajenim visokim strujama, OLCC
(ordinary low current configuration) za izloženost uobičajenim niskim strujama i VLCC (very low
current configuration) za izloženost vrlo niskim strujama. Naknadno je pridodana i kategorija UG
(underground) za kućanstva koja imaju u blizini podzemne vodove.[5] Kod kućanstava u istoj
kategoriji javlja se razlika u mjerenjima lokalne jakosti polja od 3 do 12% te preklapanja lokalne
jakosti polja u različitim kategorijama što pokazuje kako vizualne karakteristike nisu dovoljne da bi
se adekvatno kategorizirala izloženost kućanstava.
U slučaju ranih istraživanja utjecaja zračenja na djecu, uzete su u obzir samo vrijednosti
polja izmjerena u kućanstvu, dok je u potpunosti zanemareno vrijeme provedeno u obrazovnim
ustanovama. Isto tako, kod istraživanja djece oboljele od raka nije uzet u obzir prenatalni period,
već samo izloženost od rođenja do smrti djeteta. Kasnija istraživanja uključivale su različita životna
razdoblja djeteta, kod nekih i prenatalni period, kod drugih je uzeto u obzir vrijeme do 5 godina
prije dijagnoze, a u nekim slučajevima određena godina kad je dijete obitavalo blizu jakim izvorima
zračenja.
3
Kod istraživanja radnika, njihova se izloženost karakterizira prema nazivu radnog mjesta, no
izloženost elektromagnetskim poljima je vrlo individualna za osobe na istom radnom mjestu, čak i
ukoliko rade u istom pogonu. Također, kod istraživanja izloženosti na radnom mjestu, zanemarena
je izloženost izvan radnog vremena.
4
Tablica 2: Prosječna izloženost magnetskim poljima na radnom mjestu[3]
Prosječna dnevna izloženost Raspon dnevne izloženosti
Tip radnog mjesta
magnetskom polju (u µT) magnetskom polju (u µT)
Službenici koji koriste računalo 0.12 0.05 – 0.45
Strojari 0.19 0.06 – 2.76
Radnici na električnim vodičima 0.25 0.05 – 3.48
Električari 0.54 0.08 – 3.40
Varioci 0.82 0.17 – 9.60
5
2.3. Bolesti povezane s izloženosti elektromagnetskim poljima
2.3.1. Leukemija i karcinomi
2001. godine IARC (International Agency for Research on Cancer – Svjetska agencija za
istraživanje karcinoma) je prema epidemiološkim studijama dječje leukemije klasificirala
niskofrekventna elektromagnetska polja kao moguće karcinogenima za ljude.[9] Ovo je najslabiji od
tri stupnja kategorizacije karcinogena, a njime se označavaju agensi za koje postoje ograničeni
dokazi o mogućoj povezanosti izloženosti i karcinogena te nedovoljni dokazi laboratorijskih
istraživanja na životinjama.
1979. Wertheimer i Leeper prvi su put napravili studiju o povezanosti veće učestalosti dječje
leukemije sa blizinom dalekovoda i zabilježili dvostruki rizik kod djece izložene većim strujama.
Odonda su provedena temeljitija istraživanja, a jednom je ustanovljen relativni rizik od 1.7 za polja
indukcije iznad 0.3 µT, no nije pronađena povezanost sa drugim oblicima raka.[4]
Provedena su i brojna istraživanja kod odraslih osoba, no nije ustanovljena povezanost veće
izloženosti elektromagnetskim poljima sa specifičnim oblicima karcinoma. Istraživanja u Danskoj
1993. i Švedskoj 1994., koja su uključivala u prvom stanovnike do 100, a u drugom slučaju do 200
metara udaljenosti od dalekovoda, ustanovila su približno jednak rizik obolijevanja od raka kao i u
općoj populaciji, no pošto se radilo o malom uzorku nije ga moguće uzeti kao relevantan. U
kasnijem istraživanju 1996. u Finskoj koje je uzelo u obzir kućanstva udaljena do 500 metara od
dalekovoda od 110 do 400 kV i izloženost unatrag 20 godina, također nije ustanovljen povećan
rizik. 1999. su M. Wrensch, M. Yost, R. Miike, G. Lee i J. Touchstone proveli istraživanje na
području San Francisca i dok za magnetska polja ispod 0.3 µT nije bilo povećanog relativnog
zizika, za polja veća od 0.3 µT ustanovljen je relativni rizik od 1.7.[10]
1985. je provedeno prvo istraživanje koje je pokazalo nešto veću učestalost obolijevanja od
karcinoma kod radnika u profesijama vezanim za električnu energiju, kao i povećanje učestalosti sa
izloženosti na radnom mjestu. Kasnija istraživanja su pokazala da među radnicima izloženim
velikim magnetskim poljima doista postoji nešto veća učestalost karcinoma, a značajnija učestalost
u slučaju dnevne izloženosti polju prosječne magnetske indukcije veće od 0.4 µT, ali pošto se
istraživanja razlikuju u mnogo faktora – npr. vrstama karcinoma od kojih radnici obolijevaju,
nemoguće je doći do zaključka da se zaista radi o utjecaju elektromagnetskog polja. Također,
očekivali bismo da će u tom slučaju među radnicima na mjestima gdje je najveća izloženost
magnetskim poljima (npr. variocima) biti više oboljelih nego u drugim profesijama koje su izložene
djelovanju magnetskih polja, no to nije slučaj.
6
2.3.1.1. Biološki mehanizmi nastajanja karcinoma pod utjecajem elektromagnetskog
zračenja
Niti jedan biološki mehanizam djelovanja zračenja elektromagnetskog polja nije dokazan,
ali spomenuto je nekoliko mogućih razloga zbog kojig bi takvo zračenje moglo biti povezanosa
obolijevanjem od karcinoma.
U laboratorijskom istraživanju iz 1976. ustanovljena je 12-15% manja količina kalcija u
mozgu pokusnih pilića, s najvećim odstupanjem na frekvencijama od 6 i 16 Hz. Pošto kalcij ima
važnu funkciju u prijenosu informacija između stanica, predloženo je da bi poremećaji razine
kalcija u organizmu mogli dovesti do promjena na staničnoj razini i u izražavanju gena, što može
dovesti do karcinoma.[10]
Pretpostavljeno je da djelovanje elektromagnetskog polja potiskuje izlučivanje melatonina,
hormona koji utječe na dnevno-noćni bioritam i za kojeg se vjeruje da sprečava razvoj raka dojke i
oštećenja DNA od strane slobodnih radikala pa njegov nedostatak može povećati rizik od
obolijevanja od karcinoma (ukoliko su prisutni drugi karcinogeni) i oksidativnih promjena DNA. U
istraživanju iz 1994. pretpostavljeno je da elektromagnetsko polje frekvencije 50 ili 60 Hz može
produžiti životni vijek slobodnih radikala, no u nekoliko kasnijih istraživanja ta je pretpostavka
opovrgnuta jer takvi biološki efekti nisu dokazani.[10] U rezultatima laboratorijskih istraživanja iz
2002. na izoliranoj DNA ipak je potvrđeno da pri djelovanju magnetskog polja od 0.3 mT nakon 20
minuta dolazi do oštećenja.[11]
7
ustanovljeni vrlo slabi dolazi o povezanosti, kod amiotrofične lateralne skleroze, koja se pojavljuje
kod radnika u profesijama vezanim za električnu energiju, nije isključeno da je njen uzrok električni
šok, a ne povećano izlaganje elektromagnetskom zračenju.
8
2.3.5. Psihološki poremećaji
Studija na sveučilištu u Sjevernoj Karolini pokazala je kako radnici u pogonima za
proizvodnju električne energije pokazuju dvostruko veću sklonost samoubojstvu od opće
populacije, dok električari koji rade na dalekovodima pokazuju 1.5 puta veću sklonost. Rizik je veći
kod mlađih radnika.[15] Kao moguće objašnjenje za povećanju kroničnu depresiju i suicidalnost
naveden je melatonin (ranije spomenut u poglavlju o karcinomima), čije smanjeno lučenje utječe na
bioritam, vrijeme i kvalitetu sna.[16]
9
3. Zaključak
Iako je kratkoročne i dugoročne posljedice niskofrekventnog elektromagnetskog zračenja na
zdravlje teško dokazati pa je općenita pretpostavka da one u pravilu nisu štetne, razna istraživanja
pronalaze povezanost zračenja dalekovoda sa raznim zdravstvenim problemima kao što su
leukemija i karcinomi u djece i odraslih, neurodegenerativne bolesti, reproduktivne poteškoće i
posljedice po psihološko zdravlje (nesanica, klinička depresija).
Štetno djelovanje na ljudski organizam se pretpostavlja pošto statistike pokazuju veću
učestalost pojavljivanja bolesti kod izloženosti većim elektromagnetskim poljima kao što je to u
nekim profesijama. Ipak, gotovo svaka studija ograđuje se od zaključaka da samo elektromagnetsko
polje ima razorno djelovanje na ljudski organizam i naglašava da bi podudarnosti u povećanom
izlaganju magnetskom polju i riziku od bolesti mogle biti rezultat drugih faktora koji u istraživanju
nisu uzeti u obzir. Također, čak i ako podudarnost ima osnove, nije dokazano da samo zračenje
uzrokuje karcinome, već može povećati šansu obolijevanja ukoliko su u organizmu već prisutne
karcinogene tvari.
10
Literatura
[2] http://www.panoramio.com/photo/3868022
[3] http://www.cdc.gov/niosh/emf2.html
[5] http://www.ehponline.org/members/2001/suppl-6/911-933ahlbom/ahlbom-full.html
[6] http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs205/en/
[7] http://people.uwec.edu/piercech/EMF/
[8] E. Čermakova: Study of extremely low frequency electromagnetic fields in infant incubators
International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health, Broj 16, 2003.
[9] http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs263/en/
[10] J. G. Gurney, E. van Wijngaarden: Extremely low frequency electromagnetic Fields (EMF)
and brain cancer in adults and children: Review and comment
Neuro-Oncology, broj 3, 1999.
[11] S. Isler, G. Erdem: The effect of electromagnetic fields on oxidative DNA damage
Journal of Cell and Molecular Biology, broj 2, 2003.
11
[13] A. Bortkiewicz E. Gadzicka, M. Zmyslony, W. Szymczak: Neurovegetative disturbances in
workers exposed to 50 Hz electromagnetic fields
International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health, Broj 19, 2006.
12