IZRADA GUMA ZA PODVODNU PUKU

Dosta se ljudi odluuje na samostalnu izradu guma za podvodnu

puku, a razloga za to ima puno. Kvaliteta "amerikih" guma koje
se kupuju na metre, Spectra (Dyneema) umjesto klasine potkove
(ogive), izbjegavanje tzv. "padobranskog efekta" eliminacijom
plastinih ili metalnih bukula (boccola) s navojem, vea sigurnost
od ogive s navojem zbog koje su mnogi i te kako dobili po
prstima...
Iako izrada vlastitih latika ne predstavlja neku veliku nauku,
informacije koje se mogu nai na internetu su zaista ture i
uglavnom nepotpune. To je ujedno i najvei razlog zbog kojega
sam odluio zapoeti ovaj tekst, naravno uz esta pitanja koja
redovito dobijam e-mailom i koja se postavljaju na grupi hr.rec.ronjenje. Da ne gubimo vrijeme razvlaei
ovaj uvod, idemo odmah na posao.
Dakle, ili imate komad gume koja se prodaje na metre od koje ete napraviti cirkularni latik, ili elite
skinuti boccole s tvornikih latika i zamijeniti ih spectrom, sajlom ili neim drugim. U oba sluaja
postupak izrade ogive je isti, a od materijala i alata ete trebati slijedee:

MATERIJAL:
- guma
- 1m Spectre (Dyneema) od 1.5mm
- 0.5 - 1m Spectre od 2mm
- 2 avla (brokve)
- votana svijea
- Baby ulje. Moete koristiti bilo koje parafinsko
ulje ali nikako jestivo, strojno ili silikonsko. Ako
smatrate da ulje nije dobro za gumu, probajte sa
sapunom ili tekuim deterdentom za sue - ili
sredstvom kojim inae istite masku a skuplja
vam se u ustima :)

ALAT:
- metar, po mogunosti toan
- brusilica (fiksna ili runa, sve preko 5000 o/min
je dobro)
- pic klijeta (picange)
- fiksni kripac ili neki drugi uvriva (npr.
druga klijeta)
- skalpel
- upalja
- opcija: wishbone inserting tool

(T-uvlaka)

1. MJERENJE I REZANJE GUME

Da bi odredili koliinu gume koja Vam je potrebna morat ete se malo poigrati metrom, jer mjere koje
proizvoai navode najee ne znae nita! Otkrit ete da je vaa 90-tka u stvari 86-tica ili da vaa turbo
velika 115-tica ima jedva 110 cm korisne duljine, dok e se neki ugodno iznenaditi duljinom veom od
navedene. Ovo mjerenje takoer vrijedi i za samograditelje u drvu, jer nije ba jednostavno tono
predvidjeti korisnu duljinu puke a neki je odreuju i duljinom komada drveta ili letvica koji su im
dostupni. Neto se obrusi, utimava se mehanizam za okidanje, promijeni se harpun... Mjerenje obavite kad
ste izbuili rupu za gume i kad utaknete harpun koji namjeravate koristiti u mehanizam, i vodite rauna da
nemaju svi harpuni zareze ili kukice na istom mjestu.
Prije nego to ponemo mjeriti, odredit emo faktor rastezanja guma. Optimalno bi bilo da se nategnute
gume rastegnu 300-330% (oko 3 puta), to naravno ovisi o debljini i kvaliteti gume te o snazi koju elite
izvui iz latika. Vodite rauna da veina guma (i ruku) teko podnosi rastezanje preko 350%, sve preko
toga destruktivno i nepovratno utjee na strukturu gume a za poetnika predstavlja gotovo nesavladiv i
besmislen napor. Naravno, izuzeci postoje - uta prirodna "amerika" guma koju prodaje Totem bez
ikakvog problema podnosi stretch i do 380% a ima i modernih tehnopolimera koji se uredno rasteu preko
450% - samo ako ih moete nategnuti.
Recimo da je uobiajeni faktor rastezanja za gumu od 19 mm = 3.0 (300%), za 17.5 mm = 3.2 (320%) a za
16 mm = 3.3 (330%). Dakle, nategnuta guma se od svoje poetne duljine rastegne 3 puta ili 300%, 3.2 puta
ili 320% te 3.3 puta ili 330%.
Puka se mjeri s jedne strane, od rupe za cirkular na glavi do zadnjeg zareza ili kukice na harpunu, to
predstavlja korisnu duljinu puke (duljinu na koju se rasteu latici). Tu emo duljinu pomnoiti s 2 da bi
dobili ukupnu duljinu na koju e se cirkularni latik rastegnuti, i podijeliti s faktorom rastezanja gume. To
je korisna duljina guma koju proizvoai i trgovci navode u svojim tablicama, na to se u pravilu dodaje 34 cm za "mrtvi" dio koji otpada na ogivu (po 1.5 - 2 cm sa svake strane).
Primjer za puku kojoj je korisna duljina 100 cm s jednim latikom od 19 mm: (100 / 3.0) * 2 = 66 cm + 4
cm za ogivu, ukupno 70 cm gume.
Za puku s 2 latika izmjerit emo udaljenost od prve rupe koja je blia ruki do zadnjeg (najjaeg) zareza
ili kukice na harpunu, te udaljenost od druge rupe koja je blie glavi puke do prednjeg (slabijeg) zareza ili
srednje kukice. Ako puka ima samo jednu rupu za obje gume, mjerite dvaput od iste rupe. Dobit ete dakle
dva latika razliite duljine - prvi, dulji koji se natee na zadnji (jai) zarez i drugi, krai koji se natee na
prednji (slabiji) zarez ili srednju kukicu. Ako puka ima dvije rupe za gume koje su dosta razmaknute
(razmak izmeu rupa za gume odgovara razmaku izmeu zareza ili kukica na strijeli) dobit ete obje gume
jednake duljine, koje e nakon montae na puku poprimiti konani oblik (prva "dulja" i druga "kraa").
Za npr. 115-ticu s 2 latika od 17.5 mm uzet emo da je udaljenost od prve rupe koja je blia ruki do
zadnjeg (najjaeg) zareza 114 cm, a udaljenost od druge rupe koja je blie glavi puke do prednjeg
(slabijeg) zareza ili kukice 107 cm, dakle dulji latik e biti dugaak (114/3.2)*2 = 71 + 4 = 75 cm a krai
(107/3.2)*2 = 67 + 4 = 71 cm.
Vjerojatno treba napomenuti da mjere koje smo dobili - u prvom sluaju 70 cm a u drugom 75 i 71 cm predstavljaju ukupnu koliinu gume koja nam je potrebna za izradu, dakle na tu duljinu se ree guma. Ta
mjera predstavlja orjentacionu vrijednost - dulji od toga latici ne bi smjeli biti jer se ne iskoritavaju u
potpunosti, a skratiti ih uvijek moete ali ne i produljiti. Konana duljina ovisit e o elji i namjeni puke na krau puku i za lov po rupama stavit ete latike nominalne duljine, a na dulju puku kojom
namjeravate loviti brzu i/ili veliku ribu moete staviti neto krae (jae) latike. Takoer, vodite rauna da
nije isto kratiti latike od 50 cm ili od 80 cm - dulji latik moete skratiti nekoliko centimetara a da to pri

natezanju i ne osjetite, dok ete na kraem latiku osjetiti svaki milimetar. Ako se radi o puci koja to moe
podnijeti, uvijek je bolje staviti dva latika nego kratiti jednoga.
Jo jednom bih posebno istaknuo da su sve ove formule orijentacione, tj. ovise o velikom broju faktora kao
to je eljena snaga puke, kvaliteta guma, korisna duljina puke itd. Moete eksperimentirati s raznim
faktorima rastezanja - za 19 mm gume od 2.8 do 3.2, za 17.5 mm gume od 3.0 do 3.4 te za 16 mm gume od
3.2 do 3.7, da bi dobili eljenu snagu guma. Naravno da neete kratiti gume na puci od 75 cm niti ete za
puku od 120 cm koristiti najmanji faktor rastezanja, da bi otprilike dobili osjeaj kako se to radi pogledajte
tablice proizvoaa u prilogu.
Ovo su tablice koje Rob Allen (aluminijske) i TotemSub (drvene) navode kao reference za svoje puke.
Kod Rob Allena je navedena korisna duljina guma (bez dodanog "mesa" za ogivu) dok TotemSub navodi
ukupnu duljinu na koju se ree guma, u koju je uraunat dodatak od 4 cm za ogivu. Oznaka fd predstavlja
faktor rastezanja koji je izraunat iz omjera duljine puke i duljine guma. Obzirom da nije poznata tona
duljina na koju se gume rasteu (udaljenost od rupe za gumu do zareza na harpunu), kao korisna duljina
puke uzeta je mjera koju navode proizvoai iako ona vrlo rijetko odgovara stvarnoj duljini. Primjetit ete
da se mjere u tablicama dosta razlikuju, Rob Allen rabi dosta krae gume a TotemSub bi poneke mogao bez
problema skratiti. Prava je mjera vjerojatno negdje izmeu te dvije.
Rob Allen bands sizing chart
16mm bands
19mm bands
Gun size
Band (cm)
fd
Gun size
Band (cm)
70
45
3.10
70
59
80
48
3.30
80
61
90
51
3.50
90
64
100
55
3.60
100
68
110
60
3.65
110
71
120
65
3.70
120
75
130
72
3.60
130
80
140
78
3.60
140
87
150
84
3.60
150
97
TotemSub tabella riassuntiva lunghezze e diametri standard per elastici
Fucile
1 x 19mm
1 x 17.5mm
2 x 16 mm
Guizzo 80
56
Pelagos 80
62
Pelagos 90
66
Pelagos 90
60
Pelagos 100
70
Pelagos 100
64
Tahiti 100
60 + 64
Tahiti 110
64 + 68
Tahiti 120
68 + 72

fd
2.40
2.60
2.80
2.90
3.00
3.20
3.25
3.20
3.10
fd
3.00
2.75
2.90
3.20
3.00
3.30
3.30
3.40
3.50

2. BRUENJE
2.1
Guma za puku ima rupu
po sredini itavom
duljinom. Ubacite avao
u tu rupu da bi lake
drali centar prilikom
bruenja.
2.3
Izbruena guma treba
imati ovakav oblik.
Izvadite avao (oprez,
vru je!) koji prilikom
bruenja najee ostane
bez glave :)

2.2
Gumu brusite pod kutem od 30-tak stupnjeva, tako da dobijete
obrueni dio duljine cca. 2 cm. Brusilica mora biti fiksna, gumu
polako vrtite oko svoje osi jednakom brzinom.

3. CONSTRICTOR KNOT
Iako treba napraviti ogivu od Spectre i ugurati je u latik prije nego to veemo ovaj vor, mislim da bih
prije trebao opisati kako ga izraditi. Constrictor je jedan od najjaih vorova uope (jai je samo dvostruki
Constrictor) i kad ga jednom veete preko gume teko da ete ga razvezati bez rezanja. Ovo je samo jedan
od naina na koji se vee (najjednostavniji) i opisan je detaljno. Guma je prikazana u utoj boji a Spectra
plavo-crveno radi lakeg razumijevanja (plavom bojom je oznaen uvreni a crvenom pokretni dio
Spectre).
Za vezivanje Constrictora uporabit emo Spectru od 1 ili 1.5 mm. Iako se moe vezati i debljom, nije
potrebno a samo bi poveali dimenzije vora. Spectru je potrebno prvo provui nekoliko puta preko
votane svijee, to je neophodno da bi se vor bolje zategao, i zatim razdvojiti na 2 komada od 0.5 m, za
svaku ogivu po jedan. Prilikom vezivanja, vor emo pozicionirati tono na rubu izmeu obruenog i
neobruenog dijela gume.
3.1

3.2

3.3

3.4

3.5

3.6

3.7

3.8

3.9

Samo par kratkih komentara vezanih uz Constrictor vor:

kraj spectre koji je oznaen plavom bojom moete odmah uhvatiti u kripac, jer se radi samo s
jednim krajem.
slika 3.7: prije nego zategnemo crveni kraj spectre potrebno je prstima (kaiprstom i palcem) malo
stisnuti dvije ome da bi se pribliile jedna drugoj. U ovoj etapi neemo sasvim stegnuti vor, ve samo
toliko da dobije oblik.
slika 3.8: plavi kraj spectre uvren je u kripac, dok crveni vrsto uhvatimo pic klijetima i
namotamo ga dva-tri puta kako ne bi skliznuo. Klijeta je preporuljivo uhvatiti s obje ruke, za ruke i za
glavu - kao da drite ruku prilikom skijanja na vodi. To e omoguiti bolje pritezanje vora. Pritezanje se
izvodi naglo, jakim trzajem klijeta prema natrag - ali ne prejako da ne bi iskidali spectru.
slika 3.9: ovo nije dio Constrictor vora, nego samo dodatno osiguranje da se on nee odvezati.
Dok je plavi kraj spectre u kripcu zaveite crveni kraj i takoer ga dobro pritegnite klijetima, a zatim
crveni kraj stavite u kripac i zaveite plavi kraj. Takoer, potrebno je rukom pribliiti omu to blie
voru i onda zategnuti. Nakon to ste uspjeno zavezali, otkinite i jedan i drugi kraj spectre tako da ostavite
5-6 mm koje ete zatim zapaliti upaljaem. Kad se spectra pone topiti, pritisnite je metalnom glavom
upaljaa tako da se priljepi uz vor.

4. OGIVA OD SPECTRE
4.1

4.2

4.3

4.4

Da bi izradili omice koje e sluiti kao nosa ogive od Spectre, ne

trebaju nam nikakve kuglice, perlice i slino. Omica se vrlo
jednostavno napravi samo od spectre, vezivanjem obinog vora na
kraju koji je dovoljno velik da se ne moe izvui pod optereenjem.
Za ove omice emo koristiti jau Spectru od 2 mm, obzirom da je
ovo dio koji trpi najvea optereenja a ne moemo ga mijenjati bez
da razreemo Constrictor koji ga dri.

Za dvije ome potrebna su nam 2 komada od cca 14 cm Spectre

2mm, koja emo takoer provui nekoliko puta preko votane
svijee. Presavijemo svaki komad po pola i na samom kraju veemo
obini vor tako da iz njega ostane viriti 3-4 mm spectre. vor emo
zategnuti tako da pic klijetima uhvatimo dva kraja koja su ostala
viriti iz vora a omu nataknemo na neki vrsti objekt (npr. ruicu
kripca ili druga klijeta) i pritegnemo. Obvezno treba upaljaem
zapaliti krajeve kako se ne bi razdvajali.
Nakapajte baby ulje na pic klijeta, vor na omicama i malo unutar
rupe na gumi kako bi smanjili otpor prilikom umetanja omice u
latik. Ovo je izuzetno vano, jer sa suhim priborom i suhim
latikom neete uspjeti. Kako sam na poetku napomenuo - umjesto
baby ulja moete koristiti sapun, neko drugo parafinsko ulje, tekui
deterdent za sue ili u krajnjem sluaju uvijek dostupnu pljuvaku.
4.5

Uz pomo pic klijeta ugurajte omicu u latik, klijeta rairite i

izvucite van. Postoji i efikasnije sredstvo kojim se ovo moe izvesti,
plastina ili metalna cjevica s rukom u obliku slova "T"

(T-uvlaka, Wishbone Inserting Tool) namijenjena upravo ovoj

svrsi. Na alost, kod nas je nije jednostavno nabaviti.

4.6
Omicu je potrebno ugurati to je dublje mogue. Ne trebate se
zabrinjavati ako viri iz gume samo nekoliko milimetara.
4.7

Sada veete Constrictor na prethodno opisani nain. Kada ste

zavrili s vezivanjem i osigurali vor, pic klijeta provuete kroz
omicu i povuete je prema vani svom snagom. Na taj nain ete
napraviti prvu provjeru jeste li dobro vezali i je li vor siguran.

4.8
Kao ogivu ete uporabiti komad Spectre duljine 7-10 cm, kojih
moete unaprijed pripremiti i vie komada. To je izmjenjivi dio
ogive koji ete kad se pohaba odvezati, baciti i staviti novi. Ne treba
ni napominjati da je krajeve takoer potrebno zapaliti upaljaem
kako se ne bi razvezivala.
4.9
Provuete spectru kroz omicu na nain koji je prikazan na slici.
Ovaj je vor vrlo jednostavan, spectra zatee samu sebe i ne moe
popustiti a moete ga vrlo jednostavno razvezati kad je potrebno
promijeniti ogivu, ak i u moru u rukavicama.
4.10
Kad ste zavezali spectru na nain prikazan na ovoj slici, pritegnut
ete rukom plavi kraj s tim da crveni kraj viri iz vora nekih 4-5 mm.
Isti postupak ete ponoviti i s drugom ogivom.

Ako namjeravate gume izraivati esto, alat koji e

vam uvelike olakati itavu stvar je T-uvlaka ili
Wishbone Inserting Tool. To je plastina ili metalna
cjevica s rukom u obliku slova "T", napravljena da
bi se lake ugurala ogiva u gumu. Obzirom da se kod
nas ne moe lako nabaviti, moete je bez veih

problema izraditi u vlastitoj reiji: treba vam jedna

deblja i jedna tanka metalna cijev. Deblju ete s jedne
strane probuiti po sredini u promjeru tanje cjevice, a
tanju cjevicu koja ulazi u nju proreete du polovine
tijela i ugurate je u deblju. Kako to izgleda u praksi,
moete vidjeti na slikama s lijeve strane.

5. METALNA OGIVA
Ako elite u gumu ubaciti metalnu ogivu, postupak je vrlo slian kao kod ogive od spectre. Na slijedeim
slikama je detaljno prikazano kako se to izvodi.
5.1

5.2

5.3

5.4

5.5

5.6

Postoje i specijalni dodaci uz pomo kojih se guma na

metre moe prilagoditi za montau na glavu s navojima.
Ovakvo rjeenje nije ba najsretnije jer se ne ostvaruju sve
pogodnosti cirkulara a i navoje za montau gume nije
nimalo lako pronai u naim trgovinama, no mogu pomoi
da se iskoristi kvaliteta gume na metre kod tvornikih
puaka. Princip vezanja gume na ove navoje je identian
kao i za metalnu ogivu, s tim da nije potrebno brusiti
krajeve guma nego samo zavezati constrictor vor direktno
na izrezani latik.

6. ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE

Guma koja se koristi za izradu latika za podvodnu puku mora zadovoljavati vie kriterija o kojima obino
i ne razmiljamo. Latici moraju biti dovoljno snani, moraju imati sposobnost viesatnog akumuliranja
energije (ne smiju se opustiti), moraju biti otporni na razna oteenja i propadanje pod utjecajem
atmosferilija - zraka, vode, soli, temperature...
Prirodna guma (latex) je vjerojatno najbolji materijal za latike koji zadovoljava sve ili barem veinu ovih
kriterija. Umjetna (silikonska) guma moe imati puno bolje karakteristike od prirodne, npr. veu snagu pri
istom ili manjem rastezanju, mogunost jaeg rastezanja bez unitavanja strukture gume (oputanja) i
slino, ali zbog kemijske strukture materijala ima vrlo malu otpornost na kidanje. U sluaju i najmanjih
oteenja takva guma brzo propada i oteenja se ire, jer u svojoj kemijskoj strukturi nema nita to bi ih
zaustavilo. Postoje noviji poliuretanski elastomeri kod kojih je i ovaj problem rijeen, ali oni su jo uvijek
neusporedivo toplinski osjetljiviji od prirodne gume - zagrijavanjem gube strukturu polimernih lanaca
(guma se nepovratno izduuje) i postaju neupotrebljivi. Iako latici za podvodnu puku gotovo nikada nee

biti izloeni tolikoj temperaturi, tijekom vremena e pod utjecajem okolia takvi termoplastini elastomeri
propadati i gubiti prvobitni oblik.S druge strane, prirodni latici su veoma otporni na temperaturno
propadanje ali ne i na oksidaciju, koja ih s vremenom ini krtima.
Oputanje latika (tzv. relaksacija) je neeljena pojava koja se dogaa kada se polimerni lanci na
molekularnom nivou ponu odvajati. Latici gube svoj prvobitni oblik, dolazi do nepovratnog produljenja i
gubitka elastinosti, to u konanici smanjuje energiju koju su u stanju akumulirati i snagu koju prenose na
harpun. Jednom rjeju, kaemo da su latici "oslabili".
Postoje dva imbenika koja ine gumu elastinom - dakle, uvijek se nastoji vratiti u poetno stanje umjesto da se kao tijesto ili vakaa guma rastegne i ostane rastegnuta. Prvi su kemijske veze koje
povezuju jedan polimerni lanac s drugim, i ne mogu se razdvojiti osim ako se kemijskim putem ne razbiju.
Drugi, nama puno interesantniji, je fizika isprepletenost polimernih lanaca. Najvaniji imbenik
relaksacije je dakle gustoa polimernih veza i duljina polimernog lanca meu njima. Guma s vrlo velikom
gustoom polimernih veza e se puno manje opustiti nakon to je opteretimo dulje vremena. Guma s
malom duljinom polimernog lanca meu vezama otpornija je na relaksaciju, pomicanje i odvajanje
polimernih veza uslijed optereenja.
to se tie boje, prirodna boja gume koja se koristi za latike je uta (amber). Takva guma najee nema
nikakvih aditiva, pojaivaa i antioksidanata i zbog toga je osjetljivija na oksidaciju koja se oituje
promjenom boje - tamnjenjem. Guma koja je po itavom presjeku crne boje najee je prirodna guma s
dodatkom ugljine (karbonske) praine, za koju se molekule gume veu jae nego same za sebe. Takvi su
latici tipino otporniji, jer oteenja na molekularnom nivou zaustavljaju estice ugljika, ali prirodna uta
guma je manje podlona oputanju (relaksaciji) i samim tim dugotrajnija. Mogue su i kombinacije kada se
samo u povrinski sloj gume dodaje karbonska praina radi vanjske zatite, a unutranji sloj ostaje ist i
ute boje.
Utjecaj temperature na latike od prirodne gume potpuno je suprotan utjecaju na gotovo sve ostale poznate
materijale - rastegnuta guma se zagrijavanjem ne iri nego skuplja. To znai da e vai latici u toplije doba
godine (ili u toplijem moru) biti elastiniji, manje podloni relaksaciji i snaniji! U biti, prirodno stanje
polimernih lanaca unutar gume je da su posve zbrkani, zamreni, zavijeni i okrenuti kud koji. Kada ih
rastegnemo, taj "nered" se smanjuje i lanci se poredaju. Na vioj temperaturi polimerni lanci dobijaju vie
energije da se vrate u svoje poetno, prirodno stanje.
Gumu koju neete koristiti dulje vremena treba skladititi na suhom i hladnom mjestu. Obzirom da se isti
nain uvanja koristi za namirnice, da bi sprijeili oksidaciju vee koliine gume moete je drati unutar
plastine vreice u frizeru ili u krinji za duboko zamrzavanje. Naravno, to se ne odnosi na gume koje se
koriste nego na one koje neete upotrebljavati a elite ih ouvati u to boljem stanju dulji period vremena.
Takoer, ne preporuuje se zatita gume nikakvim kemijskim sredstvima a posebno ne silikonskim
preparatima. Sve preparate koji su nuni za zatitu gume proizvoa je ve aplicirao ili je trebao aplicirati
prilikom proizvodnje. Silikon je jako propusan za kisik, dakle ne prua nikakvu zatitu a i negativno utjee
na polimerne lance na molekularnom nivou omoguujui vee rastezanje i manji otpor, te time i manju
trajnost gume.
Latike treba promijeniti kada se na njima pojave vidljive pukotine, najprije vidljive blizu zadebljanja kod
vora koji dri ogivu. Latici poinju gubiti snagu otprilike u isto vrijeme kada se pojave te pukotine. Kada
ete ih zamijeniti, ostaje na vama - ipak, nemojte ekati da se raspadnu. Ako ste posluali savjete u ovom
tekstu, ovisno o reimu uporabe trebali bi trajati barem godinu dana.

Upute

za

koritenje

tablice

Stupci ispod teksta Extra strong i Extra soft su stvarno za extra strong i extra soft gume i moete ih
zanemariti. Navedeni su samo zato da tablica bude to kompletnija.
Za 19 i 20 mm gume preporueni raspon je od 2.8 do 3.2. Sve preko 3.2 je za 19-ice extra strong.
Za 17.5 i 18 mm gume preporueni raspon je od 3 do 3.4. Sve preko toga je dosta jako.
Za 16-ice preporueni koeficijent je od 3.2 do 3.6.
Za 14-ice i 15-ice je preporuen koeficijent od 3.4 do 4, a moe i vie ako vidite da vam se gume lagano
rasteu. Ove gume prije rezanja treba dobro rastegnuti jer se nakon prvih rastezanja obino izdue, pa
koeficijent izraunat prije rastezanja vie ne vrijedi.
Preporuka je da uvijek poinjete sa najniim koeficijentom pa poslije kratite po malo ako vidite da puka
dobro podnosi snagu tj. da nema prevelikog trzaja i da moete lagano nategnuti gume. Pazite da ne
pretjerate sa kraenjem jer u jednom trenutku, nakon nekog koeficijenta - koji je za svaki puku drukiji puka odjednom postane skroz neprecizna i zanosi po 20 i vie cm. Kraenje s obje strane gume do vora
(cca 2 cm) nije ba malo kraenje i odgovara produljenju puke za cca 12 cm! Nakon ovakvog drastinog
kraenja puka moe postati skroz neprecizna ili gume nemogue za natezanje. Najbolje je kratiti po jedan
cm i to samo s jedne strane gume.
Na duljine iz tablice dodajte sa svake strane koliko vam treba za vezivanje konstriktor vora. Taj dio nije
uraunat u tablicu jer neko vee konstriktor na 1 cm gume, a nekome ni 2 cm nisu dosta. Deblje gume
obino trae vie cm za vor.

EPOKSIRANJE DRVENE PUKE

Potaknut sve veim brojem ponosnih vlasnika
toliko popularnih drvenjaa, odluio sam svoje
etverogodinje iskustvo u izradi ovog oruja s
duom prenijeti na samograditelje, s nadom da
e izbjei nepotrebne greke i kvalitetno zavriti
izradu svoje puke ili produiti vijek ve
koritenoj. Puka tretirana na ovaj nain ponovo
postaje nova i traje najmanje 150 dana lova koji
ukljuuje i prijevoz gumenjakom pri emu se
najvie oteuje. Od epoxi smola preporuam
marke koje imaju dugu tradiciju sa smolama i
koje imaju specijalizirane epoxije za rad
s drvom, kao sto su West sistem, Sicomin,
Internacional i dr. Posebno je zanimljiva smola
West sistema sa UV zatitom u komponenti
uvrivaa, koja je upravo i namijenjena kao
primer prije bezbojnog laka.

Ovisno
o proizvoau,
omjeri
mijeanja
komponenti su razliiti i treba ih strogo potivati
jer o tom omjeru ovisi i konana vrstoa epoxia.
Posuda za mjerenje treba biti uska radi vee
preciznosti mjerenja i najbolje prozirna sa
oznakama koje moemo i sami ucrtati.
Preporuam prozirnu boicu za film. Isto
tako, treba potivati i radnu temperaturu i
relativnu vlanost zraka koja ne smije prelaziti
60%. Idealno je kad vlanost ne prelazi 50%, a to je kod mene na moru obino onda kada pue bura, no
tada je hladno pa treba zagrijavati prostor. Ako se ne pridravamo uputa o temperaturi i vlanosti, dogaa
se da sutradan epoxi jos uvijek nije suh tj. tvrd, i esto je, ak i kad je potpuno tvrd, masan na dodir. Taj
film "masnoe" se stvara kod dodira vlage iz zraka i uvrivaa i jasan je znak da je omjer mijeanja
pogrean ili jos ee, da je posao obavljen u neadekvatnim uvjetima. Epoxi smole se razlikuju i po
vremenu stvrdnjavanja, pa bih preporuio one sporije, dakle one kod kojih je vrijeme u kojem ih moemo
iskoristiti nakon sto zamijamo obje komponente due od 20 min. To naravno ovisi i o temperaturi pri kojoj
radimo. Idealna temperatura je od 19 - 25C. Tada je viskozitet idealan i epoxi dovoljno ulazi u pore i
ravnomjerno se razlijeva po drvu. Pri radu su obavezne zatitne rukavice jer je epoxi u toj fazi kancerogen,
pogotovo uvriva. Najbolje su one za kuanstvo, a mogu se i vie puta koristiti. Ako koa doe u
kontakt s ljepilom, nikako ne istiti acetonom ili razrijeivaem jer e se pospjeiti prodiranje kroz pore
koe i odlazak u krvotok. Mijeanje se obavlja daleko od oiju. Prvo se u posudu ulijeva smola a potom
uvriva i nakon toga se polako mijea pune dvije minute uz rub okrugle posude. Epoxi se nanosi novim
kistom irine 4-5 cm pokretima duine 30-50cm od vrha puke prema dolje. Puka je objeena rukom
prema dolje.Treba izbjegavati vraanje na ve namazane povrine, a svako ispravljanje mora prestati nakon
najvie pola sata ako radimo sa sporim uvrivaem! Nakon najmanje 24 sata moe se pristupiti daljnjoj
obradi. Potpunu vrstou i umreavanje epoxi dobiva nakon 7 dana polimerizacije, iako je potpuno tvrd ve
nakon 8-24 sata - ovisno o tipu i temperaturi. Tek tada bi preporuio bruenje, pogotovo sa zdravstvene
strane.
Puku je najbolje brusiti papirom omotanim oko drvene letvice duine 30 cm ili metalnog cilindra
odreenog promjera kod specifinih oblina tj. utora poput onoga sa strane vodilice. Pokreti moraju biti
dugaki i lagano rotirajui uvijek u smjeru godova drva a to znai po duini puske osim na ruki. Poinje se

papirom granulacije 100, nastavlja sa 120 i

zavrava sa 150. Puka je izbruena kada je
skroz matirana. To je bitno iz dva razloga - bolje
prihvaanje druge ruke i poravnavanje svih
neravnina. Treba koristiti zatitnu maskicu ili jos
bolje, brusiti na mokro s vodom - u tom sluaju
zavrni papir nije 150 nego 100. Ako je epoksi
"masan", treba puku oprati sa mlakom vodom i
krpom prije nego to se pristupi brusenju. Nikako
sa rarijeivaem! Nakon to se prebrusi prva ruka
epoxia, puka se obrie acetonom i ostavi se
najmanje 3 sata u prostoriji gdje e se epoxidirati
kako bi drvo poprimilo temperaturu te prostorije.
Inae se lako dogodi da se pojave mjehurii zraka
zarobljenog u osuenom epoksiju te takva
puka nakon prvog izleta na 20 m dubine u moru
jednostavno pobijeli i zamuti se. Puka se ponovo
epoxidira novim pinelom, ponovo prebrusi i ako
je postignuta savrena forma bez da je epoxi
ostrugan do drva na nekim mjestima,
moemo pristupiti lakiranju. Ako ne, treba dati jo
jednu ruku epoxia. Pri tom treba paziti na debljinu
nanosa epoxia na vodilici. Ako je on predebel,
strijelu neemo moi ugurati u mehanizam,
pogotovo nakon sto dou jos 2-3 ruke
poliuretanskog laka. To je najbolje provjeriti montiranjem mehanizma i stavljanjem harpuna u kuite.
Vodilicu je najbolje brusiti komadom harpuna 6,5 mm duine 25 -30cm sa samo jednim namotajem papira.
Pokreti su ravnomjerni sa potiskom iskljuivo prema dolje.
Prije lakiranja epoxi mora biti potpuno suh, prebruen papirom 150 na suho ili 120 na mokro, potpuno
matiran, odmaen acetonom od masnoe s naih ruku. Najbolje je puku pricati pomou kompresora
dvokomponentnim brodskim poliuretanskim lakom za exterijere. Dobri se rezultati mogu postii i pinelom,
ali za to treba imati ruku. Dvije-tri ruke laka su dovoljne. Puka se prica poloena na dva konjia u
prostoriji istog poda. Pod moe biti i poliven vodom radi praine. Izmeu lakiranja brusimo lak papirom
280-400 do potpunog matiranja. Naravno, prije toga lak se sui 24 sata! SRETNO!