Kako ugodnije preroniti zimu?

Pero Ugarković

Na žalost mnogih ljubitelja mora koji užicima

smatraju vrućinu, kupanje, sunčanje pa i ronjenje i
ribolov u ugodnim temperaturama ovo zimsko
razdoblje sigurno nije najatraktivnije. Naime
Jadransko more nalazi se daleko od ugodnih
temperatura koje u ovo doba godine pružaju neke
tropske ili južne lokacije ali sa druge strane nije
toliko ni hladno kao sjeverna mora i oceani. Ljudi
koji nisu ribolovni fanatici najčešće su osjetljivi na svaku sitnicu pa će ribolov
prakticirati samo u ljetnom razdobljukada su ionako na odmoru sa svojim obiteljima ili
prisilno pokušavaju doživjeti neku avanturu o kojoj kasnije mogu pričati. Zimi su na
moru samo oni koji bez toga ne mogu živjeti a takvih je dosta i zbog njih i u ovo doba
godine nećemo biti usamljeni iako je morski pejzaž naizgled gotovo bezdušan.

Dolazak na poštu

Kada pričamo o ronjenju u hladnom moru najčešće

pomislimo na smrzavanje ispod mora jer
temperatura mora od 11 stupnjeva pa niže zaista
nije primamljiva. No prvo moramo doći do trenutka
kada ćemo obući ronilačko odijelo. Ako na pozicije
odlazimo gumenjakom ili nekim drugim otvorenim
brodom trebat će nam slojevita odjeća koja će
zaštititi svaki dio našeg tijela. Kada na sebi imamo
deblju odjeću onda nam je hladnoći najviše izložena glava pa vunene kape sigurno
igraju važnu ulogu u čuvanju topline. Što deblja vunena kapa to bolje, a ako je potrebno
pripremite i kapuljaču od jakne u kojoj se vozite. Mislite i na zaštitu očiju i lica koji će po
vjetru biti otvoreni pa tako pripremite naočale, neki upotrebljavaju i skijašku masku.
Ronilačka maska nije najbolji izbor jer ipak dobro je disati na nos. Također moguće je i u
nekoj ekstremnijoj varijanti uzeti i motorističku kacigu u kojoj je zasigurno najugodnija
temperatura prilikom vožnje. Poželjno je pronaći neku zavjetrinu, naravno ako je dan
hladniji i vjetrovit, te se tamo pripremite za oblačenje odijela.

Navlačenje i skidanje odijela

Trenutak kada trebamo skinuti toplu odjeću i navući odijelo očekivani je trenutak šoka
za svakoga. Zbog ovakvih neugodnosti postoje fanatici koji se obuću kod kuće iako
žive u stanu u gradu i voze auto u odijelu do pozicija ili do svojih brodova, također
nakon ronjenja vrate se kući i tamo se skinu. Na ovaj način izbjegli su smrzavanja a
jedino što im se može dogoditi je da trpe poglede i ismijavanja od ljudi koji sigurno ne
očekuju sliku čovjeka u ronilačkom odijelu zimi u sred grada. Ako se želite obući na
poziciji onda u jednu bocu ulijete malo šampona i tople vode kojom će te proliti
unutrašnjost spaccato postave odijela kada dođete na lokaciju.

Toplu vodu možemo napuniti kod kuće no često će se ona

ohladiti dok dođemo na poziciju. Ako putujemo brodom na
lokaciju onda možemo uzeti more koje motor izbacuje, tzv.
rashladni sistem, jer je ugodne. Kada navučete odijelo osjetit
će te kako vam tijelo izjednačuje temperaturu pa će vam
trebati samo nekoliko sekundi da se ponovo zagrijete. Što je
gore skidanje odijela po zimi ili navlačenje? Mišljenja među
roniocima su podijeljena. Najugodnije skidanje je na način da
se nakon gornjeg dijela brzo se ručnikom osušimo te
navučemu majicu dok je još donji odijela na nama. Naravno
ako je sunčano vrijeme ili toplije od nekog laganog juga onda
imamo snage izdržati normalno skidanje, ali obično je
neugodno hladno.

Odijela
 Kada bi odijela bila suha onda ne bi prolazili kroz
muku oblačenja po hladnom vremenu već bi samo
ušli sa svom odjećom u odijelo i ronili bez da se
smočimo. Takva odijela postoje i ona se koriste u
ronjenju na zamrznutim dijelovima zemaljske kugle
ali samo u scuba ronjenju jer taj zrak koji se nalazi
u suhom odijelu vrlo brzo se stlači pa treba
nadolijevati novi zrak iz ronilačkih boca. U
podvodnom ribolovu imamo izbor debljine
„mokrog“ odijela a ona je najčešće zimi od 6-9
mm. Postoje koji rone i u 5 mm, no znate i da se
razni ljudi kupaju u ledu. Čuvajte se i radije uzmite
deblje odijelo. 9 mm odijela će vas ugrijati do
najvećeg stupnja sigurnosti ali tako debelo odijelo obično je toliko kruto da vas nakon
ronjenja ili boli vrat ili mišići na rukama, nogama. Sva sreća pa danas postoji veliki broj
trgovina u kojima se može naručiti odijelo po mjeri. Jedna od dobrih stvari je i ta da vam
te trgovine mogu napraviti drugačije debljine za ruke, noge i trup što je svakako
pozitivno jer zaštita prsa i leđa je ono što je najvažnije kod ronjenja. Možda bi najbolji
izbor bila kombinacija bila 8 mm odijelo sa 6.5 mm rukavima. Postoje ljudi koji zimu
provedu obučeni u 2 odijela. Stavljanje slojeva odjeće ispod odijela nije preporučljivo jer
onda odijelo nije priljubljeno za vaše tijelo a glede grijanja nema nikakvu svrhu. Ono što
možete staviti ispod odijela je pododijelo koje će naravno dodatno grijati najvažnije
dijelove tijela. Po meni pododijelo je nepotrebno stavljati ako nam je odijelo deblje od 7
mm i ako ronimo u moru preko 10 C. Kao pododijelo moguće je kupiti jednodijelno
odijelo slično onome kakvog koriste surferi, samo bez rukava, te posebno bermude i
điletin. Nekad je dobro bermude staviti poviše odijela a ne kao pododijelo. Na taj način
sprečavaju eventualni šok koji bi doživjeli kada bi nam hladno more ušlo u tom predjelu
koji dijeli dva dijela odijela.

Ostali pribor i tehnike

Evo jedne sitnice koja vam može pokvariti ronjenje.

Uzeli ste debelo odijelo, debele čarape, debele
rukavice ali vam se svejedno stopala ili prsti slede.
Što se dogodilo? Debele čarape i rukavice su
napravljene da njihova debljina grije međutim ta
njihova debljina smanjuje elastičnost, steže i
zaustavlja cirkulaciju. Probajte nekoliko pari i kada
vam se ruke ili noge osjećaju neopterećeno
vjerojatno će te se osjećati neopterećeno i u moru. Grijanje je puno jače kada su čarape
rastezljivije. No moram spomenuti još jedan problem a to je stopa od peraje. Ljeti
ronimo sa 3 mm čarapama i stopa nam paše u milimetar, ako uzmemo deblje čarape
stopa će nas stezati te i ona pridonijeti zaustavljanju cirkulacije i upravo u najdebljim
čarapama ćemo se smrzniti. Uzmite stopu većeg broja za zimsko ronjenje i nećete
pogriješiti.
Za lov u zimskim uvijetima možemo otpisati duge puške jer nema lovine, a ni pogodne
vidljivosti. Puške od 90 cm najdraže su zimskim lovcima jer su vrlo pokretne i dovoljno
snažne za ribu u plitkom moru, pogotovo je dobro imati manju pušku kada je more
valovito. Leđna olova do 7-8 kg važan su dio opreme, jer čeka u plitkom i valovitom
moru zahtjeva da se lako potopimo i stojimo čvrsto na dnu. Za stabilnost i efektivnost
nam pomažu i nožna olova koja se stave oko gležnja. Plitka čeka i pregledavanje plitkih
rupa dvije su najbolje tehnike za lov zimi. Zbog pličaka peraje za zimu mogu biti od
tvrđih materijala poput plastike koje nam nije žao strugati po kamenju.

Gdje poći i što loviti?

Velika zimska dilema, kamo poći na ribolov? Riba je

zimi izrazito nepredvidljiva i zna se pojaviti u
većem broju nego ljeti, ali tada je obično sav riblji
svijet grupiran u jednom malom području. Obično
su to mjesta sa jačim morskim strujanjima, punte i
uski dublji kanali sa bogatim hridinastim
područjem. Jug hrvatske, te pučinski otoci dosta
su topliji pa se tamo takva pojava može očekivati
manje nego recimo u unutrašnjim kanalima i sjevernom Jadranu gdje more zna i zaledit
na svojoj površini a more nema veće dubine da bi u njih riba migrirala. Recimo da na
otvorenom moru temperatura rijetko padne ispod 12 stupnjeva što je morskim ribama
još uvijek dovoljno. Ako ćemo loviti u kanalima onda se treba pripremiti na lov lubina,
cipala u samom plićaku što znači da ne treba roniti duboko, do 2 metra. Također
odaberite neko mjesto sa plitkim rupastim terenom gdje možete pregledati rupe. Zimi
je jedna od najčešćih lovina u moru hobotnica, naravno ako je more preko 10 stupnjeva
jer i njoj smetaju niske temperature. Hobotnice će te naći u svakom dijelu naše obale
samo se udaljite od slatkovodnih pritoka. Roniti zimi duboko je dosta teško iz razloga
što nam je odijelo debelo i imamo više olova nego inače koji nas nakon neutralnog
balansa sve više vuku dubini. Zato i većina ronioca odabire plićak gdje rone bez nekih
pretjeranih napora i love velike i kvalitetne ribe, čak ni najniže temperature nisu
dovoljne da nam pokvare taj doživljaj.

Prevencija
Hladnoća naravno pogoduje raznim bolestima,
upalama itd. Jedna od osnovnih pretpostavki
ronjenja je da imamo prohodne kanale uho-grlo-
nos jer ako smo začepljeni zaroniti nećemo ni da
se najviše trudimo, naime bol koju stvara pritisak
zraka je jača od naše volje. Zato valja izbjegavati
izlaganje na niskim temperaturama pogotovo za
vrijeme dok smo mokri, nezagrijani itd. Imajte
spreman debeli ručnik sa kojim će te se brzo obrisati i ući suhi u debelu odjeću.
Također nemojte zaboraviti staviti kapu preko mokre kose i sinusa. Prostata kod
muškaraca je jako osjetljiva na hladnoću. Ako nešto trebate čuvati onda je to prostata
jer kad jednom počnu komplikacije gotovo nemoguće ju je zaliječiti a bolovi su jaki. Nije
malo ronioca završilo svoje ronilačke karijere sa natečenom prostatom jer se nisu
čuvali. U prošlosti nisu bila toliko dostupna debela odijela a ni toliko kvalitetna kao
danas pa su se mnogi tresli od hladnoće ne misleći na posljedice. Čim osjetite da vas
odijelo ne grije dovoljno prestanite sa ronjenjem i zagrijte se, izađite iz mora. Upala uha
jedna je od najčešćih bolesti koje dobivaju podvodni ribolovci koji se nakon dugog
ronjenja brzo žele vratiti kući ne misleći na osjetljivost ušnih kanala. Prevencija upale je
jako jednostavna, u ljekarnama postoje kapi koje su jako učinkovite (npr. normison) i
isušuju uho te vračaju pH u normalu (kiselo) što ne pogoduje razmnožavanju bakterija.
Normison kapi se ne stavljaju u uho kada osjećamo upalu jer je tada kasno i najbolje je
izliječiti je do kraja jer roniti sa upalom može samo dovesti do toga da se stvori
kronična bolest i da zauvijek rečemo zbogom ronjenju. Također valja napomenuti da
postoje i čepići za uši koji su posebno napravljeni za zaštitu uha od infekcija i hladnoće
prilikom ronjenja.