Kad orade polude

Pero Ugarković

Već polako u more su počeli ulaziti najhrabriji lovci i

najveći entuzijasti. Sezona lubina počela je i
uskoro će doživjeti svoj vrhunac, ali sezona orada
još nije završila, a završit će jako brzo, zato treba
brzo odlučiti otići što prije na more i uživati u ovoj
ribi dok se još može. Majka priroda odredila je da
orade za svoj mrijest odabiru kraj jeseni, vrijeme
kada je hrana koju jedu najmasnija. Ribolovci će
primijetiti da se u ovo doba orade puno više hrane srdelama a pogotovo lignjama.Sada
se velike ženke primiču obalnom pojasu te stvaraju gusta jata u koja se priključe
nadobudni mužjaci. Ženke su obično ribe veće od 60 deka a mužjaci manji no uvijek se
nađe neka riba koja ima je van pravila. Takvom primjerku spol je vjerojatno određen
prisustvom oradi suprotnog spola koje je sretala tijekom godine jer ako je na području
manjak ženki onda zašto se ne pretvorit u ženku. U obalnom pojasu istodobno
pojavljuje se velik broj liganja čije im meso pomaže da im ikra bude zdravija te da
usprkos razmnožavanju ostane zalihe za izdržati zimu. Orade su sada agresivnije i
napadaju pokretne mete poput liganja i riba, isto što rade istaknutiji predatori (zubatac)
pa se orade love i panulama na živi mamac. Sve što znate o lovu na orade sada je za 50
% olakšano njezinom aktivnošću u reproduktivnom ciklusu. Orade se sada love
ponajviše na šuljanje dok se hrane ili na čeku dok se drže jata koje iščekuje rasplod.

Tehnike za ovo doba godine

Šuljanje je tehnika sa kojom se uvijek lovilo najviše
orada, ali i najveći primjerci. Na čeku se rijetko
ulovi orada veća od recimo 2 kg dok se šuljanjem
to dogodi puno redovitije. O šuljanju na oradu
napisano je puno tekstova. Lov šuljanjem u ovo
doba godine je gotovo identičan proljetnom i
ljetnom, loviti ćemo ih na isti način jedino će ih biti
malo više i duže će se hraniti jer moraju sakupiti
puno veću zalihu hrane. Zato je sada lakše uhvatiti
oradu jer imamo puno više prilike za uspješan
hitac. Na čeku je situacija sada puno drugačija od
ostatka godine. Prije bi oradu uočili negdje u daljini
i ona bi bila jako oprezna, i ako čeka nije bila
pogođena rijetko bi prosječnom podvodnom
ribolovcu dala priliku za uspješan hitac. Sada na čeku dolazi nerijetko ne samo jedna
nego i cijelo jato orada, puno su hrabrije i približiti će se bliže roniocu čak i ako zaklon
nije najbolje odabran. Naravno neće se riba nabijati sama na strijelu, i dalje će jato biti
oprezno pa će u nekom momentu stati ili usporiti. Treba napraviti dosta dužu čeku.
Ono što nam orada u ostalom dijelu godine ne bi nikad dozvolila je približiti se istoj ribi
u sljedećoj čeki. Jednom kada pobjegne pobjegla je jako daleko. Orade u ovo doba
ostaju u blizini i moguće ih je vidjeti u narednih nekoliko čeka na gotovo istom mjestu.
To je njihovo mjesto gdje će se vjerojatno pariti i neće se udaljiti daleko od njega osim
kada se odlaze hraniti. Zato kada ugledate jato ne radite nikakve nervozne pokrete i
imat će te priliku i u drugim zaronima, a po meni još je bolje probati nekoliko puta te se
odmaknuti bar sat vremena od lokacije i onda se vratiti ponovno.

Lokacija
 Kada se priča o lokacijama ljudi obično traže da se
objasni specifičnost lokacije na kojoj se skupljaju
velika jata orade. Nažalost to je teško objasnit osim
ako vam ne kaže točnu lokaciju na karti ili pokaže
prstom. Prepoznati specifičnosti je nemoguće jer
su to mjesta koja su sasvim slična okolnom
području na kojem se iz nekog razloga ne
zadržavaju. Zaranjajte na ravna područja uz obalu,
obratite pozornost na prolaze između otočića, ravnije brakove i isturene obale. Dubina
na kojom obitavaju može biti nešto manja od 10 metara pa na dublje. Jedno od
najvažnijih pravila ako želite zaštititi orade je da otkrivenu lokaciju ne kažete baš
nikome. Jer kada se te lokacije dohvati netko tko tu vidi isključivo tisuće kuna u mreži,
pozdravite se oradama. Temperatura mora ne smije biti preniska jer će se onda
premjestiti ili dublje ili na drugo mjesto. Često su područja gdje se tijekom ljeta
zadržavao veći broj orada, poput uskih kanala obalnog područja sada prazna i orade su
migrirale na toplije područje. Ako im je migracija u dalje krajeve predaleka onda će se
mrijestiti ranije. Na jugu će se mrijestiti puno kasnije nego na sjeveru jer se more ne
hladi tako brzo. Na najjužnijoj županiji moći će se sretati jata orada i početkom zime.
Kolege iz Grčke i Španjolske hvale se ulovima oradi sredinom zime što bi mnogima u
hrvatskoj bio san jer sezona praktički traje cijelu godina.

Puške

Moramo biti jako oprezni prilikom odabira puške jer

orade se ne ponašaju jednako na svim terenima.
Primjerice jednom sam na otoku Pagu susreo jato
koje se ponašalo skroz neobično i mogao sam ih sa
svojim lukavstvom loviti i sa najkraćom puškom,
dok neka jata u okolici Šolte i dalje ne prilaze onaj
najveći domet pa je bolje loviti sa snažnijim
puškama. Puške dužine 90 do 110 su ionako puške
za sve namjene, posebice puška 90 cm sa jednim jačim laštikom. Ja bi prije uzeo tu
kraću pušku iz razloga što je ovo doba kada moramo loviti na šuljanje i na čeku
istodobno a more i nije pretežno bistro nakon prvih jačih kiša i oluja. Ako se odlučimo
isključivo na čeku u bistrijem moru onda možemo uzeti i neku dužu ili možda pušku na
dva laštika. Pogotovo ako znate da se u jatu nalaze one velike grdosije koje stoje u
pozadini jata i zahtijevaju strijelu veće mase. Nemojte biti nesigurni kada se približi jato
i izdvojite jedan primjerak u trenutku dok vam se jato približava, pratite kretnje tog
primjerka i ulovite ga jer ako budete odabirali koju će te loviti dok su orade oko vas to
najčešće završi ili promašajem ili propuštenom prilikom. Kada vam se približi jato orada
odaberite prvu pravu i ne žalite što vam je u pozadini jata bila neka veća riba jer ovo je
njihovo razdoblje i trebamo biti sretni što će ribe obaviti svoj posao da nam pruže lovno
zadovoljstvo novim generacijama orada.

Život orade

Većina ribolovaca nije nikada vidjela oradu manju

od 15 cm pa se pitaju kako je to moguće. Nije ih
lako susresti iz razloga što male orade ne žive na
područjima gdje se zadržavaju veće. Male orade
vole velike plićake bogate izvorima pitke vode,
riječna ušća i muljevite krajeve bogate morskim
cvjetnicama. Na takvim mjestima more je obično

mutno pa nitko ne roni, ne viđaju se sa obale a i ne grizu na udicu. Osim toga lov je na
takvim mjestima uglavnom zabranjen a sad znate i razlog zašto je to dobra stvar.
Zamislite da netko tu povuče migavicu, sve orade koje bi trebale jednog dana otići u
lovna područja bi nestale. Nažalost i dalje ima onih koji zagrađuju takva mjesta
mrežama, bucaju lupaju i polove veliku količinu sitnih oradi. Nakon dvije godine orade
se sele u nova područja, a to je cijeli Jadran. Gotovo da nema terena na kojemu ne živi
orada. Možemo ih naći i na udaljenim otocima poput Sveca i Sušca, Palagruže, te na
mnogim brakovima koji se nalaze u blizini obale. Prelaze i veće dubine u svojoj
migracijama. Nakon treće godine života teška je prosječno oko 0.3-0.4 kg . U toplijim
morima i prije dosegne tu veličinu. Naša uzgajališta oradi zbog toga imaju duže
razdoblje uzgoja, pa s time i veće troškove, nego primjerice uzgajališta u Grčkoj, no
navodno je zbog toga naša orada kvalitetnija. Kada su veće ne rastu ništa brže pa
možete samo zamisliti koliko su stare orade od recimo 7-8 kg iako ne postoji pisano
pravilo da će sve orade narasti do te veličine. Orada može narasti jako velika, usudio
bih se reći do 10 kg. Postoje i priče o oradama od 12 kg. Iako je broj velikih oradi sve
manji zbog nikad većeg ribolovnog napora, ipak broj malih oradi do kilograma je jako
velik, ponajviše zahvaljujući marikulturi i „njihovom“ poribljavanju koje su uvelike
popravile stanje ove ribe u našem moru. Sama orada bi se mogla puno češće
poribljavati jer njezina proizvodnja je uz lubina jedna od najlakših od svih riba. Zbog
uvoza oradi radi marikulture i njihovog miješanja sa našom jadranskom danas u
Jadranu ne obitavaju genetski iste orade kao i prije. No s obzirom da orade nemaju
neke značajne razlike u ponašanju i načinu života za sada nema znatnih pokazatelja o
tome kako je to miješanje utjecalo na sveukupni život u Jadranu.
Orade također imaju i godišnji ciklus koji im odgovara sa metabolizmom. Pošto je zimi
more prilično hladno orade nisu aktivne i uglavnom nastanjuju dublje dijelove obale
gdje se more sporije hladilo. Početkom proljeća griju se najplići dijelovi i tada u plićak
dolaze i orade. Postoji izreka „u po marča sipa i komarča“ no bliža istini bi bila izreka u
po travnja, čak i krajem travnja s obzirom da se more ne grije znatnije u ožujku, pa se i
orada rijetko ulovi u tom mjesecu. Cijeli topliji dio godine orade se intezivno hrane no
najviše ipak krajem ljeta i početkom jeseni kada je more toplo u svim slojevima.

Etika lova

Nekad „davno“ postojao je lovostaj na orade i on

se maknuo u sred sezone mrijesta. Naravno,
lovostaj je postojao samo u Hrvatskoj. Namjerno ili
ne ali dana kada je ukinut lovostaj počelo je do
tada neviđeni lov neselektivnim alatima. Sportski
ribolov, nikada nije mogao loviti ni približno toliko
orada koliko love alati poput mreža plivarica i
potegača pa i parangala. Radi se o tonama ribe
koje veličinom nerijetko prelaze i 8 kg. Najčešće se pohvata cijelo jato a one preostale
dožive veliki stres te ne odrade svoju reproduktivnu funkciju do kraja. Nigdje u zakonu
ne postoji namjenski lov orade sa alatima već se one love sa mrežama koje se koriste
za lov neke druge ribe i orada se tretira kao slučajni ulov. No međutim mnogi zbog toga
trljaju ruke dok tone i tone orada gube bitku a sa sobom vuku i buduće generacije s
obzirom da se to odvija točno u mrijestu. Jasno je da je ovo rupa u zakonu, koja se lako
može zakrpati kad bi se imalo volje ali se to ne čini. Svakim danom čuju se neke nove
vijesti, kraj zadarske luke 3 tone, kraj Rovinja 5 tona, u Šibenskom kanalu 3 tone. Riba
se brumaje, ronioci pregledavaju gdje se zadržavaju jata, velik je novac u igri. I tako iz
godine u godinu ljudi svi samo pričaju o tome, međusobno se žale i kukaju, bune se ali
nitko ništa ne poduzima. Ne samo to nego velika količina orada spusti cijenu ribe pa
ostali ribari moraju prodavati doslovno u pola cijene. Mi kao sportski ribolovci dio smo
morske priče i imamo pravo na određene interese a oni sigurno nisu da se love tone i
tone oradi u mrijestu.

Jeste li znali?

Orada je vrsta koja ima jako puno raznolikih narodnih

imena koja se i danas upotrebljavaju u raznim
krajevima naše obale. Moguće je da ćete doći iz
jednog kraja hrvatske u drugi gdje će vam govoriti o
istoj ribi a vi nećete znati. Osim toga u križaljkama
često puta vidim da se traži neki drugi naziv orade.
Znanstvenog je naziva Sparus aurata a u nas je zovu
Orada u raznim dijelovima, poput riječkog akvatorija i
šibenskog akvatorija, Oroda po Istarskom dijalektu,
Komarča u Splitskom području i nekim drugim
dijelovima, Skomarča na Korčuli, Lovrata na Pelješcu i
podvelebitskom području, Ovrata na jugu, Podlanica u
zadarskom akvatoriju. Jedan od najpoznatijih je i pridjev kraljica kojeg ribolovci često
izgovaraju, zubatac je car a orada kraljica.