CAD- PITANJA I ODGOVORI

I POGLAVLJE

1. KOJE SU BILE ULOGE INŽINJERSKE GRAFIKE KROZ HISTORIJU?

Kroz historijuje inženjerska grafika imala tri uloge: komuniciranje, čuvanje zapisa i analiza. Prva
uloga, komuniciranje, koristi se da bi se koncepti i ideje brzo i tačno prenijele sa osobe koja
konstruira na osobu koja proizvodi. Druga se koristi da bi se tehnički crteži sačuvali tokom
vremena, a treća da bi se utvrdile kritične varijable u sistemu, kao što su dimenzije, oblici ili
materijali.

2. PO ČEMU SE RAZLIKUJE TEHNIČKI CRTEŽ OD TEHNIČKE DOKUMENTACIJE?

Tehničko crtanje je disciplina izrade crteža namijenjenih za vizualno komuniciranje
kojim se prenosi informacija kako nešto funkcionira ili kako se treba konstruirati.
Tehnička dokumentacija obuhvata i tehničke crteže i drugu dokumentaciju koja služi
za prenošenje ideje od projektanta ka izvođaču radova.

3. ŠTA JE I ZA ŠTA SE KORISTI DESKRIPTIVNA GEOMETRIJA?

Deskriptivna geometrija predstavljala je matematičku osnovu za
tehničke crteže. Pomoću nje se prostorni oblici mogu predstaviti u dvije dimenzije. Ona koristi
mehanička pomagala za konstruiranje pravilnih geometrijskih oblika, s ciljem preciznog
opisivanja tehničkih sistema tačnim određivanjem dužina i uglova.

4. PO ČEMU SE RAZLIKUJE TEHNIČKI CRTEŽ ZA PATENT I ZA PROIZVODNJU?

Osnovna razlika između tehničkog crteža za razmjenu informacija između konstruktora i
proizvođača i patentnog crteža je u tome što crtež u patentu ne mora biti u određenom mjerilu, i
služi samo da opiše princip rada i upotrebu.

5. NA KOJA PITANJA TREBA DATI ODGOVORE INŽINJERSKA KOMUNIKACIJA?

Inženjerska komunikacija se koristi kako bi se odgovorilo na sljedeća pitanja [1]:
- Čemu služi prikazani element, uređaj ili struktura?
- Kako bi on trebao da izgleda?
- Koje su precizne dimenzije i veličina svih komponenti?
- Od kojih i kakvih materijala je napravljen?
- Kako je proizveden?
- Kako se uklapa sa drugim dijelovima, uređajima ili strukturama?
- Kako možemo biti sigurni da je sve napravljeno kako je bilo planirano?
6. ZAŠTO TEHNIČKI CRTEŽI MORAJU IMATI TAČNO MJERILO?
Oni koji kreiraju tehnički crtež i oni koji ga koriste moraju poznavati i koristiti
set pravila i konvencija, da ne bi došlo do nesporazuma.Pored nedvosmislenog prijenosa
informacije, neophodno je da tehnički crteži budu precizni, u odgovarajućem mjerilu, sa tačno
prikazanim uglovima i proporcijama.

7. ČEMU SLUŽE MEHANIZMI NA CRTAĆIM TABLAMA?

Za brzo crtanje paralelnih i okomitih linija.

8. ZAŠTO SU SE TEHNIČKI CRTEŽI RADILI NA PAUS PAPIRU?

Radi lakše reprodukcije i umnožavanja, tehnički crteži su se radili na poluprovidnom
papiru (paus-papir) pomoću rapidografa, koji su koristili tuš za crtanje linija tačno
određene debljine. To što je paus-papir bio poluprovidan koristilo se za lakše precrtavanje
dijelova crteža.

9. KAD SE POČELA RAZVIJATI RAČUNARSKA GRAFIKA?

Ivan Sutherland je 1963. godine pomoću TX-2 računara iz MIT laboratorije Lincoln
napravio uređaj pod imenom Sketchpad, koji se smatra prvim korakom u CAD
industriji.

10. ŠTA ZNAČI SKRAĆENICA CAD?

Computer Aided Design (konstruiranje potpomognuto računarom).

11. ZA ŠTA SE KORISTIO SISTEM SAGE?

Koristio se za prikaz računarski obrađenih podataka o radarskom praćenju kretanja aviona (1953-
1960). SAGE je prvi sistem koji je koristio interaktivnu vektorsku grafiku. Bio je težak 250 tona,
imao je 64 kB memorije i trošio je 3 000 kW električne energije.

12. DEFINICIJA CAD PO JOHNU WALKERU?

John Walker (osnivač kompanije Autodesk) je 1986. godine definirao CAD kao
"tehniku za modeliranje fizičkih sistema pomoću računara, koja omogućuje
interaktivnu i automatsku analizu varijanti dizajna, te prikaz dizajna u obliku
pogodnom za proizvodnju".

13. ZA ŠTA SE SVE KORISTI CAD?

CAD obuhvata projektovanje i proračun (oblikovanje) pomoću računara, odnosno
sveobuhvatnu primjena računara u:
- izradi grafičkih i tekstualnih dokumenata
- izradi 2D, 3D i 4D računarskih modela fizičkih i zamišljenih objekata
- proračunima, analizama i simulacijama inženjerskih problema
- planiranju, upravljanju i kontroli uređaja za izradu proizvoda i gradnje
- optimizaciji proizvoda, procesa proizvodnje i gradnje, itd.

14. PO ČEMU SE RAZLIKUJU RAZLIČITE VERZIJE AUTO CAD-A?

Svaka nova verzija donosi nove mogućnosti, po pravilu brži i stabilniji rad, to pred korisnika
postavlja izazove u smislu većih hardverskih zahtjeva, problema sa kompatibilnošću verzija
datoteka i načina licenciranja.

15. KOJE SU PREDNOSTI IZNAJMLJIVANJA LICENCI ZA SOFTVER?

Korisnik u okviru pretplate ima pravo na automatsku nadgradnju na najnoviju verziju, ali ima i       
nedostatke, s obzirom da kapitalni trošak postaje operativni trošak.

16. KOJI SU NEDOSTACI PRIMJENE RAČUNARSTVA U OBLAKU ZA CAD?

Prelazak CAD aplikacija sa lokalne instalacije na računarstvo u
oblaku ima određene nedostatke, od kojih je najveći korištenje naprednih grafičkih
mogućnosti koje zahtijevaju poseban grafički hardver, čije se mogućnosti ne mogu
koristiti bez direktnog pristupa grafičkom pogonskom programu ili barem
posrednog pristupa putem API biblioteka, poput OpenGL ili Microsoft DirectX. S
druge strane, brojne su prednosti koje ovakav pristup omogućuje, a među najvažnije
spada lakše praćenje novih verzija softvera.

17. KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU PODATKA I INFORMACIJE?

Podatak je neobrađena činjenica, slika, zvuk koja se ne može koristiti za donošenje odluka.
Informacija je podatak predstavljen na takav način da ima određeno značenje za korisnika.

18. KOJE VRSTE PODATAKA SE MOGU DIGITALIZIRATI?

Vrste podataka koje savremeni
digitalni računari mogu obrađivati su:
- Brojevi (cijeli, realni, kompleksni,...)
- Tekst (različita pisma i jezici)
- Slika (rasterska ili vektorska)
- Zvuk (digitalizirane frekvencije)
- Video (kombinacija pokretne slike i zvuka)
19. ČEMU SLUŽI DIGITALNI RAČUNAR?
Digitalni računar
služi za obradu, prijenos i pohranjivanje podataka.

20. ŠTA JE DIGITALIZACIJA?

Bit (BInary digiT) je najmanja jedinica za prikaz podataka u računaru. Može imati samo
vrijednosti 0 ili 1. Digitalizacija je pretvaranje tih podataka u binarne cifre.

21. DA LI SE U DIGITALNOJ FORMI MOŽE PRIKAZATI BROJ BESKONAČNO?

Ne. Samo 1 i 0.

22. KOLIKO BITA JE ZAUZIMAO SVAKI KARAKTER PO ASCII STADARDU?

1 byte, tj. 8 bita.

23. ŠTA JE TO KODNA STRANA I ZA ŠTA SE KORISTI?

Prije prenošenja podataka koji sadrže tekst, prvo se mora definirati kodna strana koja
sadrži odgovarajuće karaktere specifične za određeni jezik i pismo. Kodne strane
koje podržavaju prikaz afrikata iz našeg jezika su MS Windows 1250 (CEE latinica),
1251 (ćirilica), 1252 (zapadna Evropa), Unicode UTF-8 ili UTF-16, te ISO 8859-1.
Prilikom digitalizacije teksta, uz tekst se mora dati i podatak o kodnoj strani po kojoj
je tekst digitaliziran.

24. MOŽE LI PIKSEL BITI OKRUGAO?

Ne može. Piskeli su u obliku kvadratića.

25. ŠTA SE MJERI I PREDSTAVLJA BROJEVIMA KOD DIGITALIZACIJE ZVUKA?

Mikrofon mjeri intenzitet zvuka (amplitudu talasa) u jedinici vremena i predstavlja ga pomoću
brojeva (0 i 1).

26. MOŽE LI SE TEKST SA PAPIRA POMOĆU SKENERA UNIJETI U PROGRAM ZA OBRADU TEKSTA
TAKO DA SE MOŽE DALJE UREĐIVATI?
Može. podataka. Ali, dokument sa tekstom nakon skeniranja predstavlja sliku, tako da je
potrebno prvo izvršiti prepoznavanje teksta iz skupa piksela, da bi se taj tekst mogao dalje
obrađivati.
27. ŠTA ZNAČI I ZA ŠTA SLUŽI OCR?
OCR (Optical Character Recognition)    služi za konverziju slike u tekst i vrlo često u sebi
sadrži elemente vještačke inteligencije, kako bi se ubrzalo i automatiziralo otklanjanje
grešaka koje nastaju prilikom konverzije slike u tekst.