SKRIPTA-AutoCAD Vježbe v4 PDF

www.fpz.
hr
Primjena AutoCAD-a u prometu

PRIRUČNIK ZA STUDENTE
dr.sc. Damir Budimir, izv.prof.dr.sc. Grgo Luburić, mr.sc. Ivo Jurić

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Vukelićeva 4, Zagreb
1. UVOD
Tehničko crtanje služi za prikazivanje predmeta iz stvarne okoline na papiru. Predmeti
iz stvarne okoline definirani su s tri dimenzije, a tehnički crtež je u jednoj ravni. Tehničko
crtanje služi za jednoznačnu inženjersku komunikaciju. To znači, ako je crtež pravilno nacrtan,
može biti protumačen na samo jedan način. Pravila tehničkog crtanje definirana su
međunarodnim standardima ISO iz kojih su preuzeta u nacionalne standarde. Osnova tehničkog
crtanja je nacrtna geometrija, koja je posebni dio geometrije, odnosno matematike. Projekcije,
oblik i dimenzije predmeta mogu se predstaviti na dva načina:
1. Aksonometrijskim crtežom i
2. Ortogonalnim crtežom.
Aksonometrijski crtež je onaj na kome je vide sve tri karakteristične dimenzije

predmeta. Taj način crtanja sličan je slici koju vidi naše oko pri promatranju predmeta
Ortogonalni crtež je baziran na promatranju predmeta sa svih strana. Predmet se «promatra»
takozvanim paralelnim zracima, a tako uočena slika se projiciraju na ravan koja je normalna na
zrake promatranja.
Crtež je osnova grafičkog komuniciranja. To je grafički prikaz stvarnog predmeta, neke
ideje ili prijedloga za budući izradak. Sposobnost prostornog (trodimenzionalnog) razmišljanja
je jedna od važnih značajki uspješnog znanstvenika i inženjera. Vizualizacija je umijeće osoba
kreativnih sposobnosti. Teško bi bilo zamisliti ljude poput Maxwella, Tesle ili Einsteina koji bi
bili slabi u konstruktivnoj imaginaciji.
Danas postoje razni programi s kojima je lako rukovati, koji uglavnom više služe izradi
ilustracija ili prospekata, nego ozbiljnom konstruiranju. Međutim, profesionalno projektiranje u
tehničkim strukama zahtjeva profesionalne alate, s raznim pomoćnim funkcijama, primjerice
određivanje kubature zidova ili priprema drugih elemenata troškovnika i dr.
Kod programa za crtanje razlikujemo dvije osnovne grupe: paint i draw programi. Kod
prvih se slika pamti kao bitna slika (skupina točaka), dok se kod drugih slika pamti u
vektorskom obliku. Korisnici koji se žele baviti grafičkim dizajnom s puno slika u boji i
pripremom za tiskaru izabrat će CorelDraw, Adobe PhotoShop, Adobe PageMaker ili sličan
program. S druge strane, ovakvim programima skoro je nemoguće nacrtati suvisli tehnički
nacrt. Za ovakvu namjenu najčešće se koristi programski paket AutoCAD.
AutoCAD, programski paket tvrtke Autodesk, najrašireniji je program za tehničko
crtanje, s oko 3 milijuna registriranih korisnika. Prva verzija AutoCAD-a pojavila se 1982.g. i
izvodila se pod DOS-om, to je ujedno bio prvi značajniji CAD program koji se izvodio na
dr.sc. Damir Budimir, izv.prof.dr.sc. Grgo Luburić, mr.sc. ivo Jurić PRIRUČNIK ZA STUDENTE Stranica 1
stolnim računalima. Autodesk je među najvećim kompanijama u kategoriji proizvođača
programa za PC računala. Prema Autodesku, CAD je akronim od Computer Aided Design
(računalom podržani dizajn), ali to jednako može biti i akronim za Computer Aided Drafting ili
drawing (računalom podržano skiciranje ili crtanje). Kada se sagleda sve, izlazi da AutoCAD
pokriva sva područja tehničkog crtanja i da se koristi u više od 130 zemalja.
Uspjeh AutoCAD-a pripisan je njegovoj čuvenoj otvorenoj arhitekturi, što znači da je
sadržaj mnogih datoteka koje AutoCAD koristi obični tekst (ASCII) koji se lako može
prilagoditi potrebama korisnika. Podrška AutoLISP-a, programskog jezika koji je dizajniran
specijalno za potrebe AutoCAD-a, VBA (Visual Basic for Applications), C++, također je bila
značajan čimbenik u usponu AutoCAD-a kao standarda za ozbiljno tehničko crtanje. Sve u
svemu, AutoCAD je jedan od najefikasnijih programa za skiciranje (crtanje), a primjenjiv je na
veliki broj područja.
Pomoću AutoCAD-ovih alata za modeliranje i vizualizaciju možete istražiti svoje ideje,
pogledati 3D model kako biste proširili svoje ideje i otkrili moguće nedostatke unaprijed.
Jednostavna navigacija 3D modelom, slobodno modeliranje ploha i podrška za oblake točkica
omogućuju jednostavniju izradu modela no ikad prije. Bogata biblioteka s više od tisuću
gotovih materijala zadovoljit će potrebe složenih vizualizacija, a ako vam to nije dovoljno, lako
možete proširiti biblioteku sa svojim materijalima.
Možete prilagoditi AutoCAD svojim potrebama i stvoriti AutoCAD namijenjen samo
vama i vašem poslu. Jednostavna prilagodba sučelja omogućuje grupiranje vama najvažnijih
alata, a mogućnost izrade makronaredbi bez poznavanja programiranja omogućuje jednostavnu
automatizaciju posla i znatnu uštedu vremena. Možete stvoriti alatne palete s bibliotekama
svojih šrafura i blokova, a zatrebate li neku naredbu koje nema u AutoCAD-u, lako ju možete
dodati zahvaljujući proširivosti AutoCAD-a kroz programsko sučelje (VBA, C++, AutoLisp,
...).
AutoCAD svojom otvorenom arhitekturom pruža mogućnosti za široku primjenu pa je
njegova primjena jako izražena u znanostima kao što su prometne znanosti, građevina,
geodezija, arhitektura, strojarstvo i dr. Jedan od razloga je i to što su za ove discipline razvijeni
brojni dodaci i funkcije koje olakšavaju i ubrzavaju rad s AutoCAD-om, a i rješavaju probleme
vezane za ta područja. Interesantna nadogradnja AutoCAD-a za prometno planiranje, izradu
karata i GIS je nadogradnja poznat pod nazivom AutoCAD-Map i AutoCAD-Civil3D.
Primjerice AutoCAD-Map objedinjuje mogućnosti AutoCAD-a s posebnim alatima za
kreiranje, održavanje, analiziranje i iscrtavanje karata (bogatih informacijama). Glavne
značajke te nadogradnje su:
✓ Povezivanjem AutoCAD Mapa s bazom podataka mogu se povezati objekti karte
(projekta, crteža, ...) s postojećim skupovima podataka (atributima, tablicama, bazama
podataka).
✓ Pomoću funkcija za pretraživanje mogu se generirati tematske karte.
✓ Pomoću topoloških funkcija, karte postaju snažno sredstvo za analize i podršku
odlučivanju. (Topologija je skup prostornih odnosa između točaka, linija i poligona na
karti. Pomoću topologije se kartama dograđuje dodatna inteligencija. )
✓ AutoCAD Map omogućava brže i jednostavnije digitaliziranje karata.
✓ Digitalizirane karte koje su već kreirane s drugim softverom nije potrebno ponovno
digitalizirati. Umjesto toga, mogu se učitati datoteke s kartama iz drugih GIS
(najpoznatiji je ESRI-jev program pod nazivom ArcGIS) ili CAD programa i programa
za izradu karata.
1.1. Discipline u kojima se koristi AutoCAD
Autodesk je stvorio program s dobrim osobinama i mogućnostima, uključujući tu

trodimenzionalno (3D) modeliranje i vizualizaciju, pristup vanjskim bazama podataka,
inteligentno dimenzioniranje, pretvaranje velikog broja formata zapisa u druge i obrnuto, i još
puno toga. Autodesk je razvio ono što sam zove virtualnom korporacijom, koja obuhvaća i
programe koji stvaraju drugi programeri za rad (suradnju) s AutoCAD-om (poznate i kao
programi trećih proizvođača). Vektorsko crtanje se koristi u širokom spektru ljudskih
djelatnosti. Firma Autodesk navodi sljedeća polja primjene:
• Arhitektura (često se koristi akronim AEC za architectural, Engendering i construction)

• Crtanje elektronskih, kemijskih, građevinskih, strojarskih i ostalih inženjerskih nacrta
• Istraživanja (medicina, arheologija, kriminalistika, klimatologija, ...)
• Prezentacije
• Grafikoni svih vrsta
• Projektiranje u prometu (ceste, križanja, ...)
• Oblikovanje prometnih sredstava
• Unutrašnje uređenje i raspored namještaja
• Razne vrste radnih i organizacijskih dijagrama
• Crtanje matematičkih i znanstvenih funkcija
• Sve vrste tehničkih ilustracija i dijagrama
• Oblikovanje svjetla u kazalištima
• Linijski crteži u umjetnosti
• Geografija (zemljovidi i nautičke karte)
• Upravljanje (proizvodnjom, planiranje, katastar, vojska)
• Crtanje čestitki, nota ...
• Crtanje logo tipova firmi
• Ostalo
Programski paket AutoCAD sastoji se od više modula. Osim modula koji se dobivaju u
osnovnom paketu, moguće je povezivanje s ostalim aplikacijama 3D Studio, Animator itd.
AutoCAD podržava sljedeće platforme:
• Microsoft Windows
• Apple Macintosh
• Linux
• UNIX
• i druge (IBM RISC System / 6000 TM, Sun MicroSystems OpenWindows, SGI IRIX, HP-UX)
1.2. AutoCAD-ova otvorena arhitektura
Otvorena arhitektura znači da se AutoCAD može prilagoditi željama korisnika.

Kod AutoCAD-a je moguće izvršiti sljedeće izmjene i dopune:
• Definirati zaslon, padajuće izbornike, ikone, tablet, tipke digitalizatora
• Programirati okvire za dijalog
• Napraviti skript datoteke za automatiziranje nekih naredbi i radnji
• Definirati osobne tipove slova
• Definirati osobne tipove linija
• Definirati osobne šrafure
• Definirati osobne PostScript ispune
• Generirati Slide i PostScript datoteke
• Napraviti osobnu biblioteku simbola (blokovi, dinamički blokovi)
• Napraviti crtež podložak za druge crteže
• Prilagoditi statusnu liniju
• Razmjenjivati crteže s drugim programima
• Prilagoditi datoteku s uputstvima (Help) te napraviti nova (dodatna uputstva)
• Zadati iz AutoCAD-a izvršavanje vanjskih programa
• Zadati dodatne podatke crtaćim entitetima
• Preimenovati ili skratiti naziv pojedinih naredbi
• Definirati varijable za kontrolne programe (drivers) pojedinih sklopova
(digitalizator, pisač, ploter, video podsustav itd.)
• Programiranje jednim od snažnih programskih jezika (koji omogućuju
kreiranje osobnih naredbi i rutina po ukusu i želji korisnika) AutoLISP,
DLC (Dialogue Control Language), DISEL (Direct Interpretively Evaluated String
Expression Language) kao i drugim alatima iste namjene ObjectARX (zasniva se na
jeziku C++ i nudi potpuno objektno orijentirano sučelje prema AutoCAD-u) ,
ADS (AutoCAD Development System – AutoCAD-ov razvojni sustav) i
VBA (Visual Basic for Applications)
Primjerice, AutoCAD-ova nadogradnja AutoCAD-Map objedinjuje mogućnosti AutoCAD-

a s posebnim alatima za kreiranje, održavanje, analiziranje i iscrtavanje karata (bogatih
informacijama). Glavne značajke te nadogradnje su:
✓ Povezivanjem AutoCAD Mapa s bazom podataka mogu se povezati objekti karte
(projekta, crteža, ...) s postojećim skupovima podataka (atributima, tablicama, bazama
podataka).
✓ Pomoću funkcija za pretraživanje mogu se generirati tematske karte.
✓ Pomoću topoloških funkcija, karte postaju snažno sredstvo za analize i podršku
odlučivanju. (Topologija je skup prostornih odnosa između točaka, linija i poligona na
karti. Pomoću topologije se kartama dograđuje dodatna inteligencija. )
✓ AutoCAD Map omogućava brže i jednostavnije digitaliziranje karata.
Digitalizirane karte koje su već kreirane s drugim softverom nije potrebno ponovno
digitalizirati. Umjesto toga, mogu se učitati datoteke s kartama iz drugih GIS (najpoznatiji je
ESRI-jev program pod nazivom ArcGIS) ili CAD programa i programa za izradu karata.
2. OSNOVE AutoCAD-a
Skupina alata koja se koristi u dvodimenzionalnih (2D) i trodimenzionalnih (3D)
računalnom modeliranju i oblikovanju naziva se CAD (Computer-Aided Design). CAD alati
osmišljeni su za oblikovanje virtualnih objekta. Konačni proizvodi CAD alata, osim samog
objekta, često uključuju i dodatne informacije o materijalima, dimenzijama, izvoru svijetla i
slično. CAD alati svoju primjenu nalaze u mnogim područjima, od filmske industrije i
specijalnih efekata, prometnog planiranja do arhitekture.
Središte CAD-a predstavlja jezgra geometrijskog modeliranja (eng. geometric modeling
kernel) koja omogućava interakciju korisnika i objekta preko grafičkog sučelja. Također,
većina CAD alata posjeduje pogon geometrijskih ograničenja kako bi se lakše upravljalo
odnosima između elemenata pripadne geometrije.
CAD alati smatraju se multi-platformskim alatima zbog kompatibilnosti s operacijskim
sustavima poput Windows-a, Linux-a, MAC OS-a te UNIX-a te u pravilu ne zahtijevaju
određenu hardversku podršku. No, s obzirom na to da se radi o kompleksnim alatima,
preporučuje se korištenje višejezgrenih procesora te velike količine radne memorije kako bi se
procesi izvršavali u kraćem vremenskom roku.
Korisničkom sučelju moguće je pristupiti korištenjem miša, tipkovnice, digitalne olovke
ili tableta. Jedan od najpoznatijih predstavnika CAD skupine je AutoCAD. AutoCAD je alat
koji se primjenjuje u 2D i 3D modeliranju. Danas podržava širok spektar API funkcija za
automatizaciju rada i povećanje funkcionalnosti. AutoCAD koristi različite C++ biblioteke
klasa te je kompatibilan s Visual Basic Net-om, Visual LISP-om, Object ARX-om i dr.
Osnovni entiteti AutoCAD-a su linije, polilinije, krugovi, lukovi i tekst, a koriste se za izgradnju
kompleksnijih modela.
Osim AutoCAD-a, u CAD skupinu spada izrazito velik broj alata. Neki od poznatijih su:
3D Studio Max, Cinema 4D, Rhinoceros 3D, Microstation, VectorWorks, SolidWorks,
Inventor, SketchUp, ArchiCAD i dr.
AutoCAD, proizvod tvrtke Autodesk, programski je paket za kreiranje i uređivanje crteža
na grafičkom zaslonu. Smatra se jednim od najpopularnijih i najraširenijih CAD programa.
Početak AutoCAD-a datira od ranih osamdesetih godina. Kroz brojne inačice program je
evoluirao do vrlo složenog programskog paketa.
AutoCAD-ova grafika se već razvila u tako moćno pomagalo da se njome koriste
stručnjaci pri rješavanju vrlo složenih problema. Ona služi u istraživanju i predočavanju
izuzetno velikih (slika 2.1) ali i iznimno malih objekata (od strukture svemira do struktura
atoma) za modeliranje još nepostojećih arhitektonskih objekata ili onih koji su davno nestali
(drevnih civilizacija ili izumrlih životinjskih vrsta), ali i onih koji su plod ljudske mašte. Uz
pomoć dodatnih modula inženjeri rješavaju prostorne probleme direktno u trodimenzionalnom
(virtualnom prostoru), analitičkim metodama ugrađenim u algoritme programa, a rezultati se
prikazuju grafički, istovremeno u svim željenim projekcijama.
Slika 2.1 primjeri primjene AutoCAD-a
2.1 AutoCAD-ov crtež
AutoCAD-ov crtež je sastavljen od elemenata (entities) koji mogu biti jednostavni

grafički oblici (linije, lukovi, kružnice, poligoni, tekst itd.) ili složeni skupovi elemenata koji se
nazivaju "blokovi" ili u složenijoj izvedbi "dinamički blokovi". Dakle "blok" je skup
elemenata AutoCAD-ovog crteža koji čini jednu cjelinu, tj. jedan element crteža. Svaki element
crteža ima pridružene izvjesne značajke (attributes), kao npr. stil crtanja linije (line style), vrstu
pisma (text font) ili boju (color), dok se bloku pred tih može pridružiti neograničen broj opisnih
atributa.
Postoje dva načina kreiranja blokova: grupiranjem elemenata unutar trenutnog crteža
(current drawing) te spremanjem pod određenim imenom (block-name) ili umetanjem
postojećeg crteža s diska u trenutni crtež kao blok. Vrlo je važno imati na umu da je blok jedan
složeni objekt. Jednom kreiran može se pomicati, rotirati, kopirati, brisati te mu se mogu
mijenjati faktori uvećanja u smjerovima koordinatnih osi, a kod dinamičkih blokova se mogu
odrediti načini razvlačenja svakog sastavnog dijela pojedinačno ili se mogu fiksirati.
Kao alternativu umetanju crteža u drugi crtež kao blok AutoCAD nudi mogućnost
povezivanja trenutnog crteža s nekim drugim crtežom kao vanjskom referencom (External
References ili Xref). Pri tome se vanjski crtež ne umeće u trenutni crtež već on sadrži samo
vanjsku referencu, odnosno vezu s drugim crtežom. To znači daće se pri svakom učitavanju
glavnog crteža učitavati i pridruženi vanjski, a sve promjene izvedene na pridruženom crtežu
bit će u glavnome ažurirane (što nije slučaj kod umetanja crteža kao blok)
Dakle, razlika između vanjskih referenci i blokova je u tome što podatke o bloku
AutoCAD sprema u trenutnom crtežu, dok podatke o vanjskim referencama zadržava u
vanjskom crtežu. Treba još reći da se svaki blok može rastaviti, tj. rasprsnuti (explode) na
pojedinačne grafičke elemente.
2.2 Temeljna koncepcija (<UNITS>, <LAYER>) u AutoCAD-u
Danas postoje razni programi za manje ili više amatersko crtanje u kojima je relativno
lakog rukovanje trodimenzionalnim objektima, a koji uglavnom više služe izradi ilustracija ili
prospekata, nego ozbiljnom projektiranja. Danas profesionalno projektiranje, osobito u
prometu, ali i u drugim tehničkim strukama, nezamislivo je bez AutoCAD-a. Međutim kao i
svaki složeniji program, relativno je kompliciran za imalo naprednije rukovanje, iako osnovna
uporaba i nije tako zahtjevna. Početnici, osobito samouki, relativno lako savladavaju osnovne
crtačke rutine (slaganje i definiranje karakteristika linija, likova, jednostavnije šrafure, bojenje
elemenata crteža i dr.), ali im često i kroz duže vrijeme neke važne stvari ostaju obavijene
tajnom. Dok se ne savladaju ove tajne AutoCAD će Vas dovoditi do očaja. Gotovo sve te
neprilike imaju izvorište u činjenici, što se ne razumije osnovna koncepcija AutoCAD-a, tj.
njegov sustav radnih listova (layout-a), pogleda (viewport-a) "modelnog" i "papirnog"
prostora, odnosno režima 3D i 2D konstruiranja.
Potreba za takvim objašnjenjem proizlazi iz česte boljke uobičajenih "help-sustava", od

kojih boluje i AutoCAD, koji nam podrobno objašnjavaju detalje, a ne sadrže cjelovito objaš
njenje osnovne koncepcije softvera. I pred toga sustav pomoći je solidan da se isplati malo
pročeprkati po AutoCAD-ovom HELP-u. Važno je napomenuti da sam način crtanja tj.
projektiranja ovisi o Vama i vašoj kreativnosti. Na primjer pet različitih crtača će za crtanje
istog crteža koristiti različite opcije, komande, slojeve, linija i slično. Nemoguće je striktno
objasniti kako se može u cijelosti nacrtati neki crtež jer npr.: VALJAK netko može nacrtati
pomoću naredbe CYLINDER, a netko pomoću kombinacije CIRCLE-EXTRUDE. Međutim to
i nije važno, važno je nacrtati crtež kakav se zahtijeva, a kako doći do konačnog cilja to je stvar
Vaše kreativnosti. Nadam se da je ovo jasno;-)
Treba još spomenuti da tvrtka Autodesk za spremanje i razmjenu raznih crteža nastalih
u raznim njezinim CAD aplikacijama koristi vektorski format s ekstenzijom ".DWG". To je
nedokumentirani format u isključivom vlasništvu tvrtke Autodesk. Njegova specifikacija nije
službeno objavljena, iako su mnogi korisnici i drugi proizvođači softvera tražili tu istu
specifikaciju, zbog potreba da u svoje aplikacije ugrade podršku za "DWG". Tek 1994. godine
Autodesk je objavio nekoliko programerskih library-a čijim korištenjem je to donekle bilo
omogućeno. Ovime potreba za točnom specifikacijom formata nije riješena jer su razni
korisnici i dalje željeli imati mogućnost pisanja i čitanja podataka DWG datoteka i u svojim
aplikacijama neovisno od AutoCAD-a ili drugih aplikacija tvrtke Autodesk. Upravo iz tih
razloga Autodesk je preporučio za razmjenu podataka korištenje DXF-a (eng. Drawing
Interchange Format, ili Drawing Exchange Format), drugog formata također u njihovom
vlasništvu, koji je postao standardni format za razmjenu vektorske grafike. DXF format je
točno specificiran.
2.3.1 Jedinice-crtanja <UNITS>
Prostor modela kao pojam radnog okružja unutar jedne datoteke crteža je zapravo radni
prostor u kojemu se nalazi model, odnosno objekt crtanja. U njemu se provode svi postupci za
kreiranje samog modela, što može i ne mora uključivati pripremu crteža za iscrtavanje na
papiru i njegovo opisivanje.
Prije samog početka rada bilo bi dobro i ako nije neophodno postaviti parametar
"jedinicu" UNITS u kojoj crtate crtež na metre (za potrebe prometnih projekata), slika 2.2.
AutoCAD poznaje jedino tu svoju jedinicu duljine (AutoCAD - Units). Stvarna vrijednost
AutoCAD-ove jedinice usvaja se unaprijed. Tako se npr. za izradu karata može uzeti da jedna
AutoCAD-ova jedinica odgovara jednom metru. Dakle, crtamo u mjerilu 1:1, a mjerilo u
kojemu će karta biti iscrtana na papiru određuje se prije samog iscrtavanja. Mjerilo određuje
odnos veličine na papiru u milimetrima i AutoCAD- ove jedinice duljine. Ako se karta želi
iscrtati u mjerilu 1:25 000, tada će taj odnos biti 0,04 = 1 (0,04 mm na papiru = 1 AutoCAD-ova
jedinica, odnosno 1 mm na papiru = 25 AutoCAD- ovih jedinica).
Ako postupci u kreiranju samog modela uključuju i pripremu crteža (karte) za
iscrtavanje na papiru i njegovo opisivanje, što nije preporučeno, tada se moraju proračunati
veličine svih opisnih elemenata prema veličini koju se nakon skaliranja crteža želi imati na
papiru, npr. za visinu slova od 5 mm na papiru, odnosno na karti mjerila 1:25 000, treba zadati
vrijednost 125 (25 ACAD-jedinica iznosi 1 mm). Preporučuje se korištenje Layout-a za
pripremu crteža za ispis na papir.
Znači postavljanjem postavki FORMAT => UNITS mi odabiremo hoćemo li za crtanje
koristiti milimetre, centimetre, metre, kilometre, svjetlosne godine, itd.... U strojarstvu se
koriste milimetri, u građevinarstvu centimetri, a u geodeziji i prometu najčešće su to metri.
Dakle ovo je važno zbog PLOTANJA (ispisa na papir) i MJERILA koje se postavlja na kraju.
Primjer;
Za prometne projekte najčešće se kao mjerna jedinica bira metar, a postavke sljedećih
parametara za crtanje (Drawing Units) se vrši kako slijedi:
U komandnu liniju upišite: _UNITS (ili pronađite tu komandu u izbornicima),
Length -> Type (za odabiranje mjernih sustava) odaberite
Decimal, -> Precision 0.00 (znači dva decimalna mjesta iza zareza; preciznost).
Angle -> Type odaberite Decimal Degres, -> Precision 0
Odaberite OK
Nakon toga odaberite FILE i SAVE.
Slika 2.2 Primjeri odabira, "PARSECS"- 3,2 svjetlosne godine (udaljenost od sunca do prve zvijezde)
3. SUČELJE AutoCAD-a
3.1 POKRETANJE
Iz izbornika Start -> Programs ili ikonom programa na radnoj površini.
3.2 DIJALOG "STARTUP"
Otvaranje postojeće datoteke (eng. Open a Drawing; dwg)
Novi crtež
• iz ničega (eng. Start from a Scratch),
• iz predloška (eng. Use a Template) – dwt, mapa \Template,
• pomoću čarobnjaka (brzi i napredni).
✓ Novi crtež poprima ime DrawingN.dwg, npr. Drawing1.dwg, Drawing2.dwg…Odmah po

otvaranju treba ga spremiti pod smislenim imenom u odgovarajućoj mapi.
3.3 SPREMANJE DATOTEKE
Naredba: _QSAVE (padajući izbornik File-> Save (Ctrl + S) ili dugme ) služi za
snimanje promjena u aktivnu datoteku. Ukoliko datoteka nije imenovana pojavljuje se
dijalog za unos imena i odabir mjesta odnosno mape.
Naredba: _SAVEAS (padajući izbornik File-> Save As) služi snimanje već
imenovane datoteke pod drugim imenom. Nastaju dva zapisa na disku, odnosno dvije
datoteke: stara i novoimenovana.
3.4 OSNOVNI PROZOR
Nakon pokretanja AutoCAD-a ulazi se u editor za crtanje, čije su primarne komponente

sadržane u grafičkom ekranu. Na slici 3.1 dat je izgled i dijelovi AutoCAD-ovog grafičkog
ekrana. Osnovni dio ekrana je grafičko područje koje predstavlja “model” za crtanje, a nalazi se
na središnjem dijelu ekrana. Ostali dijelovi editora sadrže alate i služe kao pomoć pri crtanju.
Slika 3.1 AutoCAD-ov grafički ekran
1. Radna okolina ( eng. "Workspace")
Da bi vam bilo lakše raditi različite tipove zadaća, AutoCAD omogućuje odabir različitih
radnih okolina, odnosno Workspace-a. Ovo je ujedno i najjednostavniji način da namjestite
izgled AutoCAD-a na klasičan izgled (AutoCAD 2007 i raniji).
Kartice okruženja prostora i listova (eng. Tabs)

• prijelaz iz jednog u drugo okruženje (pokazati...)
• Svaki student da napravi svoju radnu okolinu...( da ne bi uništili ono što je standardno…)
Radne okoline se mogu vidjeti dole (statusna traka) desno ..

VAŽNO: u postavkama-opcija za okruženje prostora odabrati: - promjene na radnom području
automatski spremiti ; da se sačuvaju izmjene koje se naprave...
Tipka izbornika radne okoline u donjem desnom uglu prozora AutoCAD-a
Ako koristite izbornike, „Workspace“ se nalazi u izborniku Tools:
Izbornik Tools sadrži stavku „Workspace“ za upravljanje radnim okolinama.
Svoje postavke radne okoline (izbornike, panele, toolbar-e i njihove lokacije) možete pohraniti
i pozivati kad god vam zatrebaju:
Trenutni izgled radne okoline moguće je spremiti odabirom stavke Save Current As u nekom
od izbornika radne okoline.
2. Traka s nazivom i aktivnom datotekom (eng. Title Bar) – radnje: dvostruki klik i dugmad
NA KOJOJ SE NALAZE DVIJE TRAKE:
a. Komunikacijska traka-(Infocentar) ... Desno
Sadrži: -favoritima
-komunikacijski centar
-info centar za brzu pretragu AutoCAD pomoći... interesantna za napredne korisnike
-opcije
b. Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) ... Lijevo
Alati koji se često trebaju i do koji želimo brzo doći
Gumb padajućih izbornika alatne trake za brzi pristup gdje se može se može prikazati
ili ukloniti traka padajućih izbornika; "Menu Bar",
3. Traka padajućih izbornika (eng. Menu Bar ili Pull-Down-Meni)

• Prilagodljivi
• Stavke: podizbornici (View-> 3D Views->), dijalozi (Format-> Layer…), naredbe
(Draw-> Line), opcije (View-> Display-> UCS Icon-> Origin)
4. Izbornik pretraživač (The Menu Browser)
- Još jedna mogućnost pristupa naredbama...
5. Multifunkcijski Izbornik (vrpca, eng. The Ribbon ) Extras/Palette; Multifunkcionalni izbornik

Autodesk je pokušao mnoge naredbe koje su za rad potrebne postaviti da budu što je to moguće
preglednije…
(Multifunkcionalni izbornik napisan je slično kao Internet stranica u XML kodu tako da je na početku
potrebno neko vrijeme da se otvori, a kasnije funkcionira promptno…
Brza pomoć kod zadržavanja na izborniku...
To je prilično dobar način reorganizacije AutoCAD-ova sučelja i povećanja pristupačnosti AutoCAD-
ovim alatima.
Vrpca na jednakom ili manjem prostoru sadrži veći broj alata pa tako štedi ekranski prostor, čemu
iskusniji korisnici uvijek teže. Dodatno, vrpcu je lako sklopiti tako da zauzima jednako prostora koliko
bi zauzeo i izbornik:
Vrpca smanjena u naslove grupa alata (Buton za smanjenje - povećavanje izbornika…)
Vrpca smanjena u naslove panela grupa
(Vrpca smanjena u tipke panela grupa. Ova mogućnost raspoloživa je samo u AutoCAD-u 2011.)
Da biste sklopili ili rasklopili vrpcu, poslužite se tipkom na desnom kraju popisa grupa vrpce:
Izbornik se otvara klikom na desni dio tipke (mala strelica dolje), a sklapanje i rasklapanje
može se obaviti klikom u live dio tipke (veća strelica prema gore).
Pojedini paneli mogu se proširiti klikom u donju traku panela i zadržati otvorenim klikom na
pribadaču panela:
Klikom u naziv panela proširite panel.
Klikom na pribadaču panela možete spriječiti sklapanje panela.
Za kraj, moguće je “istrgnuti” željeni panel iz vrpce, tako da uvijek bude vidljiv, bez obzira s kojom
grupom alata trenutno radite:
Da biste istrgnuli panel, kliknite u naziv panela i zadržite tipku te zatim odvucite panel na željeno
mjesto na radnoj površini.
Istrgnute panele vjerojatno ćete nekad poželjeti vratiti na njihovo mjesto:
Ako kratko zadržite miša iznad panela, postat će vidljiva tipka za vraćanje panela na njegovo mjesto.
Panel je također moguće vratiti i odvlačenjem u vrpcu, na bilo koje mjesto.
(Za preporučiti je to napraviti preko tipke gore desno jer se tada ne gubi na veličini grupe…)
6. Alatne trake (eng. Toolbars)
• Prilagodljivi
• Usidreni ili plutajući
7. Radni prostor (eng. Drawing Area)

• Ikona koordinatnog sustava
• Grafički pokazivač:
- > Zadavanje točke (eng. Crosshairs Cursor)
- > Odabir objekta (eng .Pickbox)
- > Prilagodljivo (Tools-> Options…)
Plutajući izbornik naredbi – prilagodljiv mogućoj radnji, desna tipka miša

✓ Plutajući izbornik nišana – <Shift ili Ctrl> + desna tipka miša
7. Palete (eng. Palettes) – skupine naredbi

(je prozor koji se može postaviti na razne pozicije... da bi se iz nje pozivale odabrane naredbe...)
Najznačajnije PALETE:
-Layer Menadžer (upravljanje slojevima (folijama) nacrta)
-Desing centar (grupiran je crteža-blokova) (primjer prometnih znakova....)
-Paleta za prikaz osobina (properities)
(pogodne u kombinacija s klasičnim "toolBox"-ovima)
9. Okvir naredbenog retka (eng. Command Line Frame)

• Unos naredbi
• Plutajući izbornik
• Tipka F2 za zasebni prozor
• Uloga razmaknice
• Prilagodljiv
Opcije naredbi – velika slova, pretpostavljena opcija < xx > , primjer: _DRAWORDER.
Završavanje naredbe s tipkom ENTER.
Prozirne naredbe – ne prekidaju aktivnu naredbu (Npr. naredbe osnovnog baratanja prikazom, ...)
Poništavanje naredbi UNDO .
Kratice naredbi (U – UNDO)
(Pomoć: command alias, datoteka acad.pgp)
10. Statusna traka (eng. Status Bar)

• Okviri - prekidači stanja, izmjena odabirom:
- > Prikaz koordinata (F6),
- > Korak (eng. Snap, F9 ili CTRL+B),
- > Mreža (eng. Grid, F7 ili CTRL+G),
- > Pravokutno odnosno ortogonalno crtanje (ORTHO, F8),
- > Polarno praćenje (eng. Polar Tracking, F10),
- > Aktivni nišani (eng. Object Snap, F3),
- > Automatsko praćenje objekata (eng. AutoTrack),
- > Dinamični koordinatni sustavi (eng. Dynamic UCS) #,
- > Prikaz širine linija (eng. Display Lineweight),
- > Prikaz plutajućeg okvira za unos (eng. Dynamic Input),
- > Okruženje prostora ili listova,
- > Okvir aktivnih usluga (eng. Services Tray),
- > Puni prikaz (eng. Clean Screen).
• prikaz pojašnjenja stavke – zadržati se nad stavkom ili dugmetom.
3.5 Slojevi u crtežu <LAYER>
Kao i u mnogim programima i u AutoCAD-u pojedini dijelovi crteža crtaju se na zasebnim

slojevima. Sloj (Layer) se može zamisliti kao tanka prozirna folija na kojoj se crta samo dio
crteža, primjerice slika . Dijelovi crteža, nacrtani svaki na svojoj foliji, naslagani jedan na
drugog, čine gotov crtež. Broj definiranih slojeva crteža je neograničen. Osnovno je pravilo da
se u jednom trenutku može crtati ili modificirati crtež samo na jednom sloju. Taj se sloj naziva
trenutni sloj ("current layer"). Kod složenih crteža pojedini se slojevi mogu isključiti ili
zamrznuti, čime se dijelovi crteža koji su u njima nacrtani privremeno uklanjaju s ekrana pa ne
opterećuju nepotrebno crtež niti odvlače pažnju tijekom rada.
Definiranje "slojeva" (LAYER-a - PROZIRNIH FOLIJA) pripremamo AutoCAD za

crtanje i ako to možemo raditi tijekom cijelog procesa crtanja. Preporučljivo je imati onoliko
folija koliko je različitih dijelova crteža. Za većinu tehničkih struka bit će dovoljne sljedeće
folije:
- layer 0 - osnovna folija na kojoj se punom širokom crtom crtaju bridovi koji se vide,
- layer PODLOGE folija na koju se učitavaju različite (Npr. kartografske) podloge,
- layer KOTE - folija na kojoj se crtaju kotiranja objekata,
- layer SIMETRALE - folija na kojoj se crta-točka-crta uskom crtom crtaju simetrale predmeta,
- layer ŠRAFURA - folija na kojoj se punom uskom crtom crtaju šrafure predmeta,
layer POMOĆNA - folija na kojoj se punom uskom crtom crtaju pomoćne crte i uopće sve ono što nije
potrebno ispisati na papiru.
Slika 3.2 RAZINE (Layer) u AutoCAD-u
Razina ili sloj (eng. Layer) je imenovani skup zajedničkih svojstava objekta prikladan
za logično grupiranje objekata. Zajednička svojstva objekta:
• boja (eng. Color),
• vrsta linije (eng. Linetype),
• debljina linije (eng. Lineweight).
Raspoređivanjem objekata u odgovarajuće razine značajno se olakšava baratanje

objektima na crtežu ili modelu. Svaki objekt ima pridruženu razinu koja mu se dodjeljuje
prilikom stvaranja objekta prema aktivnoj razini. Svaka datoteka ima barem jednu razinu –
razinu 0.
- NAREDBA LAYER
Naredba: _LAYER (Format-> Layer…, ) – poziva dijalog za baratanje razinama
Slika 3.2 Dijalog za baratanje razinama
- Stvaranje nove razine ("Layer-a" )

1) Pozvati naredbu: _LAYER.
2) Odabrati dugme New.
3) Unijeti ime nove razine u okvir za unos imena u stupcu Name.
4) Odabrati boju nove razine u stupcu Color.
5) Odabrati vrstu linije nove razine u stupcu Linetype (učitati dodatne ako je potrebno).
6) Odabrati debljinu linije nove razine u stupcu Lineweight.
Nova razina po pretpostavci nasljeđuje svojstva od razine koja je bila naglašena u trenutku pozivanja
dugmeta New.
- Odabir radne razine tj. sloja ("Layer-a")

Prvi način određivanja radne razine (eng. Current Layer):
2) Označiti željenu razinu.
3) Odabrati dugme Current.
Drugi način određivanja radne razine:
Slika, padajući popis razina
1) Otvoriti padajući popis razina.

2) Označiti željenu razinu.
Treći način određivanja radne razine:

1) Odabrati dugme .
2) Odabrati objekt u razini za koju želimo da postane radna.
- Promjena imena "Layer-a" (razine; sloja)

2) Odabrati željenu razinu.
3) Pozvati tipku F2 ili još jednom kliknuti na ime razine.
4) Unijeti novo ime razine u okvir za unos imena u stupcu Name.
- Brisanje "Layer-a" (razine; sloja)

Dugmetom Delete u dijalogu za baratanje razinama
- Promjena "Layer-a" (razine; sloja) objekta

1) Odabrati željene objekte.
2) Na padajućem popisu razina odabrati željenu novu razinu.
- Stanja razine ("Layer-a")

Uključena ili isključena (eng.On/ Of f)
• ako je razina uključena, objekti rađeni u njoj su vidljivi i ispisuju se.
Zamrznuta ili odmrznuta (eng. Freeze/Thaw in All Viewports)
• ako je razina zamrznuta, objekti rađeni u njoj su nevidljivi, ne preračunavaju se i ne
ispisuju,
• zamrzavanje nepotrebnih objekata ubrzava rad s datotekom,
• moguća promjena stanja po gledištima (eng. Viewports).
Zaključana ili otključana (eng. Lock/Unlock)
• objekti na zaključanim razinama nisu dostupni za odabir ili promjenu, ali su vidljivi i
može ih se pogoditi nišanima.
Stil ispisa (eng. Plot Style)
• promjena stila ispisivanja razine,
• ako se radi sa stilovima ispisa ovisnim o bojama nije moguća promjena stila.
Ispisivati ili ne ispisivati (eng. Plot/Don't Plot)
• određuje da li se objekti u odabranoj razini ispisuju ili ne,
• prikladno za konstrukcijske linije.
3.6 Sustav odabira naredbi (komandi)
• Application Button – unutar ovog aplikacijskog izbornika nalaze se naredbe za ispis,

spremanje kao i neki drugi alati koji nisu za crtanje.
• Quick Access toolbar – ovaj izbornik nam omogućuje brzi pristup opcijama stvaranja
novoga dokumenta, spremanje dokumenta, otvaranje postojećeg dokumenta, opciju plot
za ispis i dr.
• Filename – Naziv dokumenta na kojem se trenutno radi.
• Search bar – Opcija za pretragu u crtanju ili dokumenata za pomoć.
• Ribbon (vrpca) sadrži većinu alata koje koristimo za crtanje.
• Tabs – Oni čine Ribbon (Home, Insert, Manage, ...), a organiziraju alate u zajedničke
skupine.
• Panels – Paneli sadržavaju grupe alata.
• Tools – to su ikonice koje pokreću određene komande koje koristimo za crtanje,
uređivanje itd.
• Drawing Space – je prostor za crtanje.
• Command line – komandna linija je područje unutar kojeg unosimo komande.
AutoCAD koristi ovu traku za davanje informacija.
• Status bar – Omogućuje da vidimo i mijenjamo različite modove crtanja kao što su
Ortho, Osnaps, Grid, Otrack, itd.
(Tool tip – Kada pređete mišem preko određenog alata, pojavit će se savjet za taj alat
koji daje neke informacije o njemu.)
Prčaci Objašnjeje (naredbi pomoću tastature)
(Shortcut Key)
ALT+F11 Displays the Visual Basic Editor
ALT+F8 Displays the Macros dialog box
CTRL+0 Toggles Clean Screen
CTRL+1 Toggles Properties palette
CTRL+2 Toggles DesignCenter
CTRL+3 Toggles the Tool Palettes window
CTRL+4 Toggles Sheet Set Manager
CTRL+6 Toggles dbConnect Manager
CTRL+7 Toggles Markup Set Manager
CTRL+8 Toggles the QuickCalc palette
CTRL+9 Toggles the Command Line window
CTRL+A Prekidač-Označavanje grupe On/Off
CTRL+SHIFT+A Toggles Groups
CTRL+B F9 Prekidač-Uključivanje Snap moda On/Off (Toggles Snap)
CTRL+C Kopira objekt u WindowsClipboard (Copies objects to the Windows Clipboard)
CTRL+SHIFT+C Copies objects to the Windows Clipboard with Base Point
CTRL+D F6 Prekidač-Uključuje prikazivanje koordinata (Toggles Dynamic UCS)
CTRL+E Prekidač-Prebacivanje između različitih izometrijskih ravnina (Izometrijsko mora biti uključeno)
CTRL+F Toggles running object snaps
CTRL+G Prekidač-Uključuje prikaz mreže On/Off (Toggles Grid)
CTRL+H Toggles PICKSTYLE
CTRL+SHIFT+H Toggles the display of palettes with HIDEPALETTES and SHOWPALETTES
CTRL+I Toggles the Coordinates display
CTRL+J Repeats last command
CTRL+K Pokreće HYPERLINK naredbu (Inserts a hyperlink)
CTRL+L F8 Prekidač-Uključuje orto On/Off (Toggles Ortho mode)
CTRL+M Repeats last command
CTRL+N Creates a new drawing
CTRL+O Otvara File-Open dijalog (Opens an existing drawing)
CTRL+P Otvara Plot dijalog (Plots the current drawing)
CTRL+SHIFT+P Toggles the Quick Properties interface
CTRL+Q Quits AutoCAD
CTRL+R Prekidač između različitih Wiewports (Cycles through the viewportson the current layout)
CTRL+S Sprema trenutni nacrt (Saves current drawing)
CTRL+SHIFT+S Displays up the Save As dialog box
CTRL+T F4 Prekidač-Uključuje Tablet mod-On/Off (Toggles Tablet mode)
CTRL+V Lijepi sadržaj iz Clipboarda u nacrt (Pastes data from the Windows Clipboard)
CTRL+SHIFT+V Pastes data from the Windows Clipboard as a Block
CTRL+X Selekt Odabrani dio izrezuje iz nacrta i kopira u Clipboard (Cuts objects)
CTRL+Y Cancels the preceding Undo action
CTRL+Z ili U Kratica za naredbu Undo (Reverses the last action)
CTRL+[ Cancels current command
CTRL+\ Cancels current command
CTRL+PAGE UP Moves to the next layout tab to the left of the current tab
CTRL+PAGE DOWN Moves to the next layout tab to the right of the current tab
Funkcijske tipke:
HELP (pozivanje pomoći u Autocad-u)
otvara i zatvara tekstualni prozor u kojem se vidi povijest iz "Command Line"
uključuje ili isključuje funkciju nišanjenje - ciljanje točaka (OSNAP)
uključuje/isključuje elektroničku grafičku ploču (TABLET)
prijelaz iz jednog pogleda u drugi (Isoplane Top, Isoplane Right, Isolane Left)
uključuje/isključuje funkciju za Dynamic UCS (DUCS)
uključuje/isključuje pomoćnu mrežu (GRID)
uključuje/isključuje funkciju za ORTOGONALNO crtanje (ORTHO)
uključuje/isključuje funkciju za korak mreže (SNAP)
uključuje/isključuje funkciju za polarno praćenje (POLAR)
uključuje/isključuje funkciju za praćenje nišana / ciljnika (OTRACK)
4. Dva režima rada model i papir (osnovna terminologija)
Prije kreiranja ili uređivanja crteža nužno je razumjeti način na koji AutoCAD radi s mjernim
jedinicama, mjerilima ili veličinama papira. Nad tim parametrima AutoCAD omogućuje potpunu
kontrolu tako da ih razlikuje u prostoru modela (Model Space) i u prostoru papira (Paper Space).
AutoCAD prikazuje objekte u prostoru za modeliranje (model space), koji zovemo "model" u
tom prostoru objekti se mogu prikazati dvodimenzionalno (2D) i trodimenzionalnom (3D). Uz ovaj
prostor, AutoCAD omogućuje i otvaranje proizvoljnog broja "radnih listova" (layout) koje možemo
shvatiti kao sinonim za riječ "crtež". U svakom layout-u (radnom listu) može se otvoriti jedan ili više
"pogleda" (viewport) na trodimenzionalni / dvodimenzionalni objekt sadr ž an u prostoru za
modeliranje, koji mogu predstavljati ortogonalnu ili kosu (aksonometrijsku) projekciju istog
trodimenzionalnog objekta na prostor viewport-a.
Prostor za modeliranje i projekcije modela (viewport-ovi) u modelnom prostoru radnih listova,
čine dakle cjelovito okruženje u kome se definira - konstruira, modificira i kotira trodimenzionalni /
dvodimenzionalni model - predmet obrade. Svaka promjena u bilo kom viewportu ili na
trodimenzionalnom modelu, reflektira se u svim viewport-ovima, odnosno a ž urira se na modelu
automatski.
Model - predmet obrade, se u tijeku i nakon konstruiranja može proizvoljno okretati i naginjati
u prostoru, te vidjeti iz raznih uglova s perspektivnim efektom ili bez njih, izvana ili u presjeku, po
potrebi renderirati i proizvoljno osvjetljavati, tako da daje efekt fotografskog snimka virtualnog
predmeta koji postoji samo u kompjutorskoj memoriji.
Radni listovi (layout-i) koji sadrže jedan ili više pogleda (viewport-ova) mogu se postaviti u
dva različita režima: PAPIR i MODEL, koje u načelu ne treba "miješati", odnosno istovremeno
koristiti. Radni list je trenutno u onom režimu, koji je ispisan u statusnoj liniji PAPIR / MODEL na dnu
AutoCAD-ovog radnog prostora (slika 4.1). Neka nas ne zbuni da klikom na -> PAPIR aktiviramo rež
im MODEL i obratno. Režim MODEL se ne može aktivirati ako radni list ne sadrži ni jedan viewport.
PAPIR/MODEL
Statusna linija
(STATUS
toolbar)
Slika 4.1 prikazuje statusnu liniju u AutoCAD-u

U re ž imu PAPIR, radni listovi naprotiv predstavljaju jednostavno zasebne, međusobno
nezavisne papire, na kojima se mogu crtati oni detalji koji se odnose samo na taj list što je uobičajeno
u klasi č nom crtanju tu š em i š estarom, dakle ako se radni listovi koriste pod opcijom PAPIR,
AutoCAD praktički predstavlja papir u memoriji računala.
U oba režima (2D i 3D) AutoCAD omogućuje konstruiranje, mjerenje distanci i kutova i dr. sa
proizvoljnom preciznošću koja može ići i ispod nanometra, ali precizniji rad zahtijeva više vremena,
povećanu pažnju i disciplinu pri konstruiranju, a za prometna rješenja i centimetri su relativno male
vrijednosti.
Da rezimiramo, AutoCAD:
- dopušta crtanje u dvije (2D) ili tri (3D) dimenzije, odnosno u prostoru modeliranja MODEL
(trodimenzionalni prostor) ili papira (PAPIR) na proizvoljnom broju radnih listova (layout),
koji se mogu različito formatirati promjenom:
- veličine papira
- orijentacije: portret (portret) ili pejzaž (landscape) i položaja crteža
- organiziranje jednog ili više pogleda (wievport) na svakom radnom listu, u kojima se mogu
vidjeti i modificirati projekcije, presjeci i pogledi trodimenzionalnog objekta iz modelnog
prostora
- postave stranica (page setup), koje se mogu imenovano spremiti i koristiti na drugim radnim
listovima (layout-ima)
Što je layaut?
Layout je najlakše objasniti kao prozor koji gleda na model. Naime, crtanje u Autocad-u uglavnom se odvija u
modu koji se zove model, dok je layout mod koji ima izgled papira i služi da bi se lakše uobličio i organizirao
ispis. U layoutu se može otvoriti i više otvora (prozora) s pogledom na model što omogućava izgled nacrta
kakav god zamislimo (npr. razna uvećanja detalja, više manjih nacrta na jednom papiru i slično). Kako bi nacrti
što bolje izgledali na papiru, važan je i kvalitetan ispis pa je stoga važno imati dobar printer ili ploter (po
mogućnosti laserski u boji), da bi boljitak projektiranja u Autocadu još više došao do izražaja.
- organiziranjem "slojeva" (layer) položenih jednih preko drugih, pri čemu svaki objekt može
pripadati jednom od imenovanih slojeva. Slojevi se u proizvoljnom broju mogu kreirati, brisati,
sakriti zamrznuti, ili zaključati zbog sprječavanja izmjena. Objekti se mogu kopirati iz jednog
sloja u drugi. tako da budu prisutni u više slojeva
Što je 3D režim?
Prostor za modeliranje i radni listovi u režimu 'Model' čine "modelni prostor" u kome se
definira (konstruira, modificira, dimenzionira-kotira i opisuje) jedan trodimenzionalni model, koji
međutim može biti vrlo kompleksan i sadržavati veliki broj sastavnih elemenata. Na radnim listovima
(layout) u režimu Model mogu se otvarati projekcije (viewport) na bilo koju ravninu ili presjeci i
pogledi iz bilo kog smjera na trodimenzionalni model. Prostor za modeliranje i projekcije na radnim
listovima automatizirano kooperiraju, tako da se svaka promjena na bilo kom radnom listu ili na
modelu u prostoru za modeliranje reflektira na model, tj. automatski se ažurira na svim ostalim
radnim listovima. Prostor za modeliranje je neograničen a model se može bez ograničenja bez gubitka
preciznosti izmjera ili razlučivosti.
Što je "viewport"?
Kada otvorimo novi projekt (tj. novi .DWG-fail) u AutoCAD-u, inicijalno će se prikazati jedan
prostor za modeliranje i jedan ili dva radna lista (layout-a) s nazivima Layout1 i Layout2. Layout1
ima inicijalno uključen ortogonalni pogled (viewport) projiciran na X-Y ravninu, što možemo smatrati
prostorom za projekciju nacrta 3D modela. Viewporti su označeni okvirom unutar formata papira. Taj
okvir (koji predstavlja granice crteža) možemo podešavati, tj. premještati i povećavati i preko granica
papira dok je uključena opcija PAPIR na dnu AutoCAD-ovog radnog prostora. Međutim, iza postave
veličine i položaja formata papira i granica crteža umjesto PAPIR-a uključit ćemo opciju MODEL, jer
su viewporti aktivni (tj. reagiraju na baratanje mišem) samo u tom režimu. Inicijalni viewport,
odnosno pogled ili projekciju budućeg modela u svako vrijeme možemo promijeniti slijedom menu-
naredbi VIEW > NAMED VIEWS - i na ponuđenoj listi označimo željeni pogled (od gore - top,
sprijeda - front itd, ili iz raznih kosih smjerova <aksonometrijskih > ).
Klikom na odabrani pogled (viewport) označimo ga i aktiviramo klikom na "Set current"
(postavi kao aktivni).
Ako na jednom radnom listu želimo prikazati nekoliko projekcija (npr. nacrt, tlocrt, bokocrt i
izometrijski prikaz) koristit ćemo slijed naredbi VIEW > VIEWPORTS i s ponuđene liste biramo broj
željenih pogleda ili na postojeće poglede možemo dodati novi opcijom NEW VIEWPORT. Svaki novi
viewport možemo zasebno formatirati, tj. definirati mu smještaj na papiru, veličinu, mjerilo, stil
kotiranja i drugo. U svakom viewportu možemo zumirati i premještati projekciju unutar prostora
viewport-a, odnosno papira, pa se može desiti da objekt ucrtan u modelni prostor ili druge viewporte
neće biti vidljiv (odnosno bit će van granica crteža viewporta) dok ga ne dovučemo, a po potrebi i
zumiranjem smanjimo tako da se prikaže u željenoj veličini ili sa željenom detaljnošću.
Ako ne možemo naći objekt, komanda "zoom - extend" (dvostruki klik na kružić miša)
obuhvatit će sve postojeće objekte tako da upravo popune aktivni viewport. Prilikom unošenja (npr.
kopiranjem) novih objekata u modelni prostor, zna se dogoditi da se oni u drugoj projekciji u prostoru
sami postave na velikoj udaljenosti od postojećeg modela, pa će se nakon primjene komande i
postojeći model i novi objekt prikazati kao sitne točkice na udaljenim rubovima ekrana, koje ćemo
jedva zamijetiti. Pravokutnim uokvirenjem cijelog radnog prostora za modeliranje otkrit će se njihov
položaj, jer će se oni označiti. Sada označimo samo udaljeni objekt i komandom za premještanje
("move") privucimo ga u blizinu postojećeg modela i ponovimo komandu . Nakon toga, po potrebi
možemo zumirati onaj dio crteža koji želimo imati u prikazu.
Korisnički specifična namještanja (izbornik, osobine, prekidači u statusnoj liniji, ...)

- Profili možemo pronaći u AutoCAD opcijama ; ima puno tab-kartica i nalazi se skroz desno .
( CAD starta uvijek u posljednjem odabranom profilu .. )
Kratice za pozivanje naredbi se mogu korigirati, kao i nove dodavati izmjenom datoteke "acad.pgp"
(Izbornik Extras / Anpassen otvara editor s listom komandi)
- UPORABA MIŠA
Lijeva tipka:
• odabir stavke,
• zadavanje točke.
Srednja tipka: pomjeranje prikaza ili plutajući izbornik nišana (varijabla: MBUTTONPAN).
Desna tipka: plutajući izbornik.

(Plutajući izbornik nišana – <Shift ili Ctrl> + desna tipka miša)
Kotačić: uvećanje ili smanjenje prikaza.
5. Osnovne smjernice za crtanje (koordinatni sustavi, WCS i UCS)
U AutoCAD-u razlikuju se naredbe za crtanje i naredbe za podešavanje različitih veličina.

Naredbama za crtanje crtaju se točke, dužine, pravci, krivulje i tekst, a naredbama za podešavanje
određuje se veličina papira, način kotiranja, oblik crta i sl.. Sve točke crteža prikazuju se u
pravokutnom koordinatnom sustavu, a mogu se zadati i u polarnim koordinatama bilo apsolutnim ili
relativnim.
AutoCAD-ov osnovni koordinatni sustav naziva se zemaljski koordinatni sustav (World
Coordinate System) ili WCS. Taj sustav je zajednički za sve crteže kreirane u AutoCAD-u. Temelji se
na kartezijevom koordinatnom sustavu (os X je horizontalna s pozitivnim smjerom udesno, os Y
vertikalna s pozitivnim smjerom prema gore, dok je os Z okomita na X-Y ravninu i ima pozitivan
smjer od zaslona prema korisniku). Ishodište koordinatnog sustava je točka u kojoj su vrijednosti
koordinata X,Y,Z jednake nuli i nalazi se u donjem lijevom kutu crteža.
Zemaljski koordinatni sustav WGS je fiksan, što znači da se ne može mijenjati. Međutim,
korisnik može unutar toga sustava definirati proizvoljni koordinatni sustav koji se naziva korisnički
koordinatni sustav (User Coordinate System ili UCS). Ishodište novodefiniranog koordinatnog sustava
može se nalaziti bilo gdje u WCS-u. Osi sustava mogu biti okrenute i nagnute u bilo kojem smjeru.
Korisnički koordinatni sustav može se definirati na nekoliko načina:
• određivanjem novog ishodišta,
• određivanjem nove X-Y ravnine,
• kopiranjem orijentacije postojećeg elementa,
• postavljanjem novog koordinatnog sustava prema smjeru pogleda,
• rotacijom trenutnog koordinatnog sustava oko bilo koje od njegovih osi.
Može se definirati više korisničkih sustava unutar jednog crteža, ali možemo koristiti samo
jednim, tj. samo jedan može biti aktivan. Orijentaciju trenutnog korisničkog sustava pokazuje ikona
koordinatnog sustava koja se nalazi u donjem lijevom kutu. Za definiranje svih koordinatnih sustava
AutoCAD upotrebljava pravilo desne ruke.
Unutar trenutnog koordinatnog sustava za definiranje položaja točke u ravnini ili prostoru
mogu se uporabiti apsolutne (u odnosu na ishodište) i relativne (u odnosu na zadnju zadanu točku)
koordinate. Kako AutoCAD, osim kartezijevog koordinatnog sustava u ravnini i prostoru, podržava
polarni sustav u ravnini, cilindrični i sferni koordinatni sustav, položaj točke može biti određen u
jednom od njih.
Obratite pažnju na svladavanje koordinatnog sustava, ako ovo ne svladate tada će Vam biti
skoro nemoguće crtati neki složeniji crtež u 2D, a da i ne govorim za 3D crtanje tj. crtanje linija u
prostoru. Obavezno proučite alatnu traku UCS i UCS II, jer pomoću njih ćete se pozicionirati na
određenu polaznu točku, plohu, ravninu i slično.
Slika 5.1 koordinatni sustav (smjer COUNTER CLOCKWISE)
Uvijek nam je polazište u smjeru ISTOK i to prvo X koordinata a potom Y u smjeru SJEVER. (
x,y). Dakle naša polazna točka je u ishodištu. Kada u Command line upišemo koordinate, Autocad će
se bazirati na to ishodište ( u kojem se trenutno nalazimo na crtežu ) i u odnosu na njega pozicionirat
će početnu točku crtanja. Kao vodič koristit će OS X za prvu koordinatu, a OS Y za drugu koordinatu,
izuzev kod GEODEZIJE, tamo su obrnute koordinate tj. zamijenjene, ono što je os X u strojarstvu i
građevinarstvu to je OS Y u geodeziji. Postavljanje smjera crtanja Counter Clockwise u smjeru
obrnuto od kazaljke na satu ( u GEODEZIJI se postavlja na Clockwise )
Slika 5.2, izbornik za odabir smjera crtanja
Važno je i napomenuti da OS-i X i Y mogu biti negativne pa tako u odnosu na ishodište za

nekakvu polaznu točku crtanja možemo upisati i negativne koordinate.
Slika 5.3, Pravokutni 3D koordinatni sustav
a) b) c)
Slika 5.4, Prikazuje a) pravokutni, b) cilindrični i c) sferični koordinatni sustav
Uočite vrste koordinata na dijagramu 1. i dobro ih razmotrite. Na slikama se vidi način na koji
se koordinate upisuju u Command Line. Ove koordinate ću razraditi kasnije a za sada je važno da
shvatite shemu koordinata i njihov način primjene tj. upisa (ispod naziva vrste koordinate). Naravno za
unos navedenih naredbi za koordinate važno je ISHODIŠTE (polazna točka u kojoj se sijeku sve ose
bilo da se radi o trenutnom koordinatnom sustavu kod apsolutnih koordinata ili o trenutnom položaju
unosa kod relativnih koordinata, a na osnovu njega ćemo izabrati koju od navedenih naredbi za unos
koordinata ćemo koristiti.)
APSOLUTN
X, Y
PRAVOKUTNE X, Y
Kartezijeve: X, Y
RELATIVNE
@X, Y
VRSTE 2D
KOORDINAT
A APSOLUTNE
udaljenost<kut
POLARNE
Udaljenost i kut
RELATIVNE
@udaljenost<kut
a)
APSOLUTN
X, Y, Z
PRAVOKUTNE X, Y, Z
Kartezijeve: X, Y, Z
RELATIVNE
@X, Y, Z
VRSTE 3D APSOLUTNE
KOORDINAT udaljenost<kut, Z
A
CILINDRIČNE
RELATIVNE
@udaljenost<kut, Z
POLARNE
APSOLUTNE
udaljenost<kut1<kut2Y
SFERIČNE
RELATIVNE
@udaljenost<kut1<kut2
b)
Dijagram 5.1. Shema koordinata i njihov način primjene a) 2D i b) 3D
Znači točke u AutoCAD-u možemo matematički prikazati u prostoru - osi XYZ na tri načina:
• Pravokutni koordinatni sustav, točka određena koordinatama u obliku: x,y,z
(A se unosi npr. apsolutno: 2,-3.7,80 ili relativno: @2,-3.7,80)
Slika 5.5, Položaj točke u Kartezijevom koordinatnom sustavu
• Cilindrični koordinatni sustav, točka određena sa udaljenošću r, kutom φ i z koordinatom
(A se unosi npr. 20<45,25.3 ili relativno: @20<45,25.3)
Slika 5.6, Položaj točke u cilindričnom koordinatnom sustavu
• Sferični koordinatni sustav, točka određena sa udaljenošću r i kutovima φ, Θ

(A se unosi NR. 20<45<35 ili relativno: @20<45<35)
Slika 5.7, Položaj točke u sfernom koordinatnom sustavu
Pravilo je da se u ACAD-u crta na predlošku koji izrađuje sam crtač. Svaki crtač u okviru
svoje struke izrađuje "predložak sebe" koji sadrži: veličinu papira, vrste crta, način kotiranja, oblik
pisma, te jedinične mjere za dužine i kutove. Drugo je pravilo da se u ACAD-u crta na prozirnim
folijama (slojevima, razinama) koje crtač sebi prilagođuje, a koje se prema potrebi mogu «uključiti-
isključiti», «zamrznuti-odmrznuti», «zaključati-otključati» ili učiniti ispisivim-neispisivim na ploteru
ili pisaču (printeru). O pisaču se može razmišljati nakon što je dobro savladano crtanje u prostoru za
modeliranje (model space).
5.1 Osnovni koordinatni sustav za crtanje u AutoCAD-u
koordinatni sustav svijeta (eng. World Coordinate System, WCS)
1.8.2. Korisnički koordinatni sustavi (eng. User Coordinate System, UCS)
Alatne trake UCS i UCS II koordinatnog sustava AutoCAD-a
Pomoću prve ikone 1 UCS na toolbar-u UCS pozicioniramo UCS tako što kliknemo na
ikonu naziva UCS a potom na smjer osi X pa potom na neki smjer osi Y u bilo koju točku. Prvi
smjer će odrediti položaj osi X. ( u ovom slučaju „Origin“ treba biti uključen, dakle kvačica
pored opcije View. ( View => Display => UCS icon => ORIGIN ). Obratite pažnju na
aktivnost funkcije ORTHO i SNAP. Ako je „Ortho“ uključen tada nećete moći pozicionirati
UCS pod kutom, a ako je uključena funkcija SNAP tada nećete moći pozicionirati polaznu
točku baš tamo gdje želite jer će AutoCAD 2010 zbog koraka Snap-a stalno izmicati vašoj
preciznoj namjeri.
To izgleda ovako:
ROTIRANJE UCS-a pomoću gumba koji se vidi na slici ispod.
U slučaju da zarotirate UCS pod kutom i uključite ORTHO mod tada sve crtajuće linije prate os
X i Y. (zamislite da ste samo zakrenuli papir na kojem crtate u 2D) Ako želite UCS vratiti u
početni položaj kliknite na gumb WCS (World)
Pomoću ikone broj 3 Origin pozicioniramo UCS u određenu točku (Origin

aktivan - kvačica uključena) tako što prvo kliknemo na ikonu a potom na određenu točku, i
UCS će nam se pozicionirati na dotičnu točku u ravnini, sada ga možemo rotirati po osi X, Y, Z.
Pomoću ikone broj 4 Z-Axis Vector koju koristimo u 3D crtanju UCS

pozicioniramo tako da kliknemo na ikonu a potom na točku u koju želimo postaviti UCS
zadržimo lijevu tipku miša a potom odredimo smjer Z osi tako što pokazivač miša povučemo u
smjeru Z osi i kliknemo za kraj. To izgleda ovako:
Pomoću ikone broj 5, 3 Point koju koristimo u 3D crtanju UCS pozicioniramo
tako da kliknemo na ikonu a potom na točku u koju želimo postaviti UCS a potom kliknemo
na drugu točku a potom na treću točku ( vodimo računa o smjeru Counter Clockwise ). To
izgleda ovako:
Ove tri ikone (X, Y, Z) služe nam za rotiranje UCS-a oko određene osi. Svaka je
zasebno. Imamo pozicioniran UCS u 3D crtanju, kliknemo na ikonu a potom oko čije osi
želimo rotirati UCS, npr. oko osi Y a potom odredimo kut rotacije ( vodeći računa o smjeru
Counter-Clockwise ). Ja sam ovdje na slikama ispod rotirao UCS oko osi Y za 75° stupnjeva u
smjeru suprotnom od kazaljke na satu tako da mi se os Z podigla ( u odnosu na ravninu ) za 75
stupnjeva a ujedno time i os Z zaokrenula za 75 stupnjeva jer se rotacija izvršila oko osi Y
(uočite sličicu na slici ispod gdje je prikazan smjer rotacije oko osi Y zelene boje). Prije
rotiranja, zamislite jednostavno smjer suprotan od kazaljke na satu ako gledate os Y sa vrha,
kao da ga vidite u jednoj točki dok osi X i Z vidite pod pravim kutom. Znači ako trebate crtati
slijedeće linije UCS trebate pozicionirati (vezati) za neku točku u ravnini pa tada tek rotirati
UCS i krenuti dalje sa crtanjem, samo tako će vam se ravnine i linije vezati jedna na drugu
osim ako baš želite izdignuti slijedeću liniju iznad vrha žutih linija).
5.2 ORTOGONALNO - Pravokutno crtanje
Ortogonalno crtanje (ORTHO mod - ; sama riječ asocira na to kakvo je crtanje)

pomoću miša olakšava samo crtanje i osigurava pravokutan odnos između dvije linije po
određenoj OSI koje čine sjecište koordinatnog sustava .
NAPOMENA: u 3D koordinatnom sustavu POSTOJE tri ravnine: X-Y, Y-Z i X-Z.
Dakle da odmah zaključimo, ORTOGONALNO crtanje u AutoCAD-u je crtanje s tri dimenzije

(3D) u jednoj ravnini s mogućnošću promjene pogleda na ostale ravnine pod 90°. (Uključite
ORBIT-3D View i probajte rotirati crtež ili pogledajte u različitim pogledima.)
ORTOGONALNO crtanje se veže uz ORTOGONALNO PROJICIRANJE pogleda na
crtež. Prilikom crtanja u 3D koristit ćete alatnu traku VIEW koja na sebi sadrži gumbe (ikone)
za različite poglede na crtež u određenoj ravnini.
Ti pogledi imaju nazive:
1. Top - pogled odozgo ( ravnina X-Y ) => TLOCRT

2. Bottom pogled odozdo ( ravnina X-Y )
3. Left - pogled s lijeva ( ravnina Y-Z ) => BOKOCRT
4. Right ( pogled s desna ( ravnina Y-Z )
5. Front - pogled sprijeda ( ravnina X-Z ) => NACRT
6. Back - pogled odostraga ( ravnina Y-Z )
Pozicioniranjem u svaki od ovih pogleda ( ravnina ) možete koristiti Ortogonalno crtanje.

Jednostavno je potrebno je da se prebacite u određeni pogled ili na ravninu i možete crtati s
dvodimenzionalnim koordinatama.
Ja crtež za 3D započinjem uvijek klikom na gumb TOP da bih imao pogled odozgo (no to sve
ovisi što crtate). Npr.: ako crtate projekt neke kuće tada je poželjno da krenete od tlocrta kuće
koji se najbolje vidi u TOP pogledu odozgo.
Na slici ispod uočite raširene poglede jednog 3D tijela po Europskom rasporedu pogleda na
predmet (najčešće se koriste sljedeći pogledi: Tlocrt, Nacrt i Bokocrt).
Prilikom rada u AutoCAD-u imate mogućnost postaviti više pogleda (viewports) na crtež (3D)
To se radi preko tekstualnog izbornika View => Viewports => 4 Viewports (ili New Viewports)
5.3 IKONA KOORDINATNOG SUSTAVA
2D ili 3D prikaz (View-> Display-> UCS Icon-> Properties)

Oznake na ikoni: kvadratić za WCS, "+" za mjesto ishodišta.
Prikaz u ishodištu (View-> Display-> UCS Icon-> Origin) – poželjno.
(zaključava i otključava pozicioniranje UCS-a)
Bez prikaza ikone (View-> Display-> UCS Icon-> On) – izbjegavati.
6. POKAZNE VJEŽBE
- POZIVANJE KOMANDI
Za poziv (izbor) naredbe (komande) pokazati četiri načina pozivanja:
1) Vrpca Modify (eng. Ribbon Modify) - za baratanje objektima
2) Tekstualni izbornik Modify (eng. Menu Bar Modify) - za baratanje objektima
3) Alatne trake Modify (eng. Toolbar Modify) - za baratanje objektima
4) Komandne linije (eng. Command): _Utipkati komandu
5) Palete
- ZADAVANJE TOČAKA
Odabir u radnom prostoru.

Unos koordinata:
• Oblik
o pravokutne x,y
o polarne r < ϕ
• Mjerenje
o apsolutno u odnosu na UCS –> x,y ili #x,y uz DYN
o relativno u odnosu na zadnju zadanu točku –> @x,y ili x,y uz DYN
Pravokutno zadavanje točaka ORTHO.
Izravno zadavanje udaljenosti – primjer LINE.

Uz pomoć nišana i praćenja.
VJEŽBA: Izraditi prikazani pravokutni poligon pomoću: 1. relativnih pravokutnih koordinata

(@x,y), 2. relativnih polarnih koordinata (@r<ϕ) i 3. izravno zadavanje udaljenosti!
- OSVJEŽAVANJE PRIKAZA
Precrtavanje: _REDRAW – uklanjanje zaostalog smeća (primjer križića – BLIPMODE).

Preračunavanje: _REGEN – poboljšavanje preciznosti prikaza (primjer kružnice).
- OSNOVE PODEŠAVANJA POGLEDA
Pomjeranje (eng. Pan) – naredba, srednja tipka miša, klizači.

Uvećanje / smanjenje (eng. Zoom) – naredba, kotačić.
- IZLAZAK IZ AUTOCADA
Izbornik File-> Exit ili Alt+F4 ili dugme ili naredba: _QUIT.
( -> Poželjno sačekati uklanjanje privremenih datoteka s tvrdog diska. )
VJEŽBA:
- svaki studen za sebe da prilagodi sučelje za rad; prema grupi sa kojom radi ...
VJEŽBA:
- nacrtati točku (100,100,100): apsolutnim pravokutnim, apsolutnim polarnim-
cilindričnim i apsolutnim polarnim-sferičnim koordinatama.
Slijede najčešće naredbe AutoCad-a; koje ćemo u budućnosti koristiti prilikom izrade naših nacrta.
7. STVARANJE OBJEKATA
Jednostavni: točka, linija, pravac, polu-pravac, kružnica, luk, elipsa, tekst.
Složeni: polilinija, poligon, šrafura, spline-krivulja, površina, čvrsto tijelo.
Alatna traka "Draw" , istoimeni padajući izbornik ili grupa u multi-funkcijonalnom izborniku:
- TOČKA
Naredba: _POINT (Draw-> Point-> Single Point, ) – unijeti

koordinate ili odabrati u prostoru
Način prikaza – naredba: _DDPTYPE (Format-> Point Style…)
Namjena – referentne točke pri postavljanju drugih objekata, za nišane, unos podataka s terena u
kartografiji (GIS) i sl.
- LINIJA
Duljina, crta ili linija je jedan od najosnovnijih elemenata svakog crteža. Ona se crta pomoću komande
LINE. Nakon izbora naredbe, program prvo traži početnu, a zatim redom krajnje točke,
podrazumijevajući da se crtanje nastavlja od krajnje točke prethodne, kao početne točke naredne linije.
Crtanje povezanih linija se prekida izborom tipke ESC na tastaturi ili pritiskom na tipku [ENTER] (ili
desni taster „miša").
Naredba: _LINE (Draw-> Point-> Single Point, ) – crtanje linija
Specify first point:
• ENTER nastavlja liniju od zadnje točke prethodne linije ili luka,

• zadati točku u radnom prostoru,
• unijeti koordinate točke.
Specify next point or [Close/Undo]:

• ENTER završava crtanje linija,
• Undo poništava prethodnu liniju,
• Close spaja prvu točku prve linije sa zadnjom zadnje u istoj naredbi
Slika, primjeri za vježbu crtanja linija
VJEŽBA: Izraditi pravokutni poligon pomoću: 1. relativnih pravokutnih koordinata (@x,y),

2. relativnih polarnih koordinata (@r<ϕ) i
3. izravno zadavanje udaljenosti!
- KRUŽNICA
Naredba: _CIRCLE (Draw-> Circle-> …, )

Kratica na tastaturi: _C - Enter ("prisjetiti se mogućnosti unosa komandi pomoću tastature“)
Ova naredba služi za crtanje kruga; a, krug se može nacrtati na više načina:
Opcije:
• podrazumijevana – središte (eng. Center point) i polumjer (eng. Radius),
• izborom središta (eng. Center point) i promjera (eng. Diameter),
• 3P (3 Points) – zadavanjem tri točke kroz koje kružnica prolazi (npr. pomoću nišana)
• 2P (2 Points) – zadavanjem dvije krajnje točke promjera,
• TTR (Tangent, Tangent, Radius) – zadavanjem dva objekta (kružnica, luk ili linija) na koje je
kružnica tangentna i polumjera.
Izborom neke od ponuđenih opcija kao odgovor na pozivnu komandu CIRCLE bira se način crtanja kruga, a Auto
Cad u skladu s izborom prikazuje odgovarajuće poruke.
Vježba: Izraditi prikazani crtež. Kružnicu nacrtati pomoću svake opcije naredbe!
- POLIGON
Naredba: _POLYGON (Draw-> Polygon, ) – objekt polilinija.

Opcije:
Broj stranica (eng. Number of sides)
• središte poligona,
⇓
upisan u kružnicu (eng. Inscribed in circle)
⇓
opisan oko kružnice (eng. Circumscribed about circle)
2006.
• stranica poligona (eng. Edge) – bitan smjer određivanja stranice.
- PRAVOKUTNIK
Naredba: _RECTANG (Draw-> Rectang, ) – objekt polilinija

Opcije: Osnovno – crtanje pravokutnika zadavanjem dvije dijagonalne točke, u pravilu relativnim
koordinatama ili zadati mjere (eng. Dimensions).
• Chamfer – skošenje vrhova pravokutnika na zadane udaljenosti
• Fillet – zaobljenje vrhova zadanim polumjerom
• Elevation – uzdignuće od XY ravnine za naredne pravokutnike
• Thickness – prostorna debljina za naredne pravokutnike
• Width – širina polilinije za naredne pravokutnike
- KRUŽNI LUK
Naredba: _ARC (Draw-> Circle-> …, ) – crtanje kružnog luka

Načini crtanja – opcije, prikazati sve na primjeru:
1) Start, Second, End (3 Points)
• Start – početna točka luka

• Second – prolazna točka luka
• End – krajnja točka luka
Nije bitan smjer zadavanja točaka.
2) Start, Center, End
3) Center, Start, End
• Center – središte kružnice na kojoj leži luk

Luk se crta u pozitivnom matematičkom smjeru.
, 2006.
4) Start, Center, Angle
5) Center, Start, Angle

• Angle – uključeni kut luk
Kut se mjeri od osi X trenutnog koordinatnog sustava u pozitivnom matematičkom smjeru
(suprotno od kretanja kazaljke na satu). Za mjerenje u negativnom smjeru dodati negativni predznak
vrijednosti kuta.
6) Start, Center, Length
7) Center, Start, Length
• Length – duljina tetive luka, uz L ≤ 2r (tetiva – spojnica početne i krajnje točke luka)
8) Start, End, Angle
9) Start, End, Direction

• Direction – nagib tangente luka u početnoj točki
Nije bitan smjer zadavanja točaka, jer nagib tangente određuje izgled luka.
10) Start, End, Radius

• Radius – polumjer kružnog luka
Smjer zadavanja početne i krajnje točke određuje izgled luka u pozitivnom matematičkom
smjeru. Odgovori li se na „prompt“ o prvoj točki luka s tipkom ENTER (↵), luk se nastavlja crtati
tangentno na prethodni luk ili liniju (opcija izbornika Continue).
Vježba: Napraviti dva prikazana primjera!
Na kraju jedna važna i opća napomena;

Sve koordinate možete unijeti preko tastature kao: npr. 200,200,0 ili 200<45,50 ili 200<45<90 tada su to
apsolutne koordinate ili npr.@200,200,0 ili @200<45,50 ili @200<45<90 @200<45<90 - tada su to
relativne koordinate.
- POLILINIJA
Naredba: _PLINE (Draw-> Polyline, ) – crta poliliniju

Polilinija je pojedinačni objekt od spojenih nizova linija i kružnih lukova.
Dva načina crtanja:
• crtanje linija (modus „Line“),
• crtanje lukova (modus „Arc“).
Osnovne opcije:
o naslijeđene iz naredbe za crtanje linije LINE (modus „Line“) i
o naslijeđene iz naredbe za crtanje luka ARC (modus “Arc“) .
- Svojstva polilinije:
Width i Half width – određivanje širine, odnosno pola širine narednih segmenata polilinije. Zadaje se
širina na početku i na kraju segmenta. Širina na kraju ostaje širina narednog segmenta.
Length – Crtanje segmenta linije zadane dužine s jednakim nagibom kao u prethodnog segmenta.
Ukoliko je prethodni segment luk, segment se nastavlja tangentno na luk.
Vježba: Napraviti dva primjera za lukove isključivo pomoću polilinije!
- ELIPSA
velika os (2a)
Jednadžba elipse:
pri tome vrijedi:
Naredba: _ELLIPSE (Draw-> Ellipse-> …, ) – crtanje elipse i eliptičnog luka
Dva načina crtanja elipse:

a) zadavanjem krajnjih točaka osi (eng. Axis Endpoint)
• umjesto posljednje točke osi (3) moguće zadati rotaciju elipse oko osi12 (Slika)
b) zadavanjem središta elipse i krajnjih točaka osi
• također, umjesto posljednje točke osi (3) moguće zadati rotaciju elipse oko osi12
Eliptični luk (Draw-> Ellipse-> Arc, )

• Pozvati opciju Arc.
• Zadati elipsu (zbog mjerenja kuta veliku os zadati zdesna ulijevo).
• Zadati početni kut luka (eng. Start angle).
• Zadati završni kut luka (eng. End angle) ili uključeni kut luka (eng. Included angle).
(U primjeru sa slike prikazan je završni kut 120° dok bi uključeni kut bio 90°.)
- SPLINE KRIVULJA
Naredba: _SPLINE (Draw-> Spline, ) – crta kvadratnu ili kubnu spline krivulju.
Spline krivulja je glatka krivulja koja prolazi kroz niz zadanih točaka sa zadanim tolerancijom.
Za baratanje spline krivuljom primijenjen je matematički opis neuniformne racionalne Bezierove spline
krivulje (NURBS). Koriste se i izrazi poveznica i slojnica.
Osnovni način:
• zadati niz točaka kroz koje krivulja prolazi,
• zadati nagib tangente u početnoj točki (eng. Start tangent),
• zadati nagib tangente u krajnjoj točki (eng. End tangent).
Naknadno moguće mijenjati nagib tangente u svakoj kontrolnoj točki.
Opcijom Fit tolerance mijenja se vrijednost tolerancije koju mora zadovoljiti krivulja prilikom prolaska
kroz točke. Vrijednost tolerancije 0 zahtjeva da krivulja prolazi točno kroz točke.
Opcija Close spaja početak i kraj krivulje.
Object : • pretvara prethodno priređenu poliliniju u spline krivulju.
- POLUPRAVAC
Naredba: _RAY (Draw-> Ray, ) – crta polupravac
Koristi se kao pomoćna konstrukcijska linija.
Zadaje se početna točka i točka kroz koju prolazi polupravac (eng. Through point).
Kreirati u zasebnoj razini koja se prije ispisa zamrzava.
- PRAVAC
Naredba: _XLINE (Draw-> Construction Line, ) – crta pravac

Koristi se kao pomoćna konstrukcijska linija.
Osnovni način:
• zadaju se dvije točke kroz koje prolazi pravac.
Opcije: 2006.
• Hor – crtanje pravca kroz zadanu točku paralelnog s osi X,

• Ver – crtanje pravca kroz zadanu točku paralelnog s osi Y,
• Ang – crtanje pravca kroz zadanu točku pod zadanim kutom u odnosu na os X ili referentnu liniju,
• Bisect – crtanje pravca koji polovi kut zadan točkom vrha kuta (eng. Angle vertex point), početnom
točkom kuta (eng. Angle start point) i krajnjom točkom kuta (eng. Angle end point),
• Offset – crtanje pravca paralelnog sa zadanim objektom kroz zadanu točku (eng. Through) ili na
zadanoj udaljenosti (eng. Offset distance),
(-> Najčešće se kreira u zasebnoj razini koja se prije ispisa zamrzava i ne briše iz crteža. )
- OBLIKOVANI TEKST
Prije unosa teksta u pravilu se podesi stil teksta pozivanjem naredbe: _STYLE (Format-> Text Style…).
Naredba: _DTEXT (Draw-> Text-> Single Line Text) – unos redaka teksta.
Redoslijed:
1) Zadati polaznu točku teksta (eng. Specify start point of text).
2) Zadati visinu teksta (eng. Specify height).
3) Zadati kut zakreta teksta (eng. Specify rotation angle).
4) Unijeti tekst – tipka Enter za kraj unosa retka ili naredbe.
Naredba: _MTEXT (Draw-> Text-> Multiline Text…, ) – unos tekstualnih odlomaka

smještenih unutar neispisive granice, pri čemu širina zadane granice određuje širinu odlomka.
Redoslijed:
1) Zadati prvi kut granice (eng. Specify first corner).
2) Zadati suprotni kut granice (eng. Specify opposite corner).
3) Unijeti i oblikovati tekst u dijalogu Multiline Text Editor
Dijalog je sastavljen od područja za unos teksta i alatne trake za oblikovanje teksta. U području za unos teksta
unosi se i uređuje tekst uobičajenim radnjama. Alatna traka sadrži dodatne pomoćne naredbe.
Obratiti pažnju na Alatnu traku oblikovanje teksta "Text Formatting" ... (dugme za ispis u obliku
razlomka (znak "/") i potencije (znak "^") (eng. Stack/Unstack)
8. PRECIZNO CRTANJE
Pomagala za precizno crtanje:
Plutajući izbornik nišana; Shift i desni gumb miša
8.1 KORAK I MREŽA (eng. Snaps i Grid)
Podešavanje: _DSETTINGS (Exras-> Drafting Settings…, ili plutajući izbornik nad statusnim dugmetom).
Aktiviranje: dugme na statusnoj traci.
8.2 NIŠANI (eng. Object Snaps)
Pozivanje: alatni traka Object Snap ili plutajući izbornik nišana (tipka Shift i desna tipka
miša) ili navođenjem nišana, ali svakako u naredbi stvaranja ili izmjene objekta.
ENDpoint , - pogađa najbližu krajnju točku objekta
MIDpoint , ∆- pogađa polovište objekta
INTersection , - pogađa sjecište objekata, i u produžetku objekata ⌧…
APParent intersection , ⌧ - pogađa prividno sjecište objekata koji se u prostoru ne sijeku, i u

produžetku ⌧…
CENter , o - pogađa središte luka, kružnice ili elipse, pri tome pokazati objekt, ne središte
QUAdrant , - pogađa najbližu kvadrantnu točku luka, kružnice ili elipse, odnosno mjesto gdje
osi koordinatnog sustava sijeku objekt
NOD-e , ⊗ - pogađa objekt točku
INSertion , - pogađa točku umetanja bloka, oblika, teksta, atributa ili definicije
PERpendicular , - pogađa okomito na zadani objekt (i u produžetku), moguće zadavanje

unaprijed...
PARaller , // - pogađa paralelno na zadanu liniju

TANgent , - pogađa tangentno na kružnicu ili luk, moguće zadavanje unaprijed
NEArest , - pogađa najbližu točku na objektu
EXTension , X - pogađa točku u nastavku objekta
FROM , omogućuje odabir točke u odnosu na proizvoljnu točku… (privremeno mijenja ishodišnu
<referentnu> točku relativnog koordinatnog sustava)
NON-e , - isključi aktivni nišan
Mid between 2 Points – pronalazi sredinu između dvije točke (kratica: M2P)
Velikim slovima su otisnute kratice (crveni-font) za pozivanje nišana u naredbi.

Tipka TAB izmjenjuje moguće točke nišana.
Vježba: Napraviti primjere uz pomoć nišana! Crtati samo pune linije.
8.2.1 Trajno aktivni nišani
Dijalog Drafting Settings, kartica Object Snap – poziva

naredba: _OSNAP ili izbornik Tools ili plutajući izbornik nišana.
Tipka TAB mijenja aktivni nišan i pogođenu točku.
Izravno pozvan nišan ima prednost nad trajnim.
Vježba: Uključiti ili isključiti dugmetom na statusnoj traci.
8.2.2 Korisničke postavke nišana –AutoSnap
Naredba: _OPTIONS (Tools-> Options…), kartica Drafting
okviri: AutoSnap Settings, AutoSnap Marker Size, Aperture Size
8.3 PROMJENA REFERENTNE TOČKE
(odmak od referentne točke (eng. Point Offset from a Reference Point)
Metoda: _FRO-m (plutajući izbornik nišana- > From )
• privremeno mijenja ishodišnu (referentnu) točku relativnog koordinatnog sustava

• koristi se u naredbi zajedno s nišanima
Vježba: Izraditi primjer, prilikom crtanja linije koristiti metodu za promjenu referentne točke
u A kvadrantnu točku uz pomak u početak linije B za @40,-30, analogno za ostale ...
8.4 KOORDINATNI FILTRI (eng. Coordinate Filters)
Plutajući izbornik nišana- > Point Filters - > .X .Y .Z

Izlučuju odabranu koordinatnu vrijednost zadane točke. (Primjenjuju se za poravnavanje točaka po osi X ili Y)
Slika, primjer za vježbu koordinatnih filtra
Vježba: Na primjeru je potrebno radi određivanja središta kružnice izlučiti X – vrijednost

polovišta B i Y – vrijednost polovišta A stranica kvadrata.
8.5 PRAĆENJE (eng. AutoTrack)
Ugrađene rutine praćenja (eng. Tracking) pomažu prilikom postavljanja novog objekata u
odnosu na druge objekte. Privremene putanje poravnavanja (eng. Alignment Paths) olakšavaju precizno
postavljanje i određivanje kuta. (Većinu problema koje se rješava promjenom referentne točke i
koordinatnim filtrima moguće riješiti praćenjem.)
Podešavanje: _DSETTINGS (Tools-> Drafting Settings…, ili plutajući izbornik nad statusnim dugmetom).
8.5.1 Objektno praćenje (eng. Object snap tracking)
Praćenje duž specifičnih točaka objekata;

Primjena:
• prethodno postaviti željene aktivne nišane i aktivirati ih,
• aktivirati rutinu praćenja dugmetom OTRACK ,
• zadržati se nad željenim točkama sa željenim nišanima (znak + na točkama praćenja),
• pratiti duž željenih putanja u ravnini s odabranim točkama i zadati točku.
Praćenje se odvija duž pravokutnih linija, moguće i pod kutom (postavke).

Točka se uklanja iz praćenja ponovnim postavljanjem nišana na točku, tako se uklanja znak + s točke.
Moguće koristiti izravno zadavanje udaljenosti radi odmaka od točke.
Ukoliko se drži tipka Shift točka ispod nišana ne postaje točka praćenja!
Primjer za vježbu objektnog praćenja
Vježba: Nacrtati kvadratiće pomoću objektnog praćenja uz što je moguće manje unosa koordinata.
8.5.2 Polarno praćenje (eng. Polar Tracking)
Aktivirati dugmetom: Polar na statusnoj traci.

Prikaz putanji poravnanja na kutovima zadanog kutnog uvećanja.
Kutno uvećanje odabrati u dijalogu Drafting Settings.
Slika. Primjer za vježbu polarnog praćenja
Vježba: Nacrtati lik pomoću polarnog i objektnog praćenja uz što je moguće manje unosa koordinata.
8.6 ODABIR OBJEKATA

Naredba: _SELECT (– Stvara odabrani skup.)
➢ Podrazumijevane opcija (Osnovne opcije):
• podrazumijevan pojedinačni odabir kućicom za odabir (eng. Pickbox)

• Window
- Zadaje se pravokutnik oko željenih objekata (odabirom u prazno lijeva tipka-miša;
odabir se zadaje pravokutnikom slijeva nadesno (pravokutnik prikazan punom linijom)).
- U odabrani skup ulaze samo objekti potpuno obuhvaćeni pravokutnikom.
• Crossing
- Zadaje se pravokutnik oko željenih objekata. (odabirom u prazno lijeva tipka-miša;
odabir se zadaje pravokutnikom zdesna ulijevo (pravokutnik prikazan isprekidanom linijom)).
- U odabrani skup ulaze i objekti koji su makar samo dotaknuti pravokutnikom.
• Undo – Poništava prethodni odabir.
➢ Ostale opcije:
• Last – Odabire posljednji kreiran vidljivi objekt.

• Previous – Odabire prethodni skup.
• ALL – Odabire sve objekte u odmrznutim razinama.
• WPolygon – Zadaje se poligon oko željenih objekata. U odabrani skup ulaze samo objekti
potpuno obuhvaćeni poligonom.
• CPolygon – Zadaje se poligon oko željenih objekata. U odabrani skup uz obuhvaćene objekte
ulaze i objekti koji su makar samo dotaknuti poligonom.
• Fence – U odabrani skup ulaze svi objekti preko kojih prelazi zadana ograda.
• Add – Prelazi u način dodavanja objekata u odabrani skup. Podrazumijevani način.
• Remove – Prelazi u način izuzimanja objekata iz odabranog skupa.
• Multiple – Odabiranje objekata bez njihovog naglašavanja radi bržeg rada.

• SIngle – Odabir završava nakon odabira jednog objekta.
Sadržane su u svim naredbama za baratanje objektima – prompt "Select objects:" u naredbenom retku.
(utipkajte neko slovo koje se ne nalazi u opcijama npr. "č" i dobiti ćete popis svih opcija)
8.6.1 Odabir izvan naredbe
Dostupan pojedinačni odabir i posredno odabiranje pravokutnikom (opcije: Window i Crossing).

Na odabranim objektima pojavljuju se hvataljke (eng. Grips) u specifičnim točkama objekta ukoliko
se objekt odabere izvan naredbe.
Uklanjanje objekata iz odabira pomoću tipke SHIFT i ponovnog odabira objekta.
Uklanjanje hvataljki s objekata pomoću tipke ESC. Naredni pritisak na istu tipku uklanja odabrani skup.
Preduvjet rada s hvataljkama je da su omogućene (naredba: _OPTIONS) u dijaloguOptions >

kartica Selection > okvir Grips >stavka Enable Grips ili u sistemsku varijablu "GRIPS" postaviti
vrijednost 1.
Preduvjet za prethodni odabir pomoću hvataljki je omogućena opcija Noun/verb selection u

dijaloguOptions > karticaSelection > okvir Selection Modes ili u sistemsku varijablu "PICKFIRST"
postaviti vrijednost 1.
8.6.2 Quick Select
– Tekstualni izbornik Tools/ Quick Select ili Paleta za prikaz osobina (properities)
– Kontekst izbornik (Shift i desni gumb)
8.6.3 Select Similar
Često želimo vrlo brzo selektirati objekte koji su "slični". Pred naredbe QUICKSELECT-a i
fitera. Od AutoCAD-a 2006, postoji i još jedna naredba, SELECT SIMILAR.
Uzmimo primjer da radimo na crtežu koji im nekoliko tisuća objekata na malom prostoru i da
želim izbrisati sve pomoćne linije koje smo do sada nacrtali u nekom layeru. Osim naredbe
QUICKSELECT.
Postoji i lakši način, SelectSimilar. Selektirate jedan objekt i nakon toga stisnete desnu tipku
miša i odaberte Select Similar opciju. AutoCAD bi sada trebao selektirati sve objekte na crtežu
koji su istog tipa i u istom layeru. Na primjer, ako selektirate POLYLINIJU u layeru "xyxy" i
odaberte Select Similar, AutoCAD selektira sve polylinije u tom layeru. Ako se recimo u tom
layeru postoji i neki drugi objekt, kao npr. LINE, CIRCLE ili sl., oni neće biti selektirani kao
niti POLYLINIJE u drugim layerima.
8.6.4 Filter
Naredba: _FILTER (– Stvara odabrani skup.)
8.7 Dinamičko sučelje
Iako se pojavilo još u AutoCADu 2006, mnogi korisnici ne koriste dinamičko sučelje iz
najrazličitijih razloga. Vjerojatno najčešći je navika na sistematsko isključivanje svih novih
mogućnosti AutoCADa čim se pojave jer “samo smetaju”.
Mnogi korisnici nisu svjesni prednosti koje dinamičko sučelje pruža i moj osobni savjet je da si
daju priliku i pokušaju raditi sa dinamičkim sučeljem tjedan dana. Navedimo samo neke od
prednosti:
• Zahvaljujući dinamičkom sučelju više ne trebate naredbeni redak pa ga možete isključiti i dobiti
dodatni prostor na ekranu.
Osim što ulanja potebu za naredbenim retkom, dinamičko sučelje olakšava odabir i korištenje
dodatnih opcija (modifiera) naredbi.
• Ukoliko koristite dinamičko sučelje, sve koordinate su standardno relativne pa više ne trebate
utipkavati znak @ ispred koordinata, a sve je usput i vidljivo.
Primjetite kako AutoCAD automatski dodaje znak "@" za relativnu koordinatu.
• Dinamičko sučelje također omogućuje jednostavno informiranje o duljini linija, lukova,

kutevima pod kojima se nalaze… označite objekt i dovedite kursor do neke od hvataljki – eto!
Provjera dimanzija najbrža je u dinamičkom sučelju.
• Produljivanje ili skraćivanje objekata na željenu duljinu ili za željenu razliku bez korištenja
ikakvih naredbi! Na ovaj način moguće je promijeniti i kut pod kojim se nalazi neka linija!
Za produljivanje ili skraćivanje objekata u dinamičkom sučelju nije potrebno pokretati nikakve
naredbe!
• Dinamičko sučelje uključuje se i isključuje tipkom u statusnom retku ili tipkom F12. Dajte si
priliku, iskušajte prednosti dinamičkog sučelja.
Osim uokvirenih tipki, za uključivanje i isključivanje dinamičkog sučelja možete se poslužiti

tipkom F12!
9. BARATANJE OBJEKTIMA
9.1 KOPIRANJE OBJEKATA
Prilikom kopiranja objekta u AutoCAD-u nastaje novi objekt jednak izvornom, ali s određenim
pomakom u odnosu na izvor. Dakako, moguće je kopirati objekte i između pojedinih datoteka pa i
aplikacija unutar operativnog sustava.
9.1.1 Naredba COPY
Naredba: _COPY (Modify-> Copy, )

– kopiranje objekata
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
2) Odabrati objekte (prompt "Select objects:").
3) Odabrati hvatište (eng. Base point).
4) Zadati pomak kopije (eng. Displacement).
Slika, primjeri za vježbu kopiranja
9.1.2 Metoda kopiranja pomoću hvataljki
Postupak:
1) Odabrati objekte.
2) Odabrati osnovnu hvataljku.
3) Pozvati metodu ROtate ili MOve – razmaknica, plutajući izbornik ili velika slova.
4) Aktivirati opciju Copy ili držati tipku CTRL u narednom koraku kod prve kopije.
5) Zadati pomak kopije.
Ukoliko se prilikom zadavanja pomaka kopije drži tipka CTRL, pomak je ograničen na višekratnik
prethodno zadanog pomaka. Time je omogućeno pravilno raspoređivanje objekata.
9.1.3 Kopiranje povlačenjem i spuštanjem (Drag And Drop)
Postupak:
2) Pritisnuti lijevu tipku miša nad jednim od odabranih objekata izvan hvataljki i ne otpuštati
tipku miša.
3) Pritisnuti tipku CTRL i ne otpuštati (uočiti znak "+" uz pokazivač).
4) Odvući (eng. Drag) kopije objekata na željeno mjesto.
5) Otpustiti tipku miša odnosno spustiti kopije (eng. Drop).
Metoda se može primijeniti za kopiranje objekata između dvije otvorene datoteke. U tom slučaju nije
potrebno pritisnuti tipku CTRL kod povlačenja.
9.1.4 Kopiranje pomoću sistemskog odlagališta
Sistemsko odlagalište je posebno memorijsko pomagalu u operativnim sustavima u koje se

sprema kopija zadnjih kopiranih (eng. Copy) ili izrezanih podataka (eng. Cut).
Lijepljenjem (eng. Paste) se podaci prenose iz odlagališta u aktivnu aplikaciju.
Naredba: _COPYCLIP (Edit-> Copy, , CTRL+C) – kopiranje odabranih objekata u odlagalište
Naredba: _ CUTCLIP (Edit-> Cut, , CTRL+X) – isijecanje odabranih objekata u odlagalište
Naredba: _PASTECLIP (Edit-> Paste, , CTRL+V) – umetanje objekata iz odlagališta
9.1.5 Paralelno kopiranje
Naredba: _OFFSET (Modify-> Offset, )

– stvara novi objekt na zadanoj udaljenosti od odabranog ili kroz zadanu točku
– ukoliko je odabrani objekt kružnica, rezultat je koncentrična kružnica,
– ukoliko je odabrani objekt linija, rezultat je paralelna linija
9.2 RASPOREĐIVANJE U POLJU
Prilikom raspoređivanja po polju stvaraju se višestruke kopije odabranih objekata u

pravokutnom ili kružnom (polarnom) polju.
Naredba: _ARRAY (Modify-> Array, )

– stvara višestruke kopije objekata raspoređene u polarnom ili pravokutnom polju.
9.2.1 Raspoređivanje po kružnom polju (eng. Polar Array):
Slika, opcije kružnog polja
1) Pozvati naredbu: _ARRAY.

2) U dijalogu "Array" odabrati opciju polarnog raspoređivanja
3) Kliknuti dugme za odabir objekata ( Select objects) i u radnom prostoru odabrati objekte
raspoređivanja.
4) Kliknuti dugme za odabir središta polja (Center point) i u radnom prostoru zadati središte polja.
5) Odabrati željeni način ispunjavanja polja:
• zadavanjem ukupnog broja kopija i kuta ispunjenja (Total number of items & Angle to fill),
• zadavanjem ukupnog broja kopija i kuta među kopijama (Total number of items & Angle
between items),
• zadavanjem kuta ispunjenja i kuta među kopijama (Angle to fill & Angle between items),
6) Podesiti opciju rotiranja kopija.
7) Pregledati postavke dugmetom "Preview".
8) Potvrditi raspoređivanje.
Vježba: Napraviti primjer prirubnice s kružnim rasporedom vijaka.
9.2.2 Raspoređivanje po pravokutnom polju (eng. Rectangular Array):
Slika, opcije pravokutnog polja
1) Pozvati naredbu: _ARRAY.

2) U dijaloškom prozoru "Array" odabrati opciju pravokutnog raspoređivanja.
3) Kliknuti dugme za odabir objekata (Select objects) i u radnom prostoru odabrati objekte
raspoređivanja.
4) Unijeti broj redaka (Rows) i stupaca (Columns).
5) Zadati razmak između redaka (Row offset) i stupaca (Column offset) te eventualni nagib
polja (Angle of array).
6) Pregledati postavke dugmetom Preview.
7) Potvrditi raspoređivanje.
Vježba: Napraviti primjer s pravokutnim rasporedom (objekata), pomoću dva poziva naredbe za crtanje
pravokutnika i dva poziva naredbe za pravokutno raspoređivanje.
9.3 POMJERANJE
9.3.1 Naredba MOVE
Naredba: _MOVE (Modify-> Move, )

– pomjera objekte za zadani pomak
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
2) Odabrati objekte (prompt "Select Objects:").
3) Odabrati hvatište (eng. Base Point).
4) Zadati pomak kopije (eng. Displacement).
Slika, primjer za vježbu; pomjeranja
Vježba: Nacrtati poligon i kružnicu. Kružnicu pomjeriti u vrh B, a potom na sredinu stranice poligona C.
9.3.2 Metoda pomicanja objekata pomoću hvataljki
Postupak sličan kao u naredbi MOVE:

3) Pozvati metodu "Move".
4) Zadati pomak kopije.
Ukoliko se prilikom zadavanja pomaka drži tipka CTRL automatski se aktivira opcija Copy, odnosno
pravljenje kopija umjesto pomicanja.
9.3.3 Pomicanje povlačenjem i spuštanjem ("Drag And Drop")
Postupak istovjetan kopiranju povlačenjem i spuštanjem bez držanja tipke CTRL.
9.4 ZAKRETANJE
9.4.1 Naredba ROTATE
Naredba: _ROTATE (Modify-> Rotate, )

– zakreće objekte oko hvatišta
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
2) Odabrati objekte (prompt "Select objects:").
4) Zadati kut zakreta (eng. Rotation Angle) u odnosu na X os koordinatnog sustava.
Vježba: Nacrtati pravokutni prikazan desno i te ga najprije zakrenuti za 75°, a potom za 120°
u odnosu na početni položaj.
9.4.2 Metoda zakretanja hvataljkama
Postupak sličan kao u naredbi ROTATE:

3) Pozvati metodu "Rotate".
4) Zadati kut zakreta.
Ukoliko se prilikom zadavanja pomaka drži tipka SHIFT automatski se aktivira (poziva) opcijaCopy,
odnosno pravljenje zakrenutih kopija.
Drži li se tipka SHIFT i dalje prilikom zadavanja zakreta preostalih kopija, naredni kutovi zakretanja su
višekratnici kuta prve kopije.
9.5 ISTEZANJE OBJEKTA
9.5.1 Naredba STRETCH
Naredba: _STRETCH (Modify-> Stretch, )

– isteže objekte oko hvatišta
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
2) Odabrati objekte opcijom Crossing (prompt "Select objects:").
4) Zadati pomak istezanja.
Vježba: Nacrtati prikazani crtež (Slika) koristeći naredbu PLINE i OFFSET te potom istezanjem
smanjiti mjeru 130 na 100.
9.5.2 Metoda istezanja hvataljkama
Postupak sličan kao u naredbi STRETCH:

2) Odabrati osnovne hvataljke držeći tipku SHIFT.
3) Pozvati metodu "Stretch".
4) Zadati pomak istezanja.
9.6 UVEĆANJE ILI SMANJENJE OBJEKTA
9.6.1 Naredba SCALE
Naredba: _SCALE (Modify-> Scale, )

– uvećava ili smanjuje objekte oko hvatišta za zadanu mjeru ili u odnosu na referentnu dužinu
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
4) Zadati mjeru (eng. Scale Factor) ili referentnu dužinu (eng. Reference).
9.6.2 Metoda istezanja hvataljkama
Postupak sličan kao u naredbi SCALE:

3) Pozvati metodu "Scale".
4) Zadati mjeru ili referentnu dužinu.
9.7 IZDUŽIVANJE
Naredba: _EXTEND (Modify-> Extend, )

– izdužuje objekt do drugog objekta
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
2) Odabrati granične rubove (eng. Boundary Edges).
3) Odabrati objekte izduživanja.
OpcijaEdge određuje hoće li se objekt izduživati do produžetka graničnog ruba (sistemska

varijabla EDGEMODE).
Za odsijecanje objekata držati tipku SHIFT prilikom odabira objekta.
9.8 ODSIJECANJE
Naredba: _TRIM (Modify-> Trim, )

– odsijeca objekt od ruba rezanja (oštrice) zadanog drugim objektima
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
2) Odabrati rubove rezanja (eng. Cutting Edges).
3) Odabrati objekte na dijelu za odsijecanje.
OpcijaEdge određuje hoće li se objekt odsijecati od produžetka graničnog ruba (sistemska varijabla
EDGEMODE).
Za izduživanje objekata držati tipku SHIFT prilikom odabira objekta
Vježba: Jednim pozivanjem naredbe TRIM dovesti lijevi primjer u desni izgled.
9.9 SKOŠAVANJE
Naredba: _CHAMFER (Modify-> Chamfer, )

– postavlja skošenja na uglove objekata
Načini određivanja skošenja
BARATANJE OBJEKTIMA
Opcije:
MethodDistance – zadaju se dvije udaljenosti D1, D2

Angle – zadaje se udaljenost D1 i kut
Trim – određuje zadržavaju li se uglovi nakon skošavanja
Polyline – skošavanje polilinije
Multiple – višestruko skošavanje
Sistemska varijabla "EDGEMODE" određuje hoće li se objekti skošavati u produžetku.
9.10 ZAOBLJIVANJE
Naredba: _FILLET (Modify-> Fillet, )

– postavlja zaobljenja na uglove objekata
Opcije:
Radius – određivanje polumjera zaobljenja (varijabla "FILLETRAD")
Trim – određuje zadržavaju li se uglovi nakon skošavanja
Polyline – skošavanje polilinije
Multiple – višestruko skošavanje
Sistemska varijabla "EDGEMODE" određuje hoće li se objekti zaobljivati u produžetku.

Prilikom zaobljavanja prijelaza između kružnica, kružnice se ne odsijecaju.
Za paralelne objekte nije potreban polumjer.
9.11 RASTAVLJANJE OBJEKTA
Naredba: _BREAK (Modify-> Break, )

– za rastavljanje dijelova linija, kružnica, elipsa i spline krivulja.
Mjesto odabira može poslužiti i kao prva točka rastavljanja.

Za rastavljanje u istoj točki bez odbacivanja dijela zadati istu drugu točku ili unijeti znak @.
9.12 SPAJANJE OBJEKTA

Naredba: _JOIN (Modify-> Join, )
– za spajanje dijelova linija, kružnica, elipsa i spline krivulja u cjelinu.
9.13 RAZBIJANJE OBJEKATA
Naredba: _EXPLODE (Modify-> Explode, )

– razbija složeni objekt (blok, tijelo, kota, multilinija, polilinija …) na sastavne objekte
9.14 ZRCALJENJE
Naredba: _MIRROR (Modify-> Mirror, )

– zrcaljenje odabranih objekata oko linije zrcaljenja
Postupak:
1) Pozvati naredbu.
2) Odabrati objekte (obično opcijaWindow).
3) Zadati prvu točku zrcalne linije (eng. First point of mirror line).
4) Zadati drugu točku zrcalne linije (eng. Second point of mirror line).
5) Odabrati zadržavanje ili uklanjanje originala (eng. Delete source objects).
Slika, zrcaljenje.
U primjeru je lijevi peterokut sa slovom "P" zrcaljen tako da su nakon pozivanja

naredbe: _MIRROR peterokut i slovo odabrani zadavanjem pravokutnika u točkama 1 i 2, a
potom je zadana linija zrcaljenja točkama 3 i 4. Prilikom zadavanja točke 4 uključeno je
ortogonalno crtanje. Original je zadržan nakon zrcaljenja.
Sistemska varijabla "MIRRTEXT" određuje zrcaljenje teksta: 1 – tekst se zrcali, 0 – tekst se ne zrcali.
Zrcaljenje se primjenjuje kod simetričnih objekata kod kojih se crta jedna polovica, a
druga nastaje zrcaljenjem prve polovice oko osi simetrije.
- Metoda zrcaljenja pomoću hvataljki

Postupak sličan kao u naredbi MIRROR:
2) Odabrati osnovnu hvataljku – ujedno je prva točka linije zrcaljenja.
3) Pozvati metodu "Mirror".
4) Pozvati opciju Copy – zadržavanje originala.
5) Zadati drugu točku zrcalne linije.
Ukoliko se prilikom zadavanja druge točke zrcalne linije drži tipka CTRL nije prethodno
potrebno izravno pozvati opciju Copy, jer se time automatski aktivira.
9.15 BRISANJE OBJEKATA
Naredbe: _ERASE (Modify-> Erase, ) – briše objekte iz datoteke

Naredba se poziva i tipkovnicom tipka- DELETE.
9.16 SVOJSTVA OBJEKATA
Naredba: _PROPERTIES (Modify-> Properties, alatna trakaStandard )

– prikazuje paletu (dvostruki klik nad željenim objektom ili CTRL+1) sa svojstvima objekta.
Paleta Properties.
• Dijalog za promjenu svih svojstava objekta.
Vježba: Nacrtati prikazani crtež
10. KOTIRANJE
Na tehničkim crtežima mjere predmeta označuju se kotama i važan su dio tehničkog crteža.
Engleski izraz „Dimensioning“.

Naredbe raspoređene u alatnoj traci, istoimenom tekstualnom-izborniku ili izborniku-vrpci „Dimension“:
10.1 VRSTE KOTA

Osnovne Vrste kota podržane u AutoCAD-u prikazane su na slici:
10.2 DIJELOVI KOTE
Kota je blok sastavljen od više dijelova.

Dijelovi:
A. Tekst kote (eng. Dimension Text)

B. Mjerna crta ili mjernica (eng. Dimension Line)
C. Završetak (eng. Arrowhead)
D. Pomoćna mjerna crta (eng. Extension Line)
Podesite osobina prije kotiranja; u kotnim stilovima.
10.3 KOTNI STIL
Naredba: _DIMSTYLE (Format-> Dimension Style…, )

– poziva dijalog za baratanje stilovima.
Mogućnosti:
• odabiranje trenutnog (Set Current),
• stvaranje novog (New),
• izmjena postojećeg (Modify),
• privremena promjena (Override),
• uspoređivanje (Compare)
Dijalog za baratanje kotnim stilovima
Izmjena kotnog stila (izvodi se u dijalozima; koji mijenjaju odgovarajuće sistemske varijable):
Dijalog za izmjenu kotnog stila
Općenito gledano, način prikazivanja je određen kotnim stilom što znači postavkama sistemskih
varijabli zaduženih za kotiranje... Pa imamo:
- Prikaz mjernice unutar kotiranog; podešava se sistemskom varijablom DIMTOFL ili opcijom
"Always Draw Dim Line Between Ext Lines" na kartici Fit u dijalogu za podešavanje kotnog stila.
Ukoliko je opcija aktivirana (DIMTOFL = On) uvijek se prikazuje mjernica.
- Način prikaza kotnog teksta i završetaka određen je sistemskom varijablom DIMATFIT ili opcijama
unutar okvira Fit Options na kartici Fit u dijalogu za podešavanje kotnog stila. Ukoliko je aktivirana
opcija "Either the Text or the Arrows, Whichever Fits Best"(DIMATFIT = 3) kotiranje promjera može
biti neprikladno ovisno o položaju.
10.4 POSTUPAK KOTIRANJA
1. Postaviti aktivnu razinu za kotiranje.

2. Podesiti kotni stil.
3. Kotirati objekte naredbama za kotiranje.
10.5 LINEARNE KOTE
a) Horizontalne i vertikalne
Naredba: _DIMLINEAR (Dimension-> Linear, )

• Postavlja horizontalne i vertikalne linearne kote.
.
• Odabiru se krajevi (eng. Extension Line Origin) ili pojedinačni objekt (eng. Select Object) radi
određivanja mjere kote.
• Nakon određivanja mjere zadaje se položaj kote (eng. Dimension Line Location).
Opcije:
Mtext – Pozivanje dijaloga za oblikovanje kotnog teksta (naredba: _MTEXT).
Text – Unos novog teksta umjesto ponuđene mjere.
Angle – Promjena zakreta kotnog teksta.
Horizontal i Vertical – Izričito određivanje vrste kote.
Rotated – Postavljanje zakrenute linearne kote.
b) Poravnate kote
Naredba: _DIMALIGNED (Dimension-> Aligned, )
• Postavlja kotu poravnatu s objektom ili spojnicom krajeva kotiranja.

• Određivanje mjere i položaja kao u naredbi DIMLINEAR.
Ostale opcije [Mtext/Text/Angle] kao i u naredbi DIMLINEAR.
c) Kotiranje od zajedničke osnove
Naredba: _DIMBASELINE (Dimension-> Baseline, )
• Postavlja linearnu, kutnu ili koordinatnu kotu od prve pomoćne mjerne crte (eng. Baseline)
prethodne kote ili odabrane kote.
• Zadaje se naredni kraj za postavljanje nove kote.
- Bitan je redoslijed zadavanja prve linearne kote, jer se prvi zadani kraj koristi kao zajednička osnova.
- Sistemska varijabla DIMDLI – udaljenost među kotama od zajedničke osnove.
d) Ulančano kotiranje
Naredba: _DIMCONTINUE (Dimension-> Continue )

• Postavlja linearnu, kutnu ili koordinatnu kotu od druge pomoćne mjerne crte prethodne kote ili
odabrane kote.
10.6 KOTIRANJE POLUMJERA
Naredba: _DIMRADIUS (Dimension-> Radius, )
• Kotiranje polumjera kružnice ili luka.
• Položaj pokazivača određuje položaj kotnog teksta.
Slika, primjer kotiranja
10.7 KOTIRANJE PROMJERA
Naredba: _DIMDIAMETER (Dimension-> Diameter, )

• Kotiranje promjera kružnice ili luka.
• Postavlja oznaku promjera ispred kotnog teksta.
Ukoliko je aktivirana opcija "Either the Text or the Arrows, Whichever Fits Best"(DIMATFIT = 3)
kotiranje promjera može biti neprikladno ovisno o položaju.
10.8 KOTIRANJE POMAKNUTIH POLUMJERA
Naredba: _DIMJOGGED (Dimension-> Jogged, )

• Kotiranje polumjera kružnice ili luka s centrom izvan granica crteža.
10.9 KOTIRANJE KRUŽNOG LUKA
Naredba: _DIMARC (Dimension-> Arc Length, ).
10.10 KOTIRANJE KUTOVA
Naredba: _DIMANGULAR (Dimension-> Angular, )
Tehnike kotiranja:
• Odabrati dvije linije i položaj kote.
• Odabrati luk i položaj kote. Kotira se uključni kut luka.
• Odabrati kružnicu i dvije točke na kružnici koje određuju kut.
Kotira se kut koji čine spojnice točaka sa središtem.
• Zadati tri točke koje čine kut: vrh kuta (Angle Vertex), prvu krajnju točku
(First Angle Endpoint) i drugu krajnju točku (Second Angle Endpoint)
10.11 KOTIRANJE KOORDINATA
Naredba: _DIMORDINATE (Dimension-> Ordinate, )
• Kotiranje koordinata (apscisa ili ordinata) zadanih točaka prema aktivnom koordinatnom sustavu.
• Zadana točka kotiranja ujedno početna točka pokazivača kote.
Slika, prikazuje kotiranje koordinata
U pravilu:
- postaviti novi UCS u željenu točku ishodišta ili pomjeriti objekte kotiranja u ishodište aktivnog UCS,
- prilikom kotiranja uključiti pravokutno crtanje.
10.12 POKAZIVAČ
Naredba: _QLEADER (Dimension-> Leader, )
• Postavlja pokazivač s tekstom (označavanje pozicija).
10.13 GEOMETRIJSKE TOLERANCIJE
Naredba: _TOLERANCE (Dimension-> Tolerance…, )
Dijalog za unos geometrijskih tolerancija

Koristiti naredbu pokazivača (QLEADER) za postavljanje geometrijskih tolerancija s pokazivačem.
10.14 BRZO KOTIRANJE
Naredba: _QDIM (Dimension-> Qdim, )

• Brzo kotiranje pogodno za postavljanje niza kota, ulančanih ili od zajedničke osnove ili kota
kružnica i lukova.
• Stvara ne asocijativne kote.
10.15 IZMJENA KOTE
✓ Povlačenje hvataljkama.
✓ Naredba: _DIMEDIT (Dimension-> Oblique – opcija, alatna traka Dimension )
Opcije:
Home – Vraća kotni tekst u položaj podrazumijevan kotnim stilom.
New – Promjena kotnog teksta u dijalogu za uređivanje teksta (MTEXT).
Rotate – Zakret kotnog teksta.
Oblique – Zakret pomoćnih mjernih crta bez promjene kotnog teksta.
✓ Naredba: _DIMTEDIT (Dimension-> Align Text-> …, alatna traka Dimension )
Opcije:
New location – Podrazumijevana. Zadati novi položaj kote.
Left – Poravnanje teksta slijeva.
Right – Poravnanje teksta zdesna.
Center – Postavljanje teksta u središte kote.
Home – Vraća kotni tekst u položaj podrazumijevan kotnim stilom.
Angle – Zakret kotnog teksta.
11. ISPUNJAVANJE UZORKOM
Naredba: _BHATCH (Draw-> Hatch…, alatna traka Draw )

– ispunjavanje zatvorenog područja ili odabranih objekata uzorkom (šrafurom - ispunom).
Izbornik za ispunjavanje uzorkom (okruženje Hatch)
Type –Vrsta uzorka: predefinirana (Predefined), korisnička (User Defined), vlastita (Custom).
Relative to paper space –Opcija kojom se aktivira promjena za navedenu mjeru u odnosu na jedinice prostora papira.
Dostupna samo u prostoru papira.
Pattern – Padajući popis naziva dostupnih uzoraka.
Hatch Pattern – Padajući popis dostupnih korisničkih uzoraka.
Angle – Kut zakreta uzorka u odnosu na X os aktivnog koordinatnog sustava.
Scale – Mjera uvećanja ili smanjenja pre-definiranog ili korisničkog uzorka.
Spacing – Razmak među paralelnim linijama vlastitog uzorka.

ISO Pen Width – Promjena ISO uzorka na osnovu odabranog pera.
Dugme: Add slijedi Pick points

• Zadavanje točaka unutar područja ispunjavanja (eng. Internal Point).
• Najčešći način određivanja granice ispunjavanja (eng. Hatch Boundary)
Dugme: Add slijedi Select objects

• Odabir objekata ispunjavanja.
Dugme: Remove boundaries

• Uklanjanje granice ispunjavanja odabirom objekata unutar područja ispunjavanja.
Dugme: Recreate boundary

• Ponovno pravljenje granica oko ispune, uz mogućnost pridruživanja ispuni objekta.
Dugme: View Selections
• Prikaz trenutnih granica ispunjavanja u radnom prostoru.
Dugme: Inherit Properties
• Preuzimanje odnosno nasljeđivanje postavki ispunjavanja s već postojećeg objekta.
Okvir Draw Order

• Odabir redoslijeda crtanja korisničkog uzorka (šrafure) ili ispune.
Do not assign – niti jedna opcija
Send to back – iza svih objekata crteža
Bring to front – ispred svih objekata crteža
Send behind boundary – ispred svih objekata unutar odabranog područja
Bring in front of boundary – ispred svih objekata unutar odabranog područja
Ponuđene mustre za ispunjavanje uzorkom kao i puno ispunjavanje.
Okvir Options
• Associative – Postavljanje asociranog odnosno pridruženog objekta ispunjavanja. Ispuna prati
promjene objekata koji čine granicu.
• Separate hatches – Kod ispunjavanja više objekata na crtežu uzorkom može se odrediti da svaki
ispunjeni objekt bude zaseban, tako da se kasnije možemo prepravljati ispunu objekta, a da ne
prepravljamo ostale ispune.
Okvir Gradient
PRIMJERI za vježbu (nacrtati prikazane crteže koji slijede):
Vježba 1.
Vježba 2.
Vježba 3.
Vježba 4.
PRESJECI
• PRESJEKOM SE PREDOČUJE UNUTRAŠNJI IZGLED ŠUPLJIH PREDMETA.
• PRESJEK JE ZAMIŠLJENI POSTUPAK SJEČENJA RAVNINAMA
(plohe sječenja-presjeka prikazuju se šrafurom).
• PRESJEČNA RAVNINA MOŽE BITI:

a) RAVNA
b) LOMLJENA
c) VIŠE PARALELNIH RAVNINA
• PO POLOŽAJU PRESJEČNE RAVNINE, MOŽE BITI:
a) UZDUŽNI
b) POPREČNI
• PRESJEK PREMA OPSEGU MOŽE BITI:
a) PUNI, AKO SE CIJELI PREDMET SIJEČE NA DVIJE POLOVICE
b) POLOVIČAN, AKO SE SIJEČE 1/4 PREDMETA
c) DJELOMIČAN, AKO SE SIJEČE MANJI DIO PREDMETA
d) ZAKRENUT, AKO SE SIJEČE POPREČNO, A CRTA SE ZAKRENUT ZA 90º
Napomena:
PRESJEK SE OZNAČUJE SE TANKOM LINIJOM DUGA CRTA- KRATKA CRTA,
A KADA JE POTREBNO RAZLIKOVATI NEKOLIKO PRESJEČNIH RAVNINA,
ONE SE OZNAČUJU TANKOM LINIJOM CRTA-TOČKACRTA,
A NA KRAJEVIMA MJESTA PROMJENE SMJERA PRESJEKA IZVLAČE SE
ŠIROKOM PUNOM CRTOM
ŠRAFURA
• PREDMET U PRESJEKU SE OZNAČAVA ŠRAFUROM, KOJA SE CRTA
TNAKIM (USKIM) CRTAMA.
• NAGIB CRTA ŠRAFURE JE 45° PREMA OSNOVNOM BRIDU PREDMETA ILI
SREDIŠNJICI.
• AKO SU STIJENE PREDMETA NAGNUTE POD KUTEM 45° ILI BLIZU TOG
KUTA, IZNIMNO SE PRIMJENJUJE I NAGIB OD 30 ° ILI 60 °.
12. BLOKOVI U AUTOCAD-u
Sve dijelove crteža koji se ponavljaju više puta, a pogotovo oni dijelovi koji se
ponavljaju na više crteža dovoljno je nacrtati jednom i prema potrebi ugraditi u bilo
koji crtež i na bilo koje mjesto. Ovi dijelovi crteža u AutoCAD-u nazivaju se blokovi.
Naredba: _BLOCK (Insert-> Make Block …, alatna traka Insert , tekstualni izbornik Draw /
Block / Make) – Kreiranje bloka
Dijalog Block Definition
Naredba Make Block od odabranih objekata nekog crteža oblikuje jedan objekt-blok i
pohranjuje ga pod zadanim imenom. Tako definiran blok možemo koristiti samo u crtežu u
kojem je formiran. Blok unutar sebe pohranjuje i značajke objekata od kojih je oblikovan sloj,
boja i vrsta linije.
POSTUPAK:
1. U okvir za ime bloka (Name) upisati ime budućeg bloka.
2. Odabrati objekte (gumb Select Objects) od kojih će te formirati blok.
(AutoCAD vas privremeno vraća u crtež i omogućuje vam odabir objekata. Objekte odabirete pomoću miša.
Nakon toga pritisnite Enter ili desnu tipku miša.)
3. Izabrati baznu točku (prilikom umetanja bloka u crtež omogućava pozicioniranje bloka).
4. Sada još možete odlučiti da li želite da objekti od kojih ste napravili blok ostanu u
crtežu ili ne. Ako je postavljena kvačica unutar kvadratića Retain Object (nalazi se u grupi
Objects), onda je opcija uključena i objekt će ostati. Ako je uključena opcija Convert to block
onda nam se odabrani objekti pretvaraju u blok, a ako je uključena opcija Delete onda će se
odabrani objekti izbrisati. Na kraju pritisnite gumb OK.
Skromnija kolekcija gotovih blokova nalazi se u folderu AutoCAD subfolder:

SAMPLE\DEIGNCENTER, a opsežnija kolekcija se može potražiti na internetu. Bolji proizvođači uz
svoje proizvode na zahtjev daju i gabaritne crteže svojih proizvoda u AutoCAD-u pa se i oni mogu
koristiti za projekte...
Gotovi elementi iz kolekcija umeću se u aktivni crtež slijedom komandi INSERT>EXTERNAL

REFERENC > biramo folder AtoCAD-a subfolder \SAMPLE\DESING CENTER\ i iz liste biramo
kolekcije, koje se umeću u projekt grupirane u blok koji razbijamo komandom _EXPLODE, pa željene
elemente koristimo u crtežu ili spremamo kao vlastiti blk komandom MAKE BLOCK ili "copy" ili "cat" i
"paste as block".
Naredba: _INSERT (Insert-> Insert Block …, alatna traka Insert , tekstualni izbornik Insert/
Block ...) – Umetanje bloka
Dijalog za Insert Bloka
POSTUPAK:
1. U okvir za ime bloka (Name) upisati ili pronaći ime bloka (ako ste ga spremili pomoću
naredbe Make Block) ili klikom na gumb Browse (Ako ste ga spremili pomoću naredbe Write Block).
2. Insertion point - tu imate opciju Specify On-screen. Ako želite sami odrediti položaj
na crtežu označite kvadratić lijevo, a ako ne želite onda ga ostavite praznog. Ako kvadratić
niste označili morate upisati koordinate po osi x, y i z gdje će se blok umetnuti. Preporučljivo
je da označite kvadratić.
3. Scale - Ova nam opcija služi za određivanje veličine bloka. Isti je postupak kao i
kod prethodne opcije. Ako želite sami odabrati veličinu označite kvadratić, a ako ne želite
ostavite ga praznog (preporučeno).
4. Rotation - Postupak je isti samo kod ove opcije određujete kut umetanja.
Preporučeno je da kvadratić ostavite prazan i da odmah upišete kut u prozoru Angle ili ga
ostavite 0 ako želite da bude onakav kakvog ste ga i spremili. Nakon podešavanja i odabira
bloka pritisnite gumb OK i umetnite blok gdje vam odgovara.
- UMETANJE SASTAVNICE (title-block) u Layout
Vježba: Umetnuti blok "Sastavnica_DIN-A4_Landscape" koji se nalazi u podlošku koji će biti identičan
onome za ispi. Odgovoriti na prva četiri pitanja s upitnikom...
Vježba: Nacrtati prikazani crtež (u prostoru za modeliranje tako da točka 100, 100 odgovara
poziciji na crtežu X=100 i Y=100) u Layout-u (s dva okvira s pogledom na model definirati mjerilo:
M1:1 i M2:1) što zornije da izgleda crtež, a sastavnicu umetnuti kao gotovi blok (koji postoji u
podlošku za kolokvij i odgovoriti na prva četiri pitanja s upitnikom, a za ostale atribute koristiti
ENTER).
a) bez korištenja koordinatnog unošenja točki (izuzev početne točke)
b) smo korištenjem unosa koordinata
12.1 DINAMIČKI BLOKOVI
Dinamički blokovi omogućuju fleksibilnije korištenje blokova što znači manje

biblioteke blokova i jednostavnije korištenje podvarijanti nekog bloka. To se postiže
dodavanjem svojstava multiplikacije, istezanja, rotiranja i drugih akcija za uređivanje
objekata koji na kraju omogućuju dinamičku promjenjivost blokova i širu primjenjivost u
različitim situacijama za različite potrebe.
Na ovaj način lako je mijenjati samo dio nekog bloka bez potrebe za korištenjem
naredbe _EXPLODE i gubljenja svojstava bloka. Ako dinamički blok ima definiran veći broj
točaka umetanja, moguće ih je birati umetanjem tipkom CTRL (ili Control) na tipkovnici.
Uporabom podatkovnih polja (atributa) u dinamičkim blokovima, njihova korist još više
dolazi do izražaja.
PARAMETRI
određuju geometrijske značajke objekata koje želite dinamički mijenjat, a prikazane su kao
hvataljke objekta (gripovi), koji se ovisno o tipu, oblikom razlikuje od običnih hvataljki.
AKCIJE
određuju koje i kave promjene će biti moguće učiniti na parametrima kojima su pridružene
(sve akcije moraju iti pridružene nekom parametru), a vidljive su samo u editoru blokova,
gdje su predstavljene sličicom munje i nazivom akcije.
ZADATAK: .... vježbati mogućnosti .....
13. ISPIS
AutoCAD može prikazati objekte u dvo (2D) ili tro-dimenzionalnom (3D) prikazu, koga
zovemo model ili prostor prostoru za modeliranje (model space). Uz ovaj prostor, AutoCAD
omogućuje i otvaranje proizvoljnog broja radnih listova (layout) koje možemo shvatiti kao
sinonim za riječ "crtež".
Osnovne pretpostavke za ispisivanja:

• U prostoru za modeliranje imamo priređen crtež.
• Podignut i provjeren pisač u operativnom sustavu (i AutoCAD-u).
Podizanje i postavke pisača moguće izvesti na nekoliko mjesta:
• u operativnom sustavu (Start-> Settings-> Control Panel-> Settings-> Autodesk Plotter Manager),
• u AutoCAD-u (File-> Plotter Manager ili Tools-> Options-> Plot and Publish)
Za zahtjevnije ispisivanje je potrebno pripremiti crtež u prostoru papira, odnosno postaviti

gledišta po „Layout“ karticama.
Postupci u pripremi crteža za ispis:
• Prijelaz u prostor papira.

• Postavljanje odrednica ispisa naredbom: _PAGESETUP (Output-> Page Setup)
• Postavljanje okvira s pogledom odnosno gledišta (eng. Viewport), naredbom: _-VPORTS
o Odabir prikladne razine okvira gledišta.
o Podešavanje mjerila gledišta.
o Podešavanje pogleda u gledištu.
• Umetanje okvira i sastavnice.

• Kotiranje prikladnim stilom.
- NAREDBA PLOT
Naredba: _PLOT (Output-> Plot…, alatna traka Standard , ili plutajući izbornik nad jahačima
kartica- > Plot)
– poziva dijalog za ispis na pisač ili ispis u datoteku radi prijenosa do računala s pisačem.
Okvir Page Setup

Name – padajući popis s dostupnim postavkama stranice uz mogućnost dodavanja novih
postavki i nazivom trenutno aktivne postavke ispisa
Okvir Printer/Plotter
Name – padajući popis za odabir pisača na koji će se ispisivati
Properties – dugme za promjena postavki pisača u dijalogu
Plotter – ime odabranog pisača
Where – prikaz priključnog mjesta odabranog pisača
Description – opis odabranog pisača
Plot To File – opcija za ispis u datoteku
Dijalog za ispis crteža.
Okvir Paper size – padajući popis dostupnih veličina papira za odabrani pisač
Okvir Number of copies – broj kopija za ispis
Okvir Plot area (What to plot:) – određivanje područja ispisa

Limits – ispis granica crteža (ako je aktivan prostor modela)
Layout – ispis prikaza u prostoru papira
Extents – ispis područja koje zauzimaju objekti
Display – ispis pogleda u aktivnom gledištu
Okvir Plot Offset – određivanje pomaka ispisa na papiru

Center the Plot – smješta ispis posred papira
X – zadavanje X koordinate ishodišta ispisa
Y – zadavanje Y koordinate ishodišta ispisa
Okvir Plot Scale – određivanje mjerila ispisa

Fit to paper – određivanje mjerila ispisa na cijelu površinu odabranog formata
Scale – odabir mjerila ispisa
Custom – zadavanje vlastitog mjerila ispisa
Scale Lineweights – opcija povećanja ili smanjenja debljine linija sukladno zadanom mjerilu
Okvir Plot style table (pen assignments) – padajući popis dostupnih tablica stilova ispisa, prikazuje
trenutno odabranu tablicu stila ispisa
Dugme: poziva Plot Style Table Editor za provjeru i modificiranje odabranog stila ispisa.
Okvir Plot Options

Plot in background – odabir procesuiranja ispisa u pozadini
Plot object Lineweights – ispis sa zadanim širinama linija (ako se ne ispisuje uz primjenu stilova ispisa)
Plot with Plot Styles– ispis uz primjenu stilova ispisa
Plot Paperspace Last – ispis objekata prostora papira nakon objekata prostora modela
Hide paperspace objects – ispis prostora papira s uklonjenim nevidljivim objektima
Plot stamp on – ispis objekata prostora papira nakon objekata prostora modela
Save changes to layout – ispis prostora papira s uklonjenim nevidljivim objektima
Okvir Drawing Orientation – usmjerenje ispisa

Portrait – usmjeravanje ispisa tako da je kraća stranica papira vrh stranice
Landscape – usmjeravanje ispisa tako da je dulja stranica papira bude vrh stranice
Plot Upside-Down – naopaki ispis
Dugme Preview – prikaz crteža kako će izgledati ispisan na papir
Nakon poziva naredbe Plot i ispisa pojavljuje se oblačić s informacijom o uspješnosti

ispisa. Lijevim klikom miša na ovaj objekt dobivamo ekran: "Plot and Publish Details". Ovaj
ekran daje informacije o uspješnosti i statistici ispisa, eventualnim greškama i upozorenjima.
DODATAK; -Razvoj AutoCAD-a posljednjih godina- -Autodesk, Kalifornija, USA-
Ožujak/travanj 2017. → AutoCAD 2018 R19.2
----------------------------------------------------------- *.dwg
----- I I I -----
----- I I I -----
----------------------------------------------------------- *.dwg
----------------------------------------------------------- *.dwg
----------------------------------------------------------- *.dwg
AutoCAD 2002 R15.2
AutoCAD 2000i R15.1
AutoCAD 2000 R15.0
------------------------------------- *.dwg
R14; R13; R12
CAD -> Computer Aided Design (drafting; drawing)

✓ Edukaciska verzija: http://www.autodesk.com/education/free-software/all
AutoCAD LT, 2D → bez dodatnih programa
- Dodatni programi za AutoCAD; Različite verzije AutoCAD-a:
- AutoCAD Civil 3D-niskogradnja; AutoCAD MAP-GIS; (Architecture, Mechanical, Inventor, MEP, …)
….
✓ http://students.autodesk.com/?nd=download_center&tagent=EDU-FY12_email-AS-10-18-2011
POTREBNO SE
REGISTRIRATI !
Kako do studentske licence …. Autodesk Design Review
Flyout otvaranje sub izbornika...

SKRIPTA-AutoCAD Vježbe v4 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SKRIPTA-AutoCAD Vježbe v4 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.fpz.

Primjena AutoCAD-a u prometu

dr.sc. Damir Budimir, izv.prof.dr.sc. Grgo Luburić, mr.sc. Ivo Jurić

Aksonometrijski crtež je onaj na kome je vide sve tri karakteristične dimenzije

1.1. Discipline u kojima se koristi AutoCAD

Autodesk je stvorio program s dobrim osobinama i mogućnostima, uključujući tu

• Arhitektura (često se koristi akronim AEC za architectural, Engendering i construction)

1.2. AutoCAD-ova otvorena arhitektura

Otvorena arhitektura znači da se AutoCAD može prilagoditi željama korisnika.

• Programirati okvire za dijalog

• Napraviti skript datoteke za automatiziranje nekih naredbi i radnji

• Definirati osobne tipove slova

• Definirati osobne tipove linija

• Definirati osobne šrafure

• Definirati osobne PostScript ispune

• Generirati Slide i PostScript datoteke

• Napraviti osobnu biblioteku simbola (blokovi, dinamički blokovi)

• Napraviti crtež podložak za druge crteže

• Razmjenjivati crteže s drugim programima

• Prilagoditi datoteku s uputstvima (Help) te napraviti nova (dodatna uputstva)

• Zadati iz AutoCAD-a izvršavanje vanjskih programa

• Zadati dodatne podatke crtaćim entitetima

• Preimenovati ili skratiti naziv pojedinih naredbi

• Definirati varijable za kontrolne programe (drivers) pojedinih sklopova

(digitalizator, pisač, ploter, video podsustav itd.)

• Programiranje jednim od snažnih programskih jezika (koji omogućuju

kreiranje osobnih naredbi i rutina po ukusu i želji korisnika) AutoLISP,

DLC (Dialogue Control Language), DISEL (Direct Interpretively Evaluated String

Expression Language) kao i drugim alatima iste namjene ObjectARX (zasniva se na

jeziku C++ i nudi potpuno objektno orijentirano sučelje prema AutoCAD-u) ,

ADS (AutoCAD Development System – AutoCAD-ov razvojni sustav) i

VBA (Visual Basic for Applications)

Primjerice, AutoCAD-ova nadogradnja AutoCAD-Map objedinjuje mogućnosti AutoCAD-

Slika 2.1 primjeri primjene AutoCAD-a

AutoCAD-ov crtež je sastavljen od elemenata (entities) koji mogu biti jednostavni

2.2 Temeljna koncepcija (<UNITS>, <LAYER>) u AutoCAD-u

Potreba za takvim objašnjenjem proizlazi iz česte boljke uobičajenih "help-sustava", od

3.2 DIJALOG "STARTUP"

Otvaranje postojeće datoteke (eng. Open a Drawing; dwg)

✓ Novi crtež poprima ime DrawingN.dwg, npr. Drawing1.dwg, Drawing2.dwg…Odmah po

3.4 OSNOVNI PROZOR

Nakon pokretanja AutoCAD-a ulazi se u editor za crtanje, čije su primarne komponente

Slika 3.1 AutoCAD-ov grafički ekran

Kartice okruženja prostora i listova (eng. Tabs)

Radne okoline se mogu vidjeti dole (statusna traka) desno ..

Tipka izbornika radne okoline u donjem desnom uglu prozora AutoCAD-a

Ako koristite izbornike, „Workspace“ se nalazi u izborniku Tools:

Izbornik Tools sadrži stavku „Workspace“ za upravljanje radnim okolinama.

3. Traka padajućih izbornika (eng. Menu Bar ili Pull-Down-Meni)

- Još jedna mogućnost pristupa naredbama...

5. Multifunkcijski Izbornik (vrpca, eng. The Ribbon ) Extras/Palette; Multifunkcionalni izbornik

Vrpca smanjena u naslove grupa alata (Buton za smanjenje - povećavanje izbornika…)

Vrpca smanjena u naslove panela grupa

Klikom u naziv panela proširite panel.

Klikom na pribadaču panela možete spriječiti sklapanje panela.

7. Radni prostor (eng. Drawing Area)

Plutajući izbornik naredbi – prilagodljiv mogućoj radnji, desna tipka miša

7. Palete (eng. Palettes) – skupine naredbi

9. Okvir naredbenog retka (eng. Command Line Frame)

Završavanje naredbe s tipkom ENTER.

10. Statusna traka (eng. Status Bar)

Kao i u mnogim programima i u AutoCAD-u pojedini dijelovi crteža crtaju se na zasebnim

Definiranje "slojeva" (LAYER-a - PROZIRNIH FOLIJA) pripremamo AutoCAD za