Povijesni razvoj

CAD-a
Leon Lisjak, 4.B1
Povijesni razvoj

Metode grafičke prezentacije:

 Prva generacija CAD sistema
 Druga generacija CAD sistema
 Treća generacija CAD sistema
 Četvrta generacija CAD sistema
 Peta generacija CAD sistema
Uvod
• CAD (Computer Aided Design ili konstruiranje podržano računalom), se
odnosi kao što sam naziv kaže na primjenu računala u procesu kreiranja i
razvoja proizvoda. CAD software je vrsta kompjuterskog programa koji
zamjenjuje ručnu izradu projekta kao i prepravke koje je skoro nemoguće
vršiti na ručno izrađenom projektu. Ovaj program nam pomaže da istražimo
dizajnerske ideje, predočimo koncept kroz realističke prikaze rendera, te
simuliramo na koji način bi taj proizvod trebao izgledati u realizaciji.
Uvod
• CAD ima za cilj integriranje tri glavna elementa a to su: CAD hardver,
softver i korisnik. Povezivanje AutoCAD softvera je bio prvi CAD program
koji se koristi i danas kao najkorištenija CAD aplikacija. AutoCAD je program
koji je među prvima ponudio koncept vektorskog predstavljanja crteža.
CAD programske aplikacije, variraju od one koje su orijentirane manipulaciji
geometrijom, do aplikacija prilagođenih rješavanju specifičnih konstrukcijskih
problema.
Povijesni razvoj CAD-a

Kroz povijest računalo je bilo korišteno kao stroj za

proračune, a tek kasnije je uočeno da se može koristiti u
puno složenijim područjima - CAD. Grafičku primjenu
računala prvo je primjenila Amerika, točnije američka
vojska koja je izumila prvi grafički sustav SAGE(Semi
Automatic Ground Enviroment) – sustav protuzračne
obrane. Primjena SAGE-a bila je koordinacija i spajanje
podataka iz svih radarskih postrojenja u cilju stvaranja
jedinstvene slike zračnog prostora iznad i okolo SAD-a.
Povijesni razvoj CAD-a
Gledajući kroz povijest CAD ili nešto najsličnije CAD-u osmislio je Patrick J.
Hanratty 1957. godine. To je bio prvi CNC uređaj koji je bilo moguće
programirati i dobio je naziv Pronto (Program for Numerical Tooling
Operaations). 1961 je prešao u General Motors, u njihovu laboratoriju za
istraživanje gdje je pomogao u razvoju DAC-a (Design Automated by
Computer).

1962. godine Ivan Sutherland predstavlja rezultat svog doktorskog studija

na MIT-u nazvanog Sketchpad. Njegov proizvod je radio na principu
‘’crtanja’’ posebnom olovkom (stapićem) po ekranu, što podsjeća na
današnji touch screen.
Povijesni razvoj CAD-a
1962. godine Ivan Sutherland predstavlja rezultat svog
doktorskog studija na MIT-u nazvanog Sketchpad.
Njegov proizvod je radio na principu ‘’crtanja’’
posebnom olovkom (stapićem) po ekranu, što podsjeća
na današnji touch screen. Potpomogao je bitno u
načinu rukovanja sa računarom, tako da se Sketchpad
smatra pretkom modernog računarski potpognutog
crtanja (CAD) kao i glavni pomak u razvoju uopće u
računarskoj grafici
Povijesni razvoj CAD-a

SketchPad je omogućavao crtanje jednostavnih oblika na

ekranu pomicanjem posebno razvijene „olovke” sa
fotoelektričnom ćelijom. Program je radio na način da je
fotoelektrična ćelija svaki put kad bi se stavila ispred ekrana
emitirala električni puls, a elektronski top je ispalio elektron
direktno prema tom električnom pulsu. Dalje je samo
trebalo uskladiti tu „olovku” i elektronski top tako da je
elektronski top ispaljivao elektrone
Povijesni razvoj CAD-a
U početku CAD sistemi su najviše razvijani od strane auto industrije, te
aplikacije su se naravno odnosile na 2D crtanje. Zahvaljujući njihovim
aplikacijama 1970. godine CAD sistemi se počinju primjenjivati i u
komercijalne svrhe. 1975. Godine United Computering izbacuje na tržiste
svoj proizvod kao prvi program za 2D modeliranje i crtanje nazvan
Unigraphics System.
Povijesni razvoj CAD-a

Firma koja se bavi proizvodnjom vojnih, putnih i biznis aviona tada

pod imenom Avions Marcel Dassault a danas Dassault Aviation je iste
godine izbacila svoj program koji je kasnije poslužio kao platforma za
razvoj 3D paketa CATI, koja je danas poznata kao CATIA. 1981. Godine
Unigraphics je plasirao na tržiste svoju aplikaciju za modeliranje
solid(punih) tijela koja je tada bila jedina aplikacija koja je to mogla.
Da bi 1982. Godine Avions Marcel Dassault na tržiste izbacio svoju
verziju programa koja je to isto mogla a zvala se CATIA V1.
Povijesni razvoj CAD-a
1983. godina je jako bitna za CAD povijest jer se na
tržištu pojavljuje ‘’nova’’ firma koja je napravila
aplikaciju za 2D modeliranje za PC koja je koštala tada
1000$ a nudila je 80% mogućnosti drugih paketa za
cijenu od 20% konkurentske cijene. To je bio Autodesk
koji je izašao na tržište sa svojom aplikaciju AutoCAD.
Povijesni razvoj CAD-a
1987. godine Parametric Technology Corporation
izbacuje svoj Pro/Engineer softver. Pro/Engineer softver
je bio njihov prvi parametarski 3D program koji je bio
namjenjen operativnom sistemu UNIX. 1988. godine
CATIA i Unigraphics izbacuju svoje softvere i za UNIX.
1996. godine Intergraph pusta u prodaju svoj SolidEdge
koji je svojom bazom dosta ličio na SolidWorks. 90-ih
Autodesk gubi vodeću poziciju na tržištu da bi ubrzo
izbacio novi softver Mehanical Desktop (čija je baza bio
AutoCAD) koji postaje najprodavaniji softver na svijetu.
1998. godine izlazi CATIA V5 za Windows operativni
sistem
Metode grafičke prezentacije
Zbog težnje predstavljanja projekta ili tijela, da li on bio realan ili imaginaran,
dolazi do usavršavanja metoda grafičke prezentacije. Zabilježeno je pet
generacija metoda prezentacije u CAD sistemima koje se i danas koriste, a to
su:

• Prva generacija

• Druga generacija

• Treća generacija

• Četvrta generacija

• Peta generacija
Prva generacija
Prva generacija CAD sistema, predstavljane su kao projekcije rubova
objekta u 2D ravnini. Ovakav vid prezentacije je najjednostavniji u
povijesti CAD sistema.
Druga generacija
Druga generacija CAD sistema, su bili žičani modeli
tj. rubovi objekta u 3D okruženju. Ovaj tip
prezentacije ima problem što dovodi do
dvosmislenosti i konfuzije kod prikazivanja objekta
zato što se na modelima prednja i zadnja strana ili
naprijed i nazad stapaju u jednu ravan. Tako da je
nekada teško shvatiti upotpunosti kakav je to oblik. I
kao nedostatak se pokazalo to što su plohe objekta
ostale nedefinirane. Ali ovaj sistem se pokazao
korisnim u pogledima na objekt.
Treća generacija
Treća generacija CAD sistema, prikaz se vrši na graničnim
površinama ( ili BRep). Ovaj način prikazivanja radi na principu
popunjavanja ploha. Popunjavanje ploha može biti ispunjen
samo u slučaju da su potpuno zatvorene u volumen koji
ograničava 3D prostor modeliranog objekta. Prednost kod ovog
prikaza u odnosu na prvu i drugu generaciju je ta da se bridovi
koji se ne vide i ne prikazuju što nije bio slučaj kod žičanog
modela. Na ovaj način smo dobili puno jasniju poruku o obliku
projektiranog objekta. Na ovaj način se riješio problem i kod
žičanog modela da ne prikazuje rubove koje se ne vide.
Četvrta generacija
Četvrta generacija CAD sistema, prikaz se bazira na ispunjenim
objektima u 3D prostoru. Ovaj prikaz je poznat pod nazivom,
CSG). Prikaz četvrte generacije se zasniva na pravilima Bool-ovoe
algebre, tj. moguće je odrediti položaj neke točke bez obzira gdje
se ona nalazila da li unutar ili van objekta. Sva geometrijska tijela
su definirana Bool-ovom algebrom na način spajanja (Union),
oduzimanja (Substract) i presjecanja (Intersect).
Četvrta generacija
Kod ove generacije prikaza imamo cijeli projekat tj. sve jedan
korak u stablu koje je dostupno i omogućava korisniku da se vrati
u bilo koji dio ili period izrade objekta i nešto prepravi ili
promjeni. Naravno stablo je jedan vid povijesti izrade objekta
koje je poredano kronološki. Bez obzira koliko stablo pomagalo
pri modeliranju javljaju se problemi kod projekata koji su jako
kompleksni i imaju puno dijelova i koraka jer tada stablo postaje
izuzetno veliko i razgranato tako da i snalaženje u stablu postaje
teško
Peta generacija
U stablu se pamti svaka naredba koju smo upotrijebili dok smo
modelirali neki objekt. Počevši od 2D crteža pomoću kojeg smo
naredbom extrude ili nekom drugom digli objekt u 3D model pa
do intervencija na tom objektu kao što su izvlačenje nekih
dijelova ili bušenja rupa do zaokretanja objekta ili dijela. Tako da
je doba pete generacije CAD sistema počelo u pravcu history free
modeliranja ili parametarskog modeliranja.
Peta generacija
History free modeliranje se javilo iz potrebe
(pored izbacivanja stabla koje može biti prepreka
kod većih projekata) da korisnik ili dizajner može
na nekom modelu vršiti prepravke bez
prethodnog znanja o softveru tj da se prepravke
vrše na već napravljenom 3D modelu (direktno
modeliranje). Danas poznati CAD sistemi pete
generacije su CATIA V6 i Autodesk Inventor Fusion
koji omogućavaju history free.
Literatura
• https://www.scribd.com/document/136728166/Povijest-
Razvoja-CAD-Sistema

• http://cadsupport.weebly.com/cad-povijest.html

• http://studentski.hr/system/materials/p/0c5bfb5c24f68d769b
c9da997c09e246b5a4f0e1.zip?1439380569

• https://smszepce.info/files/CAD_CAM.ppsx