Hep 209

249
209
ura Suec
Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika
Znakovit prvi
srpnja 2008.
35
55
HEP VJESNIK broj 209 (249), lipanj 2008.
U ovom broju:
Predsjednik Uprave HEP-a d.d. mr. sc. Ivan Mravak u Naem intervjuu
Odluke Vlade Republike Hrvatske o cijeni elektrine energije
Vaan tehnoloki iskorak u voenju elektroenergetskog sustava
Potpisan novi Kolektivni ugovor za HEP grupu
Obiljeeno 50 godina organiziranog prijenosa elektrine energije u Hrvatskoj
Bolje elektroenergetske okolnosti za Novalju
Nepogoda na podruju Elektre Varadin i Elektre Zabok
Nagrada HEP-a nadarenim uenicima: Imam icu prepoznatljivi brand HEP-a
Rad pod naponom: HEP organizira jubilarni ICOLIM 2011.
Stoljee svjetla u Zagrebu meu tri najbolja projekta u 2007. godini
Meunarodni kolokvij CIGR: Petica struci i organizaciji
Hepovci pridonijeli razvoju modela integralne sigurnosti
Nuno jaanje socijalne dimenzije u Energetskoj zajednici
OIE: elektrane na biomasu; koritenje energije Sunca
Instruktori HEP NOC-a izradili ispitni stol laboratorija
Gradilite HE Lee: Uskoro sve spremno za montau glavne opreme
Promjena cijene elektrine energije, zakonski

omogueno potpuno otvaranje trita elektrine
energije za sve kupce, potvrda ocjene kreditnog
rejtinga Hrvatske elektroprivrede d.d., odravanje
Glavne skuptine Drutva te potpisivanje Kolektivnog
ugovora za HEP grupu, kao i potpisivanje ugovora
Poslodavca s osobama s posebnim ovlatenjima kljuni su dogaaji zgusnuti oko 1. srpnja 2008.
godine. Krenimo redom.
Vladinim donoenjem cijena za svaku
energetsku djelatnost posebno, odnosno tarifnih
stavki za djelatnost proizvodnje i opskrbe elektrine
energije s iznimkom povlatenih kupaca te tarifnih
stavki za koritenje prijenosne i distribucijske mree
- definirani su odnosi meu pojedinim energetskim
djelatnostima, a jasno iskazivanje konane cijene
elektrine energije po djelatnostima jedan je od
vanih uvjeta za djelovanje trita elektrine energije.
Vlada je, povrh toga, odluila potporama iz dravnog
prorauna ublaiti utjecaj poveanja cijena elektrine
energije za odreene kategorije kupaca kuanstva,
ovisno o njihovoj potronji. (O svemu tomu
donosimo iscrpan napis Sektora za opskrbu tarifnih
kupaca HEP Operatora distribucijskog sustava.)
Otvaranjem trita elektrine energije za sve
kupce u Hrvatskoj provedene su zakonske odredbe,
koje ureuju hrvatsko trite elektrine energije.
Temeljno naelo propisa jest da kupac moe
slobodno birati od kojeg e opskrbljivaa kupovati
elektrinu energiju i s njim ugovarati opskrbu
elektrinom energijom. Za sada je u Hrvatskoj jedini
opskrbljiva Hrvatska elektroprivreda, a hoe li nova
cijena elektrine energije biti dovoljno poticajna
da se na tritu pojave i druge tvrtke, koje su od
HERA-e dobile dozvolu za obavljanje te djelatnosti
pokazat e vrijeme.
Hrvatskoj elektroprivredi d.d. je, temeljem
Izvjea bonitetne agencije Standard&Poor's od 27.
lipnja o.g., potvrena ocjena kreditnog rejtinga za
dugorono zaduenje BBB sa stabilnim izgledima.
Spomenuta Agencija navodi da je takva ocjena
kreditnog rejtinga utemeljena na snanoj trinoj
poziciji vertikalno integrirane elektroprivredne
kompanije, koja je trenutano jedini opskrbljiva na
rastuem tritu, a kompanija je u vlasnitvu drave,
ime se moe oekivati potpora u sluaju tee
financijske situacije i koja je umjereno zaduena.
3-5
6, 7
8
9
10
11
12, 13
14-17
18, 19
20, 21
22, 23
24
25
26, 27
28
32, 33
Glavna skuptina Hrvatske elektroprivrede d.d.

je razmotrila godinja poslovna i financijska izvjea,
donijela je Odluku o upotrebi dobiti ostvarene u
poslovanju u 2007. godini te dala razrjenicu Upravi
i Nadzornom odboru za 2007. ime je zatvorena
prola poslovna godina.
Novi Kolektivni ugovor za HEP grupu, koji
vrijedi do 30. lipnja 2010. godine, potpisali su HES,
TEHNOS i Samostalni sindikat EKN, a Nezavisni
sindikat radnika HEP-a nije prihvatio ponudu
poslodavca. To znai da su u sljedee dvije godine
ureena prava i obveze poslodavaca (svih drutava
HEP grupe) i sindikata te pitanja iz radnih odnosa ili
ona u svezi s radnim odnosima.
Budui da su 30. lipnja o.g. prestali vrijediti
menaderski ugovori, direktori su potpisali nove, s
tim da su u pojedinim organizacijskim jedinicama
imenovani novi direktori.
Svi spomenuti dogaaji odluujui su za daljnji
ivot i rad HEP-a. Dakako, najvanije je poveanje
cijene elektrine energije, koja se nije mijenjala od
rujna 2005. godine.
Hrvatska elektroprivreda je, nakon nekoliko
godina poslovanja s dobiti, u prvom tromjeseju
(prema nerevidiranim financijskim izvjeima)
ostvarila konsolidirani gubitak od 119,4 milijuna
kuna. Premda su zbog rasta potronje poveani
poslovni prihodi za 6,8 posto (u odnosu na isto
razdoblje prole godine), zbog poveanih trokova
energetskog goriva i nabavljene elektrine energije,
iji se udjel sa 45 posto iz prvog tromjeseja 2007.
poveao na 55 posto u istom razdoblju ove godine,
a svi ostali trokovi su istodobno smanjeni - trokovi
poslovanja Hrvatske elektroprivrede poveani su za
14,4 posto. Osim toga, poetkom godine nastavljeno
je suno razdoblje i, zbog smanjenih dotoka vode,
hidroelektrane su u prva tri mjeseca proizvele
manje od plana, to se moralo nadomjestiti uvozom
elektrine energije veim od planiranog.
Odgovor na pitanje hoe li se uinci poveanja
cijene elektrine energije ostvariti dovoljno brzo i u
dostatnoj mjeri kako bi Hrvatska elektroprivreda ovu
poslovnu godinu zavrila bez gubitka, saznat emo
vrlo brzo.
NA INTERVJU
Mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a d.d.
Vie nita nee

biti kao prije
Duboko sam uvjeren da nam
postojee europske direktive
omoguuju da HEP grupa
ostane cjelovita korporacija, ali
to nije dovoljno samo po sebi,
ve mi moramo dobro razumjeti
procese restrukturiranja i nau
organizaciju unutar Grupe
prilagoavati njima
organizacije, koja daje kvalitetan okvir funkcioniranju

korporacije u novim uvjetima.
HEP Vjesnik: Pretpostavimo da je izbor novih
lanova Uprave bio pogodan trenutak za Vau
odluku o promjeni korporacijskog upravljanja,
za jedan novi organizacijski model HEP-a, u
kojem se obavlja ralanjivanje, odnosno podjela
zadataka, kao i grupiranje ili sinteza zadataka
u odgovarajuim organizacijskim jedinicama.
Kakve e posljedice izazvati takva promjena rada
top menadmenta na ostalim niim razinama
upravljanja?
Mr. sc. Ivan Mravak: Smatram da je poetak
Iza nas je 1. srpnja 2008. godine - datum
mandata nove Uprave bio optimalan trenutak
iznimno vaan za poslovanje HEP-a, rekli bi, za
za uvoenje korporacijskog modela upravljanja,
njegovu daljnju sudbinu. Naime, toga dana - kako se
koji je ranije bio definiran studijom Oblikovanje
poklopilo na snagu je stupila Odluka Vlade Republike
korporacijskih odnosa u HEP grupi. Budui da je rije
Hrvatske o visini tarifnih stavki za svaku energetsku
o velikom iskoraku u upravljanju na najvioj razini HEP
djelatnost, a toga dana stupila je na snagu i zakonska
grupe, svakako e i posljedice biti znaajne. Kao prvo,
odredba o potpuno otvorenom tritu za sve kupce
nema vie direkcija i itava organizacijska struktura
elektrine energije u Republici Hrvatskoj.
HEP grupe postaje plia. lanovi Uprave preuzimaju i
Nadalje, promijenjen je nain korporacijskog
izvrnu ulogu kroz upravljanje radom sektora HEP-a
upravljanja HEP-om, to predstavlja veliku i iznimno
d.d. te koordiniranjem rada ovisnih drutava, kojima
vanu promjenu, a novosti su se dogodile 30. lipnja
su mjerodavni. Ovo zadnje se posebice odnosi na
o.g., kada su prestali vrijediti ugovori osoba s
funkcije operacija, koje obuhvaaju neregulirane i
posebnim ovlatenjima, tzv. menaderski ugovori.
regulirane djelatnosti.
Budui da je rije o korjenitim promjenama koje
Znai, posljedice opisane organizacije najvie e
preuzeti odgovornost za trokove i za upravljanje

prihodima, to znai i odgovornost za najvanije
e, na izravan ili neizravan nain, utjecati na sve nas
se osjetiti unutar vladajueg drutva HEP-a d.d., dok
zaposlenike HEP-a, oekivane uinke takvih promjena,
e njihov utjecaj na razini drutava s ogranienom
ali i ostale vane teme e za itatelje HEP Vjesnika
odgovornou ostati na razini dosadanjih funkcijskih
odrednica mandata ove Uprave je poveanje ukupnih
interpretirati i komentirati prvi ovjek HEP-a,
ovlasti.
prihoda kroz riznicu i daljnje smanjenje trokova
mr. sc. Ivan Mravak.
HEP Vjesnik: Hoe li strateki vrh
dijelove poslovnog procesa?

Mr. sc. Ivan Mravak: Dvije od najznaajnijih
poslovanja. Osim Uprave, menaderi svih ovisnih
organizacijske piramide - Uprava, zadrati
drutava, a posebice HEP Proizvodnje d.o.o., HEP
HEP-a (s iznimkom za povlatene kupce), odnosno
formalnu mo ili e je delegirati razinama u
Operatora prijenosnog sustava d.o.o., HEP Operatora
dravno izvrno tijelo Vlada Republike Hrvatske, a
vertikalnoj hijerarhiji?
distribucijskog sustava d.o.o. i HEP Opskrbe d.o.o.,
O cijeni elektrine energije odluuje vlasnik
otvaranje trita s odreenom dinamikom u tijeku tri
Mr. sc. Ivan Mravak: Sve dok smo organizirani
preuzet e odgovornost za sve bitne elemente
godine propisao je zakonodavac, odnosno Hrvatski
kao HEP grupa s vladajuim drutvom i ovisnim
poslovnih procesa, a posebice za dvije spomenute
sabor, sukladno prilagodbi pravnim dosezima Europske
drutvima, Uprava HEP-a d.d. e zadrati strateke
najznaajnije odrednice iz financijskog podruja.
unije u procesima pridruivanja Hrvatske.
poluge upravljanja HEP grupom u skladu sa Zakonom
HEP Vjesnik: Na posljednjem sastanku
o trgovakim drutvima. U proteklom razdoblju smo
Uprave s Kolegijem informirali ste da se
rezultat je odluke vodstva HEP-a, utemeljene
zavrili i proveli organizaciju i sistematizaciju ovisnih
uspostavlja posebno menadersko tijelo Kolegij,
na znanstvenoj elaboraciji studije Oblikovanje
drutava, uinivi ih raunovodstveno, pravno i
kojeg ine lanovi Uprave i direktori ovisnih
korporacijskih odnosa u HEP grupi, grupe autora
upravljaki samostalnima, u skladu s europskim
drutava temeljnih djelatnosti. Hoe li takav
- profesora Ekonomskog i Fakulteta elektrotehnike
direktivama i hrvatskim energetskim zakonima.
Kolegij imati samo savjetodavnu ulogu?
i raunarstva Sveuilita u Zagrebu. Budui da je
Za sada ne vidim daljnju potrebu delegiranja moi
poboljanje uinkovitosti poslovnog sustava i priprema
razinama u vertikalnoj organizaciji.
Promjena korporacijskog upravljanja, pak,
za budue konkurentne uvjete za menadment HEP-a

pravi izazov, ovaj intervju zaponimo s promjenom
HEP Vjesnik: Hoe li menaderi ovisnih

drutava, osobito etiri temeljne djelatnosti,
Mr. sc. Ivan Mravak: Da, utemeljili smo

Kolegij, koji je zapoeo radom u lipnju ove godine.
Osim lanova Uprave, u Kolegiju su i etiri direktora
ovisnih drutava HEP Proizvodnje d.o.o., HEP
NA INTERVJU
Operatora prijenosnog sustava d.o.o., HEP Operatora
HEP Vjesnik: Smatrate li, i iz sadanje
distribucijskog sustava d.o.o. i HEP Opskrbe d.o.o.
perspektive, ostvarivim tri temeljna cilja Uprave
Kolegij nee imati samo savjetodavnu ulogu, nego e
HEP-a na kraju etverogodinjeg mandata: da HEP
izmeu ostaloga donositi i zakljuke obvezujueg
ostane cjelovita tvrtka, da ostvaruje ukupni prihod
obiljeja.
vei od dvije milijarde eura te neto dobit veu od
HEP Vjesnik: Znai li Vaa najava o ponovnoj

uspostavi tehnikih savjeta na razini drutava
temeljnih djelatnosti odreenu reafirmaciju struke?
sto milijuna eura?

Mr. sc. Ivan Mravak: Duboko sam uvjeren da
nam postojee europske direktive omoguuju da HEP
Mr. sc. Ivan Mravak: Smatram da smo
grupa ostane cjelovita korporacija. Ali, to nije dovoljno
proteklih godina djelomice izgubili ritam njegovanja
samo po sebi, ve mi moramo dobro razumjeti procese
struke. Zbog toga sam zagovornik ponovne uspostave
restrukturiranja i nau organizaciju unutar Grupe
tehnikih i ekonomskog savjeta na razini drutava
prilagoavati njima.
temeljnih djelatnosti.
Mogu tvrditi da emo ostvariti i vei prihod od
Osobno smatram da smo u ovih

nekoliko posljednjih godina i mi
u menadmentu i predstavnici
sindikata shvatili ozbiljnost
situacije u kojoj se nalazimo
te obostrano, svaki sa svoje
strane, dali veliki doprinos
napretku tvrtke
kabela jednake snage koji e povezati Hrvatsku i
dvije milijarde eura, a za dobit veu od sto milijuna
Italiju te obnovljivih izvora energije. Pregovarate
savjeta je potreba izrade projektne dokumentacije
eura emo se potruditi. Ako trite elektrine energije
li sa zainteresiranim ulagaima s kojima bi HEP
tipskih transformatorskih stanica, kako bismo
u Hrvatskoj bude, ne samo u smislu zakonske
mogao ostvariti joint venture modele?
izbjegli izgradnju skupih objekata, plaajui svaki put
mogunosti, nego i stvarno u potpunosti otvoreno, uz
izradu glavnih i izvedbenih projekata, umjesto samo
prosjene hidroloke okolnosti i uz uvjet da nemamo
termoelektrane, planiramo sami ishoditi lokacijske
prilagodbe dokumentacije. Ovo je samo jedan primjer,
drugih ogranienja od vlasnika ne postii spomenutu
dozvole, rijeiti imovinsko - pravne odnose te dobiti
a na jo mnogo podruja postoji mogunost utede,
dobit smatrao bih neuspjehom. Ako izostane barem
graevinske dozvole. Nakon toga emo pregovarati sa
temeljem tipizacije.
tolika dobit, nee biti vjerodostojna pria o HEP grupi
zainteresiranim ulagaima.
Oiti primjer nunosti postojanja tehnikih
Odobrene tarifne stavke e

zapoeti utjecati na prihodovnu
stranu HEP grupe poetkom
rujna, oekujemo njihov utjecaj
na bilancu za 2008. godinu,
znaajno e se popraviti i
likvidnost HEP grupe, to e
utjecati na donoenje odluke
o ubrzanju realizacije Plana
investicija
kao regionalnom igrau.

HEP Vjesnik: Koliko e i kada HEP osjetiti
zainteresiranim ulagaima pregovaramo o izgradnji

vjetroelektrana, elektrana na biomasu i geotermalnih
elektrine energije, koja se prema modelu i odluci
elektrana.
Vlade Republike Hrvatske primjenjuje od 1. srpnja

ove godine?
Mr. sc. Ivan Mravak: Odobrene tarifne stavke
e zapoeti utjecati na prihodovnu stranu HEP grupe
HEP Vjesnik: Hoe li nova energetska

strategija, koja se priprema, pridonijeti za HEP
povoljnijim odnosima s INA-om?
Mr. sc. Ivan Mravak: Nee ni pomoi
poetkom rujna, a oekujemo njihov utjecaj na bilancu
ni odmoi. INA i HEP su dva velika subjekta na
za 2008. godinu. Znaajno e se popraviti i likvidnost
energetskom tritu u Republici Hrvatskoj. Nai odnosi
HEP grupe, to e utjecati na donoenje odluke o
su definirani bilateralnim ugovorima i ravnamo se
ubrzanju realizacije Plana investicija.
prema njima.
Treba naglasiti da je rast trokova iznimno velik,
U tijeku je postupni prelazak na trinu cijenu
tako da e trebati voditi brigu o svakoj kuni kako bi na
plina, to e biti definirano aneksom Dugoronom
kraju ove godine postigli pozitivan poslovni rezultat.
ugovoru.
HEP Vjesnik: Iskustvo dosadanje pretvorbe
biti dovoljno konkurentna za aktiviranje drugih
i privatizacije u Hrvatskoj pokazuje da je dolo do
opskrbljivaa na tritu elektrine energije u
raslojavanja hrvatskog drutva i gomilanja kapitala
Hrvatskoj?
u korist manjeg broja poslovnih subjekata. Hoemo
Mr. sc. Ivan Mravak: Ne. Jo smo daleko od
li imati snage i argumenata usmjeriti privatizaciju
trinih cijena i na ovoj razini cijene elektrine energije
HEP-a prema interesu tvrtke i, u konanici,
u Hrvatskoj - ne oekujem nikakve aktivnosti drugih
interesu njezina vlasnika?
opskrbljivaa.
Mr. sc. Ivan Mravak: Pitanje privatizacije
HEP Vjesnik: Kako e se, u uvjetima stalnog
HEP-a ne treba upuivati Upravi HEP-a, ve Vladi
rasta cijena energenata, postaviti HEP u odnosima
Republike Hrvatske. Vlada e odluiti o trenutku i
s povlatenim kupcima?
nainu privatizacije, ako uope do toga doe.
Mr. sc. Ivan Mravak: Od 1. srpnja 2008.
Ono to ja mogu rei jest da postoji Zakon o
godine, vie nita nee biti kao prije. Trite se otvorilo,
privatizaciji HEP-a i da se privatizacija moe provoditi
a elektrina energija je na otvorenom tritu postala
samo sukladno odredbama tog Zakona.
roba, u pravom smislu rijei.
Pitao bih Vas, da ste vlasnik tvrtke koja posluje
HEP Opskrba u sve bilateralne ugovore s
na tritu i donosi dobit biste li je prodali ili ostavili
kupcima ugrauje formulu za praenje rasta cijena
u svom vlasnitvu? Da sam ja vlasnik tvrtke, dakako
energenata i uvezene elektrine energije.
da bih je ostavio za sebe, dao potpunu slobodu
HEP Vjesnik: Uz elektrane, ija je izgradnja

u tijeku ili se priprema Blok L u TE-TO, HE
Lee, TE Sisak 3, u okviru investicijske aktivnosti
to se tie obnovljivih izvora energije, sa
financijske (i poslovne) uinke nove cijene
HEP Vjesnik: Drite li da e nova cijena
Mr. sc. Ivan Mravak: Kada su u pitanju
menadmentu i od njega traio jo bolje poslovanje i

jo veu dobit.
HEP Vjesnik: HEP Obnovljivi izvori energije,
HEP-a do 2015. godine najavljujete izgradnju tri
mlado ovisno drutvo HEP grupe, postaje sve
elektrane velikih snaga (400 MW) i to u Slavoniji,
vanije u tom iznimno propulzivnom podruju. No,
Dalmaciji i na plominskoj lokaciji (500 MW).
moete li Vi kao ovjek koji vodi elektroenergetski
Izgradnja dalekovoda 400 kV Ernestinovo - Peuh
sektor i svjesni ste injenice da sigurnost
se priprema, a planira se i izgradnja podmorskog
elektroenergetskog sustava ovisi o temeljnim
Glavna skuptina i
Nadzorni odbor HEP-a d.d.
izvorima, ostati ravnoduan na prijedloge o

njihovoj skoro potpunoj supstituciji obnovljivim
izvorima energije?
Zatvorena
poslovna 2007.
Mr. sc. Ivan Mravak: U javnosti se o

obnovljivim izvorima energije moe svata uti.
Osobno, takvu vrstu smatram dopunskim izvorima
i tako ih vrednujem u redoslijedu prioriteta
ostvarivanja misije HEP grupe sigurne i pouzdane
opskrbe kupaca uz minimalne trokove.
Nama je prioritetni zadatak izgraditi velike
termoenergetske izvore, koji moraju pokriti temeljni
dio dijagrama potronje, pokriti sve veu potronju
i zamijeniti postojea postrojenja koja su na kraju
ivotnog vijeka. Pri tomu treba osigurati, kako
Predsjednik Glavne skuptine HEP-a d.d. Miljenko Pavlakovi s

predsjednikom Nadzornog odbora Leom Begoviem i njegovim
zamjenikom prof. dr. sc. Kreimirom osiem te predsjednikom
Uprave mr. sc. Ivanom Mravkom i predstojnicom Ureda Uprave
Marijom Modri, uz prisustvo javnog biljenika
diverzifikaciju energetskog goriva, tako i diverzifikaciju

dobavnih pravaca energenata. Usporedo s izgradnjom
temeljnih izvora, sudjelovat emo u izgradnji i
dopunskih izvora, s namjerom da ovladamo tim
tritem na razini 30 posto instaliranih kapaciteta.
HEP Vjesnik: Hoe li HEP, svojim strunim
autoritetom, aktualizirati pitanje o izgradnji
nuklearne elektrane u Hrvatskoj, kako je bilo
utvreno u prvotnom Sporazumu sa slovenskom
stranom o izgradnji dvije zajednike nuklearne
elektrane u Sloveniji u Krkom i u Hrvatskoj
na lokaciji Prevlaka kod Zagreba, koja je prije
donoenja tzv. moratorija, bila u visokom stupnju
istraenosti?
Mr. sc. Ivan Mravak: Priekajmo Strategiju
energetskog razvitka Republike Hrvatske, koja e
uskoro biti dostupna javnosti. Vjerujem da e u tom
dokumentu biti izostavljene zabrane iz prethodne
Da ste vlasnik tvrtke koja

posluje na tritu i donosi dobit,
biste li je prodali ili ostavili u
svom vlasnitvu - da sam ja
vlasnik tvrtke, dakako da bih je
ostavio za sebe, dao potpunu
slobodu menadmentu i od
njega traio jo bolje poslovanje
i jo veu dobit
Strategije, koje se odnose na termoelektrane koje kao

energetsko gorivo koriste ugljen i nuklearke.
Dugorono gledano, smatram da ne smijemo
iskljuiti niti jednu opciju. Izgradnja nuklearne
elektrane je skupi pothvat i male zemlje poput
Hrvatske je najee ne grade same.
HEP Vjesnik: Moe li HEP, s obzirom
na esto naglaavanu potrebu za strunim i
kreativnim ljudima, osigurati potrebnu razinu
neovisnosti pri izboru kadrova?
Mr. sc. Ivan Mravak: To je pitanje usko
povezano s tritem visokoobrazovanih strunih
sindikata shvatili ozbiljnost situacije u kojoj se

nalazimo te obostrano, svaki sa svoje strane, dali veliki
doprinos napretku tvrtke.
HEP Vjesnik: Nakon preuzimanja drugog
mandata predsjednika Uprave, to bi izdvojili kao
ono za to ste sigurni da trebate mijenjati u ovom
mandatu?
Mr. sc. Ivan Mravak: Moda bi poticajnije
pitanje bilo: to sam siguran da treba napraviti u ovom
mandatu?
Kao prvo, moramo ostvariti misiju HEP grupe.
kadrova. Da bismo u tomu uspjeli, morat emo
Da bismo uspjeli u tomu, treba poduzeti brojne mjere i
ponoviti prologodinje poticaje stipendiranju
realizirati nekoliko programa.
studenata te na taj nain osigurati dio nama potrebnih

kadrova. Preostali dio emo potraiti na tritu.
Kroz unutranju selekciju kadrova i kontinuirano
Izdvojio bih potrebu daljnjeg restrukturiranja

pregovorima s Europskom unijom do poetka 2009.
godine te, u okviru toga, daljnje razdvajanje opskrbe
menadmenta, dok e drugi dio kreativnog kadra
od distribucije.
Nadalje, realizaciju izgradnje kapitalnih objekata
strunjaka, koja mora biti dostatna za njihov poticajan
proizvodnje, prijenosa, plina i toplinarstva te programa
rad unutar tvrtke.
distribucije i programa ostalih ovisnih drutava HEP
HEP Vjesnik: Jeste li oekivali da e ovoga
grupe. Moramo racionalizirati poslovanje smanjenjem
puta svi sindikati HEP-a potpisati novi Kolektivni
trokova poslovanja na trino prihvatljivu razinu.
ugovor?
Uvest emo strateke informatike programe za
Mr. sc. Ivan Mravak: Nisam. Oekivao sam
unaprjeenje poslovanja. Uslijedit e pomlaivanje
pomak u odnosu na prethodne potpisnike Kolektivnog
strunjaka kroz novo zapoljavanje, stipendiranje i
ugovora.
kolovanje kadrova. Dakako, unaprijedit emo odnose
Osobno smatram da smo u ovih nekoliko

posljednjih godina i mi u menadmentu i predstavnici
Skuptine i nadzorni
odbori svih drutava
HEP grupe
s ciljem zatvaranja poglavlja 15 Energetika u
usavravanje, profilirat e se dio strunjaka za poslove

ostati u struci. Jedan od osnovnih preduvjeta je plaa
U sjeditu HEP-a 19. lipnja o.g., odrane su

sjednice Glavne skuptine Hrvatske elektroprivrede d.d. i
Nadzornog odbora.
Na svojoj sjednici, Nadzorni odbor je prihvatio
Izvjee o poslovanju HEP-a d.d. u razdoblju sijeanjtravanj 2008. godine, donio Odluku o popisu imovine i
potraivanja i obveza na dan 31. prosinca 2007. godine te
dao suglasnost za prolongat Ugovora o okvirnom iznosu
zaduenja HEP-a d.d. kod Reiffeisenbank Austria d.d.
Nadalje, Nadzorni odbor je donio odluke koje je
proslijedio na razmatranje i prihvaanje Glavnoj skuptini
Drutva. Tako je Glavna skuptina HEP-a d.d. razmotrila
godinja poslovna i financijska izvjea i to: Izvjee
Uprave o poslovanju Drutva u 2007. godini, Temeljna
financijska izvjea HEP-a d.d. za 2007. godinu, Izvjee
revizorske tvrtke za HEP d.d., Konsolidirana financijska
izvjea za 2007. godinu za HEP grupu, Izvjee
revizorske tvrtke za HEP grupu te Izvjee Nadzornog
odbora Drutva o obavljenom nadzoru voenja poslova
Drutva u razdoblju izmeu dviju glavnih skuptina.
Na prijedlog Nadzornog odbora, Glavna skuptina
je donijela Odluku o upotrebi ostvarene dobiti u
poslovanju u 2007. godini, Odluku kojom se odobrava
rad (razrjenica) Upravi za 2007. godinu i Odluku kojom
se odobrava rad (razrjenica) Nadzornom odboru za
2007. godinu. Takoer je donijela Odluku o visini naknade
lanovima Nadzornog odbora.
(Ur.)
sa sindikatima, radnikim vijeima i javnou.

Pripremila: ura Suec
Skuptina i Nadzorni odbor HEP Proizvodnje
U sjeditu HEP-a, 11. lipnja o.g. odrane su sjednice

skuptina i nadzornih odbora svih ovisnih drutava te
Upravno vijee HEP NOC-a.
Dnevnim redom obuhvaena su: izvjea o
poslovanju za 2007. godinu, izvjea nadzornih odbora o
obavljenom nadzoru u 2007. godini, izvjea neovisnog
revizora, a prihvaena su temeljna financijska izvjea i
donesene odluke o upotrebi dobiti za 2007. godinu.
(Ur.)
CIJENA
Odluke Vlade Republike Hrvatske o cijeni elektrine energije
Korak prema
otvaranju trita
Nedavnim donoenjem novih tarifnih stavki za djelatnosti proizvodnje elektrine
energije s iznimkom za povlatene kupce, opskrbe elektrinom energijom s iznimkom
povlatenih kupaca te tarifnih stavaka za koritenje prijenosne i distribucijske mree,
napravljen je jo jedan korak prema otvaranju trita elektrine energije. Naime, donoenje
posebnih (odvojenih) cijena za svaku energetsku djelatnost, dodatno e utjecati na svijest
javnosti o nainu na koji djeluje trite elektrine energije, budui da su time prema
javnosti definirani jasni odnosi meu pojedinim energetskim djelatnostima. Donoenjem
navedenih tarifnih sustava omogueno je jasno iskazivanje konane cijene elektrine
energije, po djelatnostima, ime je zadovoljen jo jedan od uvjeta za djelovanje trita
elektrine energije.
NOVE TARIFNE STAVKE
Proces je zapoeo krajem 2006. godine, kada je Hrvatska energetska regulatorna
agencija (HERA) donijela tarifne sustave za svaku od navedenih djelatnosti, ali bez visine
tarifnih stavki, a u potpunosti je zaokruen Odlukom Vlade Republike Hrvatske donesenom na
sjednici odranoj 12. lipnja o. g. Tada je Vlada donijela tarifne stavke pojedinih tarifnih sustava
(Narodne novine 70/2008). Odluka Vlade stupila je na snagu 1. srpnja o. g.
S obzirom da je rije o etiri tarifna sustava kroz koje se, po djelatnostima, provlae
tarifni modeli za pojedine kategorije kupaca, etiri su tablice sa cijenama po djelatnostima.
Na kraju, nakon tablica tarifnih stavova po djelatnostima, dan je i zbirni prikaz tarifnih
stavki za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu elektrinom energijom u sustavu
javne usluge.
Mali kupci (pravne osobe s manje od 50 zaposlenih i manje od 70 milijuna kuna
prihoda) i kupci kategorije kuanstvo, mogu ostati u sustavu javne usluge te su cijene za
takve kupce dane u Tablici 5. Ostali kupci, sukladno Zakonu o tritu elektrine energije,
trebaju izabrati svog opskrbljivaa elektrine energije te se na njih odnose jedino tarifne
stavke iz Tablice 2 i Tablice 3, prema kojima im se obraunava naknada za koritenje mree,
dok cijenu proizvodnje elektrine energije i opskrbe elektrinom energijom slobodno
ugovaraju na tritu.
POTPORA DIJELU KUANSTAVA
Premda prikaz tarifnih stavki, na prvi pogled, nije jednostavan - dodatne novosti i
zahtjeve u poslovanju sadri Odluka Vlade Republike Hrvatske od 30. lipnja 2008. godine
o potpori graanima i kuanstvima. Tom je Odlukom Vlada odredila da e potporama
(subvencijama) iz dravnog prorauna ublaiti utjecaj poveanja cijena elektrine energije
za odreene kupce kategorije kuanstvo, ovisno o njihovoj potronji. Tom odlukom Vlada
RH je odredila da se:
1. kupcima ija potronja u obraunskom razdoblju odgovara ekvivalentnoj
godinjoj potronji od 0 do 2.000 kWh godinje, iznos rauna, u odnosu prema tarifnim
stavovima vaeim do 1. srpnja o. g., nee promijeniti.
godinjoj potronji od 2.001 do 2.500 kWh godinje, iznos rauna poveava za 5 posto.
godinjoj potronji od 2.501 do 3.000 kWh godinje, iznos rauna poveava za 10 posto.
godinjoj potronji veoj od 3.001 kWh godinje, elektrina energija obraunava prema
novim tarifnim stavovima, u punom iznosu.
Pravo na potporu Vlade ne odnosi se na kue za odmor. Kuom za odmor smatra se
svaka zgrada ili dio zgrade ili stan, koji se koriste povremeno ili sezonski.
Ekvivalentna godinja potronja kupca rauna se tako da se potronja obraunskog
razdoblja podijeli s brojem dana tog obraunskog razdoblja i pomnoi s 365 te zaokrui na
cijeli broj. Ekvivalentna godinja potronja kupca odreuje se prigodom svakog obrauna
(odnosno svakih est mjeseci).
UTVRIVANJE OEKIVANOG IZNOSA POTPORE
Klju sustava potpora je odreivanje ekvivalentne godinje potronje pojedinog
kupca te, sukladno tomu, odreivanje iznosa potpore koji tom kupcu pripada.
S obzirom na to da se mjesene novane obveze (u daljem tekstu, radi razumljivosti
i jednostavnosti: akontacije), odreuju tako da se potronja kupca ostvarena u
odgovarajuem prethodnom obraunskom razdoblju raspodjeljuje na razdoblje od est
mjeseci pola godine, jednostavnim mnoenjem ukupnih koliina energije na izdanim
akontacijama za jedno obraunsko razdoblje sa dva, dolazi se do iznosa predviene
ekvivalentne godinje potronje kupca. Nakon tako utvrene ekvivalentne godinje
potronje kupca, kupcu se izdaju akontacije, uvaavajui predvieni razred potronje
(prema Odluci Vlade) kojem kupac pripada, uz uvjet da se njegova potronja tijekom idueg
razdoblja ne promijeni. U nastavku su dani primjeri utvrivanja iznosa potpore Vlade RH:
U sluaju kada kupac ostvaruje pravo na maksimalni iznos potpore, utvruje se
iznos koji kupac, za prethodno obraunsko razdoblje, treba platiti na ime energije i naknade
za mjernu uslugu i opskrbu, po starim i po novim tarifnim stavovima te razlika izmeu
izrauna po novim i starim tarifnim stavovima predstavlja iznos potpore Vlade RH.
Primjerice, raun kupca sa estomjesenom potronjom od 950 kWh, jednotarifno
brojilo, prema starom sustavu bi iznosio priblino 790 kn, a prema novom sustavu 940 kn.
6
Pripremio: Robert Barievi,

Sektor za opskrbu tarifnih kupaca HEP Operatora
distribucijskog sustava d.o.o.
Znai, kupcu e na raunu biti iskazan iznos od 940 kn obraunat prema novim tarifnim
stavkama, iznos potpore Vlade od 150 kn te ukupan iznos rauna od 790 kn.
Kada je utvreno da kupac pripada u grupu kupaca kojima e se iznos rauna
uveati za 5 posto, iznos potpore odreuje se na sljedei nain: utvruje se iznos koji
kupac, za prethodno obraunsko razdoblje, treba platiti na ime energije i naknade za
mjernu uslugu i opskrbu, po starim i po novim tarifnim stavovima te razlika izmeu
izrauna po novim tarifnim stavkama i izrauna po starim tarifnim stavkama, uveanog za
5 posto - predstavlja iznos potpore Vlade RH.
Kao primjer moemo uzeti kupca sa estomjesenom potronjom od 1.050 kWh,
jednotarifno brojilo. Prema starom sustavu, raun takvog kupca bi iznosio priblino
860kn, prema novom sustavu priblino 1.030 kn. Znai, kupcu e na raunu biti iskazan
iznos od 1.030 kn obraunat prema novim tarifnim stavkama, iznos potpore Vlade RH od
127 kn te ukupan iznos rauna od 903 kn.
Kada je utvreno da kupac, prema ostvarenoj potronji, pripada u grupu kupaca
kojima e se iznos rauna uveati za 10 posto, iznos potpore odreuje se na sljedei nain:
utvruje se iznos koji kupac, za prethodno obraunsko razdoblje, treba platiti na ime
energije i naknade za mjernu uslugu i opskrbu, po starim i po novim tarifnim stavovima
te razlika izmeu izrauna po novim tarifnim stavkama i izrauna po starim tarifnim
stavkama, uveanog za 10 posto - predstavlja iznos potpore Vlade RH.
Kao primjer moemo uzeti kupca sa estomjesenom potronjom od 1.400 kWh,
jednotarifno brojilo. Prema starom sustavu, raun takvog kupca bi iznosio priblino
1.110kn, prema novom sustavu priblino 1.340 kn. Znai, kupcu e na raunu biti iskazan
iznos od 1.340 kn obraunat prema novim tarifnim stavkama, iznos potpore Vlade RH od
115 kn te ukupan iznos rauna od 1.225 kn.
UTVRIVANJE KONANOG IZNOSA POTPORE
Nakon zavretka obraunskog razdoblja, prigodom izrade konanog obrauna
utroene elektrine energije pojedinog kupca se, na temelju oitanih veliina i stvarnog
broja dana u tom obraunskom razdoblju (broja dana izmeu dva oitanja), kupcu izrauje
konani obraun, u kojem mu je utvren razred potronje prema stvarno potroenoj
energiji u obraunskom razdoblju. U nastavku je dan primjer u kojem je kupcu prigodom
izdavanja akontacija pridijeljen jedan razred potronje, prema Odluci Vlade RH o potpori
graanima i kuanstvima, te je on promijenjen kod izrade konanog obrauna, zbog
promijenjene potronje kupca:
Predviena mjesena potronja na temelju odgovarajueg prolog obraunskog
razdoblja: 170 kWh;
Ekvivalentna godinja potronja kupca utvrena temeljem predviene potronje
iznosi 2.040 kWh (170 x 6 x 2). Temeljem te potronje, kupcu su akontacije odreene tako
da snosi 5 posto poveanja cijena u odnosu na tarifne stavke koje vrijede do 1. srpnja
2008. godine.
Nakon zavretka obraunskog razdoblja, kupcu je utvrena (oitana) potronja od
880 kWh u razdoblju od 176 dana te se, na temelju toga, odreuje stvarna ekvivalentna
godinja potronja kupca (880 / 176 x 365 = 1.825 kWh) za prethodno razdoblje. Temeljem
tog stvarnog stanja, kupcu se obavlja obraun elektrine energije te ga se svrstava u
odgovarajui razred potronje i utvruje mu se iznos potpore Vlade RH, prema kojem se
iznos rauna kupca ne mijenja (u odnosu na stare tarifne stavke).
Kupcu iz ovog primjera promijenjen je razred potronje, kojem pripada temeljem
ostvarene potronje u proteklom obraunskom razdoblju, a samim tim i iznos potpora iz
dravnog prorauna koji ostvaruje. Kupac na kraju obraunskog razdoblja ostvaruje vei
iznos potpore Vlade RH.
Gledano sa stajalita zaposlenika HEP grupe, novodonesene tarifne stavke svakako
donose razne novosti u poslovanju. Promjene kod kupaca u sustavu javne usluge, odnosno
tarifnih kupaca, najveim dijelom odnose se na provedbu Odluke Vlade Republike Hrvatske
o potpori graanima i kuanstvima. Kod povlatenih kupaca promjene se odnose i na
obraun naknade za koritenje mree, koju e prema novodefiniranim tarifnim stavkama
obraunavati operator mree, na koju je kupac prikljuen (prijenosna ili distribucijska mrea).
Znaajne promjene i dodatnu sloenost u poslovanju donosi i injenica da e povlateni
kupci, umjesto dosadanjeg jednog ugovora kojim su regulirali cjelokupnu nabavu
elektrine energije, imati ugovorni odnos s vie subjekata opskrbljivaem i operatorom
mree na koju su prikljueni. Naravno, kod kupaca koji imaju vei broj obraunskih mjernih
mjesta, pojavljivat e se situacije kada e kupci imati ugovorne odnose i s operatorom
prijenosne mree i s operatorom distribucijske mree. Sve to predstavlja znaajne novosti
za zaposlenike HEP grupe, ali i za same kupce. Sustav opskrbe elektrinom energijom
postaje sve sloeniji i u njega je ukljueno sve vie subjekata. Jedan od prvih koraka u
unaprjeenju odnosa s kupcima nakon donoenja novih tarifnih stavaka po djelatnostima je
uvoenje interaktivnog sustava dostave oitanja preko internetske stranice HEP Operatora
distribucijskog sustava d.o.o. Sustav dostave oitanja time je znaajno unaprijeen, s
obzirom na to da je do sada dostava oitanja elektronikim putem bila temeljena na
elektronikoj poti, a novorazvijeni sustav je izravno vezan s bazom podataka. Osim dostave
oitanja, sustav kupcima omoguava uvid u povijest njihove potronje te pregled rauna i
uplata u proteklim razdobljima. Dakako, razvoj sustava se nastavlja.
Tablica 1. Tarifne stavke za proizvodnju elektrine energije, s iznimkom za

povlatene kupce
Tablica 2. Tarifne stavke za prijenos elektrine energije

Tarifni element
Tarifni element
Kategorija
kupaca
Radna
snaga
Radna energija
Tarifni
model
JT
VT
NT
[kn/kWh]
[kn/kWh]
[kn/kWh]
[kn/kW]
Prekomjerna Naknada za
jalova
mjernu
energija
uslugu
[kn/kvarh]
Kategorija
kupaca
Tarifni
model
[kn/mj]
JT
VT
NT
[kn/kWh]
[kn/kWh]
[kn/kWh]
0,15
32,21
Bijeli
0,30
0,15
32,21
Plavi
0,44
Bijeli
Niski
napon
0,46
Crveni
Kuanstvo
0,23
0,30
0,15
32,21
Niski
napon
0,09
0,04
Crveni
0,04
0,02
0,09
0,04
0,08
Bijeli
0,46
Naranasti
0,35
Crni
0,16
0,23
Radna
snaga
Radna energija
Tarifni
model
JT
VT
NT
[kn/kWh]
[kn/kWh]
[kn/kWh]
[kn/kW]
0,06
13,40
0,19
0,20
Crveni
0,18
0,11
0,09
25,98
Niski
napon
Bijeli
Naranasti
0,08
Crni
0,04
[kn/kvarh]
Kategorija
kupaca
[kn/mj]
0,15
57,00
0,15
35,70
0,15
35,70
0,15
Tarifni
model
Visoki
napon
Srednji
napon
35,70
Niski
napon
29,30
Crveni
29,30
VT
[kn/kWh]
NT
[kn/kWh]
[kn/kW]
Tarifne stavke
Naknada za
mjernu
uslugu i
opskrbu
[kn/kvarh]
[kn/mj]
Visoki
napon
Bijeli
0,34
0,17
44,99
0,15
106,00
Bijeli
0,45
0,23
58,39
0,15
106,00
Plavi
0,71
0,15
65,00
Bijeli
0,75
0,38
0,15
65,00
Crveni
0,52
0,26
70,97
0,15
65,00
Naranasti
1,02
uti (javna
rasvjeta)
0,58
31,50
Bijeli
Naranasti
Crni
0,71
( 0,87 )
0,93
( 1,13 )
0,31
( 0,38 )
0,75
0,38
( 0,92 )
( 0,46 )
18,80
Plavi
7,40
Bijeli
7,40
Naranasti
0,11
Crni
0,40
Tarifni element
Kategorija
kupaca
Tarifni
model
Radna
snaga
Radna energija
JT
VT
NT
[kn/kWh]
[kn/kWh]
[kn/kWh]
[kn/kW]
jalova
mjernu
energija
uslugu
[kn/kvarh]
[kn/mj]
Tarifne stavke
Visoki
napon
Srednji
napon
Poduzetnitvo
JT
[kn/kWh]
0,11
Tablica 6. Tarifne stavke za koritenje mree (zbirni prikaz naknade za koritenje

prijenosne i distribucijske mree)
Srednji
napon
Plavi
Niski
napon
5,00
Radna energija
Tarifni
model
Kuanstvo
8,60
Prekomjerna
jalova
Radna snaga
energija
[kn/mj]
Bijeli
0,19
0,11
[kn/kvarh]
29,30
Plavi
Crni
[kn/Wh]
Plavi
12,70
0,39
NT
[kn/kWh]
49,00
0,16
Naranasti
VT
[kn/kWh]
Bijeli
uti (javna
rasvjeta)
8,60
JT
[kn/kWh]
jalova
mjernu
energija
uslugu
49,00
uti (javna
rasvjeta)
0,11
Radna
snaga
Radna energija
Bijeli
Naranasti
0,20
57,00
Tarifne stavke
0,39
Bijeli
0,15
12,78
Tarifni element
jalova
mjernu
energija
uslugu
Poduzetnitvo
0,11
[kn/mj]
Tablica 4. Tarifne stavke za opskrbu elektrinom energijom, s iznimkom

povlatenih kupaca
Bijeli
Bijeli
[kn/kvarh]
0,08
Plavi
Niski
napon
16,00
Bijeli
0,04
0,02
12,78
0,15
57,00
Bijeli
0,15
0,08
26,18
0,15
57,00
Plavi
0,27
0,15
35,70
Bijeli
0,29
0,15
0,15
35,70
Crveni
0,22
0,11
38,76
0,15
35,70
Naranasti
0,47
uti (javna
rasvjeta)
0,22
12,70
Plavi
0,27
8,60
Bijeli
0,29
0,15
8,60
Naranasti
0,47
Crni
0,15
5,00
( 19,52 )
16,00
( 19,52 )
5,40
Kuanstvo
Poduzetnitvo
Kuanstvo
Bijeli
Plavi
0,44
Tablica 5. Zbirni prikaz tarifnih stavki za proizvodnju, prijenos, distribuciju i

opskrbu elektrinom energijom u sustavu javne usluge
Poduzetnitvo
12,78
Plavi
Naranasti
Kuanstvo*
0,02
0,06
Bijeli
Niski
napon
0,04
0,36
Plavi
Niski
napon
Bijeli
0,08
Tarifne stavke
Kategorija
kupaca
12,78
uti (javna
rasvjeta)
Kategorija
kupaca
Niski
napon
0,02
Naranasti
Tarifni element
Niski
napon
0,04
0,44
Tablica 3. Tarifne stavke za distribuciju elektrine energije
Visoki
napon
Srednji
napon
Bijeli
uti (javna
rasvjeta)
Naranasti
Niski
napon
Visoki
napon
Srednji
napon
Poduzetnitvo
0,30
Kuanstvo
Poduzetnitvo
Bijeli
[kn/kW]
jalova
mjernu
energija
uslugu
Tarifne stavke
Tarifne stavke
Visoki
napon
Srednji
napon
Radna
snaga
Radna energija
Niski
napon
( 6,59 )
Napomene: * Iznosi u zagradama izraeni su s PDV-om, zaokrueni na dvije decimale.

** Uz tarifne stavke objavljene u ovoj tablici, svi kupci plaaju i posebnu naknadu za poticanje proizvodnje
elektrine energije iz obnovljivih izvora u iznosu od 0,0089 kn/kWh.
Donoenje posebnih (odvojenih) cijena za svaku energetsku djelatnost, dodatno e utjecati

na svijest o nainu djelovanja trita elektrine energije, budui da su time prema javnosti
definirani jasni odnosi meu pojedinim energetskim djelatnostima
IMENOVANJA
UPRAVA
Najznaajnije odluke u lipnju
Novi direktori
Budui da su 30. lipnja o.g. prestali vrijediti
ugovori Poslodavca s osobama s posebnim
odgovornostima (tzv. menaderski ugovori), sklopljeni
su novi. Pritom su u nekim organizacijskim jedinicama
na elna mjesta imenovani novi ljudi.
U HEP Proizvodnji, direktorom Crpne stanice
Buko Blato d.o.o. imenovan je Pero Kasalo, a
direktorom Proizvodnog podruja Sjever - Damir Magi.
Direktorima pogona HEP Proizvodnje
imenovani su: TE-TO Zagreb - Perica Juki;
HE Zakuac Ivan Krni; HE Kraljevac Marijan avrlj;
HE Dubrovnik Ivo Mileti; HE Dubrava mr. sc.
Miljenko Brezovec.
U HEP Operatoru prijenosnog sustava,

pomonikom direktora je imenovan Marko Lovri,
direktorom Sektora za voenje sustava dr. sc. Tomislav
Plavi, a direktorom PrP Split Mario Gudelj.
U HEP Operatoru distribucijskog sustava
imenovani su direktori elektri i to: Elektre akovec
Damir Srpak; Elektre Virovitica Mario Pavii,
Elektre Zadar Tomislav Drai.
Mr. sc. Goran Slipac imenovan je savjetnikom
Predsjednika Uprave HEP-a d.d., a Ante Matijevi
pomonikom direktora HEP Opskrbe. Mr. sc. Josip
Lebegner imenovan je direktorom Sektora za strateko
planiranje i razvoj poslovnog sustava HEP-a d.d. (Ur.)
RAZVOJ
Potpisana Izjava o radovima za Ugovor Funkcije voenja

elektroenergetskog sustava
Vaan tehnoloki
iskorak u voenju
elektroenergetskog sustava
Rajko Ugljea
U sjeditu HEP Operatora prijenosnog sustava,

27. lipnja o. g. odgovorne osobe za realizaciju Ugovora
Funkcije voenja elektroenergetskog sustava, mr.sc.
Neven Baranovi iz HEP Operatora prijenosnog sustava
i Aldis ernicki Miji iz Konar Inenjeringa za
energetiku i transport, potpisali su Izjavu o radovima za
predmetni Ugovor.
Potpisivanju su nazoili lanovi Nadzornog tijela
Projekta HEP Operatora prijenosnog sustava: dr.sc.
Dubravko Saboli, mr.sc. Igor Ivankovi, Rajko Ugljea
i Davorin Kui. Iz Konar KET-a nazoili su: Stjepan
Dragievi i Ivan Daidi, kao i zamjenici voditelja
timova HEP Operatora prijenosnog sustava Ana akor i
Konar KET-a mr.sc. Ivan Jane i mr.sc. Ante Martini.
ZAPOINJE ROK OD 36 MJESECI ZA CJELOVITU
REALIZACIJU UGOVORA
Ovim dokumentom, koji je sastavni dio Ugovora,
specificirani su i konkretizirani postupci i rokovi
realizacije Ugovora, kako bi se dobio iscrpan i potpuni
uvid u izvedbu pojedinih rjeenja ovog Projekta, u
skladu s pravilima struke i u cijelosti u skladu sa
zahtjevima iz dokumentacije za javno nadmetanje
Potpisivanju Izjave o radovima za Ugovor Funkcije

voenja elektroenergetskog sustava nazoili su
najodgovorniji za realizaciju tog Projekta
Funkcije voenja elektroenergetskog sustava. Potpisom

Izjave o radovima, zapoinje rok od 36 mjeseci,
predvien za ispunjenje i cjelovitu realizaciju ovog
Ugovora.
Napomenimo da su glavni ciljevi Projekta
Funkcije voenja elektroenergetskog sustava: tehnika/
tehnoloka unaprjeenja i izgradnja informacijske
infrastrukture, sukladno postavkama otvorenih sustava;
poboljanja u podruju voenja elektroenergetskog
sustava, s naglaskom na sigurnost i pouzdanost sustava
i ekonomski optimalni rad sustava; obuka operativnog
osoblja HEP Operatora prijenosnog sustava.
Projekt obuhvaa cjelovitu zamjenu strojne i
programske opreme i proirenje sustava voenja novim
funkcijama, posebno u dijelu koji se odnosi na potporu
djelovanju trita elektrine energije. Navedenim
Projektom obuhvaeni su: Nacionalni dispeerski
centar u Zagrebu, svi mreni centri (Rijeka, Zagreb,
Split i Osijek), rezervni Nacionalni dispeerski centar na
izdvojenoj lokaciji, kao i prilagoenje postojee opreme
u svim transformatorskim stanicama i elektranama na
novi sustav voenja.
Implementirat e se informacijski sustavi za
potporu poslovnim procesima HEP - Operatora
prijenosnog sustava, koji e osiguravati stabilno,
sigurno i ekonomski optimalno voenje sustava - od
planiranja, voenja sustava u stvarnom vremenu
te obrauna i naplate. Projekt ukljuuje integraciju
svih sustava, osiguravajui automatizaciju poslovnih
procesa i provoenja aktivnosti, integraciju inenjerskih
i trinih/financijskih podataka, konzistenciju podataka
te osnove za analize i poslovno odluivanje. Time
se postavljaju temelji IT arhitekture prilagodljive
promjenama procesa HEP Operatora prijenosnog
sustava.
Projekt predstavlja vaan tehnoloki iskorak u
voenju elektroenergetskog sustava i zahtijeva iznimnu
strunost zaposlenika HEP Operatora prijenosnog
sustava u svim fazama realizacije Projekta, kao i
kasnijem koritenju.
Cijena za
povlatene
kupce
mijenja se svaka
tri mjeseca
U lipnju 2008. godine, Uprava HEP-a
d.d. odrala je tri sjednice, s kojih izdvajamo
najznaajnije odluke.
Na 12. ovogodinjoj sjednici, odranoj
5. lipnja, Uprava je prihvatila Izvjee o poslovanju
HEP grupe u razdoblju sijeanj travanj 2008.
godine te ga je proslijedila Nadzornom odboru
HEP-a d.d.
Izvjee o poslovanju HEP grupe u 2007.
godini Uprava je utvrdila na sjednici odranoj 11.
lipnja, a Odluka stupa na snagu danom donoenja
i prosljeuje se Nadzornom odboru s prijedlogom
Odluke za Skuptinu Drutva. Jednako tako,
Uprava je donijela Odluku o utvrivanju Temeljnih
financijskih izvjea za HEP d.d. za 2007. godinu,
prihvatila Izvjee revizorske tvrtke Deloitte d.o.o.
Zagreb o obavljenoj reviziji financijskih izvjea
HEP-a d.d. za poslovnu 2007. godinu, Odluku o
utvrivanju Konsolidiranih financijskih izvjea
HEP grupe za 2007. godinu te je prihvatila Izvjee
revizorske tvrtke Deloitte d.o.o. Zagreb o obavljenoj
reviziji financijskih izvjea za HEP grupu za
poslovnu 2007. godinu. Te odluke je proslijedila
Nadzornom odboru za Skuptinu HEP-a d.d.
Sukladno odredbama lanka 275. Zakona
o trgovakim drutvima, Uprava je predloila
Nadzornom odboru da prihvati Prijedlog odluke za
Skuptinu Drutva o upotrebi dobiti ostvarene u
poslovanju u 2007. godini.
Na sjednici odranoj 26. lipnja o.g., Uprava
je prihvatila Naputak o planiranju u HEP grupi
za izradu gospodarskog plana i plana investicija
za 2009. godinu, s tim da je primjena Naputka
obvezujua za sva drutva HEP grupe. Jednako tako
je prihvatila Informaciju o provedenim aktivnostima
vezanim za nova kreditna zaduenja HEP grupe,
donijela Odluku o potpisivanju Pisma namjere za
ugovaranje transportnog kapaciteta za prirodni plin
s tvrtkama FGSZ Natural Gas Transmission Closed
Company by Shares i Plinacro d.o.o. te Odluku o
pokretanju postupka nabave prirodnog plina za
potrebe novog Bloka L TE-TO Zagreb.
Uprava je na toj sjednici donijela i Odluku
o cijeni elektrine energije za povlatene kupce.
Spomenimo da se cijena elektrine energije za
povlatene kupce mijenja svaka tri mjeseca,
poevi od 30. lipnja 2008. godine, prema formuli
za promjenu cijena, ovisno o promjeni cijena
energenata (loivo ulje, plin, ugljen) i uvozne
elektrine energije.
(Ur.)
RADNI ODNOSI
Novi Kolektivni ugovor za HEP grupu
Potpisnici HES, TEHNOS i

Samostalni sindikat EKN
Sukladno obvezi iz lanka 141. Kolektivnog
ugovora za HEP grupu (Bilten 159 od 16. sijenja
2006. godine) o zapoinjanju pregovora o sklapanju
novog kolektivnog ugovora najmanje 90 dana prije
isteka vaeeg, trgovaka drutva u HEP grupi kao stranke vaeeg Kolektivnog ugovora - donijela
su odluke o zapoinjanju pregovora o sklapanju
novog kolektivnog ugovora za HEP grupu s danom
2. travnja 2008. godine i imenovanju svojih
zastupnika u pregovarakom odboru na strani
poslodavaca.
PREGOVORI ZAPOELI 14. SVIBNJA 2008.
GODINE
U Pregovaraki odbor poslodavaca imenovani
su Bernarda Peji (predsjednik) i Ante Matijevi
(zamjenik predsjednika) HEP d.d. te Dubravko
Lukaevi HEP Proizvodnja d.o.o., Dragutin
Dvorski HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o.,
eljko Vrban HEP Operator distribucijskog sustava
d.o.o., Sonija Pozai HEP Toplinarstvo d.o.o.,
Davor Guttert HEP Plin d.o.o. Bernardu Peji za
zastupanje u pregovorima ovlastili su i poslodavci
HEP ESCO d.o.o., HEP Opskrba d.o.o.,
HEP Trgovina d.o.o., HEP Obnovljivi izvori energije d.o.o.,
HEP Odmor i rekreacija d.o.o. te HEP Nastavno
obrazovni centar Velika.
Tajnicom pregovarakog odbora poslodavaca
imenovana je Petra imi.
Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES),
Nezavisni sindikat radnika Hrvatske elektroprivrede
(NSR HEP), Strukovni sindikat radnika HEP-a
(TEHNOS) i Samostalni sindikat radnika u djelatnosti
energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN), kao
sindikati koji su registrirani i djeluju u drutvima
HEP grupe, nisu postigli dogovor o broju i sastavu
pregovarakog odbora sindikata, niti za prvi
sastanak koji su sazvali poslodavci, a niti za
naredna dva sastanka tijekom travnja.
Na inzistiranje Pregovarakog odbora
poslodavaca, sindikati su zatraili posredovanje
Gospodarsko socijalnog vijea, koje je odluilo
da e HES biti zastupljen sa pet, NSR HEP sa
dva, a TEHNOS i EKN sa po jednim lanom u
pregovarakom odboru sindikata.
U Pregovaraki odbor sindikata bili su
imenovani Dubravko orak, Darko Horvatinovi,
Ninoslav Petelin, Slavko Grci i Nenad Mance iz
HES-a, Luko Marojica i Ivica Brkljai iz NSR HEP-a,
Matko Utrobii iz TEHNOS-a i Slavko Lonar iz
EKN-a.
Tijekom pregovora zapoetih 15. svibnja 2008.
godine, odrano je sedam sastanaka pregovarakih
odbora, od ega su na posljednja dva sudjelovali i
lanovi Uprave HEP-a d.d. Nikola Rukavina i eljko
Kljakovi-Gapi, odnosno predsjednik Uprave
HEP-a d.d. mr. sc. Ivan Mravak.
Predstavnici poslodavaca i sindikata prigodom potpisivanja novog Kolektivnog ugovora za HEP grupu, koji se primjenjuje od
1. srpnja 2008. i sklopljen je za razdoblje od dvije godine - do 30. lipnja 2010.
Nakon posljednjeg odranog sastanka,

Pregovarakom odboru sindikata upuena je
konana i poboljana ponuda poslodavaca,
odnosno konani prijedlog Kolektivnog ugovora.
HES, TEHNOS I EKN PRIHVATILI PONUDU
POSLODAVACA
U ostavljenom roku, ponudu poslodavaca
prihvatili su Hrvatski elektrogospodarski sindikat
(HES), Strukovni sindikat radnika HEP-a (TEHNOS) i
Samostalni sindikat radnika u djelatnosti energetike,
kemije i nemetala Hrvatske (EKN). Za razliku od njih,
Nezavisni sindikat radnika HEP-a (NSR) ponudu
poslodavaca nije prihvatio.
U sjeditu HEP-a je 1.srpnja 2008. godine
sklopljen novi Kolektivni ugovor za HEP grupu
izmeu Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata
(HES), Strukovnog sindikata radnika HEP-a
(TEHNOS) i Samostalnog sindikata radnika u
djelatnosti energetike, kemije i nemetala Hrvatske
(EKN) i poslodavaca: HEP d.d., HEP Proizvodnja
d.o.o., HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o.,
HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP
Toplinarstvo d.o.o., HEP Plin d.o.o., HEP ESCO d.o.o.,
HEP Opskrba d.o.o., HEP Trgovina d.o.o., HEP Obnovljivi

izvori energije d.o.o., HEP Odmor i rekreacija d.o.o. te
HEP Nastavno obrazovni centar Velika.
Novi Kolektivni ugovor primjenjuje se od
1. srpnja 2008. godine i sklopljen je za razdoblje
od dvije godine - do 30. lipnja 2010. godine. Kao
i dosadanji kolektivni ugovori, bit e objavljen u
Biltenu HEP-a i dostavljen svim radnicima HEP-a.
NAJVANIJE PROMJENE U ODNOSU NA
DOSADANJI KOLEKTIVNI UGOVOR
Radnicima e najzanimljivija i najvanija
vjerojatno biti vijest da je ovim Kolektivnim ugovorom
utvrena nova vrijednost boda za obraun plae od
1. srpnja do kraja 2008. godine te dogovoren nain
korekcije te vrijednosti u 2009. godini i u prvih est
mjeseci 2010. godine, do kada Kolektivni ugovor vrijedi.
Takoer su dogovorene i korekcije dijela
materijalnih prava radnika (jubilarna nagrada,
pomo zbog dugotrajnog bolovanja, potpora za
roenje djeteta, poklon djeci povodom boinih
blagdana), a izmijenjeni su i najnii iznosi za isplatu
regresa za godinji odmor i boinice.
Bernarda Peji, dipl. iur.
OBLJETNICA
50 godina organiziranog prijenosa elektrine energije u Hrvatskoj
Prijenosna mrea
kljuna poveznica
trita europskih zemalja
Jelena Vui
Jednako tako, u znak zahvale za uspjenu

suradnju priznanja su dodijeljena elnicima tvrtki: Luki
Miliiu iz Dalekovoda d.d., Davoru Mladini iz Konar
Elektroindustrije, Ivanu Bobovanu iz Simensa i Darku
Eisenhuthu iz ABB - a d.o.o. te dekanima fakulteta:
Vedranu Mornaru s Fakulteta elektrotehnike i raunarstva
iz Zagreba, Radoslavu Galiu s Elektrotehnikog fakulteta
iz Osijeka, Dinku Beguiu s Fakulteta elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje iz Splita i Toniju Mikcu s
Tehnikog fakulteta iz Rijeke.
Povelje su dodijeljene i elnicima instituta i
projektnih kua: Goranu Graniu iz Energetskog instituta
Hrvoje Poar, Jaki Topiu iz Instituta za elektroprivredu
i energetiku, Nevenu Brankoviu iz Elektroprojekta,
Zdravku Mueku iz Ekonerga, eljku Radoeviu iz
Projektne kue Ravel i Rodoljubu Laliu iz Projektnog
biroa Split.
Ivan Mravak i Dubravko Saboli s doajenima prijenosne djelatnosti kojima su uruili povelje: Marijanom Kaleom, Brunom
ainom, Boidarom Kolegom, Zorkom Cvetkoviem, Milanom Bobetkom, a dobitnih priznanja je i Karlo Oegovi koji nije
prisustvovao ovoj sveanosti
Na prigodnoj sveanosti, odranoj u sjeditu HEP-a

19. lipnja o.g., obiljeeno je 50 godina organiziranog
prijenosa elektrine energije u Hrvatskoj. Uzvanici i
prijenosai su se okupili u velikom broju, primjereno
vrijednosti Obljetnice, ne samo za HEP, nego i za Hrvatsku.
Tom je prigodom domain - direktor HEP Operatora
prijenosnog sustava dr.sc. Dubravko Saboli, pozdravio
ugledne goste: predsjednika Skuptine HEP-a d.d.
Miljenka Pavlakovia, Lea Begovia dravnog tajnika
MINGORP-a i predsjednika Nadzornog odbora
HEP-a d.d. i njegove lanove, akademika Bou Udoviia,
predstavnike prijenosnih operatora iz Maarske, Srbije i
BiH, poslovne partnere, predstavnike fakulteta i instituta,
medija te sve druge drage goste. Podsjetio je da je prije
50 godina prijenos zapoeo funkcionirati kao posebna
djelatnost, naglasivi da je danas vaan integracijski
imbenik HEP grupe.
Potom se okupljenima prigodnim rijeima obratio
predsjednik Uprave mr.sc.Ivan Mravak.
- Drago mi je da ovom prigodom naim kolegama
iz HEP Operatora prijenosnog sustava mogu estitati
ovu vrijednu obljetnicu. Zahvaljujem i njima i njihovim
prethodnicima na savjesnom radu u pogonu, odravanju,
razvoju i izgradnji hrvatske prijenosne mree te voenju
hrvatskog elektroenergetskog sustava. Premda je
trite elektrine energije u Hrvatskoj otvoreno za sve
kupce iz kategorije poduzetnitva, a uskoro e biti i
potpuno otvoreno, Hrvatska elektroprivreda ima kljunu
odgovornost za elektroenergetski sustav Republike
Hrvatske i njegovo funkcioniranje i obvezu opskrbe tarifnih
kupaca elektrinom energijom. ire gledano, HEP podupire
stvaranje elektroenergetskog trita jugoistone Europe,
ali i jae povezivanje s elektroenergetskim tritem zemalja
Europske unije, u emu Hrvatska zbog svog zemljopisnog
poloaja, posebno i u elektroenergetskom smislu, ima
kljunu ulogu poveznice, poruio je I. Mravak.
10
L. Begovi je u svom prigodnom obraanju

naglasio da je hrvatska prijenosna mrea vaan
most, koji u elektroenergetskom smislu, povezuje
Hrvatsku sa susjednim zemljama. Podsjetio je na veliki
elektroenergetski dogaaj iz 2004. godine, kada je
ponovno povezana jugoistona Europe s glavnim dijelom
europske kontinentalne mree za prijenos elektrine
energije. Tom dogaaju poznatijem kao UCTE rekonekcija,
prethodila su znaajna investicijska ulaganja HEP-a
u dovretak obnove i dogradnje hrvatske prijenosne
mree, prije svega trafostanica Ernestinovo i erjavinec
s pripadajuim dalekovodima, a i sam zavrni dio tog
procesa koordiniran je iz Nacionalnog Dispeerskog
Centra u Zagrebu.
- S tim u svezi zahvaljujem HEP Operatoru
prijenosnog sustava i HEP grupi u cjelini te njihovim
predstavnicima, koji su u tom procesu aktivno sudjelovali.
HEP i Hrvatska mogu biti zadovoljni zbog uspjenosti
funkcioniranja prijenosne mree, koja je prepoznata kao
relevantan elektroenergetski imbenik u prolosti i danas,
ali i u budunosti, uz pravodobna i dostatna ulaganja.
Prijenosna djelatnost je najmlaa u HEP-u, ali iznimno
vana za trite elektrine energije na paneuropskoj razini,
rekao je L. Begovi.
DODIJELJENA PRIZNANJA ZA DOPRINOS RAZVOJU
PRIJENOSNE DJELATNOSTI
U povodu Obljetnice, D. Saboli i I. Mravak
uruili su povelje u znak priznanja prijenosaima doajenima za izniman doprinos stvaranju i razvoju
prijenosne djelatnosti u Hrvatskoj i to: Karlu Oegoviu
(u odsutnosti), Zorku Cvetkoviu, Boidaru Kolegi, Bruni
aini, Milanu Bobetku i Marijanu Kalei.
MONOGRAFIJA PODSJETNIK PROLOSTI,

ISO 14001 POTVRDA SADANJOSTI
Da bi ova znaajna obljetnica ostala trajno
zabiljeena, objavljena je prigodna monografija "50
godina organiziranog prijenosa elektrine energije u
Hrvatskoj", grupe autora zaposlenika HEP Operatora
prijenosnog sustava, na elu s urednikom Marijanom
Kaleom. O Monografiji je govorio dr. sc. Zorko Cvetkovi,
koji je naglasio da je Monografija namijenjena svima
onima koji su zduno radili u prijenosnoj djelatnosti, ali
i dananjim naratajima kao podsjetnik na negdanje
uvjete rada i dobre rezultate. Z. Cvetkovi je spomenuo
podatak da se godinje gradilo 20 objekata prijenosne
mree, s tim da odgovor na pitanje kako je tako mlada
organizacija s relativno malim brojem ljudi mogla
ostvariti zahtjevne zadae i to vrlo uspjeno, ostaje
onima koji e prouavati povijest elektroenergetike.
- Inozemni konzultanti su, prema organizacijskim
i energetskim normativima - nau prijenosnu djelatnost
ocijenili kao najbliu razvijenim europskim prijenosnim
tvrtkama. Moj je zakljuak da su postignuti rezultati,
prije svega, zahvaljujui kadrovskoj politici, koja je bila
rastereena zaslunicima iz Drugog svjetskog rata.
Zapoljavali smo inenjere sa zagrebakog fakulteta te
tehniare iz dobrih kola u Osijeku, Splitu i Rijeci te nekad
iznimno kvalitetne zagrebake Klaieve kole. Selekcijom
stvaranja kadrovske hijerarhije, bez utjecaja politike i uz
sustav stalnog kolovanja i neogranienu strunu slobodu
mladih ljudi, u prijenosu je uvijek bilo pozitivno ozraje i
radilo se zduno, rekao je Z. Cvetkovi i potom s nekoliko
dosjetki iz prakse oslikao kako se nekad radilo i gradilo.
Na kraju ove sveanosti, Ivanu Siaji - direktoru
Prijenosnog podruja Zagreb je Goran Gorian, direktor
prodaje i marketinga certifikacijske kue Bureau Veritas,
uruio certifikat za sustav upravljanja zatitom okolia
ISO 14001. I. Siaja je pritom izrazio nadu da e
PrP Zagreb biti dobar primjer, kojeg e slijediti i druga
prijenosna podruja.
ZAHVATI
Kabelski dalekovod 10(20) kV Novalja Lun simbolino

puten u pogon u povodu Dana grada Novalje
Bolje elektroenergetske
okolnosti za Novalju
Zavretkom kompletnog
posla i prelaskom Novalje na
20 kV naponsku razinu, bit
e omogueno viestruko
poveanje prikljune snage
na ovom dijelu otoka Paga te
kvalitetnija i pouzdanija opskrba
postojeih kupaca elektrinom
energijom
Ivica Tomi
srednjonaponskih mrea te je TS 110/35 kV Novalja

uvedena u sustav daljinskoga voenja. Tomu treba
pridodati i izradu priblino dvije tisue prikljuaka
na niskonaponskoj mrei i prikljuenje 3.500 novih
kupaca.
U magistralne srednjenaponske vodove razine
10(20) kV uloeno je priblino 4,5 milijuna kuna, a
u ukupan razvoj te mree utroeno je skoro deset
milijuna kuna. Dodatnih vie od deset milijuna kuna
investirano je u izgradnju i potpunu rekonstrukciju
trafostanica, a blizu osam milijuna kuna u razvoj
niskonaponske mree, preteito za stvaranje uvjeta
za prikljuenje novih kupaca.
Ukupno je u elektroenergetsku infrastrukturu
podruja Novalje uloeno 32.600.000 kuna. U
navedeni iznos nije uraunato redovno odravanje
elektroenergetskih objekata i postrojenja, koje
iznosi godinjepriblino 350.000 kuna.
PRIPREMA SE PRELAZAK POTROAKOG
PODRUJA NOVALJE NA 20 kV NAPON
Na blagdan Svetoga Antuna Padovanskog 13.

lipnja, u povodu Dana Grada Novalje, simbolino
je puten u pogon kabelski dalekovod 10 (20)kV
Novalja Lun. Dalekovod su pustili u pogon
lan Uprave HEP-a Nikola Rukavina, novaljski
gradonaelnik Ivan Dabo i upan Liko-senjske
upanije Milan Jurkovi. Sveanosti je nazoio i
ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovi,
kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Ive Sanadera. U ime Elektrolike nazoio je njen
direktor Josip Lemi.
Kabelski dalekovod 10(20) kV Novalja Lun,
dugaak je 24 kilometra, a uz njega je izgraeno 11
pripadajuih trafostanica te rasklopite srednjeg
napona. Izvoditelj radova bila je tvrtka INERO d.d.
Split, a uloeno je neto vie od 11 milijuna kuna.
Da bi se objasnila vanost novoizgraenog
kabelskog dalekovoda 10(20) kV Novalja-Lun
potrebno je podsjetiti na ulaganja HEP-a u
elektroenergetske objekte i mreu na podruju
Novalje u posljednjih desetak godina, iji je konani
cilj prelazak Novalje na 20 kV napon.
ULAGANJA NA PODRUJU NOVALJE U
POSLJEDNJIH DESET GODINA
Kako bi se zadovoljio veliki porast potronje
elektrine energije, osiguralo prikljuivanje na
mreu velikog broja novih kupaca te poboljale
naponske okolnosti i poveala pouzdanost opskrbe
elektrinom energijom u ovom iznimno turistikom
podruju, Elektrolika je izgradila 28 novih
trafostanica 10(20)/0,4 kV te izvela pripadajue
rasplete niskonaponske mree. Takoer je izgraeno
31,8 kilometara dalekovoda 10(20) kV, od kojih su
dva magistralna srednjonaponska voda, rasplet
Nakon spomenutih ulaganja, zapoele su

pripremne za prelazak cijelog potroakog podruja
Novalje na 20 kV napon.
U okviru ukupnih aktivnosti, tri su glavne:
rekonstrukcija TS 110/35/10 kV Novalja u TS
110/20kV Novalja, izgradnja novog KDV 10(20) kV
Novalja Lun s izgradnjom ili rekonstrukcijom 12
novih trafostanica 10(20/0,4 kV i dva rasklopita
10(20)kV te zamjena opreme u postojeim
objektima za prihvat nazivnog napona na 20 kV.
Putanjem u pogon kabelskog dalekovoda
10(20) kV Novalja Lun, zavren je prvi dio
posla. Pri zavretku je i drugi vaan posao, a to je
zamjena SN i NN opreme na postojeih pedesetak
trafostanica 10(20)/0,4 kV, kako bi se pripremile za
prihvat nazivnog napona od 20 kV.
Trea posljednja etapa u realizaciji prelaska
Novalje na 20 kV napon jest rekonstrukcija TS
110/35/10 kV Novalja u TS 110/20 kV Novalja. Za
ovaj posao pripremljena je tehnika dokumentacija
i javno nadmetanje te se poetak poslova oekuje
poetkom listopada ove godine, a dovretak u
lipnju 2009. godine. Zavretkom kompletnog posla
i prelaskom Novalje na 20 kV naponsku razinu bit
e omogueno viestruko poveanje prikljune
snage na ovom dijelu otoka Paga te kvalitetnija i
pouzdanija opskrba postojeih kupaca elektrinom
energijom. Do sada je ovo podruje napajano preko
nadzemnog 10 kV voda na drvenim stupovima, koji
je zbog bure i posolice esto ostajao bez napona,
a tijekom turistike sezone i poveane potronje
elektrine energije - naponske okolnosti su esto
bile na granici doputenih. Imajui sve ovo u vidu,
kao i vanost turistikog potencijala Novalje i otoka
Paga, jasno je da je rije o kapitalnoj investiciji
vanoj, ne samo za ovo podruje, ve za cijelu
Elektroliku i HEP Operator distribucijskog sustava.
lan Uprave HEP-a Nikola Rukavina, gradonaelnik

Novalje Ivan Dabo i liko-senjski upan Milan Jurkovi
pripremaju se za simbolino putanje u rad kabelskog
dalekovoda 10(20) kV Novalja Lun
POGONSKI URED NOVALJA
Veliki porast
broja kupaca
i vrnog
optereenja
Pogonski ured Novalja, koji pripada
Pogonu Karlobag, pokriva povrinu od
663 etvorna kilometra sa 240 kilometara
elektroenergetske mree svih naponskih
razina. Tu je za sada i 61 trafostanica, a
zavretkom kapitalne investicije prelaska
na 20 kV napon, bit e ih 68, od kojih 37
potpuno novih ili rekonstruiranih.
Pogonski ured Novalja opskrbljuje
elektrinom energijom blizu osam tisua
potroaa. O gospodarskom i svekolikom
drugom razvoju ovoga kraja najbolje govore
podaci o porastu broja kupaca i rastu vrnog
optereenja u posljednjih deset godina. Tako
je u ovom razdoblju, broj kupaca povean s
priblino vie od etiri na blizu osam tisua
ili za 83 posto, a vrno optereenje ak za
183 posto ili sa 6 MVA na priblino 17 MVA.
11
NEPOGODA
Elektra Varadin
Olujni vjetar
ruio stupove
i trgao vodie
Dragica Jurajevi
Snimili: Zdenko ula
Franjo Benjak
Ivica imek
ice su spasile drvene stupove u Radovec Polju od

potpunog prizemljenja
Betonski stup u Gornjoj Voi nije mogao preivjeti pod teretom tekoga stabla
Stradala je i niskonaponska mrea u Koretincu
Uniten je i 10 kV rastavlja Vratno Donje
12
Nepogoda na podruju Varadinske

upanije je u veernjim satima 24.
lipnja o.g. na osam 10 kV dalekovoda
i brojnim niskonaponskim mreama
prouzroila tetu od, kako se
procjenjuje, priblino 660 tisua
kuna, a da bi se normalizirala opskrba
elektrinom energijom potroaima,
64 varadinska elektraa radila su
danonono
Nepogoda tua i olujni vjetar, koja je 24.
lipnja o.g. zahvatila i podruje Varadinske upanije,
prouzroila je na elektroenergetskim objektima Elektre
Varadin velike tete, a zbog toga je dijelu njihovih
potroaa uskraena opskrba elektrinom energijom.
Sve pojedinosti o podivljalom vremenu i otklanjanja
svega onoga to je ostavilo iza sebe, saznajemo od
Dubravka Pohuleka - rukovoditelja Slube za voenje
pogona Elektre Varadin.
Te je veeri oko 21 sat zapuhao vjetar brzine
izmeu 75 i 95 m/s i u kombinaciji s ledom veliine
oraha, a ponegdje i veliine jajeta, poharao cijelo
podruje Elektre Varadin (Varadin, Ivanec, Novi Marof
i Vinica). Varadinski su elektrai odmah izali na teren,
njih 64 iz Varadina i svih Elektrinih pogona, i zapoeli
otklanjati brojne kvarove, najprije na 10 kV vodovima.
Radili su tijekom cijele noi, a potom cijelog sljedeeg
dana - sve dok je bilo danjeg svjetla i, uz kratki prekid

u noi izmeu 25. i 26. lipnja, cijeli 26. lipnja. Za velike
napore, varadinski, novomarofski, viniki i ivaneki
elektrai zasluuju sve pohvale.
Najdulje su trajali, kako doznajemo, popravci
niskonaponske mree na irem podruju Vinice, Ivanca i
Varadina, sve do petka 27. lipnja u 15 sati. Prve procjene
izravnih teta na elektroenergetskim objektima Elektre
Varadin iznose priblino 660.000 kuna.
U noi izmeu 24. i 25. lipnja, bez elektrine
energije je bilo izmeu 13 i 16 tisua potroaa, a 25.
lipnja njih dvije tisue, dok je manji broj potroaa,
preteito vikendaa, bio bez napona i do petka 27. lipnja.
Do tada su sanirani svi kvarovi, barem privremeno.
Najdulji prekidi u opskrbi elektrinom energijom u noi
24./25. lipnja bili su na sljedeim 10 kV dalekovodima:
Kneginec-renjevo, Varadin-Vinica, Varadin Vidovec,
Ivanec-Klenovnik, Lepoglava-Trakoan, Novi MarofPodrute, Vinica-Vinica breg i Vinica-Vratno.
Uzroci kvarova poglavito su porueni drveni
stupovi 10 kV dalekovoda i niskonaponske mree, stabla
koje je vjetar sruio na niskonaponske i 10 kV vodove te
uniteni vodii na niskonaponskoj mrei.
Zbog nastalih teta, kako na elektroenergetskim
objektima, tako i na poljoprivrednim povrinama i
brojnim obiteljskim kuama, proglaena je elementarna
nepogoda za Varadinsku upaniju. Poetkom srpnja,
zbog visokih temperatura, sparine i najave mogunosti
nove nepogode, ova upanija i nai varadinski kolege
ponovno strepe
NEPOGODA
Elektra Zabok
Najrazornije u
noi 27. lipnja
Tomislav nidari
Snimio: Ivan rnjevi
Varadinski elektrai brzo su djelovali, uz pomo

mehanizacije
Ovaj stari kesten iupan s korijenjem, koji se naslonio na nae vodove niskonaponske mree, svjedoi o snazi vjetra
Od 24. do 28. lipnja o.g. nepogoda se obruila na

Hrvatsko zagorje. Vjetar je bio toliko snaan da je nosio
sve pred sobom, ak je i upao debela stabla iz korijenja.
Na podruju pogona Zlatar Bistrica oteena
su elektroenergetska postrojenja, prvenstveno ona
niskonaponske, ali i visokonaponske mree.
Zbog olujnog vjetra, udara gromova, jake kie
i ruenja stabala stradalo je priblino 100 stupova,
oteeno 2000 metara vodia niskonaponske mree
i kunih prikljuaka te nekoliko linijskih rastavljaa na
dalekovodima zbog udara gromova.
Na podruju Zaboka i Bedekovine takoer su
zabiljeene velike tete, a najrazornija je bila nepogoda
27. lipnja u veernjim satima. Tada je zabiljeeno ak 29
kvarova, zbog ega su potroai ostali bez elektrine
energije. Oteena su 23 prikljuka, 47 stupova je
srueno na tlo, a 900 metara niskonaponske mree je
oteeno.
Elektrai Elektre Zabok imali su pune ruke posla,
nije se pitalo za radno vrijeme, a unitena postrojenja
privremeno su sanirana.
Ubrzo su niknuli novi stupovi
I ovaj je stup na podruju Bedekovine izgubio bitku s

olujnim vjetrom
Popucala su i betonska ojaanja stupova na

visokonaponskoj mrei
13
HEP I MLADI
Nagrada HEP-a nadarenim uenicima
Imam icu
prepoznatljivi brand HEP-a
Jelena Vui, Lucija Migles i Tomislav nidari
HEP je jo jedanput potvrdio da

je tvrtka koja prepoznaje, gradi
i uva vrijednosti, a svojom
Nagradom iskazuje potovanje
prema svima koji skrbe za zdrav
rast nae djece, znajui da im
moe pomoi samo pravim
poticanjem i vrednovanjem
znanja
Ravnatelj O Konjina prof. Ivan Jurina zaelio je

okupljenima dobrodolicu i estitao nagraenim
uenicima i njihovim mentorima
14
U O Konjina je 2. srpnja o.g., 14. godinu

zaredom, odrana Nagrada HEP-a za uenike pobjednike na dravnim natjecanjima iz matematike
i fizike (s radovima iz eksperimentalne fizike),
kao i osnova elektrotehnike te elektroinstalatera/
elektromontera.
Ove je godine za mjesto dogaaja izabrana
Konjina, budui da se tamo nalazi naa KTE
Jertovec, jer je sveanost dodjele nagrade HEP-a
dobra prigoda da uenike i njihove mentore
svake godine upoznamo s po jednim naim
elektroenergetskim objektom.
Stoga je sveanosti dodjele prethodio obilazak
KTE Jertovec, gdje su uenici i mentori obili ovu
nau specifinu Elektranu i s velikom pozornou
upijali tehnike podatke o postrojenju iz objanjenja
direktora KTE Jertovec Zlatana ehulia. Saznali
su da je KTE Jertovec sa svoje 54 godine jedno od
najstarijih proizvodnih pogona te da u posljednje
vrijeme slui kao rezerva sustava, to znai da ulazi
u pogon kada to nalau elektroenergetske okolnosti,
odnosno kada je sustavu najpotrebnije.
Sredinja sveanost Nagrade HEP-a odrana
je u Osnovnoj koli Konjina . Meu brojnim
uglednim gostima bili su i lan Uprave HEP-a
Nikola Rukavina, ravnatelj Agencije za strukovno
obrazovanje Ivan utalo, savjetnik u Agenciji za
odgoj i obrazovanje prof. arko Bonjak, ravnatelj
O Konjina prof. Ivan Jurina, predstojnica Ureda
Uprave HEP-a Marija Modri i doc. dr. sc. Ante
Kutle, predsjednik Udruge Lijepa Naa, koordinator
meunarodnog projekta Eko-kole.
Sveanost je svojim nastupom uljepala

enska klapa Kulec i lutkarska grupa 3. razreda O
Konjina, koja je izvela predstavu Tko se boji vuka
jo.
O svestranosti uenika konjinske Osnovne
kole govorila je voditeljica regionalnog centra
GLOBE programa Milena Prodanovi s dvije uenice,
koje su predstavile Hrvatsku u Junoafrikoj
Republici s projektom Kakvu vodu pijemo.
Zlatan ehuli, direktor KTE Jertovec, podsjetio je na

posebnu vezu izmeu KTE Jertovec i O Konjina, jer
veina zaposlenika, ukljuujui i njega, pohaali su tu
kolu, a danas to ine i njihova djeca pa stoga nije udno
to je KTE Jertovec kum kole od 2003. godine
Prof. arko Bonjak, savjetnik u Agenciji za odgoj i

obrazovanje: HEP vizionarski ulae u talentiranu mlade,
jer e mnogi od njih vrlo vjerojatno svoju karijeru ostvariti
upravo u toj tvrtki
NAGRADA ISKAZ POTOVANJA PREMA

KOLAMA, NASTAVNICIMA, RODITELJIMA
Prof. arko Bonjak, savjetnik u Agenciji za
odgoj i obrazovanje je u ovoj prigodi naglasio da
je vrlo malo kvalitetnog partnerstva kakvo je ovo
izmeu HEP-a i uenika te rekao:
- To je i logino budui da e veina ovih naih
uenika biti budui inenjeri i vjerojatno zaposlenici
Hrvatske elektroprivrede.
Uz pohvalu HEP-u, predstavio je rad Agencije
koja je, uz brojne projekte u protekloj godini,
organizirala 34 razliita natjecanja za uenike
osnovnih i srednjih kola.
Ivan utalo, ravnatelj Agencije za strukovno
obrazovanje, kazao je da su HEP-ovci promotori
znanja te zahvalio to HEP sve njih svake godine
okuplja oko doista lijepog dogaa. Uenicima je
poruio:
- Ponosan sam da radost uspjeha i ove godine
mogu dijeliti sa svima vama. Znanje je najjai
kapital, najjai resurs hrvatskog drutva. HEP je
to prepoznao i potvrdio se nagraujui uenike i
Bliski susret uenika i njihovih mentora s postrojenjem KTE Jertovec
dodjeljujui stipendije studentima. Na posebnom

trudu u radu s uenicima zahvaljujem mentorima i
iskreno estitam za postignute rezultate.
Potom se u ime HEP-a, koji 14 godina
organizira i uspjeno provodi Nagradu kao poticaj
znanju i potvrdu mladim ljudima da se rad i trud
uvijek isplati, nazonima obratio Nikola Rukavina,
lan Uprave HEP-a d.d.
- Naom Nagradom i ovim dogaajem
oitujemo jo jedanput da smo tvrtka koja
prepoznaje, gradi i uva vrijednosti. Ovom
Nagradom iskazujemo potovanje prema svima
koji skrbe za zdrav rast nae djece: kolama,
nastavnicima, roditeljima. To je ozbiljna zadaa,
koja trai odgovorne ljude, i nju moe ispuniti samo
Znanje je najjai kapital, najjai resurs hrvatskog drutva,

a HEP je to prepoznao i potvrdio se nagraujui uenike i
dodjeljujui stipendije studentima, poruio je Ivan utalo,
ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje
ozbiljno i zrelo drutvo. Sve to inimo zato jer znamo

da samo pravim poticanjem i vrednovanjem znanja
moemo pomoi vama, dragi nai uenici dobitnici
nae Nagrade i svim vaim vrnjacima, da razvijete
svoja znanja i sposobnosti da biste upravo svojim
znanjem mogli graditi vlastitu karijeru i ivot prema
svojoj mjeri, da biste na najbolji nain mogli graditi
svoju Domovinu. Najbolja je to potvrda da naa
Nagrada uvijek doe u prave ruke. Pa tako i mi za
sebe moemo rei da IMAMO ICU, da smo imali icu
kad smo ustanovili Nagradu uenicima i kad smo od
nje napravili, poslovnim jezikom reeno uspjean
brand.
Potom je u ozraju kakvo mogu stvoriti
samo mladi ljudi, uslijedilo uruivanje nagrada.
HEP je pripremio prigodne majice i kape, ali

prvaci iz matematike, fizike i elektrotehnike te
elektroinstalateri i elektromonteri dobili su i
novanu nagradu od tri tisue kuna.
Najuspjenijim uenicima iz matematike i
fizike, nagrade je uruio N. Rukavina, zajedno s prof.
.Bonjakom. Pobjednici strukovnih natjecanja,
nagradu su dobili iz ruku N. Rukavine i I. utala.
Ukupno je ove godine nagraeno 34 uenika,
meu kojima izdvajamo Matiju Bucia iz O
Remete, jer je pobijedio na dravnom natjecanju iz
matematike i iz fizike.
Nakon slubenog dijela Nagrade, uenici
su razgledali prostore O Konjina i posjetili
Nacionalno svetite Majke Boje Bistrike.
lan uprave HEP-a Nikola Rukavina uenicima je poruio kako e svojim znanjem moi graditi svoje karijere, ivote, ali i
Domovinu, a HEP je zbog toga iznimno ponosan pokrovitelj
15
HEP I MLADI
Nagrada HEP-a nadarenim uenicima
lan Uprave Nikola Rukavina uruuje nagradu Matiji

Buciu iz O Remete iz Zagreba, koji je stari HEP-ov
znanac i osvaja nagrada, a ove godine je dvostruki
dobitnik - iz fizike i matematike
Lucija Ivkovi i njena mentorica Anelika Marin iz O

Bartol Kai, Zadar, pobjednica je iz matematike, natjee
se od etvrtog razreda, ovog je puta zavrni ispit rijeila
sa stopostotnom tonou, a njeni ponosni roditelji
zaposlenici su Elektre Zadar
Neven Horvati i njegov mentor Zdravko Novak iz

Elektrostrojarske kole Varadin - pobjednik s natjecanja
elektromontera/elektroinstalatera, zadovoljan je zbog
nagrade i prigode razgledavanja KTE Jertovec, to ga je
oduevilo, a ne skriva da mu je elja raditi u HEP-u te
vjeruje da je nagrada prvi korak ka tom cilju
Luka Filipovi iz O Remete, Zagreb pobijedio je iz

matematike - zadovoljan je zbog nagrade, jer je s
mentoricom Minjom Stepi ozbiljno radio i dugo se
pripremao, eli upisati XV. gimnaziju i dalje se natjecati
iz matematike, fizike i informatike, a u slobodno vrijeme
rado igra stolni tenis u Klubu Remete
Augustin Orekovi iz O A.G. Mato, Zagreb, pobjednik

iz fizike, uivao je tijekom cijelog razdoblja natjecanja,
jer je odlina ekipa, u budunosti se vidi u XV. gimnaziji i
kasnije na PMF-u, a HEP-ovom nagradom kupit e novu
gitaru, dok e ostatak potroiti na sladoled kojeg oboava
Ivan Hrabar iz O Bartol Kai, Zagreb, pobjednik iz fizike

- eksperimentalni radovi, iznimno je zadovoljan nagradom
HEP-a i sretan to e si moi kupiti bicikl za odlazak u
kolu, a u slobodno vrijeme bavi se plivanjem, sviranjem
klavira i jedrenjem
Roko aja iz O Stjepan Radi, Metkovi, pobjednik

iz matematike, po nagradu je doao u pratnji svoje
tete Vesne Markovi jer, na alost, njegova kola nije
prepoznala uspjeh svog talentiranog uenika, a uz
matematiku velika su mu ljubav koarka i rukomet
16
Uenici, mentori, uzvanici, domaini i organizatori zajedno za uspomenu
Dorija Humski iz S Jastrebarsko, po drugi put pobjednica

iz matematike, kae da je ove godine konkurencija bila
vrlo jaka, a sigurna je da e upisati zagrebaki FER
Dominik Bartolovi(uenik) i Roza Mihi(mentor) iz

Tehnike kole Slavonski Brod - pobijedio je na dravnom
natjecanju iz osnova elektrotehnike 1, a rado je pozirao sa
svojom ponosnom mentoricom u ambijentu u kojem se
osjea kao doma - u strojarnici KTE Jertovec
Dina Subai i Jerko Roko, uenici etvrtog razreda

I. Gimnazije iz Zagreba - dobitnici nagrade za
eksperimentalni rad iz fizike naslova Vodena raketa, a
oboje se nadaju upisu studija fizike na PMF-u
Juraj Klari iz XV. gimnazije Zagreb osvojio je nagradu

iz fizike (jednako kao i prole godine kada mu je kao
polazniku Ljetne kole fizike, nagrada bila uruena u
Plominu), kae da je zadovoljan ovogodinjim programom
Nagrade HEP-a i nada se upisu studija fizike
Ilijan Kotarac iz III. Gimnazije u Splitu osvojio je nagradu

iz fizike, ve po drugi put (prvi put dobio je nagradu
HEP-a 2005. godine u Tehnikom muzeju u Zagrebu), a
uz dodatnu nastavu iz fizike, koju namjerava i studirati,
pohaa glazbenu kolu i svira orgulje, bavi se raspravom,
a sudjeluje i na natjecanjima iz matematike
Nika Prugoveki i njena mentorica Spomenka Mihoinec

iz O Ivan Gunduli, Zagreb - pobjednica iz matematike,
zadovoljna je rezultatom ozbiljnih priprema za natjecanje, a
mentorica je pohvalila HEP to nagrauje talentiranu djecu
i time pridonosi afirmaciji pozitivnih vrijednosti u drutvu
Klaudija Palle iz O J.J. Strossmayera u Zagrebu i Ljudevit

Palle iz V. gimnazije u Zagrebu, brat i sestra - svjedoe da
krv nije voda, a oboje su osvojili prvu nagradu iz fizike
Ante Dageli i njegova mentorica Vlatka uli iz

Elektrotehnike kole Split, ove je godine pobjednik iz
matematike, a ve je etiri puta bio sudionik dravnih
natjecanja i to iz osnova elektrotehnike, informatike i
matematike - najvie ga je dojmio posjet Marijanskom
svetitu
Matija Milii iz O Retkovec iz Zagreba, osvaja prve

nagrade iz matematike uz svog mentora, pozira s N.
Rukavinom, a svoju nagradu namjerava potroiti za
ljetovanje
Igor Boban iz III. Gimnazije u Splitu pet je puta bio na

dravnom natjecanju iz matematike, a ovo mu je ve
druga nagrada
Matija antl iz Tehnike industrijske i obrtnike

kole akovec, pobijedio je na natjecanju iz osnova
elektrotehnike 2, est je gost na brojnim natjecanjima,
voli matematiku, strastveni je informatiar, slobodno
vrijeme posveuje radiogoniometriji, a posjet KTE Jertovec
posebno ga je dojmio
17
FORUMI
Deveta meunarodna konferencija o radu pod naponom ICOLIM 2008.
HEP organizira jubilarni

ICOLIM 2011.!
Hrvatska je primljena u
punopravno lanstvo Live Work
Association (LWA) te, zajedno s
Njemakom, Francuskom, Italijom,
panjolskom, Portugalom, ekom,
Rumunjskom, Maarskom i
Poljskom - ravnopravno odluuje
o daljnjem razvoju i primjeni
tehnologije rada pod naponom
u Europi, a HEP-u je pripala ast
organiziranja desete jubilarne
meunarodne konferencija o radu
pod naponom
Od 4. do 6. lipnja o.g., u gradu Torunu u Republici
Poljskoj, bili smo sudionici Devete meunarodne
konferencije o radu pod naponom ICOLIM 2008. Ono
po emu se za nas ova Konferencija izdvaja od svih
dosadanjih, svakako jest vijest da je Republika Hrvatska,
iskljuivo zahvaljujui Upravi HEP-a, HEP Nastavno
obrazovnom centru i trudu hrvatskih lanova Live Work
Association (LWA) u Upravnom i Tehnikom odboru primljena u punopravno lanstvo LWA i dobila pravo
glasa te, zajedno s Njemakom, Francuskom, Italijom,
panjolskom, Portugalom, ekom, Rumunjskom,
Maarskom i Poljskom, ravnopravno odluuje o daljnjem
razvoju i primjeni tehnologije rada pod naponom u
Europi. Koliki je znaaj takvog iskoraka najbolje potvruje
U ime HEPa kao budueg organizatora, nazone je

pozdravio Darko Vidovi iz HEP Operatora distribucijskog
sustava - predstavio je rad pod naponom u Republici
Hrvatskoj i na izvrstan odnos s francuskim EdF SERECT u
prijenosu tehnologije rada pod naponom
18
injenica da je, primjerice, Republika Irska i dalje samo

pridrueni lan i ima predstavnika u Tehnikom odboru, a
ostale zemlje se tek moraju izboriti za status pridruenih
lanova.
Ovogodinju Konferenciju ICOLIM-a organizirali su
PTPiREE (Poljska udruga tvrtki za prijenos i distribuciju
elektrine energije) i Energa Operator SA (najvea
distribucijska tvrtka u Poljskoj), a jedan od glavnih
sponzora bilo je poljsko Ministarstvo gospodarstva. O
velikom znaaju ove Konferencije za Republiku Poljsku
govori i injenica da je otvorenje osobno predvodio
poljski ministar financija.
IMALI SMO TO POKAZATI
Ovogodinji ICOLIM okupio je vie od 400
sudionika iz 29 zemalja, prezentirana su 72 struna
rada, a cijelo vrijeme bilo je prisutno i tridesetak izlagaa
opreme i alata iz cijelog svijeta. Velika ast bila nam je
predsjedavati i animirati konferencijske radne grupe u
tri dvorane tijekom dvodnevnog prezentiranja najnovijih
dostignua u podruju razvoja, primjene i praenja
tehnologije rada pod naponom. Najvei dio radova
naglaavao je iznimne rezultate u ekonomskim uincima
rada pod naponom, kao i sigurnosti radnika koji su te
radove izvodili. U nekoliko radova prikazani su i rezultati
poveanja kvalitete opskrbe elektrinom energijom u
podrujima gdje se primjenjuje rad pod naponom (SAIFI
i SAIDI) te statistiki obraeni rezultati koji govore o
pozitivnim uincima redovnog odravanja pod naponom
smanjenje broja ispada postrojenja i vie od 60 posto
smanjenja broja planiranih zastoja.
Kako ovakve konferencije ukljuuju razvoj,
standardizaciju, proizvodnju, testiranje i primjenu
novih alata, mogli smo pratiti i radove s rezultatima
ispitivanja osobnih zatitnih sredstava u laboratorijima za
praenje kvalitete, sasluati lanove razliitih nacionalnih
normizacijskih institucija i saznati poneto o razvoju
novih IEC i EN normi.
Vladimir Caha
U odnosu na konferenciju ICOLIM 2006., odranoj

u Pragu, moglo se zamijetiti kako su odreene zemlje
znaajno napredovale u proirivanju spektra radova
pod naponom, ali i zapoele s razvojem vlastitih radnih
procedura.
Posebno impresivan bio je trei dan Konferencije,
kada su se prezentirali praktini radovi pod naponom u
trafostanici Wegrovo, 70 kilometara sjeverno od Toruna.
Tamo smo pratili rad pod naponom na svim naponskim
razinama, a od pokazanih radova izdvajamo: rad pod
naponom iz helikoptera popravak zemnog ueta iznad
400 kV dalekovoda kojeg su vrlo profesionalno i brzo
izveli radnici njemakog RWE-a, postavljanje OPGW iznad
220 kV dalekovoda, to su odradili radnici njemakog
Siemensa, izmjena trostrukog zateznog izolatorskog
lanca na 400 kV dalekovodu (Energa iz Poljske) i drugo.
Osim navedenih radova, vidjeli smo radove pod naponom
i na niim naponskim razinama, a oduevili smo se
sustavom premoivanja za 20 kV trafostanice, koji
ukljuuje prijenosno vodno polje (ubaen SF6 blok). Od
ostalih izvoaa praktinih radova spomenut emo
jo i tvrtke ENION, MCSE, CEZ, Vattenfall Europe, S.C.
Smart, ELTEL i Double TransiNor. Ne smijemo zaboraviti
i najveeg proizvoaa autoplatformi i radnih strojeva
ALTEC Arcon, koji nam je posebno demonstrirao
mogunosti vozila za rad pod naponom i samohodne
strojeve za pripremu i postavljanje stupova, a zanimljivim
su se pokazale platforme postavljene na terenska i
osobna dostavna vozila.
ICOLIM 2011. U OPATIJI, PRAKTINI POKAZNI
RADOVI POD NAPONOM U TS MELINA
Na sveanosti zatvaranja teorijskog dijela
ICOLIM-a 2008., odrali smo i filmsku prezentaciju
HEP grupe i grada domaina u povodu preuzimanja
domainstva idueg ICOLIM-a 2011., koji e se
organizirati u Opatiji, a praktini pokazni radovi pod
Trenutak kada Darko Vidovi od Dariusz Lubere preuzima predsjedavanje Upravnim odborom LWA
Posebno impresivni bili su pokazni praktini radovi pod naponom: popravak zemnog ueta na lutajuem potencijalu RWE, Njemaka.
naponom izvest e se na naem postrojenju TS Melina,

na svim naponskim razinama. Tom prigodom, u ime
HEPa kao budueg organizatora, nazone je pozdravio
Darko Vidovi iz HEP Operatora distribucijskog sustava.
Predstavio je rad pod naponom u Republici Hrvatskoj i
na izvrstan odnos s francuskim EdF SERECT u prijenosu
tehnologije rada pod naponom.
Kao dio promocije, lanicama Upravnog odbora
darovali smo DVD s prezentacijskim materijalima o
HEP-u, Opatiji i Kvarneru te promotivnim materijalom
HEP NOC-a Velika.
Povrh svega toga, Darko Vidovi je imenovan
predsjednikom Upravnog odbora LWA, a Vladimir Caha
predsjednikom Tehnikog odbora LWA s trogodinjim
mandatom. Od nas se oekuje daljnja promocija LWA,
ICOLIM-a i openito tehnologije rada pod naponom,
uspjena organizacija ICOLIM-a 2011. godine, a velika
je vjerojatnost da e se tijekom naeg predsjedavanja
pokrenuti ve spomenuta blia suradnja s udrugama
za rad pod naponom na drugim kontinentima. Nadalje,
u budunosti e se rjeavati nekoliko otvorenih pitanja
(izrada okvirnih procedura o radu na siguran nain,
uspostava kontakata i mogui poetak suradnje s
junoamerikom udrugom za rad pod naponom, izrada
monografije povodom desetog, jubilarnog ICOLIM-a koji
e se odrati u Hrvatskoj).
Mi planiramo pokrenuti vlastiti rad pod naponom
na srednjem naponu i ozbiljno razmiljati o radu pod
naponom na visokom naponu, za to vidimo da postoji
jako dobro utemeljenje i opravdanost.
Tijekom konferencije, a posebno nakon naeg
predstavljanja, uspostavili smo brojne kontakte sa
zainteresiranim predstavnicima drugih elektroprivreda,
instituta i sveuilita te predstavnicima proizvoaa
i dobavljaa specijalnih alata i opreme. Informacije
prikupljene na predavanjima i prezentacijama ostalih
sudionika, svakako e nam iznimno koristiti u naem
daljnjem radu i pomoi u organizaciji ICOLIM-a 2011.
godine.
postavljanje sustava za nadzor temperature vodia SC Smart, Rumunjska
...odravanje SN linijskog rastavljaa pod naponom ENION, Poljska

19
NAGRADE
Stoljee svjetla u Zagrebu, jedan od tri najbolja projekta u 2007. godini u kategoriji Odnosi s
javnou u poslovnom sektoru - eksterna komunikacija za velike tvrtke
HEP-u pridodani izvrsni

estetski i kulturoloki atributi
Darko Alfirev
Projekt HEP-a Stoljee svjetla u Zagrebu, jedan

je od tri najbolja projekta izvedenih u 2007. godini u
kategoriji Odnosi s javnou u poslovnom sektoru eksterna komunikacija za velike tvrtke. U toj kategoriji,
grand PRix - nagradu Hrvatske udruge za odnose
s javnou, osvojio je projekt Proljetni iskorak Adris
grupe (agencija Millenium promocija), objavljeno je na
sveanosti dodjele nagrada, 11. lipnja o.g. u Zagrebu.
U ostalim kategorijama, dobitnici grand PRix-a
su: J.P. Morgan i Premisa za Vladu Republike Hrvatske
za Javnu ponudu dionica Hrvatskog telekoma,
Zaklada Ana Rukavina i Millenium promocija za
projekt Proirenja Registra darivatelja kotane sri i
osnivanje Banke matinih stanica, A-Z i Premisa za
istraivanje Stavovi o mirovini, T-mobile za kampanju
Blizu korisniku - menadment na usluzi korisniku te
L'Oral Adria i Millenium promocija za Nacionalni
projekt stipendiranja Za ene u znanosti u kategoriji
Drutveno odgovorno poslovanje.
HUOJ je ove godine prvi put dodijelio posebno
priznanje za komunikatora godine - to je priznanje
dodijeljeno dr. sc. eljku Rohatinskom, guverneru
Hrvatske narodne banke. Posebno priznanje za
doprinos razvoju odnosa s javnou dodijeljeno je
Vlatki kori, voditeljici korporativnih komunikacija
Hrvatskih eljeznica (dobitnik ovog priznanja prole
godine bio je Mihovil-Bogoslav Matkovi, rukovoditelj
Slube za odnose s javnou i informiranje HEP-a).
VLADA POKROVITELJ OBLJETNICE STOLJEE
SVJETLA U ZAGREBU
Nositelji obiljeavanja obljetnice Stoljee svjetla
u Zagrebu, pod visokim pokroviteljstvom Vlade
Republike Hrvatske, bile su Elektranatoplana Zagreb

(HEP-Proizvodnja) i Elektra Zagreb (HEP Operator
distribucijskog sustava), uz koordinaciju matinog
drutva HEP-a d.d. Na prijedlog i prema konceptu
projekta obiljeavanja Obljetnice, koje je postavila
Sluba za odnose s javnou i informiranje HEP-a
d.d., predsjednik Uprave HEP-a d.d. imenovao je
Organizacijski odbor za provedbu programa Obljetnice.
Predsjednik Organizacijskog odbora bio je Marko
krobo - direktor Elektre Zagreb, njegov zamjenik bio
je eljko imek - rukovoditelj Ureda direktora Elektre
Zagreb, a lanovi Mladen Beljo - direktor EL-TO Zagreb,
eljko Vrban - pomonik direktora HEP Operatora
distribucijskog sustava, Nada Podnar - direktorica
Sektora za marketing HEP Opskrbe, Neven Lang Kosi
- pomonik direktora Elektre Zagreb, Davor Posavi
- rukovoditelj Slube za pravne, kadrovske i ope
poslove Elektre Zagreb, Mihovil-Bogoslav Matkovi rukovoditelj Slube za odnose s javnou i informiranje
HEP-a d.d. i Darko Alfirev - rukovoditelj Odjela za
odnose s javnou HEP-a d.d. Tijekom Projekta, svoj
su doprinos dali pridrueni lanovi Odbora: Drago
eo - tehniki rukovoditelj EL-TO Zagreb, Ivana
Brnada - referent za odnose s javnou i medijima
Elektre Zagreb i ura Suec - rukovoditelj Odjela za
interno informiranje HEP-a d.d. i urednik prigodne
Monografije.
Projekt je realiziran pod sloganom Stoljee
svjetla u Zagrebu. Znak je izveden iz broja 100 i znaka
HEP grupe, a za sredinji su vizualni motiv izabrani
osvijetljeni tornjevi zagrebake katedrale. Oglas s
tim motivom objavljen je u vie lokalnih tiskovina,
Predsjednica HUOJ-a Dubravka Jusi i predsjednik irija Boo Skoko s dobitnicima grand PRix HUOJ-a za 2007. godinu
20
gospodarskih, strunih i prigodnih izdanja. Izraene

su namjenski dizajnirane kravate i marame marke
Croata. Vizualni je identitet Obljetnice primijenjen na
vie od 500 trafostanica Elektre na irem podruju
Zagreba, ime je osigurana primijeenost Obljetnice
bez angairanja sredstava za outdoor oglaavanje, ali i
ureenje tih detalja javnog gradskog prostora.
Obiljeavanje Obljetnice zapoelo je na najljepi
mogui nain. Naime Elektra Zagreb dobila je 31.
svibnja 2007. godine Nagradu grada Zagreba u
znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja
i zasluge u radu. Uz zagrebaku obljetnicu,
tradicionalni dogaaj dodjele HEP-ove Nagrade
uenicima Imam icu, koji se svake godine odrava u
drugom gradu, odnosno dijelu HEP-a, 28. lipnja odran
je u sjeditu HEP-a u Zagrebu. Nagrade su uenicima
uruili ministar znanosti, obrazovanja i porta dr.sc.
Dragan Primorac i predsjednik Uprave HEP-a d.d. mr.
sc. Ivan Mravak. Uenici i njihovi mentori, uz struno
vodstvo, obili su Trafostanicu erjavinec.
POVRATAK U ZAGREBAKU PROLOST
Sredinji program obiljeavanja obljetnice
najavljen je konferencijom za novinare, 11. listopada
prole godine. Dana 6. studenoga, predsjednik Uprave
HEP-a d.d. mr. Ivan Mravak i gradonaelnik grada
Zagreba Milan Bandi simbolino su ukljuili repliku
prve zagrebake elektrine svjetiljke, postavljenu na
uglu Ilice i Gundulieve ulice. Okupljenim uzvanicima
i Zagrepanima, snanim urbanim armom dogaaja,
doarana je atmosfera Zagreba s poetka 20. stoljea.
Uspjeno je spojen duh starog Zagreba s njegovim
suvremenim licem, uz lajtmotiv elektrine energije
TO JE TO
Reakcija na uestale izjave

neupuenih o energetskoj
budunosti koju bi, prema
njihovu miljenju, trebalo
temeljiti na sunanim
blagodatima Hrvatske
Nuklearna u odnosu
prema energiji
Suneva zraenja
koja se kao nit provlai kroz ovo posljednje stoljee
zagrebake povijesti.
U zagrebakom je HNK-u, 7. studenog 2007.
odrana sveana akademija. Projekcijom kratkog
filma, brojne se uzvanike (izaslanika predsjednika
Vlade, gradonaelnika grada Zagreba, poslovne
partnere, predstavnike dravne i lokalne uprave,
kulturnih i znanstvenih institucija) podsjetilo na
vrijednost stoljetnog razvoja EL-TO i Elektre Zagreb. Na
akademiji su uruene darovnice HEP-a Zagrepanima
i Zagrebakoj nadbiskupiji, za postavljanje nove
rasvjete zagrebake katedrale te Hrvatskom savezu
slijepih (nastavak je to suradnje u okviru koje je
izraen Tarifni sustav na Brailleovu pismu te zaposlene
dvije slijepe osobe ). Dodijeljene su i povelje gradskim
i hrvatskim tvrtkama i institucijama, HEP-ovim
najznaajnijim dugogodinjim partnerima.
U posljednje vrijeme uestale su izjave potpuno

neupuenih (dakako, ne i zlonamjernih) laika o hrvatskoj
energetskoj budunosti koju bi, prema njihovu miljenju, trebalo
temeljiti na sunanim blagodatima Hrvatske, a ne na moguem
koritenju (i) nuklearnih elektrana. Iznesimo najbitnije injenice
o nuklearnim elektranama prema sunanim elektranama, ali u
doista najgrubljim potezima.
USPOREDBA CIJENA, PROIZVODNJE, POVRATA, EMISIJA
STRUNI SKUP, DAROVI VJERNIM KUPCIMA,

PRIGODNA MONOGRAFIJA
Eminentni energetiari, povjesniari i
znanstvenici su 27. studenog 2007. na strunom
skupu Stoljee svjetla u Zagrebu za novo stoljee,
izvijestili o temama iz povijesti, sadanjosti i
budunosti elektroenergetskog i toplinskog sustava
Grada Zagreba. Uz iznoenje stoljetnog pregleda
injenica, naglasak je bio na projektima i ostvarenjima
zatite okolia. Na Skupu su dodijeljeni certifikati i to
EL-TO Zagreb ISO 9001:2000 za sustav upravljanja
kvalitetom i ISO 14001:2004 za sustav upravljanja
okoliem te Elektri Zagreb ISO 14001:2004.
U prigodi Obljetnice, Elektra Zagreb darivala je
svoje najvjernije kupce, koji redovito podmiruju raune
za elektrinu energiju. Dodjela prigodnih darova pod
naslovom 100 darova za 100 godina odrana je u
sjeditu i podrunim pogonima Elektre, 6. prosinca
2007. Darovani su mali kuanski aparati energetskog
razreda A (energetski najtedljiviji).
Krajem prosinca otisnuta je monografija
Stoljee svjetla u Zagrebu. Monografija donosi
brojne podatke o kulturolokim, drutvenim,
tehnikim i organizacijskim okolnostima tijekom
stoljetne povijesti elektrine energije u Zagrebu.
Posebnu vrijednost predstavljaju rijetke, iroj javnosti
nepoznate fotografije iz povijesti Zagreba, preuzete iz
Dokumentacije Dravnog arhiva u Zagrebu.
PRIZNANJE STRUKE POTVRDILO POSTOJANJE
KVALITETNE JEZGRE PR PROFESIONALACA U
HEP-u
Struni ocjenjivaki iri grand Prix-a HUOJ-a
prepoznao je posebnost i izvrsnost komunikcijskog
projekta Stoljee svjetla u Zagrebu, koji je u sredite
komunikacije postavio lokalnu zajednicu u kojoj
djeluje HEP Grad Zagreb. Iskaz je to drutvene
odgovornosti tvrtke, jer je svoje financijske, ljudske i
strune potencijale angairala u zajednici, odnosno
Gradu Zagrebu. Umjesto brzih, jednokratnih uinaka,
> Struni ocjenjivaki iri grand

Prix-a HUOJ-a prepoznao
je posebnost i izvrsnost
komunikacijskog projekta
Stoljee svjetla u Zagrebu umjesto brzih, jednokratnih
uinaka, teite je bilo na
ostvarenjima trajnog karaktera
(replika prve elektrine svjetiljke,
rasvjeta zagrebake katedrale,
Monografija...), koja su time
postala dodana vrijednost Grada
u svakom pogledu
teite je bilo na ostvarenjima trajnog karaktera
(replika prve elektrine svjetiljke, rasvjeta zagrebake
katedrale, Monografija...), jer ta ostvarenja na najbolji
nain korespondiraju s karakterom Projekta, ustvari
nastavljaju tu istu povijest koju su obiljeila i opisala.
Jednom izrazito tehnikom sustavu, uspjeno su
pridodani izvrsni estetski i kulturoloki atributi i on
je time postao dodana vrijednost Grada u svakom
pogledu.
Priznanje struke u vidu nominacije za godinju
nagradu HUOJ-a predstavlja potvrdu postojanja
kvalitetne jezgre PR profesionalaca u HEP-u, a jednako
tako postavlja standarde i orijentir za budue sline
HEP-ove projekte.
Za izgradnju i razgradnju nuklearne elektrane od 1000

megavata treba osigurati priblino tri milijarda eura i ta bi
nuklearna elektrana proizvodila godinje priblino sedam
milijarda kilovatsati elektrine energije. U prvih est mjeseci
njezina rada, vratila bi energiju utroenu za prozvodnju njezine
opreme i graenje te razgradnju. Emisija iz takve elektrane bila
bi priblino 40 grama ekvivatenta ugljikova dioksida po svakom
kilovatsatu (opet uzevi u obzir emisiju prigodom proizvodnje
opreme i graenje te razgradnju).
Za izgradnju sunane elektrane od 1000 megavata, trebalo
bi uloiti 610 milijarda eura, a proizvela bi godinje priblino
dvije milijarde kilovatsati (osunanje nije stalno, a nou ga uope
nema). ak 40 prvih mjeseci, sunana elektrana morala bi raditi
da vrati energiju utroenu za proizvodnju elija, elika, betona i
drugih materijala potrebnih za njezinu uspostavu. Emisija bi (opet
zahvaljujui golemoj koliini tih materijala) bila prosjeno 200
grama ekvivalenta ugljikova dioksida po svakom proizvedenom
kilovatsatu, tijekom vijeka trajanja te elektrane.
Ako bismo eljeli napraviti sunanu elektranu koja bi
proizvela jednako elektrine energije kao i nuklearna elektrana od
1000 megavata (znai sedam milijarda kilovatsati), morali bismo
izgraditi sunanu elektranu od 3500 megavata, to bi stajalo 20
do 35 milijarda eura. To je sumjerljivo ukupnom jednogodinjem
bruto domaem proizvodu Hrvatske! Opet bi ta elektrana radila
prvih 40 mjeseci da vrati energiju utroenu za njezinu uspostavu
i opet bi emisija iz te elektrane bila priblinoo 200 grama CO2ekvivalenta.
Sunane elije takve sunane elektrane pokrivale bi
povrinu od 35 milijuna etvornih metara; stupanj djelovanja
sunanih elija je priblino 10 posto. Pomnoimo li to s jedan i
pol da doemo do reda veliine zauzete povrine tla (prostor za
nosae i temelje sunanih elija, prometnice, potrebne zgrade),
proizlazi da bi bila rije o zauzetom pravokutniku duljine deset i
irine pet kilometara, to je ilustracije radi - sumjerljivo povrini
otoka Ugljana!
U ovom trenutku, u razliitim stupnjevima izgadnje
imamo u Hrvatskoj novih elektrana od ukupno priblino 400
megavata (HE Lee, te kombi-kogeneracijski blok u TE-TO
Zagreb i TE Sisak). Dodatnih 1000 megavata trebamo izgraditi uz
dovretak prije 2020. godine, ako bismo eljeli da nam do tada
uvoz padne na nulu (sada je reda veliine 20 posto godinjih
potreba elektrine energije). To bi trebao biti imperativ, jer se od
2003. godine do danas cijena na europskoj elektroenergetskoj
veletrnici vie nego udvostuila: s priblino 2,5 eurocenta
porasla je na vie od 6 eurocenta po kilovatsatu (to je priblino
45 lipa po kilovatsatu!). Da doe do kupaca, tu energiju treba
prenijeti i distriburati te joj je konana cijena priblino dvostruka:
znai 90 lipa po kilovatsatu. Bez PDV-a.
Marijan Kalea
21
Forumi
Meunarodni kolokvij HRO CIGR u Cavtatu: Primjena linijskih odvodnika prenapona u

prijenosnim i distribucijskim mreama
Petica struci i organizaciji

naih predstavnika
Marica aneti Malenica

Snimio: Dalibor karica
Na kolega Dalibor karica iz PrP-a Split odrao je zapaenu prezentaciju, naglaavajui da su rezultati ispada nakon
ugradnje linijskih odvodnika prenapona na dalekovodu 110 kV Ston Komolac optimistini, a iskustva e se koristiti i u
buduim projektima
Stup 32 b dalekovoda 110 kV Ston Komolac, u

svibanjskom predveerju
Skoro su se svi sudionici, uz struni, odazvali i pozivu za tehniki posjet, odnosno praktini aspekt primjene linijskih
odvodnika prenapona i obili stup 38 dalekovoda 110 kV Ston -Komolac
Pilot projekt primjene linijskih odvodnika prenapona (LOP) za zatitu

DV 110 kV Ston Komolac od atmosferskih pranjenja nastavit e se
i dalje praenjem statistike kvarova i oitanjem podataka sa senzora
te suradnjom izmeu EdF-a i HEP Operatora prijenosnog sustava
u instaliranju i koritenju dva sustava za mjerenje iznosa i oblika
struja groma u realnom vremenu na istom dalekovodu, ime se na
prijenosni Operator svrstava meu najnaprednije operatore u ovom
vrlo uskom, ali vanom strunom podruju prijenosne djelatnosti
22
U organizaciji meunarodnog Studijskog odbora

C4 CIGR (Tehnike znaajke EES) te nacionalnih
studijskih odbora A3 (Visokonaponska oprema) i B2
(Nadzemni vodovi) HRO CIGR u Cavtatu je, od 25. do
29. svibnja ove godine, odran Meunarodni kolokvij
pod nazivom Primjena linijskih odvodnika prenapona
u prijenosnim i distribucijskim mreama. Kolokviju je
prisustvovalo 90 sudionika iz 23 zemlje. Domain ovog
strunog skupa bio je na HEP Operator prijenosnog
sustava, a njegovo odravanje potpomogli su sponzori:
Dalekovod (srebrni), Siemens (bronani) te ABB,
Brodomerkur, EdF, Encron, HEP, Hubbell power systems,
Konar, MAR-KO-ING, RTE i Seves-Sediver.
Kolokvij je otvorio i sudionike pozdravio
direktor HEP Operatora prijenosnog sustava dr. sc.
Dubravko Saboli, a potom i predsjednik Tehnikog i
Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Ivo Uglei koji je u
uvodnom obraanju posebno naglasio:
- Smisao ovoga Kolokvija je da se istrae razna
gledita u svezi s primjenom linijskih odvodnika
prenapona, koja su upuena tvrtkama za energetske
usluge, proizvoaima opreme, projektantima,
OBNOVA
Vraen u pogon zrani

dalekovod 35 kV Osijek 1
Orlovnjak Ernestinovo
Pouzdanije
napajanje vlastite
potronje TS
Ernestinovo
operatorima sustava, sveuilitima, ispitnim
laboratorijima, istraivakim institutima i ostalim
organizacijama u energetskoj industriji. Kolokvij svim
sudionicima omoguuje raspravu o kljunim temama
glede linijskih odvodnika prenapona.
Najvie referata iz Hrvatske
Na ovom meunarodnom Kolokviju prezentirana
su tri pozvana referata eminentnih svjetskih
strunjaka iz ovoga podruja, pet predavanja sponzora
te 38 referata razvrstanih u deset sljedeih tematskih
cjelina: Meusobni utjecaj linijskih odvodnika
prenapona i elektrinog sustava; Poboljanje izvedbe
dalekovoda u uvjetima stalnog odravanja; Razliiti
programi linijskih odvodnika prenapona; Projektiranje
linijskih odvodnika prenapona; Karakteristike linijskih
odvodnika prenapona, standardizacija, ispitivanja;
Simulacija / odabir alata; Izbor linijskih odvodnika
prenapona; Praktina iskustva s montae linijskih
odvodnika prenapona / mehanika gledita; Iskustva
u primjeni linijskih odvodnika prenapona s terena
/ pouzdanost i promatranje linijskih odvodnika
prenapona.
Nai iz HEP Operatora prijenosnog sustava su
sudjelovali kao koautori u tri struna referata i to u
radovima: Primjena programa za linijske odvodnike
prenapona na dalekovodu 400 kV du jadranske obale
(autori: L. Klingbeil, Z. Baus, S. Nikolovski i I. Ivankovi);
Poboljanje karakteristika DV 110 kV Ston Komolac
upotrebom linijskih odvodnika prenapona (autori:
M. Puhari, M. Mesi, M. Lovri, J. Radovanovi i
S. Sadovi) i Prva iskustva u praenju rada linijskih
odvodnika prenapona na DV 110 kV Ston Komolac
(autori: S. Boji, I. Doli, J. Radovanovi i D. karica).
Na Kolokviju su i nae kolege iz HEP Operatora
distribucijskog sustava uspjeno prezentirale dvije
teme: Smanjenje broja povratnih preskoka na
vodovima srednjenaponske mree u podrujima
visokog saliniteta ( autori: D. Mikovi i I. Uglei) i
Linijski odvodnici prenapona u distribucijskim mreama
u brdovitim podrujima (autori: A. Sekso, I. Sekso i J.
Trbus).
Uz spomenute referate, Hrvatsku je predstavljao
i referat grupe autora s FER-a i s ukupnim brojem
referata mi smo prednjaili.
LOP-ovi hit tema
Posebice je bila zapaena prezentacija grupe
autora iz HEP Operatora prijenosnog sustava Iskustva
u ugradnji i koritenju linijskih odvodnika prenapona
na DV 110 kV Ston Komolac (autori: J. Radovanovi,
D. karica, G. ubra, M. Gudelj i M. Mesi), u okviru
predavanja sponzora, koju je vrlo uspjeno, na
engleskom jeziku i uz veliki broj atraktivnih fotografija,
prezentirao Dalibor karica, rukovoditelj Odjela ZiP-a
PrP-a Split. Zavrio ju je sljedeim rijeima:
- Dalekovod 110 kV Ston Komolac je vaan
za siguran plasman elektrine energije iz Dubrovake
regije kao spojna veza iz HE Dubrovnik prema ostatku

hrvatskog elektroenergetskog sustava. Smjeten je
na terenu visoke i intenzivne izokeraunike i klimatske
razine i stoga je opremljen linijskim odvodnicima
prenapona radi poveanja pouzdanosti i sigurnosti
pogona, a smanjenja trokova odravanja. Rezultati
ispada nakon ugradnje linijskih odvodnika prenapona
su optimistini, a iskustva steena kod ugradnje i
uporabe linijskih odvodnika prenapona koristit e se i u
buduim projektima.
Pilot projekt primjene linijskih odvodnika
prenapona (LOP) za zatitu DV 110 kV Ston Komolac
od atmosferskih pranjenja nastavit e se i dalje
praenjem statistike kvarova i oitanjem podataka sa
senzora te suradnjom izmeu EdF-a i HEP Operatora
prijenosnog sustava u instaliranju i koritenju dva
sustava za mjerenje iznosa i oblika struja groma u
realnom vremenu na istom dalekovodu. Time se na
prijenosni Operator svrstava meu najnaprednije
operatore u ovom vrlo uskom, ali vanom strunom
podruju prijenosne djelatnosti:
- Uloga linijskih odvodnika prenapona je da
smanje broj ispada predmetnog dalekovoda, to su
naa prezentacija i dva struna referata nedvojbeno
i pokazali. Treba ipak napomenuti da u svijetu, prema
naim saznanjima, samo HEP Operator prijenosnog
sustava ima izmjerene vrijednosti pranjenja
povratnih preskoka i preskoke od udara groma i to po
vremenu, lokaciji i veliini udara. Za obradu rezultata
mjerenja takoer velike zasluge imaju i kolege iz
Instituta za elektroprivredu i energetiku iz Zagreba dr. sc. Sreko Boji i mr. sc. Ivica Doli, naglasio je
jedan od autora prezentacije Jadranko Radovanovi,
savjetnik direktora PrP-a Split.
Kakva je vrijednost samo jednog stupa

dalekovoda pokazalo se 11. lipnja ove godine
prigodom putanja pod napon zranog dalekovoda
35 kV Osijek 1 Orlovnjak Ernestinovo, duljine
10,5 km, ija se trasa nalazi na potezu Brijest
Antunovac Pustara Sele farma Orlovnjak TS
Ernestinovo. Naime, vraanjem ovog dalekovoda u
pogon, osiguravaju se bolje naponske okolnosti i
pouzdanost opskrbe elektrinom energijom u tom
podruju.
Dalekovod od TS Osijek 2 do TS 400/110
kV Ernestinovo je tijekom agresije na Republiku
Hrvatsku bio devastiran 40 posto, a od TS Osijek 1
do TS Orlovnjak 70 posto.
Sada je dalekovod doveden do stupa 17A te
dionica dalekovoda od tog stupa do TS Ernestinovo,
tonije do stupa 31 dalekovoda Osijek 2 TS
Ernestinovo, u ijoj je gradnji ve ranije za tu
namjenu bila osloboena jedna trojka za ovo
prikljuenje.
Druga trojka spomenutog stupa 17A
posluit e za revitalizaciju preostalih kilometara
dalekovoda izmeu TS Osijek 1 i TS 35/10 kV
Orlovnjak, koja je u ratu potpuno devastirana te se
oekuje temeljita obnova.
Radovi su izvoeni pod strunim nadzorom
Slube za razvoj i investicije Elektroslavonije Osijek
HEP Operatora distribucijskog sustava.
Osim budue obnove te trafostanice,
najznaajnije je to e sada TS Ernestinovo imati
pouzdanije napajanje vlastite potronje i iz TS Osijek
2 i iz TS Osijek 1.
Pohvale za odlinu organizaciju

Tijekom Kolokvija, 28. svibnja, HEP Operator
prijenosnog sustava je organizirao tehniki posjet
lokaciji stupa broj 38 trase dalekovoda 110 kV StonKomolac, to su prihvatili skoro svi sudionici.
Na kraju Kolokvija, organizatori i domaini su
dobili brojna priznanja sudionika za uspjeno obavljeni
posao. To priznanje je tim dragocjenije kada se zna da
ovaj struni skup spada u red najznaajnijih dogaaja
koje je meunarodna organizacija CIGR organizirala
u ovoj godini.
Predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr.
sc. I. Uglei i lanovi Odbora, Miroslav Mesi i Josip
Moser, takoer su naglasili da su nakon zavretka
rada Kolokvija dobili brojne pojedinane zahvale
sudionika za odlinu organizaciju i domainstvo,
visoku strunu razinu referata i rasprava te posebice
za dobro osmiljen tehniki posjet koji je, uz struni
i praktini aspekt primjene linijskih odvodnika
prenapona, omoguio gostima i upoznavanje s
prirodnim ljepotama i kulturnim spomenicima ovog
dijela Hrvatske.
Stup 17A (desno) dalekovoda TS Osijek 1 TS Orlovnjak,

kojim je TS Ernestinovo od sada povezana s TS Osijek 1
i TS Osijek 2
23
FORUMI
Trea konferencija Menadment i sigurnost 2008.
Hepovci pridonijeli razvoju

modela integralne sigurnosti
Problem razjedinjenosti i
neusklaenosti pojedinih
podruja sigurnosti kljuni je
problem menadmenta sigurnosti
u poslovnoj praksi to negativno
utjee na uspjenost sigurnosti,
ukljuujui i njen ekonomski
aspekt
Poetkom lipnja o.g., u organizaciji Hrvatskog
drutva inenjera sigurnosti i Visoke kole za sigurnost,
s pravom javnosti, Zagreb, a pod pokroviteljstvom
Grada akovca i Meimurske upanije, u akovcu se
se okupili hrvatski i inozemni strunjaci za sigurnost
na Treoj konferenciji Menadmenta i sigurnosti, ija
je ovogodinja tema bila Menadment integralne
sigurnosti. Na Konferenciji je svoje strune radove
predstavilo i petoro hepovaca i to iz Elektroprimorja
Rijeka i Elektre akovec.
Konferenciji strunjaka iz podruja sigurnosti
nazoilo je ukupno 215 sudionika iz 28 gradova
i 115 organizacija iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i
Hercegovine i Srbije. Ukupno 66 autora iz 11 gradova
Hrvatske i Slovenije iz 43 organizacije, od ega est
visokokolskih ustanova, izradilo je za ovu prigodu 48
radova i to 20 znanstvenih i 28 strunih, koji su tiskani
u Zborniku Konferencije.
Vodei koncept suvremenog menadmenta

sigurnosti postaje menadment
integralne sigurnosti
Temeljem prezentiranih znanstvenih i strunih
radova na Konferenciji, rezultata istraivanja, analiza i
preporuka te zavrne rasprave sudionika Konferencije,
doneseni su zakljuci, koje prenosimo u cijelosti.
Tema Konferencije Menadment integralne
sigurnosti iznimno je aktualna i znaajna tema za
razvoj suvremenog menadmenta sigurnosti te postaje
njegov vodei koncept.
Potrebno je poticati i provoditi stalna istraivanja i
aktivnosti s ciljem utvrivanja problematike, potreba i
modela menadmenta integralne sigurnosti.
Problem razjedinjenosti i neusklaenosti pojedinih
podruja sigurnosti kljuni je problem menadmenta
sigurnosti u poslovnoj praksi. On se negativno
odraava na uspjenost sigurnosti, ukljuujui i
ekonomski aspekt sigurnosti.
Uzrok dezintegracije sigurnosti prvenstveno je u
zakonskoj regulativi sigurnosti (makro razina, dravna
razina menadmenta sigurnosti), no on moe biti i u
organizaciji sigurnosti u poslovnom sustavu (mikro
razina, poslovna razina menadmenta sigurnosti).
Integracija sigurnosti s ciljem uspostave integralne
sigurnosti moe i mora zapoeti u poslovnom
sustavu na inicijativu kompetentnog strunjaka i
menadera integralne sigurnosti, uz sustavnu potporu
menadmenta organizacije.
Takva jedinstvena i nedjeljiva sigurnost postaje i
integralnom sastavnicom suvremenog menadmenta
poslovnih i drugih sustava te svih njihovih podsustava,
Vladimir Zagorac iz Elektre akovec, Gordan Jurai iz Elektroprimorja, dekan Visoke

kole za sigurnost Nenad Kacian, Verica Markovi iz Elektroprimorja, predsjednik
Organizacijskog odbora Konferencije Darko Palai te Davor Soka i Damir Lesinger iz
Elektre akovec (s lijeva na desno)
24
procesa i funkcija, pridonosei njihovoj uspjenosti,

na zajednikim aspektima i ciljevima boljitka ovjeka,
organizacije, drutva i okolia.
Razvoj menadmenta integralne sigurnosti
uvjetovan je stalnim usavravanjem i stjecanjem novih
znanja i vjetina iz podruja menadmenta i sigurnosti,
na razini formalnih i neformalnih programa. Pri tomu,
poseban prioritet trebaju imati specijalistiki studiji
menadmenta integralne sigurnosti na diplomskoj, ali i
poslijediplomskoj razini visokog obrazovanja.
Uspjena suradnja Visoke kola za
sigurnost i HEP-a
Na Konferenciji su, kako smo prethodno
spomenuli, sudjelovali i nai iz HEP-a i to: Gordan
Jurai, Verica Markovi i Vitomir Komen iz
Elektroprimorja Rijeka sa strunim radom Nadzor
privremenih skladita opasnoga otpada uz pomo
integriranih sustava tehnike zatite. Iz Elektre
akovec sudjelovali su: Davor Soka i Damir Lesinger
s radom Uspostava sustava upravljanja kvalitetom i
okoliem u elektrodistribucijskoj djelatnosti.
Treba naglasiti da je suorganizator ove
Konferencije bila Visoka kola za sigurnost, s pravom
javnosti u Zagrebu, koju su zavrili, dokolavali
se i struno usavravali ili se jo obrazuju mnogi
zaposlenici HEP-a. Neki od njih su ve priznati
strunjaci i napredovali su u rukovodeoj hijerarhiji
HEP-a.
Dobra suradnja Visoke kole za sigurnost i
HEP-a pridonijela je i ovom prigodom - odravanju i
uspjenosti i ove Tree Konferencije M&S 2008.

Ivica Tomi
Verica Markovi, studentica etvrte godine Visoke kole za sigurnost u Zagrebu

i Gordan Jurai, koji je na istoj koli zavrio poslijediplomski specijalistiki studij
kvalitete rada, s posterom svog strunog rada s temom Nadzor privremenih skladita
opasnoga otpada uz pomo integriranih sustava tehnike zatite
RAZGOVOR S POVODOM
Dubravko orak, predsjednik HES-a o tzv. Socijalnom memorandumu
Nuno jaanje socijalne

dimenzije u Energetskoj zajednici
Pripremio: Tomislav nidari
Europski socijalni partneri za Energetsku industriju

(EURELECTRIC u ime poslodavaca i EPSU/EMCEF u ime
sindikata, a Hrvatski elektrogospodarski sindikat - HES
je lan EPSU-a) u listopadu prole godine u Beu dali su
potporu potpisivanju Memoranduma o razumijevanju
o socijalnim aspektima Europske energetske zajednice
izmeu Europske komisije i relevantnih vlada. Rije je
o pozitivnom iskoraku ka osiguravanju provedbe EU
zakonodavstva iz podruja energetike, a posebno internog
trita elektrine energije i plina, koja mora biti usklaena
sa socijalnom dimenzijom.
O pojedinostima Memoranduma, znaaju i
perspektivama koje on otvara za socijalne partnere u
budunosti, poblie smo saznali od predsjednika HES-a,
Dubravka orka.
HEP Vjesnik: to je povod donoenju tzv.
Socijalnog memoranduma i to on znai za HEP?
Dubravko orak: Memorandum o razumijevanju
o socijalnim aspektima Europske energetske zajednice
sastavni je dio dokumenta koji definira postojanje
Energetske zajednice Jugoistone Europe. Svi sindikati
udrueni u meunarodne sindikalne organizacije
zahtijevali su da vlade i socijalni partneri, osim Sporazuma
o energetskoj zajednici Jugoistone Europe, prihvate i
Socijalni memorandum kao njegov sastavni dio, to je
i uinjeno. Danas veina zaposlenih u HEP-u na svim
razinama, nije svjesna zahtjeva koji e se postaviti pred
HEP. Ako govorimo o restrukturiranju, moramo znati da je
to trajan proces i da on za nas nije zavrio, ve naprotiv,
tek zapoinje. Najvaniji elementi Memoranduma
definiraju nunost jaanja socijalne dimenzije u
Energetskoj zajednici i priznaje se vanost socijalnog
dijaloga na svim razinama. Osim toga, priznaje se potreba
pruanja kvalitetnih, dostupnih i isplativih usluga koje e
zadovoljiti potrebe svih graana potroaa i poduzea
te promovirati interese potroaa.
HEP Vjesnik: Koje su najbolnije toke o kojima
oekujete najintenzivnije pregovore?
Dubravko orak: U Hrvatskoj se esto spominje
socijalni dijalog, ali samo kao izriaj. Onakav socijalni
dijalog kakav se provodi i konzumira u Europskoj
uniji, u nas zapravo ne postoji. Istinski socijalni dijalog
podrazumijeva jednakost partnera u dijalogu, prihvaanje
prijedloga i obrazloenja te preuzimanje odgovornosti
za procese koji e se dogaati sa svim pozitivnim i
negativnim uincima. Pitanje energetike i energetske
budunosti definiraju europske direktive, s kojima trebaju
biti usklaeni nacionalni zakoni te se mora osigurati
struno voenje sustava bez puno utjecaja politike. Ako
dnevna politika bude sustavu nametala strunjake te
uvala socijalni mir cijenom energije i sputavala razvoj
sektora, uzimajui u obzir sve nae specifinosti, morali
bi se zabrinuti. Najbolnije za sve nas bit e uvoenje
internog trita elektrine energije i drugih EU zakona
iz podruja energetike, to e dovesti do daljnjeg
procesa bolnog restrukturiranja i promjena za radnike i
poslodavce, a posebno e utjecati na niskokvalificirane i
ugroene radnike.
Osobito se naglaava predvianje i upravljanje
promjenama i socijalnim posljedicama, koje e nuno
uslijediti nakon provedbe Sporazuma o formiranju
Energetske zajednice. Socijalni memorandum o
razumijevanju navodi da niskokvalificiranim i / ili
starijim radnicima treba omoguiti i pruiti potporu kroz
investiranje u ljudske potencijale i cijeloivotno uenje
u skladu s lokalnim potrebama, njegujui mobilnost,
promovirajui razvoj specifinih usluga zapoljavanja,
obuke i potpore. Da bi se osiguralo upravljanje
promjenama, shvatili izazovi te predvidjele i obraivale

promjene - potrebno je pravodobno ukljuivanje socijalnih
partnera u proces, kao i eventualno formiranje tijela koja
e raditi na reformi energetskog sektora.
HEP Vjesnik: to za sindikate konkretno znai
ovakva razina udruivanja i djelovanja i koje izazove
oekujete?
Dubravko orak: Na alost, velika veina ljudi
koji se bave sindikatom ne razumiju svoju ulogu , obveze
i odgovornost. Dananji sindikalizam podrazumijeva
puno uenja, dobru informiranost na svim razinama,
meusobnu povezanost i financijska sredstva. Rije je
o globalnom procesu i nemogue je ostati izoliran u
svom dvoritu. Svi smo u tom globalnom okruenju toliko
mali i nevani da bez potpore meunarodnih sindikalnih
partnera nemogue je bilo to uiniti. HES, kao najvei
sindikat u HEP-u je odavno prepoznao globalizacijske
opasnosti i povezao se na meunarodnoj razini. Najnoviji
izazov bilo je osnivanje Energetske zajednice Jugoistone
Europe. Usporedo s odlukama vlada p prihvaanju
Energetske zajednice, sindikati koji djeluju u tvrtkama koje
ine Zajednicu osnovali su svoju Sindikalnu regionalnu
mreu Jugoistone Europe, kao pandan poslodavcima. Ja
sam kao predsjednik HES-a, jedini predstavnik sindikata iz
Hrvatske u Izvrnom odboru Mree. No, o funkcioniranju i
aktivnostima Mree nekom drugom prigodom.
Uzimajui u obzir razvijenost ili bolje rei
nerazvijenost socijalnog dijaloga, kao i razinu prava u
dravama lanicama Zajednice, elimo i zahtijevamo
jednaka prava koja imaju radnici u dravama EU.
Ta prava su definirana u sljedeim podrujima:
Fundamentalna prava radnika u skladu sa Europskom
konvencijom o zatiti ljudskih prava i socijalnih sloboda,
Europskom socijalnom poveljom, Poveljom Zajednice o
fundamentalnim socijalnim pravima radnika i Poveljom
o fundamentalnim pravima Europske unije; Radna
zakonodavstva u odnosu na promoviranje boljih uvjeta
rada i ivotnog standarda; Zdravlje i sigurnost na radu u
odnosu na unaprjeenje radnog okruenja s obzirom na
zdravlje i sigurnost radnika energetskog sektora; Jednake
prilike s fokusom na uvoenje, kada je potrebno, naela
da mukarci i ene moraju primati jednaku plau za
jednaki posao.
Tu se, izmeu redaka, moe se proitati jasna
poruka: pokuajmo svoje navike mijenjati prije nego to
nam ih drugi budu imali namjeru mijenjati!
HEP Vjesnik: Mogu li se ve sada odrediti smjer
i brzina provoenja dijaloga - koji su sljedei koraci?
Dubravko orak: Memorandumom se naglaava
potreba da se, zajedno sa socijalnim partnerima, izrade
konkretni socijalni akcijski planovi. Preporueno je da
se za socijalne akcijske planove odrede rokovi i da uskoro
na raspolaganju imamo prve nacrte. Europska komisija
i Sekretarijat europske Energetske zajednice bi mogli,
temeljem ovog Memoranduma, izraditi indikativni popis
pitanja koja je potrebno obraditi. Vlade i nacionalni
socijalni partneri e odrediti prioritete. Europski socijalni
patneri iz elektroenergetskog sektora naglaavaju svoju
namjeru da u provedbi Memoranduma o razumijevanju
pomognu socijalnim partnerima iz tog sektora u regiji, u
skladu sa zajednikom izjavom iz prosinca 2004. godine
(Energetska zajednica Jugoistone Europe, Europskom
elektroenergetskom sektoru je potreban iri socijalni
dijalog). Umjesto odgovora, na Vae pitanje o daljnjim
koracima odgovaram protupitanjem: vjerujete li da je
top menadment HEP-a upoznat s preuzetim obvezama
poslodavca prema socijalnim partnerima? Ali, u
nastojanjima pribliavanja Hrvatske EU, ovdje konkretno

mislim na pregovore o Poglavlju 15. Energetika, koje je
u tijeku, Europska komisija e osobito traiti potivanje
socijalnog dijaloga.
HEP Vjesnik: Koja je uloga HES-a u tim
promjenama? Jeste li se odredili prema nainu
sudjelovanja?
Dubravko orak: Uloga HES-a znaajna je ve
injenicom da od samih poetaka sudjelujemo u afirmaciji
socijalne klauzule kao sastavnog diljela Sporazuma o
energetskoj zajednici Jugoistone Europe. Povrh toga,
elimo biti dio Socijalnog foruma lanstvom i djelovanjem
u europskim sindikalnim sredinjicama - PSI i EPSU, koji
treba funkcionirati tako da e socijalni partneri, znai
vlade, poslodavci i sindikati - razmatrati provedbu
EU zakona iz podruja energetike, kao i posljedice
njihove provedbe. S obzirom na razliite specifinosti
zemalja lanica Energetske zajednice, a time i razliita
socijalna pitanja, potrebno je ukljuiti i druge aktere
s autonomnim ovlastima za sklapanje Sporazuma.
Oekujemo redovito odravanje sastanaka te mogunost
osnivanja radnih skupina Socijalnog foruma za sektore,
primjerice, elektrina energija i plin ili za specifina
pitanja poput primjene zakona iz socijalnog podruja,
rada na restrukturiranju ili promocije socijalnog dijaloga
u pojedinim zemljama. U ovom procesu uspostave
Energetske zajednice, za sindikate i radnike iznimno je
vano provoditi nadzor provedbe raznih pitanja navedenih
u Memorandumu, nadzor socijalnih akcijskih planova i
razmjenu iskustava.
HEP Vjesnik: Koji su zajedniki problemi
sindikatima partnerima, a koje su razliitosti i
specifinosti Hrvatske u odnosu na druge?
Dubravko orak: Energetika, a samim tim i
djelatnost kojom se bavi naa tvrtka HEP, u veini
zemalja je grana gospodarstva u kojoj politika nema
preveliki utjecaj. Funkcionira se prema trinim naelima i
preteito se posluje s velikom dobiti, grade se vlastiti izvori
kako bi se izbjegla ovisnost o energiji i trai se mogunost
irenja izvan vlastitih granica te na taj nain jaa uloga na
ovom zemljopisnom podruju. Sindikati u tim dravama
sudjeluju u zajednikim procesima, promiui interese
tvrtke i radnika. U svemu ovomu to sam opisao za druge
zemlje, tu je naa razliitost. U nas je cijena elektrine
energije, plina i toplinske energije iskljuivo politiko
pitanje, restrukturiranje tvrtke se provodi prema naelu
uzmi ili ostavi, bez obzira na trajne posljedice i slino.
Stoga, najvanije odrednice u ponaanju sindikata u
Hrvatskoj i HEP-u moraju se usmjeriti na napor kako
bi se uvjerilo poslodavca i Vladu da se bez sindikata ne
mogu provoditi iskljuivo politiki potezi, koji e ugroziti
funkcioniranje tvrtke sa svim negativnim posljedicama
za radno pravni, socijalni i materijalni status zaposlenih.
Sada je na nama da se iskaemo. Mogu tvrditi da je HES
spreman za takve izazove.
25
OBNOVLJIVI IZVORI
Elektrane na biomasu
Sve zanimljiviji
golemi potencijal
Ivana Aleri
Biomasa se u posljednje vrijeme sve vie razmatra

kao potencijalni energent te je unutar zakonskog
okvira i financijski poticana. No, i dalje ostaje relativna
nepoznanica u usporedbi s ostalim obnovljivim izvorima:
vjetrom, solarnom energijom te energijom valova,
osobito razvijenoj u kotskoj.
Uzgoj drvne biomase, kao goriva za proizvodnju
energije, jedna je od aktivnosti poticanih legislativom
Europske unije, s ciljem smanjenja emisija staklenikih
plinova. Stephan Grausam iz Austrian Biomass
Association navodi da je biomasa, kao gorivo, rastui
i odrivi ogranak umske industrije sa znaajnim
potencijalom poveanja proizvodnje. Naime, vie od
47 posto povrine Austrije prekriveno je umama,
to predstavljajui golemi potencijal na rastuem
bioenergetskom tritu. Od ukupne koliine drvne
biomase iz austrijskih uma, godinje se iskoristi samo
dvije treine, to omoguuje njeno iskoritavanje u
energetske svrhe. Povrh toga, postoje i velike koliine
poljoprivrednog, komunalnog i kuanskog otpada koje
se, takoer, mogu koristiti.
Stoga je u Austriji u pogonu vie od tisuu velikih
postrojenja na biomasu, s instaliranim kapacitetom
1.132 MW u 2005., s tendencijom porasta njihova broja.
drvnog ostatka godinje. Procjenjuje se da to postrojenje

pridonosi smanjenju priblino 144.000 tona ugljinog
dioksida godinje. Biomasa se iz uma do lokacije
transportira preteito kamionima unutar radijusa 100
kilometara. Najee se koriste trupci, drvna sjeka, kora,
a takoer i vrtni otpad.
Unato niskim emisijama staklenikih plinova,
kritike na raun elektrane su zbog njene lokacije
usmjerene na nisku iskoritenost goriva. Prema studiji
koju je izradila jedna dravna agencija, elektrana u
Simmeringu u bekom toplinskom sustavu trenutano
sudjeluje sa samo dva posto, dok bi tijekom duljeg
razdoblja kombiniranim nainom rada (toplina i
elektrina energija) mogla dosei osam posto. Studija,
takoer, pokazuje da od ukupno 8.000 radnih sati, ta
Elektrana radi samo 2.500 sati godinje.
Tijekom zimskog razdoblja, kada je poveana
toplinska potranja, Elektrana ostvari 80 posto ukupne
uinkovitosti (od toga 23 posto elektrine uinkovitosti),
ali ljeti, u proljee i ujesen, kada elektrana proizvodi
samo elektrinu energiju, elektrina uinkovitost dosee
i do 37 posto.
AUSTRIJSKA ELEKTRANA NA BIOMASU

SIMMERING - NAJVEA U EUROPI
Uz Austriju, i Njemaka, ali i pojedine

istonoeuropske drave (Bugarska, Rumunjska) imaju
velike umske potencijale, koji se ne iskoritavaju
dovoljno. Primjerice, u Njemakoj, od ukupno 60 milijuna
prostornih metara uma godinje, za potencijalno
koritenje samo u energetske svrhe preostaje ak 20
milijuna prostornih metara Takoer su na raspolaganju i
goleme koliine poljoprivrednog otpada (kompost, razna
Austrijska elektrana na biomasu u Simmeringu,

najvea je elektrana takve vrste u Europi. Snage je
66 MW (23 MWe), a proizvodi dovoljno energije za
opskrbu elektrinom energijom priblino 48.000
kuanstava te opskrbu toplinskom energijom 12.000
kuanstava. Elektrana koristi priblino 190.000 tona
NAJVEI PRIHOD OD OIE U NJEMAKOJ JE ONAJ IZ

BIOENERGETSKE INDUSTRIJE
Loite s izgaranjem u fluidiziranom sloju omoguuje odlinu fleksibilnost goriva u pogledu veliine i vlanosti estica
goriva, efikasno izgaranje, kao i niske emisije
26
gnojiva, slama). Najvei prihod od obnovljivih izvora

energije u Njemakoj je onaj iz bioenergetske industrije
- 10 milijarda eura u 2007. , s tim da zapoljava 96.100
ljudi. Osim toga, koritenjem biomase se prole godine
utedjelo 54 milijuna tona emisija CO2.
Potaknuta ustrim raspravama o ulozi biogoriva u
poveanju cijena hrane i u smanjenju emisija staklenikih
plinova, njemaka Vlada trenutano razmatra promjene
zakonskog okvira o obnovljivim izvorima, a revidirani
zakon oekuje se poetkom kolovoza 2008. godine.
I OTOANI SE OKREU BIOMASI
U oujku 2008. godine putena je u rad elektrana
na biomasu Steven's Croft, nedaleko Lockerbiea u
kotskoj. Taj do sada najvei projekt u Ujedinjenom
Kraljevstvu je u vlasnitvu E.ON-a, jedne od vodeih
energetskih i naftnih kompanija u Velikoj Britaniji. Snaga
elektrane je 44 MW, a u izgradnju je uloeno 178 milijuna
dolara. Proizvodit e dovoljno energije za opskrbu
70.000 kuanstava godinje.
Osiguranje dobave goriva jedan je od kljunih
imbenika pri postizanju pozitivnih rezultata. Godinje
potrebe elektrane za biomasom iznose priblino 480.000
tona, od toga je 60 posto mala oblovina te sekundarni
proizvodi iz pilana, 20 posto ine brzorastue vrste
(primjerice, vrba) i 20 posto su reciklirana vlakna iz drvne
industrije. Da bi se osigurala nesmetana dobava goriva,
ali i proizvodnja energije, uz proizvodno postrojenje je i
postrojenje za obradu drveta - za skladitenje i pripremu
drvnog otpada.
U Velikoj Britaniji postavljen je cilj od 15 posto
udjela obnovljivih izvora energije u proizvedenoj energiji
do 2015. godine.
Steven Croft elektrana na biomasu u Lockerbiea u kotskoj, snage

44 MW, s ulaganjima od 178 milijuna dolara, proizvodit e dovoljno
energije za opskrbu 70.000 kuanstava godinje
OBNOVLJIVI IZVORI
Koritenje energija Sunca u porastu
Zajamene tarife pogoduju

ulaganjima investitora
Prema istraivanju asopisa za obnovljive izvore
energije SYSTMES SOLAIRES le journal des nergies
renouvelables (N 184 2008), tijekom 2007. godine u
Europskoj uniji instalirano je 1.541,2 MWp fotonaponskih
panela. Ukupna instalirana snaga u Europi time se
popela na 4.689,5 MWp, to je vie od ukupne instalirane
snage svih elektrana u Hrvatskoj. Pritom su drave
predvodnice Njemaka, sa 3.856 MWp (od ega 1.103
MWp u 2007.), panjolska sa 515,82 MWp (340,82
MWp u 2007.) te Italija sa 100,2 MWp (50,2 MWp u
2007.). Velika veina fotonaponskih sustava prikljuena
je na elektroenergetsku mreu - ak 99,5 posto od
novoinstaliranih kapaciteta, dok manji dio nije (izolirani
otoci, rasvjeta i slino).
POTICAJNI SUSTAVI - EUROPSKI MOTOR RAZVOJA
Velikom rastu kapaciteta u Njemakoj pogoduje
stabilnost tarifnog sustava (zajamenih tarifa), koja
investitorima jami sigurnost ulaganja. Od kolovoza
2004., novodoneseni Zakon o obnovljivim izvorima
energije (EEG) obvezuje opskrbljivae elektrine
energije na kupnju elektrine energije proizvedene iz
fotonaponskih sustava. Energija se otkupljuje prema
posebnoj tarifi tijekom 20 godina. Tarifa se smanjuje
svake godine 5 posto za sustave vezane za objekte i 6,5
posto za ostale sustave. Tarifa ovisi o instaliranoj snazi
sustava. Za sustave, koji se postavljaju na zgrade, tarifa u
2008. godini iznosi izmeu 0,4399 eura/kWh (~3,21 kn/
kWh) za sustave iznad 100 kW i 0,4675 eura/kWh
(~3,41 kn/kWh) za sustave do 30 kW. Ako je sustav
integriran u fasadu objekta, daje se poseban poticaj od 5
euro centa. Za fotonaponske sustave koji nisu dio nekog
objekta, ve su smjeteni na tlu, otkupna tarifa iznosi
0,3549 eura/kWh (~2,59 kn/kWh). Revizija EEG-a se
oekuje tijekom iduih mjeseci, a najvie rasprava izaziva
godinje smanjenje tarife.
panjolska je, sa 515,82 MWp, nadmaila zacrtani
cilj od 400 MWp fotonaponskih sustava u 2010. i to
ak tri godine ranije. Poticajni sustav, koji je na snazi do
rujna ove godine (donesen u svibnju 2007.), propisuje
tarife u trajanju od 25 godina. Tarifa se kree od 0,4404
eura/kWh (~3,21 kn/kWh) za sustave do 100 kWp
(0,3523 eura/kWh nakon 25 godina) do 0,4175 eura/kWh
(~3,05 kn/kWh) za sustave izmeu 100 kWp i 10 MWp
te 0,2294 eura/kWh (~1,67 kn/kWh) za sustave do 50
MWp. O novom poticajnom sustavu, koji e stupiti na
snagu u rujnu ove godine, jo se pregovara. Prijedlog iz
mjerodavnog ministarstva ukljuuje model slian onomu
u Njemakoj razlikovanje sustava integriranih u zgrade
i sustava na tlu. Novi poticajni sustav bio bi na snazi ili
do 31. prosinca 2009. ili dok se ne dostigne 1.200 MWp
instalirane snage, to je cilj za 2010. Nakon zavretka
tog poticajnog sustava, donijet e se sustav s padajuim
tarifama, kao u Njemakoj.
Susjedna Italija takoer je zabiljeila velik porast na
podruju fotonaponskih sustava. U veljai 2007. godine,
u Italiji je uveden novi poticajni sustav za koritenje
fotonaponskih panela. Zajamene tarife variraju ovisno
o instaliranoj snazi i ovisno o tomu jesu li smjetene na
zgradama ili na tlu (slino kao u Njemakoj). Tarifa se
isplauje tijekom 20 godina, a kree se od
0,49 eura/kWh (~2,58 kn/kWh) za sustave integrirane u
zgrade kapaciteta manjeg od 3 kWp do 0,36 eura/kWh
(~2,63 kn/kWh) za sustave na tlu instalirane snage vee

od 20 kWp. Tarifa se godinje smanjuje za dva posto,
poevi u 2009. godini. Takav sustav bit e na snazi dok
se ne dosegne 1.200 MWp. Ukupna instalirana snaga
fotonaponskih sustava ograniena je na 3.000 MWp u
2016. godini.
PORAST PROIZVODNJE FOTONAPONSKIH ELIJA U
CIJELOM SVIJETU
Prema procjenama asopisa PV News, proizvodnja
fotonaponskih elija poveala se za 51 posto u cijelom
svijetu - sa 2.473,7 MWp na 3.722 MWp. Proizvodnja je
polarizirana izmeu Europe (28,5 posto) i Dalekog istoka
(24,6 posto Japan, 22 posto Kina, 9,9 posto Tajvan),
s manjim udjelom SAD-a (7,1 posto). Najvei porast
zabiljeen je u Kini (od 350,5 na 821 MWp) i Tajvanu (od
169,5 do 368 MWp). Proizvodnja je rasla i u Europi i
SAD-u, dok se Japanu po prvi puta dogodila stagnacija.
Ipak, ove brojke treba uzeti s rezervom, s obzirom na to
da je rije o procjenama.
Zanimljivo je usporediti brojke na tri kljuna trita
Europi, Japanu i SAD-u, gdje je vidljiv raskorak izmeu
instaliranog kapaciteta (~2.050 MWp u 2007.) i ukupno
proizvedenih fotonaponskih elija (3.722 MWp u 2007).
Premda odreena koliina elija ne moe biti putena
u pogon iste godine, razlika od 1.700 MWp ipak je vrlo
velika. Postoji mogunost da dolazi do povremenog
dvostrukog brojanja elija i modula (sustava). Takoer, ne
smijemo zaboraviti da neki proizvoai preuveliavaju
brojke, kako bi imali vei trini udjel. Ako bismo uzeli
u obzir tvrdnju da treba priekati godinu dana od
proizvodnje do instalacije sustava, prema sadanjim bi
brojkama 2008. godina trebala biti vrlo uspjena.
U POLETU I EUROPSKA INDUSTRIJA
FOTONAPONSKIH KOMPONENATA
U 2007. godini, europska industrija fotonaponskih
panela nastavila je svoje irenje. Prema nekim podacima,
prihodi su se udvostruili u odnosu na prethodne
godine: sa 5,7 milijarda eura u 2006. na 9,2 milijarda
eura u 2007. godini. Broj radnih mjesta poveao se za
75 posto (od 40.000 na 70.000). ak 10.000 poduzea
se pritom nalazi u Njemakoj, od ega 80 proizvoaa
raznih komponenti za fotonaponske sustave. Samo u
Njemakoj je broj zaposlenika porastao sa 30.000 na
40.000 (50 posto u instalaciji, 43 posto u proizvodnji
i opskrbi i 7 posto u prodaji). Ukupna investicijska
ulaganja u proizvodne kapacitete, ukljuujui proirenja
i modernizaciju, bile su 1,6 milijarda eura, to obuhvaa i
160 milijuna eura za istraivanje i razvoj. Trenutano je u
izgradnji 15 novih postrojenja, s potencijalom od 10.000
novih radnih mjesta.
Europski industrijalci pokazali su veliku uvjerenost
u daljnji porast trita te su najavili poveanje
proizvodnje. Poveanje se ne oekuje samo od postojeih
poduzea, ve zbog poveanja potranje u igru ulaze
i novi investitori. Europski proizvoai nastavljaju
ulaganja u trita s velikim potencijalom, posebice u
SAD-u. Potencijalni problem daljnjem irenju proizvodnje
predstavlja globalna nestaica silicija, najvanije
komponente u proizvodnji fotonaponskih elija. Upravo je
to jedan od razloga visoke cijene fotonaponskih modula.
Oekuje se poboljanje stanja poetkom 2009. godine.
Diana Ognjan
European Photovoltaic Industry Association (EPIA)

procjenjuje da e proizvodnja silicija biti izmeu 8 i
10000 MWp u 2010. godini.
Poput drugih velikih europskih zemalja, i Hrvatska
je uvela poticajne mjere za koritenje obnovljivih
izvora energije (od 1. srpnja 2007. godine). Proizvodnja
elektrine energije iz fotonaponskih sustava potie se sa
2,10 kn/kWh za sustave vee od 30 kW do ak
3,40 kn/kWh za sustave manje od 10 kW prikljuene na
elektrinu mreu. Trenutana regulativa jednaka je za
sve oblike instalacija (nema razlike izmeu sustava na
zgradama i na tlu), a poticajna tarifa e se isplaivati za
elektrinu energiju isporuenu u distribucijsku mreu dok
se ne postigne ukupna instalirana snaga fotonaponskih
sustava od 1 MW u cijeloj dravi.
Proces dobivanja svih potrebnih dozvola za
instalaciju fotonaponskih sustava jo nije u potpunosti
definiran, jer pravilnici propisuju jednaki postupak za
sve obnovljive izvore (s nekim dopunama na podruju
vjetroelektrana, hidroelektrana i geotermalnih elektrana),
koji se pokazao prezahtjevnim za male kune
investitore. Ipak, postoji nekoliko primjera instaliranih
fotonaponskih sustava u Hrvatskoj solarni krov u
panskom, jedna instalacija u akovcu te neke na obali.
No, s obzirom na hrvatske potencijale, to je jo uvijek
razmjerno malo. Sve te instalacije napravljene su prije
donoenja nove regulative i u postupku su stjecanja
prava povlatenog proizvoaa, to je preduvjet za
dobivanje poticajne tarife.
U Hrvatskoj, takoer, postoje neki proizvoai
opreme, premda veinu svojih proizvoda izvoze na
inozemno trite.
U budunosti se oekuje preciznije definiranje
procesa dobivanja dozvola, usklaenog izmeu
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva,
Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva, HEP Operatora distribucijskog sustava te
drugih relevantnih institucija, koje bi trebalo olakati put
potencijalnim investitorima i malim kunim korisnicima.
Zakonska regulativa u
Hrvatskoj
(popis dokumenata):
Uredba o naknadama za poticanje
proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007 od
28.3. 1079)
Uredba o minimalnom udjelu elektrine
energije proizvedene iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie
(NN 33/2007 od 28.3. 1080)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine

energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 33/2007 od 28.3. 1082)
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 67/2007 od 26.7.
2048)
Pravilnik o stjecanju statusa
povlatenog proizvoaa elektrine energije
(NN 67/2007 2049)
27
pothvati
Instruktori HEP NOC-a Zoran Jogun i eljko Maravi izradili ispitni stol laboratorija
Skoro
uetverostruena
raspoloivost laboratorija!
Poznato je da su Hepovci vrlo vrijedni i inventivni
ljudi, spremni u svakom trenutku, ak i bez potrebnih
sredstava, odraditi postavljene zadatke. U ovom napisu,
itateljima HEP Vjesnika elim poblie opisati to su
uinila dva instruktora za rad pod naponom iz Odjela
laboratorij HEP-Nastavno obrazovnog centra - Zoran
Jogun i eljko Maravi. Oni su, da bi olakali i poboljali
usluge periodikog ispitivanja u kontrolno-ispitnom
laboratoriju HEP NOC-a, koristili i svoje slobodno vrijeme.
O emu je rije?
Dugo vremena visokonaponska ispitivanja
izolacijskih sredstava obavljala su se na drvenom
okviru, uz pomo elektroda u obliku metalne mreice,
a istodobno se ispitivati mogao samo jedan komad
alata, uz dugotrajno runo namjetanje elektroda.
Nakon odreenog broja postavljanja i uklanjanja,
mreice su se deformirale, a pojavila bi se i parcijalna
izbijanja kao posljedica nastalih otrih bridova te su se
elektrode morale esto mijenjati. Takvim nainom rada u
laboratoriju se moglo ispitati samo dvadesetak uzoraka
alata u dva do tri dana, to je povremeno uzrokovalo
guvu.
Znanja steena u EdF SERECT iskoristiti na
najbolji mogui nain
Tijekom obuka za popravak alata i periodika
ispitivanja alata u francuskom EdF SERECT, eljko Maravi
i Zoran Jogun stjecali su znanja i vjetine u obradi
izolacijskih materijala, o njihovim obiljejima i nainima
ispitivanja. S divljenjem smo mogli samo gledati opremu
i sredstva kojima se provode ispitivanja u Francuskoj, no
za nae mogunosti jedan takav ispitni sustav (stol) bio je
jednostavno preskup. Jedinina cijena po kojoj su kolege
iz Republike Slovake kupili dva stola od EdF SERECT
iznosila je skoro 23 tisua eura!
Ali, nai Zoran i eljko odluili su jo tijekom obuke
svoja znanja iskoristiti na najbolji mogui nain. Naime,
odluili su nakon povratka u Veliku, ostvariti zamisao
da sami izgrade ispitni stol, smatrajui da e nakon
rjeavanja uoenih nedostataka i ogranienja, biti i bolji
od onoga u Francuskoj.
Za taj pothvat trebalo je pronai dovoljno
visokokvalitetnog izolacijskog materijala, ponajprije
fiberglasnih cijevi za nosei okvir, a potom i izolacijskih
ploa, koje su istodobno vrste, lagane i pogodne za finu
obradu. Problem nabave takvih cijevi je zapravo postojao
zbog strogo utvrenih odnosa izmeu proizvoaa alata
i proizvoaa fiberglasnih cijevi i njihove tenje da se,
na neki nain, ogranii mogunost razvoja vlastitih alata
svima koji nabavljaju takve cijevi. Nai instruktori su, zbog
nemogunosti nabave novih cijevi, odluili iskoristiti one
postojee neispravne i rashodovane, ve predodreene
za unitavanje i uz mogue popravke i optimizirana
izrezivanja ispravnih sekcija, osposobiti potrebnih 40
metara visokokvalitetnog izolacijskog materijala. Na
svojim raunalima izradili su nekoliko nacrta okvira, a
potom i nosivih ploa za ispitne uzorke. Zavretkom te
faze rada, nabavljena je procijenjena koliina ploa, a
28
Vladimir Caha
Nai uporni i kreativni dizajneri i proizvoai novog ispitnog stola Zoran Jogun i eljko Maravi ispred svog majstorskog
djela
instruktori prenijevi na njih nacrte zapoeli izrezivanje

koliine potrebne za pokusni dio. U pokusnom dijelu uoili
su potrebu za poveanjem dimenzija i modifikacijom
oblika prihvatnih otvora te na taj nain omoguili da,
osim okruglih profila, ispitni stol bude u mogunosti
prihvatiti i uzorke ovalnih oblika, kakvi su primjerice,
okviri ljestava.
Vrhunski ispitni stol udovoljava svim
propisima za visokonaponska ispitivanja
Uslijedio je mjesec i pol dana napornog rada, jer su
se osim povremene pomoi malih prijenosnih elektrinih
alata, instruktori najvie oslanjali na vlastite ruke i rune
alate. Za elektrode su odabrali lanie s kuglicama
promjera 5 mm, ime se ispunjava uvjet homogenosti
i pravilnosti elektrinog polja pri ispitivanju visokim
naponom, dok su za napinjanje elektroda posluili 100
gramski olovni utezi. Spojna mjesta cijevi izdubljena su u
plastinim cilindrima, sabirnice faze i uzemljenja izvedene
od bakrenih cijevi, dok su ekvipotencijalni vodovi na
ploama izvedeni od tankih aluminijskih traka.
Krajnji rezultat bio je zadivljujui. Napravljen je
vrhunski ispitni stol duljine skoro 4,5 metra, koji moe
prihvatiti do osam kraih ili etiri dulja ispitna uzorka
istodobno, elektrode se skoro automatski namataju
u roku od nekoliko sekundi, obuhvaajui kompletni
opseg uzorka i sve to u pravilnim razmacima odreenim
ispitnim normama. Uz sve to, dio stola je ostao pokretan
te je mogue prilagoavati poloaj elektroda ispitivanju
razliitih tipova izolacijskih alata, za koje postoje posebni
uvjeti. Dimenzijama i poloajem elemenata, ispitni stol
udovoljava svim propisima za visokonaponska ispitivanja.
Takvim, slobodno moemo rei, remek-djelom naih
instruktora, raspoloivost kontrolno-ispitnog laboratorija
HEP NOC-a skoro je uetverostruena, tako smo sada u
mogunosti ispitati osamdesetak uzoraka tijekom dva
dana. Instruktori su nas jo jedanput zaduili svojim
radom, a HEP u priskrbili vrlo vrijedan ureaj kojeg bi
mnogi poeljeli.
. Maravi prati tijek ispitivanja iz kontrolne prostorije

laboratorija HEP NOC-a
Z. Jogun postavlja izolacijske motke u poloaj za

ispitivanje s 90 kV
IZ PRVE RUKE
HEP Toplinarstvo izmeu dviju sezona
Gaenjem grijanja
zapoinju opseni radovi
Premda smo u prolom broju oznaili zavretak
ogrjevne sezone, malo emo proiriti priu, jer nas
zanimaju pokazatelji iz prethodne i planovi za iduu
ogrjevnu sezonu, kao i novi projekti HEP Toplinarstva.

Podatke saznajemo iz prve ruke, od direktora
HEP Toplinarstva Roberta Krkleca. Idemo redom.
HEP Toplinarstvo je kuanstvima i poslovnim
prostorima tijekom ogrjevne sezone 2007./2008.
isporuilo 1.668.637 ogrjevne topline, to u odnosu
ogrjevnu sezonu 2006./2007., kada je bilo isporueno
1.313.899 MWh, predstavlja porast od priblino 27 posto.
Vie toplinske energije, naime, bilo je potrebno zbog
hladnije zime, ali i porasta broja potroaa prikljuenih na
centralizirani toplinski sustav Zagreba, Osijeka i Siska.
Nakon gaenja grijanja, uslijedit e redovni remonti
toplinskih stanica u objektima potroaa. To znai da se
mora provjeriti ispravnost svih zapornih i regulacijskih
armatura, cirkulacijskih crpki, izmjenjivaa topline i ostale
opreme koja i kada stisne studen, sve mora funkcionirati
bez greke. Takoer se rjeavaju nedostaci uoeni tijekom
ogrjevne sezone, koji se nisu mogli otkloniti zbog potrebe
neprekidnog funkcioniranja sustava grijanja zbog niskih
temperatura.
Remonti su zapoeli 15. svibnja i trajat e do kraja
kolovoza o.g.. Ve tada zapoinju pripreme za novu
ogrjevnu sezonu. Ovog ljeta predvieno je nekoliko
potpunih rekonstrukcija dotrajalih toplinskih stanica u
starijim zgradama.
Pogon posebne toplane HEP Toplinarstva,
koji skrbi o proizvodnji i isporuci toplinske energije
iz pojedinanih kotlovnica u Zagrebu, Velikoj Gorici,
Zapreiu i Samoboru, takoer je zapoeo s remontima,
sanacijom i zamjenom opreme na svojim postrojenjima.
Radovi obuhvaaju sanaciju kotlova i plamenika, zamjenu
plinskih rampi i uljnih vodova, sanaciju toplovoda,
remonte armatura u kotlovnicama i toplinskim
stanicama, remonte hvataa neistoe i ostalo.
ZAPOINJE TREA FAZA ZAMJENE MAGISTRALNIH
VRELOVODA
Premda smo u HEP Vjesniku (broj iz studenog
2007. godine) pisali o realizaciji programa Svjetske
banke, ovom prigodom podsjetimo da HEP Toplinarstvo
uz pomo kredita Svjetske banke od 24 milijuna eura,
izvodi radove zamjene najstarijih dijelova magistralnih
vrelovoda u Zagrebu i Osijeku. Prole godine u Zagrebu
su provedeni radovi na podruju Sigeta, Trenjevke,
Savice te u dijelovima Donjeg grada i Voltinog naselja
(u ukupnoj duljini od 5161 metar). U osjekim naseljima
Stanko Vraz i Vladimir Nazor su, uz zamjenu starih,
izgraeni i novi vrelovodi u ukupnoj duljini od 3000
metara.
Ovog ljeta HEP Toplinarstvo zapoinje s treom
fazom zamjene magistralnih vrelovoda. U Zagrebu su
najvei zahvati predvieni na podruju Utrina, Zaprua,
Sopota, Sigeice, Vrbika, Kneije, Cvjetnog naselja i na
veem dijelu Ulice grada Vukovara (u ukupnoj duljini
od 7900 metara). U Osijeku e se provoditi druga faza
radova, a predviena je zamjena postojee vrelovodne
mree u naseljima Sjenjak, Tvra, Donji grad i u
Trpimirovoj ulici (u ukupnoj duljini od 4265 metara) te
izgradnja novog vrelovoda do sportskog centra Gradski
vrt (duljine 795 metara). Ovogodinja revitalizacija
vrelovoda e zapoeti u lipnju, a svi radovi bi se trebali
zavriti do poetka razdoblja spremnosti za grijanje.
Od naega sugovornika R. Krkleca, doznali

smo i kako napreduje Projekt KBC Zagreb bolnica
Rebro. Naime, rije je o Projektu koji obuhvaa cjelovitu
opskrbu bolnice Rebro sa svim potrebnim oblicima
energije: ogrjevnom toplinom, rashladnom energijom,
tehnolokom parom i elektrinom energijom. Projekt
se provodi prema modelu slinom javno- privatnom
partnerstvu i to tako da KBC Zagreb zadrava vlasnitvo
nad opremom i infrastrukturom, a brigu o njihovom
upravljanju i odravanju preuzima HEP Toplinarstvo.
Temeljem iskustava steenih na tom Projektu, HEP
Toplinarstvo e na tritu ponuditi slina tehnika i
financijska rjeenja za opskrbu i odravanje drugih
bolnica i objekata u Hrvatskoj.
Primarni energetski dio Projekta KBC Zagreb
bolnica Rebro, obuhvaa kotlovnicu s toplinskom
stanicom, rashladno - kompresorsko postrojenje i dizelske
agregatske stanice u sklopu s trafostanicama. Postojei
stari dio energetskog pogona mora neprekidno raditi i
biti u potpunoj pogonskoj spremnosti, dok se paralelno
gradi novo energetsko postrojenje, koje zahtijeva velike
graevinske zahvate i opsenu montau nove opreme
na istoj lokaciji i stoga se radovi provode u oteanim
uvjetima. Unato tomu, bolnica Rebro ni u jednom
trenutku nije imala problema s isporukom elektrine,
toplinske i rashladne energije, to potvruje primjerenu
strunu i profesionalnu razinu pri izvoenju tih radova.
Zavretak radova na primarnom energetskom postrojenju
oekuje se do kraja 2008. godine.
INDIVIDUALNO MJERENJE TOPLINSKE ENERGIJE
Doznali smo i za jedan od vanih koraka u
sveukupnom unaprjeivanju i poveanju kvalitete usluge
opskrbe toplinskom energijom, a to je individualno
mjerenje i regulacija toplinske energije u stanovima i
poslovnim prostorima. Mjerenje i mogunost upravljanja
potronjom bitne su sastavnice energetske uinkovitosti,
sve naglaeniju odrednicu politike Europske unije.
HEP Toplinarstvo ugrauje individualne toplinske
podstanice (ITPS) u nove objekte koji se trebaju prikljuiti
na centralni toplinski sustav (CTS), a stanarima postojeih
objekata s izgraenim instalacijama centralnog grijanja
nudi mogunost ugradnje elektronskih razdjelnika
topline.
Novi objekti se projektiraju kao i objekti s etanim
grijanjem. Pravilnim projektiranjem, kuna instalacija se
moe izvesti tako da je u potpunosti mogue mjerenje
mjerilom toplinske energije i lako provedivo. To se postie
projektiranjem vertikalnih vodova i jednog toplinskog
prikljuka za svaki stan, na iji se ulaz postavlja zaporna
armatura i samo mjerilo ili, pak, itava toplinska
podstanica s elementima regulacije grijanja i zagrijavanja
potrone tople vode. Takvo tehniko rjeenje omoguuje
pripremu potrone tople vode za svaki stan pojedinano
i regulaciju grijanja pomou sobnog termostata te daje
potroau potpunu slobodu to se tie izbora intenziteta
i vremena grijanja. Dakako, i novanu utedu u sluaju
manjih isporuenih koliina toplinske energije.
Pripremom potrone tople vode za svaki stan
pojedinano izbjegnuta je raspodjela trokova, koja se
kod zgrada s centralnom pripremom potrone tople
vode uobiajeno provodi prema broju stanara ili prema
povrini stana. Individualne toplinske podstanice
zamjenjuju kombi bojler na plinskom etanom grijanju, a
uz to posjeduju i mnoge prednosti, poput nepostojanja
Jelena Vui
Robert Krklec, direktor HEP Toplinarstva: cijene i uvjeti

opskrbe toplinskom energijom dugi niz godina su pod
snanim pritiskom socijalne politike, bez subvencije iz
prorauna, te pod stalnom kontrolom i pritiskom jedinica
lokalne uprave i samouprave, a mi smo pripremili novi
zahtjev za poveanje cijena toplinske energije
otrovnog i eksplozivnog plina, kao ni loita sa

dimnim plinovima. U starijim zgradama s izgraenim
instalacijama centralnog grijanja spojenih na CTS, ne
postoji sustav individualne kontrole potronje toplinske
energije.
U svim dosadanjim projektima, ugradnja
termostatskih radijatorskih ventila i razdjelnika topline
rezultirala je utedama u potronji energije za grijanje
prostora od 10 do 30 posto, u odnosu na potronju istih
zgrada u prijanjim godinama kada nisu imale ugraene
sustave individualnog mjerenja. Reguliranjem termostata
radijatora, ako se temperatura u prostoriji smanji za samo
1 oC, godinje se moe utedjeti priblino est posto
energije za grijanje.
PONOVNI ZAHTJEV ZA POVEANJE CIJENA
TOPLINSKE ENERGIJE
Ono to ve dugo titi HEP Toplinarstvo jest
neprimjerena cijena toplinske energije. Odnosno, osnovni
problem poslovanja energetskih djelatnosti proizvodnje,
distribucije i opskrbe toplinskom energijom vrele/tople
vode i tehnoloke pare u razdoblju od nekoliko proteklih
godina, stvara nerealan odnos, s jedne strane rastuih
cijena ulazne energije, odnosno energetskog goriva
(loivo ulje i prirodni plin), koje se formiraju bilo na
slobodnom tritu ili kroz odgovarajue druge vaee
tarifne sustave i cijene koje vrijede za maloprodajnu
razinu iroke potronje i kuanstava. S druge strane,
nerealno je niska i nedovoljna za pokrivanje trokova
poslovanja razina cijena proizvedene toplinske i elektrine
energije u kogeneracijskim procesima i toplinske energije
u posebnim toplanama. Ope je poznata i injenica da
su cijene i uvjeti opskrbe toplinskom energijom dugi niz
godina pod snanim pritiskom socijalne politike, bez
subvencije iz prorauna te pod stalnom kontrolom i
pritiskom jedinica lokalne uprave i samouprave.
Zbog toga, a u skladu s odredbama Tarifnog
sustava za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje,
distribucije i opskrbe toplinskom energijom, bez
visine tarifnih stavki (NN, 57/06), HEP Toplinarstvo
je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva
ponovno pripremilo novi zahtjev za poveanje cijena
toplinske energije. U HEP Toplinarstvu se nadaju da e,
konano, biti odobrena korekcije i da e im nova cijena
omoguiti poslovanje bez gubitaka.
29
S LICA MJESTA
Pogon Makarska
Novo ljeto novi objekti

Godinji rast potronje na
podruju Pogona Makarska od
nevjerojatnih osam posto ve
godinama ne opada, a ljetna
pica kada im se broj stanovnika
uetverostrui u odnosu na
zimsko razdoblje, triput je jaa od
potronje mjeseca travnja i stoga,
nakon to uoe gdje su im krizna
arita, ta podruja predlau za
rekonstrukciju ili ugradnju nove
opreme
.
Potaknuta iznimno toplim vremenom s

kraja lipnja ove godine, pomislila sam da bi bilo
dobro posjetiti jedan od mojih (Elektrodalmacijinih)
pogona i saznati o njihovim pripremama za
predstojeu turistiku sezonu. Nije mi bilo teko
odabrati primjereno odredite najturistikiji dio
srednjodalmatinskog, a moda i itavog priobalja
Makarsku rivijeru.
I krenuh u grad podno Biokova, u sjedite
Pogona Makarska. Moj izbor je dodatno utemeljen
informacijom o godinjem rastu njihove potronje od
Miro Radi i Draen Cvitanovi pokazuju nove kabelske

pravce
30
nevjerojatnih osam posto, u odnosu na, primjerice,

rast u najrazvijenijim zapadnim zemljama od priblino
pet do est posto. Takav rast biljee upravo zbog
turistikih potreba.
PODGORA SE VIE NE NAPAJA RADIJALNO
U Pogonu me doekuju rukovoditelj Miro Radi
i njegova desna ruka, koordinator Draen Cvitanovi.
Odmah saznajem da njihov rast potronje ve
godinama ne opada, da je ljetna pica triput jaa od
potronje mjeseca travnja, a da im se broj stanovnika
uetverostrui u odnosu na zimsko razdoblje. I
svakoga ljeta oni uoe gdje su im krizna arita,
odnosno mjerenjima ustanove krajnje domete svojih
kabela ili dalekovoda, a potom ta podruja predlau za
rekonstrukciju ili ugradnju nove opreme.
- Svake se godine puno ulae, mi potroimo
koliko god nam se dopusti, a to samo moemo
zahvaliti razumijevanju nae Uprave, koja sagleda
problem i maksimalno se trudi da nam financijski
i logistiki pomogne. Dakako, zbog prevelike
apartmanizacije, nicanja novih zgrada, kuhinja, klima
ureaja, stalnih i sve veih traenja koje turizam
namee - problemi se, na alost, svakoga ljeta
pojavljuju i puno bre stvaraju nego to ih mi moemo
rjeavati kae M.Radi
Tako su tijekom prole godine otklonili jedan od
velikih problema radijalno napajanje Tuepa iz
TS 35/10 Makarska i Podgore iz TS 35/10 Podgora. Ove
dvije turistike destinacije, zbog prevelike potronje i
spomenutog jednostranog napajanja, ivjele su pod
stalnim pritiskom nesigurnosti. Zbog toga se krenulo
u doista velik pothvat polaganja 10(20) kV kabela,
dugog 3,8 kilometara, izmeu Tuepa i Podgore.
Takoer su istodobno u Podgori zatvorili 10 kV petlju
cjelokupnog naselja i od prole godine, Podgora moe
zaboraviti radijalno napajanje. Za neke dijelove posla,
Veroka Garber
na je Pogon potpomognut dobrom suradnjom s

Hotelskim poduzeem Tuepi.
RIJEILI POSOLICU
I za ostatak junog dijela Rivijere, naselja
Dranice, Igrane, ivogoe, trebalo je uiniti neke
pomake na bolje. Naime, i taj je dio Pogona radijalno
napajan, a najvie potekoa predstavljao je zrani
10 kV dalekovod izmeu Podgore i Dranike vrulje.
Poetni dio ovog voda izveden je Al -e vodiima
presjeka 50 mm2, a najvie nevolja stvarala im je velika
posolica.
- U toj Vrulji i jugo i bura puu s mora pa je
zasoljavanje stupova bilo neprekidno, emu je bilo
izloeno dvadesetak stupova. Stoga smo lani poloili
10(20) kV kabel od TS Podgora do spoja s postojeim
kabelom u Dranikoj vrulji i tako poboljali kvalitetu i
sigurnost napajanja, kae D. Cvitanovi.
Taj su posao izveli polaganjem triju kabela i
tako osigurali budunost, kako nastavka posla oko
kabliranja prema Dranicama i ivogou, koji je u
ishoenju dokumenata, tako i mogue dvostrano
napajanja tih naselja. Treba rei da je cjelokupna trasa
duga 16 kilometara.
NADAJU SE PROGURATI OVO LJETO VEZ VEIH
PREKIDA U OPSKRBI
U sreditu pogonskog potroakog podruja
ovog turistikog raja je grad Makarska. Posljednjih
je godina grad doivio pravi graevinski bum puno
je novih zgrada, apartmana, poslovnih prostora,
hotelskih kapaciteta. Upravo u takvom okruju
i iznimno velikom porastu potronje u ljetnim
mjesecima, postojee dalekovodne i kabelske veze
pokazale su se nedostatne. Najvie potekoa naim
zaposlenicima zadaju 10 kV kabeli i 35 kV dalekovod
izmeu makarskih TS 110/35/10 (distribucijske) i TS
Rukovoditelj Pogona Miro Radi uz novoizgraenu TS Bilaje, koja e pod napon sredinom srpnja
Makarski deki pri svakodnevnom poslu
35/10. Tijekom prolog ljeta, a zbog prevelikih tereta i

presjeka na samoj granici izdrljivosti, ispadale su i TS
35/10 i brojne trafostanice 10/0,4. Dodatni razlog je
zastarjeli dio mree u koji se nije ulagalo dugo godina.
- Akcija je pokrenuta, poslovodstvo je
upoznato, lokacijska dozvola za novi kabelski rasplet
10(20) kV iz TS 110 Makarska je ishoena. Prema toj
dozvoli, mi emo s novih est kabela 10(20) kV ui
u grad, a radovi zapoinju odmah nakon zavretka
turistike sezone. Poi emo svi u svetite Vepric,
pomolit se da ovo ljeto proguramo bez veih prekida
u opskrbi poruio je M.Radi.
DOBRE VOLJE NE MANJKA
Od Makarske prema zapadnom dijelu Pogona,
energetska slika naselja Baka Voda, Brela, Promajna,
Krvavica, Bratu, dobro je uokvirena. Razlog za to,
osim njihova angamana, jest u doista uspjenoj
suradnji s lokalnom upravom i tamonjim hotelskim
tvrtkama. Puno se toga napravilo upravo zajednikim
ulaganjima.
- U tijeku je izgradnja pristupne ceste za
biokovski tunel Sv.Ilija pa nam je velika elja da u
suradnji s Hrvatskim cestama kabliramo i tri kilometra
10 kV dalekovoda prema Bastu, koji je svake zime prvi
na udaru najjaih bura i esto doivi najtee havarije.
vrsto se nadamo da emo ovo i ostvariti - kae D.
Cvitanovi.
Ne dvojim da e njihova dobra volja i jo bolje

namjere biti prepoznate i da e i ovo pitanje nai
potvrdan odgovor. Dakako da ima jo podruja, tonije
mikrolokacija unutar priobalnih naselja, koja trebaju
bolja i kvalitetnija rjeenja i koja se svake godine i
pred svaku novu sezonu rjeavaju malo po malo,
dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz sredstava za
sanaciju naponskih okolnosti. U ovom trenutku, Pogon
Makarska ima nekoliko ishoenih lokacijskih dozvola
za gradnju trafostanica i ekaju na graevinske. Na
alost, taj dio posla nikada ne ide u skladu s naim
eljama, a niti s potrebama brojnih ulagaa i buduih
potroaa. Jer, ima cijelih sklopova zgrada koji ve
dulje vrijeme ekaju pravi, konani prikljuak, a
prethodno i izmjenu opinskih planova, koji su ih
prevrtljivom igrom birokracije u tom poslu zaustavili.
Svemu ovomu mogli bismo dodati i potekoe
privatnih vlasnika zemljita i objekata, koji se teko
odluuju na doputenje postavljanja ak i prikljunog
ormaria, a o nekakvoj trafostanici ili dalekovodu da i
ne govorimo.
Ali, sve je to dobro znana pria svih naih
podruja i nije nikakva posebnost Pogona Makarska.
Zato emo dananji posjet i obilazak zavriti etnjom
po novoizgraenim trafostanicama i dokumentirati
prikaz graevinskog procvata jednog od najljepih
dijelova Sredozemlja. I zakljuiti da u svim ovim
vodama nai pogonai itekako dobro plivaju.
Trafostanica Stolarija (jedna od posljednje izgraenih) patuljak meu divovima
Teko je nai mjesto za ormari
Zgrade koje (zajedno s nama) ve mjesecima (ako ne i

dulje) ekaju planove i na prikljuak
31
S LICA MJESTA
Gradilite HE Lee
Uskoro sve spremno za

montau glavne opreme
Ugraeni su svi mehaniki dijelovi
hidromehanike opreme, koji se
zalijevaju betonom
U okviru naeg, novinarskoj znatielji, ugodnijeg
zadatka, krajem lipnja ove godine smo se ponovno
zaputili na gradilite HE Lee. Podsjetimo, u tijeku
je izgradnja prve hidroelektrane koja se gradi
u samostalnoj Hrvatskoj, ije je putanje u rad
predvieno u prosincu 2009. godine.
Susret s izgradnjom jednog elektroenergetskog
objekta, osobito hidroenergetskog s obzirom na
prostor kojeg zahvaa i strukturu ugraene opreme,
uvijek izaziva poseban doivljaj, posebno uzbuenje
pa ak i za inenjere, a kamoli za nas novinare.
Zadatak skriva vie izazova vezanih uz gradilite u
kanjonu Dobre. Najprije prometni izazov, jer nakon
lagodne vonje autocestom slijedi uska, zavojita
cesta do gradilita, koju valja jako oprezno odvoziti.
Nadalje, klimatski izazov, specifian za tu lokaciju, a
iskusili su ih nai graditelji koji su prigodom pripreme
gradilita proivjeli naglaeno zubatu zima kojoj je
Dovravaju se pripreme za montau agregata B
32
suprotstavljeno iznimno vrue ljeto, to smo ovoga

puta iskusili i mi. I na kraju, profesionalni izazov
gradilite, koje je samo nakon nekoliko mjeseci od
naeg zadnjeg posjeta promijenilo vizuru, nudei sada
ve jasne obrise budue ljepotice HE Lee.
Naime, u veljai ove godine svjedoili smo
varenju i montai spirala kuita glavnih agregata, a
sada u lipnju je dovrena ugradnja 1,8 metara debele
generatorske ploe. Taj je znaajan graevinski zahvat
dovren 10. lipnja, nakon 30 sati neprekidnog rada.
Na ploi se ve betoniraju stupovi kranske staze, na
koju e se montirati mosna dizalica, nuna za montau
preostale turbinske i generatorske opreme.
Aneks strojarnice, koji je u veljai bio tek u
naznakama, danas je graevinski dovreni objekt i
zajedno sa strojarnicom bit e spreman za montau
opreme pomonih pogona, s kojom se kree u rujnu o.g.
Velika promjena u odnosu na stanje u veljai
osobito je uoljiva na golemoj brani, u koju je
trenutano ugraeno 70 tisua prostornih metara
betona, a do studenog ove godine, kada se predvia
njeno potpuno dovrenje, trebat e ugraditi jo 20
tisua prostornih metara betona.
U kolovozu 2009. godine planirano je potapanje
Tomislav nidari
Snimila: Jelena Vui
kanjona, kad e nastati 12,6 kilometara dugo

akumulacijsko jezero.
Pogled nam osobito privlai monumentalni
preljev za prelijevanje vika vode iz akumulacije, u
ijem se podnoju nalazi slapite koje e razbijati
energiju vode koja prelazi preko preljeva.
Ono to slijedi u iduem razdoblju jest dovretak
energetskog tunela, svojevrsnog energetskog mosta
izmeu strojarnice tvornice struje i rasklopnog
postrojenja, gdje e se 10,5 kV napon transformirati u
110 kV i dalekovodima odvoditi do HE Gojak.
Na domain i voditelj na gradilitu i ovoga
je puta bio glavni nadzorni inenjer Tomislav Tomi.
Kada smo ga zamolili da nam sve to to nam je
strpljivo objanjavao i pokazivao, znai sve ono to je
napravljeno u protekla etiri mjeseca, same u jednu
reenicu, bez oklijevanja je rekao:
- Ugraeni su svi dijelovi hidromehanike
opreme, koji se zalijevaju betonom.
Nakon onoga to smo uli i vidjeli, doputamo si
posvjedoiti u jednoj reenici:
- HE Lee postaje dio hrvatskog
elektroenergetskog sustava, kako je i predvieno, u
prosincu 2009. godine.
Energetski tunel koji spaja strojarnicu i rasklopno postrojenje izvana
Tri difuzora za tri agregata - dva glavna i agregat biolokog minimuma
Izrada temelja za stupove kranske staze na generatorskoj ploi
Damir Balai, nadzorni inenjer za branu i Marinko Bravi, inenjer gradilita na izvidnici
s koje puca pogled na itavo gradilite
Elektrana se svakim naim posjetom sve vie die i poprima svoj konani izgled
33
ZAHVATI
Kapitalni remont TE Rijeka
Jedan od veih, a moda

i posljednji u ivotu
Elektrane u tom opsegu
S novim sustavima i revitaliziranim
postrojenjima, TE Rijeka e i dalje
biti jedan od najpouzdanijih
proizvoaa elektrine energije
i zadrati znaajnu ulogu u
hrvatskom elektroenergetskom
sustavu, osobito u kriznim
okolnostima
Od 1. travnja do 1. lipnja 2008. godine, u TE Rijeka
je obavljen veliki remont postrojenja, jedan od veih u
povijesti Elektrane i, s obzirom na njenu ivotnu dob,
vjerojatno posljednji u takvom opsegu.
Uz brojne zahvate, najvaniji i najvei su: zamjena
parovoda vrue meupregrijane pare glavnog kotla,
zamjena sustava uzbude generatora te zamjena sustava
relejne zatite turboagregata. Osim toga, obavljen je i
kapitalni remont generatora te su zamijenjeni mjerni
transformatori u postrojenju 220 kV,napravljen remont
prekidaa na postrojenju 220 kV, zamijenjen cijevni
snop na NTZ1 zagrijau, zavrena rekonstrukcija
istosmjernog napajanja, zamijenjen analogni dio
upravljanja turbinskim ventilima, uinjena rekonstrukcija
mjerenja mehanikih veliina na turbogeneratoru te
obavljeni drugi manji, ali za funkcioniranje elektrane,
vani poslovi.
MATERIJAL NOVOG PAROVODA S TRAJNOM
VRSTOOM I DO TEMPERATURA OD 650 0C
Parovod vrue meupregrijane pare na glavnom
kotlu u TE Rijeka snage 320 MW izraen je u kvaliteti
materijala 14MoV63 i radi na temperaturi pare
Ormari sustava uzbude
34
540 + 5 C i tlaku od 50 bara. Zbog dugogodinjeg

rada kotlovskog postrojenja TE Rijeka, koja je s
komercijalnom proizvodnjom zapoela 1979. godine,
parovod je istroen i bila je nuna njegova zamjena. U
meuvremenu se pojavio i zapoeo se primjenjivati
novi kvalitetniji elik oznake P91 (X10CrMoVNb91)
sa znaajno boljim svojstvima, osobito pri visokim
temperaturama. Za razliku od starog materijala od
kojega je bio izraen parovod u TE Rijeka, koji je imao
zajamena svojstva do najvie temperature od
500 0C, novi materijal ima zajamenu trajnu vremensku
vrstou do temperatura od 650 0C.
U zamjeni spomenutog parovoda sudjelovali su
TEP i Montaa ure akovia, zamijenjena su i njegova
zavjeenja, a montaa je izvedena s prednapinjanjem
cjevovoda. Zamijenjena je i kompletna toplinska izolacija
na pozicijama na kojima su se provodile aktivnosti. Prije
izvoenja radova, izraena je projektna dokumentacija
u skladu s normama HRN, TRD, DIN i VGB, koje se
primjenjuju u projektiranju parovoda.
NOVI KVALITETNIJI, POUZDANIJI SUSTAV UZBUDE
GENERATORA, VEE RASPOLOIVOSTI
Novi sustav uzbude generatora u TE Rijeka statiki
je sustav izveden s digitalnim regulatorom napona,
ije su odlike: visoki poetni odziv, odravanje tonog
iznosa postavljenog napona na stezaljkama generatora,
velika brzina regulacije napona i osiguranje kvalitetne
kompenzacije vanjskog obiljeja generatora po naponu i
relativnoj snazi. Novi uzbudni transformator izveden je
kao suhi epoksidni i smjeten je u kuitu.
Sustav uzbude generatora izveden je u
konfiguraciji s dva nezavisna tiristorska mosta, od kojih
je jedan u pogonu, a drugi (hladna priuva) blokiran
i spreman za trenutano preuzimanje funkcije prema
vanjskom nalogu ili automatski u sluaju kada proradi
zatita usmjerivaa ili njegovog sustava hlaenja.
Ivica Tomi
Novi sustav uzbude genaratora u TE Rijeka

pridonijet e poveanju kvalitete rada, poboljat e
pouzdanost i raspoloivost, olakati komunikaciju
ovjeka i sustava, a sustav e biti prilagoen za daljinsko
upravljanje iz nadreenog centra upravljanja s ciljem
smanjenja trokova rada i odravanja. Posao je obavila
tvrtka Konar INEM.
NOVI SUSTAV RELEJNE ZATITE ZA
SVEOBUHVATNO I KOMPLEKSNO ISTODOBNO
REGISTRIRANJE SVIH ELEKTRINIH VELIINA
Posao zamjene sustava relejne zatite
turboagregata obavila je zagrebaka tvrtka
Energocontrol Zagreb, koja se obvezala isporuiti novu
opremu, a staru demontirati i ekoloki zbrinuti.
Cjelokupan posao podrazumijevao je isporuku
i montau sustava numerike zatite sabirnica i
zatite od zatajenja prekidaa 220 kV postrojenja;
sustava numerikih relejnih zatita generatora, blok
transformatora i transformatora vlastite potronje
(1UT-1, 2UT-1) sa stopostotnom redundancijom;
sustava numerikih relejnih zatita transformatora
ope potronje (ST) sa stopostotnom redundancijom;
zbirne iskljuno-blokirne releje (master-releje); sustava
numerike zatite 6 kV postrojenja; sustava za mjerenja
i registraciju pri poremeajima; sustava za daljinski
nadzor zatite s radne konzole u upravljanici (relejni
prostor) i u uredu inenjera za zatitu te sustava
sinkronizacije sa signalom tonog vremena.
Novi sustav relejne zatite predvien je za
sveobuhvatno i kompleksno istodobno registriranje
svih elektrinih veliina karakteristinih za ponaanje
agregata i postrojenja 220 kV u cjelini, uz istodobni zapis
odreenog broja odabranih procesnih veliina agregata
u trajanju dovoljnom za analizu ponaanja agregata
pri poremeaju, ali u vremenu od nekoliko desetaka
sekundi. Previeno je koritenje analognih mjernih
Radovi na novom parovodu vrue meupregrijane pare, ija je montaa izvedena s prednapinjanjem cjevovoda, a
zamijenjena je i kompletna toplinska izolacija na pozicijama na kojima su se provodile aktivnosti
Uvlaenje rotora generatora nakon revizije
signala iz postojeih mjernih pretvornika i mjernih

transformatora. U novu numeriku zatitu ukljuena je i
odgovarajua programska potpora za parametriranje te
dohvat i evaluaciju pohranjenih podataka.
NITI JEDNA POVREDA NA RADU TIJEKOM
SLOENOG VISOKOSTRUNOG I OPSENOG POSLA
Nakon obavljenog remonta TE Rijeka, naglasimo
da je posao obavljen tijekom dva mjeseca intenzivnog
rada, ali pripreman je godinama. Jer, rije je o doista
sloenom, visokostrunom i opsenom poslu.
Spomenimo i podatak da je tijekom remonta
otvoreno 510 radnih naloga i izdano jednako toliko
dozvola za rad. U postrojenju je dnevno radilo i do
200 ljudi - vanjskih izvoaa radova, iji su rad
uspjeno pratili strunjaci Elektrane. Pritom, na sreu,
nije se dogodila niti jedna povreda na radu, jer su se
kontinuirano na primjereni nain provodile mjere zatite
na radu i zatite od poara.
S novim sustavima i revitaliziranim postrojenjima,
TE Rijeka e i dalje biti jedan od najpouzdanijih
proizvoaa elektrine energije i zadrati znaajnu
ulogu u hrvatskom elektroenergetskom sustavu,
osobito u kriznim okolnostima.
Zamjena cijevnog snopa zagrijaa NTZ1
Direktor Pogona HE Rijeka Mladen Bakula (drugi s lijeva), Dragan Kavre, Henrik Kai i Celio Klapi imali su pune ruke posla
Prilagodba sustava relejne zatite

35
ZAHVATI
HE Perua
Prva u potpunosti obnovljena

stara hidroelektrana
Ve tri godine nova oprema HE

Perua (nova geometrija - nova
tehnologija, rekli bi moje kolege
strojari), radi k'o vurica - kvalitetna,
uinkovita i bez potrebe za bilo
kakvim zahvatima, utedjela je i
vrijeme i novac te omoguila miran
san svojim njegovateljima
Prola godina u HE Perua prola je u znaku
agregata B, koji je obnovljen i s novim sustavom
upravljanja u pogon puten 25. rujna. Ove godine na red
je doao i brat blizanac, agregat A. Prema prihvaenoj
elektroenergetskoj bilanci, remontni radovi na agregatu A
zapoeli su 14. travnja, a zavreni 1. lipnja.
Obavljenim preglednim remontom agregata
A obuhvaeno je: pregled turbinskog rotora spirale,
privodnih lopatica i difuzora; pregled leajeva; ienje
generatora i ispitivanje posuda pod tlakom sa svrhom
produljenja atesta. Cilj remonta je bio otklanjanje uoenih
nedostataka, potivanje zakonskih propisa, provoenje
poslova prema uputama proizvoaa opreme i dobroj
inenjerskoj praksi, ocjena stanja opreme te procjena
pouzdanosti i raspoloivosti postrojenja.
Prisjeajui se stare opreme, gdje se svake godine
interveniralo na rotoru zbog kavitacija (izazvanih
radom elektrane u posebnim uvjetima - velikih razlika u
padovima), posada sada moe odahnuti. Ve tri godine
nova oprema (nova geometrija - nova tehnologija, rekli bi
moje kolege strojari), radi k'o vurica. Kvalitetna, uinkovita
i bez potrebe za bilo kakvim zahvatima, utedjela
je i vrijeme i novac te omoguila miran san svojim
njegovateljima.
Direktor HE Perua Josip Macan, zadovoljan je zbog

u cijelosti revitaliziranog postrojenja i injenice da su
oba agregata HE Perua sada pripremljena za daljinsko
upravljanje iz nekog nadreenog centra (za sliv Cetine to
e uskoro biti CSRCE)
36
Jedino to se na agregatu A konkretno moralo

uiniti bilo je ienje. Naime, tijekom revitalizacije
agregata B, obavljano je pjeskarenje i drugi graevinski
radovi, to je naprailo i oneistilo susjedni agregat A.
Kako je on morao biti u pogonu, donesena je odluka da
se posao ienja statora i rotora obavi bez izvlaenja
rotora. Postupak ienja bio je vrlo zahtjevan i sloen.
Rotor se okretao postupno, runim zakretanjem i istio.
Rastavljanje rashladnog sustava, pranje statorskog
namota i propuhivanje u meupolnom prostoru obavila
je posada, a strunjaci tvrtke KONAR GIM uskakali su
kod ienja samih polova.
Preteito je sve remontne poslove obavila posada,
kako bi se smanjio broj vanjskih izvoaa, a samim tim
i potrebna financijska sredstva. Odjel odravanja je, u
dogovoru s mjerodavnim inspektorom i zaposlenicima
tvrtke Antipiros, ispitao posude pod tlakom, spremnike
duika i hidrauline akumulatore tlaka na hidraulinim
sustavima predturbinskog leptirastog zatvaraa i
turbinske regulacije, kao i ispitivanje akumulatora tlaka na
pogonima SF 6 prekidaa 110 kV.
I NA AGREGATU A NOVI SUSTAV ZATITE,
UPRAVLJANJA I NADZORA
Istodobno s remontnim radovima, obavljena
je montaa, ispitivnje i putanje u pogon sustava
zatita, upravljanja i nadzora agregata s montanog
kata i iz upravljanice Elektrane. Navedeni sustav
je dio sustava USZMR (Upravljnje, Signalizacija,
Zatita, Mjerenje, Regulacija) i PROCIS (PROCesno
Informacijski Sustav) Elektrane. U razdoblju nakon
sanacije brane i akumulacijskog jezera HE Perua,
razorenih u Domovinskom ratu, pa do danas / istodobno
s postupnom zamjenom i obnovom primarne opreme
obavljana je i zamjena i obnova sekundarne opreme,
u skladu s prihvaenom koncepcijom sustava USZMR
i PROCIS. Izgradnja tih sustava ektrane provodila se
postupno na svim vanijim dijelovima postrojenja.
- Tijekom srpnja ove godine planirana je izvedba

grupnih upravljanja agregatima po snazi i agregatima i
evakuacijskim tijelima po protoku i povezivanje procesnog
sustava PROCIS i poslovnog sustava POSIS, koje e
omoguiti prebacivanje procesnih veliina i podataka
od interesa za poslovni proces i odravanje. Slijedi jo
zamjena i obnova sustava zatita i lokalnog i daljinskog
upravljanja i nadzora iz upravljanice Elektrane RP 35 kV,
ime e sustav USZMR i PROCIS Elektrane biti u potpunosti
izgaen i Elektrana pripremljena za ukljuenje u centar
upravljanja slivom rijeke Cetina CSRCE, naglaava Ante
Klimani, nadzorni inenjer.
JE LI DOLO VRIJEME ZA IZGRADNJU MHE
PERUA?
Tim je poslom zavrena glavnina revitalizacijskih
zahvata u Pogonu HE Perua, zapoetih jo 2002. godine.
Prema rijeima direktora Pogona Josipa Macana, treba
jo obaviti: zamjenu 35 kV postrojenja, za to je ve
napravljena projektna dokumentacija; rekonstrukciju
upravljanice, to e se obaviti kad bude napravljeno
35 kV postrojenje te ureenje strojarnice (saniranje
oteenja nastalih tijekom demontae stare i montae
nove opreme, rekonstrukcija rasvjete...).
Direktor i cijeli Tim za revitalizaciju s ponosom
naglaavaju da je upravo HE Perua prvi stari proizvodni
objekt naeg elektroenergetskog sustava, koji je u cijelosti
revitaliziran. Tako su oba agregata HE Perua sada
pripremljena za daljinsko upravljanje iz nekog nadreenog
centra (za sliv Cetine to e uskoro biti CSRCE).
Ova Hidroelektrana ima i mogunost ponude
izgradnje MHE Perua, instalirane snage 2 MW, za koju
ve postoji studija opravdanosti izgradnje. Ona bi se,
nakon izgradnje 35 kV postrojenja, mogla bez potekoa
ukljuiti u sustav daljinskog upravljanja i tako dati svoj
doprinos onom zahtjevnom postotku za udjel obnovljivih
izvora energije ukupnoj proizvodnji, koji EU nalae njenim
direktivama.
Ante Klimani, nadzorni inenjer za novi sustav zatite, upravljanja i nadzora je najavio da se tijekom srpnja ove godine
planira izvedba grupnih upravljanja agregatima po snazi i agregatima i evakuacijskim tijelima po protoku i povezivanje
procesnog sustava PROCIS i poslovnog sustava POSIS
Uklonjen je pokrov generatora
Generatorski prekida priprema za ispitivanje ventila sigurnosti i spremnika
Demontiran je zaslon i...
hladnjaci
U okviru preventivnog pregleda, obavljeno je ienje generatora
Pregledano je radno kolo i usisni dio
37
Zahvati
Izgradnja TS 110 kV Kutina
Za konano rjeenje Kutine

i veeg dijela Moslavine
Postavljanjem mobilnog
rasklopita 20 kV, zapoela je
prva faza izgradnje TS 110 kV
Kutina koja e, kada bude
dovrena i u pogonu, za Kutinu i
Moslavinu biti elektroenergetski
iznimno znaajna
Radovi na postavljanju mobilnog rasklopita 20 kV
U prvoj polovici svibnja o.g., postavljanjem

20 kV mobilnog rasklopita na lokaciji budue
vlastite (HEP- ove) TS 110 kV Kutina, Elektra Kri je
zapoela sa prvom fazom izgradnje TS 110 kV
Kutina. Budui da je ta lokacija neposredno uz
TS 110 kV Petrokemija, u vlasnitvu industrije
za proizvodnju duinih mineralnih gnojiva, to
rasklopite e do izgradnje vlastitog izvora biti
napajano 10 kV podzemnim kabelima iz 10 kV dijela
TS 110 kV Petrokemija. Uz rasklopite je postavljena
i kabelska TS 10(20)/0,4 kV, koja e zamijeniti kuni
transformator i sluiti za napajanje baterija i relejne
zatite unutar rasklopita. Sve je to preduvjet
ostvarenja konanog rjeenja moguih potekoa u
opskrbi elektrinom energijom grada Kutine i veeg
dijela Moslavine
U daljnjim koracima, nakon to Konarevci
zavre elektromontane radove na ispitivanju i
parametriranju opreme unutar tog objekta, poloit

e se i est dvostrukih dalekovodnih kabela prema
postojeoj TS 35/10(20) kV Kutina, kojima e se
moi gradu prenijeti dodatna snaga.
Naime, u est mjeseci ove godine,
potronja grada Kutine se poveava. Sve je vie
elektroenergetskih suglasnosti za nove, ali i za
poveanje angairane snage postojeih kupaca.
Posljednje informacije govore da je Elektra Kri
zaprimila zahtjeve za poveanje snage za 3 MW.
Na kraju kaimo da najupueniji u
problematiku opskrbe Kutine elektrinom energijom
tvrde da je postavljanje i spajanje rasklopita te
izgradnja budue TS 110 kV Kutina, s ekonomskog
i gospodarskog gledita, pravi povijesni trenutak i
najvei dogaaj u razvoju ovoga dijela Hrvatske. I
mi u Hrvatskoj elektroprivredi smo toga svjesni.
Rasklopite i kabelska TS 10(20)/0,4 kV postavljene su na svoje mjesto
Sa sastanka strunih timova
Slijedi identifikacija zemljinih estica

Nakon potpisivanja Ugovora o osnivanju prava slunosti izgradnje i
odravanja KB dalekovoda i 20 kV rasklopita u TS Kutina, u Elektri Kri je
u svibnju o.g. odran sastanak strunih timova za izradu tehnikih, pravnih i
ekonomskih podloga za Ugovor o kupnji RS 110 kV u TS 110/x kV Petrokemija.
Sastanku su nazoili Mio Jurkovi direktor HEP Operatora
distribucijskog sustava sa suradnicima, Ivan Siaja direktor PrP Zagreb sa
suradnicima, Branko Kolari direktor Elektre Kri sa suradnicima te direktor
PCPG-a Petrokemija Zlatko Babi sa suradnicima. Tom su prigodom dogovorene
potankosti izbora izvoditelja idejnog projekta i geodetskog elaborata za dobivanje
lokacijske dozvole za parcelizaciju zemljita i slijedi identifikacija zemljinih
estica.. Direktor Elektre Kri Branko Kolari ovom je prigodom naglasio da e
Elektra Kri izraditi idejni projekt kako bi ubrzala dobivanje lokacijske dozvole.
Na tom su sastanku, uz projekciju filma o Elektri Kri, sudionici
upoznati s povijeu i znaajem tog distribucijskog podruja, a posjetili su i
Dispeerski centar.
38
Alen Petra
Sudionici sastanka strunih timova posjetili su Dispeerski centar Elektre Kri
PRIZNANJA
Prof. dr. sc. Juraj imuni, pomonik direktora PrP Rijeka,

izabran u trajno zvanje redovitog sveuilinog profesora
Prvi redoviti profesor

iz elektrotehnike na
Rijekom sveuilitu
Na sveanoj sjednici Senata Sveuilita u
Rijeci, odranoj u povodu 35. obljetnice osnutka
ove ustanove, pomonik direktora PrP Rijeka
prof. dr. sc. Juraj imuni primio je potvrdnicu
o izboru u trajno znanstveno-nastavno zvanje
redovitog sveuilinog profesora, prvog redovitog
profesora iz elektrotehnike na Rijekom sveuilitu,
i to Tehnikog fakulteta u Rijeci iz znanstvenog
podruja: tehnike znanosti; znanstvenog polja:
elektrotehnika; znanstvene grane: energetika.
Promicanje naeg dugogodinjeg kolege
J. imunia u znanstveno-nastavnom podruju,
priznanje je njemu osobno, ali i HEP-u. Stoga
donosimo njegovu radnu i znanstvenu osobnu
kartu.
MAGISTERIJ I DOKTORAT IZ
ELEKTROENERGETIKE I AUTOMATIZACIJE
ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
Juraj imuni je roen 3. travnja 1945.
godine u Zagrebu. Gimnaziju je zavrio u Rijeci,
a 1960. godine je upisao studij Elektrostrojarstva
i automatizacije pri Elektrotehnikom fakultetu
u Zagrebu, gdje je 1969. godine stekao zvanje
diplomiranog inenjera elektrotehnike. Godine
1979. zavrio je poslijediplomski studij,
smjer Elektroenergetika i Automatizacija
elektroenergetskog sustava, a 1991. i doktorat
iz tehnikih znanosti jednakoga smjera na
Elektrotehnikom fakultetu u Zagrebu.
Nakon to je 1970. i poetkom 1971. godine
radio kao asistent na Elektrotehnikom fakultetu
u Zagrebu, u Zavodu za elektrostrojarstvo i
automatizaciju, i to u grupi predmeta Ispitivanje
elektrinih strojeva i Elektromotorni pogoni,
sredinom 1971. godine se zapoljava u HEP-u, u
Prijenosnom podruju Opatija, kao voditelj poslova
energetike i planiranja elektroenergetskog sustava.
Od 1974. do 1987. godine radi na poslovima
automatizacije elektroenergetskih postrojenja te
se bavi istraivanjima procesnih informacijskih
tokova u sustavu voenja elektroenergetskog
sustava i vodi poslove modernizacije, zamjena i
rekonstrukcija u odravanju elektroenergetskih
postrojenja. U tom razdoblju povremeno je obavljao
struna usavravanja u elektroprivrednim tvrtkama
vicarske, Austrije, Njemake, Maarske, Francuske
i Irske.
Godine 1985. je poloio struni ispit za
potrebe projektiranja i izgradnje elektroenergetskih
postrojenja pred Republikom komisijom u Zagrebu.
Kao predava na Sveuilinom studiju
strojarstva i brodogradnje te na veleuilinom
studiju elektrotehnike, za predmete Rasklopna
postrojenja, Prijenos elektrine energije i Osnove
elektrotehnike, prelazi na Tehniki fakultet
Sveuilita u Rijeci 1988. godine. Godine 1992.
izabran je u znanstveno nastavno zvanje docent
na Sveuilinom studiju strojarstva i brodogradnje

te na veleuilinom studiju elektrotehnike, za
predmete Upravljanje postrojenjima, Odravanje
elektroenergetskih postrojenja i Elektrotehnika.
Potom je 1996. godine izabran u znanstveno
nastavno zvanje izvanrednog profesora na
sveuilinom studiju strojarstva, brodogradnje i
elektrotehnike, za predmete Elektrina postrojenja,
Brodska elektrotehnika i Osnove elektrotehnike.
Godine 2001.izabran je u znanstveno nastavno
zvanje redovitog profesora na sveuilinom
studiju elektrotehnike i strojarstva za predmete
Osnove elektrotehnike, Elektrotehnika i Procesna
informatika elektrinih postrojenja, a 2008. godine
u trajno zvanje redovitog profesora.
U razdoblju od 1988. do 2000. godine bio
je voditelj Veleuilinog studija elektrotehnike,
predstojnik Zavoda za elektrotehniku, predsjednik
povjerenstva za diplomske radove studija
elektrotehnike i prodekan za poslovne odnose
Tehnikog fakulteta Rijeka. Bio je lan u osam
povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskih
disertacija i magistarskih radova na Fakultetu
elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu i mentor
za 87 diplomskih radova na studiju elektrotehnike
Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci.
Od 1994. do 2000. godine voditelj je i
glavni autor izrade Nastavnog plana i programa
sveuilinog dodiplomskog studija elektrotehnike
s usmjerenjima Elektrina postrojenja i
Automatizacija postrojenja i mehatronika, koji je
odobren od Ministarstva znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske za kolsku godinu 2000./2001.
i od tada je zapoela nastava sveuilinog studija
elektrotehnike u Rijeci.
PONOVNO U HEP-u
Godine 2000. ponovno se zapoljava u
HEP-u, kada je imenovan direktorom Prijenosnog
podruja Opatija. U tom je razdoblju bio angairan
i na poslovima liberalizacije trita elektrine
energije i restrukturiranja elektroenergetskog
sektora u Republici Hrvatskoj, a bio je predsjednik
Povjerenstva HEP grupe za pripremu i izradu
Zakona o energiji, u okviru pripreme paketa
energetskih zakona donesenih 2004. godine.
Dobitnik je nagrade Grada Rijeke 1998. godine
za izniman stvaralaki rad i znanstveni doprinos
na podruju razvoja teorije procesne informatike u
elektroenergetici i modernizacije elektroenergetskih
postrojenja te za povezivanje znanstveno
istraivakog rada i gospodarstva.
Objavio je 12 znanstvenih radova u
asopisima citiranim u tercijarnim i sekundarnim
publikacijama, 25 znanstvena rada u zbornicima
s meunarodnih znanstvenih skupova, 13
znanstvenih radova i 5 pozvanih predavanja na
domaim znanstvenim skupovima, 14 strunih
Ivica Tomi
Juraj imuni prima potvrdnicu o stjecanju trajnog

zvanja redovitog sveuilinog profesora
radova u asopisima i zbornicima te pedesetak

studija iz podruja razvoja, modernizacije,
automatizacije i odravanja elektroenergetskih
postrojenja i sustava.
U razdoblju od 1989. do 2007. godine,
kao glavni istraiva vodio je etiri znanstvenoistraivaka projekta Ministarstva znanosti,
tehnologije, obrazovanja i porta Republike
Hrvatske s temama u podruju automatizacije i
voenja elektroenergetskog sustava te razvoja
procesne informatike u elektroenergetici. Kao
lan je sudjelovao u dva znanstveno istraivaka
projekta na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva
u Zagrebu.
Od 1974. do 1986. lan je studijskih komiteta
35 Komunikacije i 39 Pogon i voenje EES-a
JUKO-CIGRE meunarodne konferencije za velike
elektrine mree.
Od 1992. do 2002. godine predsjednik
je Studijskog odbora 39 Pogon i voenje
elektroenergetskog sustava i lan je Izvrnog
odbora Hrvatskog ogranka CIGRE.
Od 1994. do 2002. godine bio je i predsjednik
organizacijskog i programskog odbora Simpozija
o sustavu voenja elektroenergetskog sustava,
koji se odravao svake dvije godine u organizaciji
Hrvatskog ogranka CIGRE.
Od 1994. do 2000. godine lan je Technical
Committee Power Plants and Power Systems
meunarodne organizacije IFAC (International
Federation of Automatic Control).
Od 2001. do 2004. godine lan je Working
group Communication Policy meunarodne
organizacije UCTE.
39
OVJEK OVJEKU
UMIROVLJENICI
Izvjetajno-izborna skuptina Aktiva DDK Elektroprimorje Rijeka
Priznanja darivateljima
za humanost
Na sjednici Izvjetajno-izborne skuptine Aktiva DDK Elektroprimorje Rijeka, za novog predsjednika Aktiva
izabran je Aladar Pfeifer umjesto dosadanjeg dugogodinjeg predsjednika Davora Simonea, koji e ostati u Upravnom
odboru Aktiva DDK. Uz njega i, dakako novoizabranog predsjednika, lanovi novog Upravnog odbora su: Darko
Meurean, Branka tic, Sonja Maksan, Davor Malik i Robert Klanfar.
U Sud asti izabrani su Miroslav Doki - predsjednik te lanovi: Ivo Fiamengo, Nika Divi i Vladimir Srok, a
njihovi zamjenici su: Pero Smoli, Dalibor Seri i Fredi Peri.
Nakon podnoenja Izvjea o radu Davora Simonea, dosadanjeg predsjednika, dodijeljena su priznanja
Crvenoga kria za prvo i viestruka darivanja krvi. Ove godine su nagraeni: Boris Boievi, Darko Grguri, Toni
Mance, Tini Petrovi, Dalibor Seri i Renato uljevi (za prvo darivanje krvi); Ranko Dlobrila, Arsen Jurasi, Zenil Oblak,
Goran Bori, Branko Brkovi, Tomislav Prendivoj, Damir Valenta (za deset darivanja); Kristijan Jurilj, Dean Nagli, Pero
Smoli, Alen Velni (za dvadeset darivanja); Goran Tiak i Draen Jagi (za trideset darivanja); Davor Seri i Bruno
Stipi (za etrdeset darivanja).
Ivica Tomi
Priznanja
Crvenoga kria
novim mladim
darivateljima
krvi, sa
iznimnim
zadovoljstvom
i toplom
dobrodolicom
u veliku obitelj
dobroinitelja,
dodijelili su
stari i novi
predsjednik
Aktiva DDK
Davor Simone i
Aladar Peifer
Akcija darivanja krvi u sjeditu HEP-a
Transfuzija ljubavi
Hepovci su jo jedanput pokazali da imaju veliko srce, darujui krv u sjeditu HEP-a 16. lipnja o.g.
Akciju su organizirali Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu i Perica Oroz iz HEP Operatora prijenosnog
sustava . Darivanje vlastite krvi prvi je i najraireniji stupanj dokazivanja spremnosti brojnih ljudi da svoju
solidarnost i uzajamnost pokau na najneposredniji nain, davanjem djelia svog tijela za spas ili samo za
pomo drugom ljudskom biu.
Darivanju je pristupilo rekordnih 102 darivatelja, meu kojima su bile 32 kolegice. Ovom humanom inu
neki su se pridruili prvi puta, a to su: Martina Polan, Boris Vrcelj, Karmen Skendrovi, Ivan Peuak, Sanja
Oluji i Tanja Obrubi. Dakako da emo spomenuti i one koji su krv darovali vie od 40 puta, a to su: eljko
Pracai (65 puta), Ilija eovi (55), Perica Oroz (48), Elena Orekovi (47) i Kristijan Jeli (40). Broj darivatelja
u HEP-u raste, osobito kada je rije o enama darivateljima i HEP je meu tri najbolje zagrebake tvrtke po
godinjem darivanju krvi.
Darujui krv, darujemo ljubav, darujemo nadu u ozdravljenje, vjeru u dobrotu ovjeka. Ako je zdravlje
najvee bogatstvo, onda je darivanje krvi najvei dar. Iskoristimo ga dok moemo, darujmo drugom, jer
nikad ne znamo kada e neija dobrota vratiti nama vjeru u ivot. Stoga, ovom prigodom zahvaljujemo
darivateljima u ime onih kojima je krv spasila ili e spasiti ivot.
Jelena Vui
Darivanju krvi
u sjeditu
HEP-a u ovoj se
akciji odazvalo
rekordna 102
zaposlenika
Informacija za lanove
Podrunice umirovljenika
Elektroprijenos Zagreb
UUHEP-a Zagreb
Zajedno sm
Vei dio lanova Podrunice umirovljenika
Elektroprijenos Zagreb izrazio je interes da ih se na
jednostavan i svim umirovljenicima dostupan nain
informira o organizacijskom ustrojstvu i statutarnim
odredbama unutar Udruge umirovljenika od Podrunice,
preko UUHEP-a Zagreb, ZUUHEP-a do KUURH-a. To je
najjednostavnije uiniti organizacijskom shemom sa
sadrajem osnovnih elemenata organizacijske strukture.
S obzirom na injenicu da vei dio umirovljenika HEP-a
na kunu adresu dobivaju HEP Vjesnik, najjednostavnije
i najuinkovitije je da ova, kao i ostale informacije, budu
dostupne svim umirovljenicima preko napisa objavljenog
u HEP Vjesniku.
Sadanji korpus umirovljenika najveim dijelom
ine ljudi koji su, ne samo u Elektroprijenosu Zagreb,
nego i u ostalim dijelovima HEP-a proveli cijeli
svoj radni vijek od 1957. i ranije, stvarajui temelje
elektroenergetskog sustava pa sve do odlaska u
mirovinu, preteito od 1990. godine (i ranije) do danas.
Stoga ne udi da su ti ljudi i u mirovini emotivno vezani
za svoj HEP te osjeaju potrebu znati kako ivi, radi i
napreduje te kako slui potroaima, gospodarstvu i
opem dobru Hrvatske. Jednako su i danas ponosni na
svaki pa i najmanji uspjeh i napredak HEP-a u svakom
pogledu.
Umirovljenici HEP-a osjeaju da ih sadanje
vodstvo HEP-a, od Uprave do pogona, nije zaboravilo
i, sukladno mogunostima, svojim umirovljenicima
i njihovim organizacijama HEP prua odgovarajuu
moralnu, materijalnu i financijsku potporu, uz
razumijevanje za njihove potrebe i probleme. Sva pitanja
u interesu umirovljenika i njihovih udruga, ukljuujui i
podrunice, s Upravom HEP-a rjeava Zajednica
UUHEP-a.
Na svojim skupovima, sastancima i u meusobnim
razgovorima, umirovljenici izraavaju zahvalnost za
svaku vrstu pomoi i razumijevanje matine tvrtke i
svih njenih dijelova, kao i HEP Vjesniku, koji omoguuje
da umirovljenici, koji HEP Vjesnik doista rado itaju,
budu informirani o svim pitanjima iz ivota i rada svih
umirovljenikih organizacija. Uz priloenu shemu, koja
predstavlja i funkcionalnu piramidu organiziranosti
umirovljenika iz HEP-a, moe se zakljuiti ozbiljnost
HEP-ovih umirovljenika, kao i to da je svaka aktivnost
od podrunice do KUURH-a volonterska. Umirovljenika
udruga je nestranaka i nepolitika te iskljuivo slui
ostvarenju prava i ciljeva svih umirovljenika iz HEP-a, uz
potivanje statutarnih obveza.
Prilaemo prikaz operativnog dijela
funkcioniranja Podrunice umirovljenika Elektroprijenos
Zagreb, sa sjeditem u HEP-u, u Ulici grada Vukovara
37, srednja zgrada, polukat soba 13, tel. 01/63322062, s posebnim informacijama za umirovljenike
nae Podrunice, a na kraju i organizacijsku shemu
umirovljenika HEP-a.
OPERATIVNO FUNKCIONIRANJE PODRUNICE
UMIROVLJENIKA ELEKTROPRIJENOS ZAGREB
1. Podrunica nema svoj Statut, nego se oslanja
na Statut Udruge umirovljenika HEP-a Zagreb;
2. Statut UUHEP-a Zagreb i Statut UUHEP-a
dostupni su svim umirovljenicima Podrunice u sobi
deurstva unutar vremena deurstva;
3. Svi zaposlenici, planovi i programi rada, kao
i ostali podaci i informacije dostupni su lanovima
Podrunice;
40
UMIROVLJENICI
Predsjednik
Zajednice umirovljenikih
udruga HEP-a
mo uspjeniji!
4. Unutar vremena deurstva, umirovljenici se
mogu upoznati sa sadrajem mjesenika HEP Vjesnik i
mjesenika umirovljenika RH ivot s mirovinom;
5. Svaki umirovljenik moe prisustvovati sastanku
Upravnog odbor Podrunice, uz prethodnu najavu zbog
ogranienog prostora;
6. Organizacija Podrunice umirovljenika
Elektroprijenos Zagreb za idui dvogodinji mandat je
sljedea:
- delegat u Predsjednitvu ZUUHEP-a je A. aler,
ujedno i predsjednik Nadzornog odbora ZUUHEP-a;
- delegati za skuptinu UUHEP-a Zagreb su:
F.Vidakovi i M.Lonarec;
- predsjednik Podrunice umirovljenika je:
F.Vidakovi
- lanovi Upravnog odbora Podrunice
umirovljenika su: Milan Lonarec predsjednik, Karmen
Crnkovi-ikara, Tomo Lugari, Josip Ili, Boidar Katui,
Ivan Perak, eljko Groti;
- lanovi Nadzornog odbora Podrunice su Grga
Neki i Branko Moritz;
7. S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost
HEP-a Zagreb pa tako i prebivalita naih umirovljenika
na podruju cijele sjeverozapadne Hrvatske, Moslavine,
Slavonije i Banovine, povezanost Podrunice s
umirovljenicima je znatno oteana. S ciljem ostvarenja
to uspjenijih kontakata s naim umirovljenicima
na tako velikom podruju, Upravni odbor je odluio

imenovati i zaduiti posebne povjerenike Podrunice
umirovljenika Elektroprijenos Zagreb i to:
a) za podruje Zagrebake upanije: Josip Ili, Ivan
Perak, Vlado Brez i Ilija Boji;
b) za podruje Varadinske i Meimurske upanije:
Vlado Putarek i Zdravko Crnec;
c) za podruje Sisako moslavake upanije:
Ivan Habajko i Josip Peun;
d) za podruje Karlovake upanije: Stjepan Basar;
8. lanovi Upravnog odbora Podrunice svake
srijede od 11 do 13 sati deuraju za potrebe svojih
lanova pa sva pitanja, prijedloge i primjedbe moete
dostaviti na adresi deurstva (adresa Podrunice)
osobno ili telefonom.
Molimo sve lanove Podrunice umirovljenika
Elektroprijenos Zagreb da se to vie ukljue u aktivnosti,
kako bi ostvarili pogodnosti koje nam moe osigurati
dobro organizirana Udruga umirovljenika. Budimo
optimisti jer kao i nekad kada smo radili - zajedno smo
uspjeniji!
Milan Lonarec
Za Podrunicu umirovljenika
Elektroprijenos Zagreb
Umirovljeniki
standard pada
(i dalje)
Ve uobiajenu sjednicu Predsjednitva Zajednice
u lipnju o.g. nisam sazivao, jer nije bilo posebne potrebe,
a niti pogodnog termina s obzirom na moje aktivnosti
koje sam imao kao predsjedavajui Koordinacije
umirovljenikih udruga Republike Hrvatske. Naime,
nekontrolirani rast cijena trai hitna i uinkovita
rjeenja za umirovljeniku populaciju, jer srozavaju
umirovljeniki standard ili, bolje rei, ugroavaju
egzistenciju najveeg broja od 1,1 milijun umirovljenika.
Vlada konano mora shvatiti da postojei nain
usklaivanja mirovina ne moe kompenzirati poveane
trokove ivota, jer i u "normalnim okolnostima"
po "vicarskoj formuli" mirovine gube svoju realnu
vrijednost. Takoer bi trebalo postati jasno da se sve
nedae u ovom drutvu ne smiju prelamati preko lea
umirovljenika, ve se mora provesti preraspodjela
socijalnih tereta.
O nainu rjeavanja ovih, kao i ostalih, problema
oko mirovina i zdravstvene zatite u SUH-u, MUH-u i
HSU-u postojala su razliita stajalita. Nakon nekoliko
razgovora i sastanaka, dolo se do suglasnosti da se
prema Vladi Republike Hrvatske nastupiti jedinstveno
i zajedniki traiti rjeenje za stare i novonastale
probleme.
Rezultat toga je zajedniko pismo predsjednika
SUH-a, MUH-a, HSU-a te Koordinacije umirovljenikih
udruga Republike Hrvatske, koje je 24. lipnja o.g.
upueno predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu. U pismu se
trai hitno sazivanje radnog sastanka radi operativnog
dogovora oko ovih problema, kao i realizacije
Koalicijskog sporazuma izmeu HDZ-a HSU-a od 10.
prosinca 2007.godine.
U odnosima s Upravom HEP-a, kao vane
aktivnosti Zajednice, sve se provodi u skladu s
postignutim dogovorima i prihvaenim odlukama.
Izdvojio bih jedino probleme oko realizacije prava
na koritenje odmaralita. Naime, u kontaktima s
HEP Odmorom i rekreacijom saznali smo za problem
obrade "centraliziranog" upravljanja odmaralitima.
Preporuka je umirovljenicima da svoje zahtjeve jo
pokuaju realizirati krajem kolovoza i u rujnu, kada jo
ima mjesta. Ako u matinim organizacijama nemaju
sve informacije o mogunosti koritenja odmaralit,a
preporuujem da se zainteresirani obrate direktno
Josipu Puljku na tel.br. 01-6009-031 u HEP Odmor i
rekreacija.
elim vas obavijestiti da e se ove godine Sportski
susret umirovljenika Republike Hrvatske odrati 4.
i 5. listopada u ibeniku. Radi sudjelovanja na tim
Susretima, zainteresirane podrunice i pojedinci mogu
se obratiti Mjesnim organizacijama umirovljenika ili
SUH-a i MUH-a.
Molim Vas da ove informacije na najpogodniji
nain prenesete svojim podrunicama i lanstvu.
O svim ostalim aktualnim problemima i voenim
razgovorima bit ete obavijeteni na " jesenskoj"
sjednici Predsjednitva.
Ivan Sokoli
41
FENOMENI
Mladen Gaea biciklom na Olimpijske igre u Peking 2008
Sibirski pozdrav hepovcima,

nakon 8.000 kilometara!
Mladen Gaea
Najea poza u protekla skoro tri mjeseca
HEP iznad svega i pokazne vize zemalja koje smo osvojili
Od Rostova na Donu do
Krasnajarska
Premda nitko, niti u jednom trenutku nije

nita komentirao ili pokuao nam neto rei to
bi nas, moda, u posljednji trenutak ipak odvratilo
od nauma da na naem putu biciklima proemo
kroz Rusiju, body language je bio vie nego oit okretanje glavama, uenje, nevjerica, dvojbe
(pedaliranje Rusijom)
Ulazak biciklom u Rusiju doivljaj je za

pamenje, ne samo za onoga koji vozi bicikl, nego
i za sve toga trenutka prisutne na graninom
prijelazu. Istina, biciklist ima odreenu svoju
perspektivu putovanja. Kao prvo, pripremao se za
putovanje, nadalje - poznaje svoje mogunosti,
a kao tree potpuno je usredotoen na svaku
pojedinost, jer je to uvjet sretno okonanog
putovanja.
Ljudi koji se na neki drugi nain zateknu
na graninom prijelazu, primjerice oni koji su tu
prema slubenoj dunosti poput policije, carine,
vojske, ali i privatno ako se zateknu kao obini
graani koji samo prelaze granicu - gledaju
nas iz drugog kuta, jer njima realnost Rusije
nikako ne doputa prihvaanje naeg putovanja
kao potpuno normalan dogaaj. Zacijelo, oni
znaju puno toga o svojoj zemlji, a malo o
nama. S druge strane, mi poneto znamo o
njihovo zemlji, ali smo potpuno upueni u nae
mogunosti za ostvarenje naeg cilja.
Kia je od zemljanog puta blizu eljabinska na obroncima

Urala, napravila kaljuu, trebalo se najprije odavde izvui,
a potom istiti blato, koje se uvuklo izmeu kotaa i
blatobrana i zakoilo kotae
42
UDNI ENERGETSKI STANDARDI, POTPUNI

NEDOSTATAK BRIGE O OKOLIU
Energetski standardi, s kojima smo se susreli
u Rusiji, teko da je mogue i zamisliti. Puno je
apsurda. Primjerice, iznad svake utinice pie 220 V
(kao da imaju vie napona, a onda u istoj prostoriji
pola utinica nije pod naponom). Ljudi su snalaljivi
i spremni na sve kako bi doli do zamiljenog
rezultata. To je tako na svim razinama, bez obzira je
li rije o privatnoj kui ili energetskom objektu.
Proli smo pokraj velikog broja
termoelektrana, koje se najee nalaze na ulasku
u gradove, a budui da smo odmah zapazili i
cijevi vrelovodnog sustava koje izlaze iz tih
energetskih objekata, prepoznajemo vanu ulogu
termoelektrana u toplinskom sustavu.
Koliko smo mogli primijetiti, toplinskom
energijom se loe gospodari, preteito nadzemne
cijevi vrelovoda skoro da i nemaju izolaciju pa
su golemi gubici topline u prijenosu. Mnogo je
Istono od Barbinska obavili smo prvi servis na naim

biciklima, a desetak minuta nakon nastavka puta imali
smo malo slavlje nasred ceste - brojanik kilometara
okrenuo je 7000 km!
Meava
pojedinosti koje upuuju na nedovoljnu brigu, kao

da uope ne razmiljaju o energetskoj uinkovitosti
i mogunosti uteda. Moda to u ovom trenutku
ovdje nije vano, jer Rusija (jo uvijek) ima rezervi
nafte i plina u velikim koliinama.
Jednako je to se tie zatite okolia, koja
bi trebala biti iu sreditu zanimanja svih na
naem Planetu, osobito ovdje gdje postoji snana
metalurka industrija, koja je potencijalno veliki
zagaiva okolia. Njima je to, kako se ini, potpuno
nevaan segment ivljenja. Osobno sam, nekoliko
puta na sreu vrlo kratko - osjetio to znai udisat
takav zrak, a ivjeti u takvom okruenju teko mi je
i zamisliti.
POSEBNO MJESTO NA NAEM PUTU PRIPADA
VELIKIM RIJEKAMA, A PROMETNICE
Rusija je doista velika drava. Na tako
golemom prostoru izmjenjuju se slike razliitih
krajobraza - stepa, tajgi, bijelih brezovih ume
i tamnih crnogorica, brda, breuljaka i golemih
nepreglednih ravnica.
Ruske rijeke pria su za sebe, kao da priaju
bajke. Zakljuio sam da na naem putu posebno
mjesto imaju velike rijeke. Za sada smo u Rusiji
preli Don, Volgu, Iim, Irti, Tomb, Ob, a ispred nas
su jo Jenisej, Angara i na samom kraju, dijelom i
Petak 13. bio je poguban za Nijemce i jutro nakon odline

utakmice bilo je prekrasno biti Hrvat u Rusiji - puno ljudi
nas je prepoznavao po naim kockicama
magla
rijeka Selenge (dijeli Rusiju i Mongoliju).

Posebnu vrijednost u Rusiji imaju prometnice
koje su izravno povezane s Moskvom. To su pravci
s uvijek iznimno frekventnim prometom, a osobito
je veliki broj velikih kamiona. Najprometniji pravci
koje smo odvozili su ceste koje povezuju Volgograd
i Moskvu, te dio M5 prema Ufi, odnosno preko
Urala do eljabinska.Ta istona trasa, kako je
nazivaju Rusi, podijeljena je na dijelove: spomenutu
M5 - spaja Moskvu s Uralom; njen prvi nastavak
M51- nastavlja od eljabinska prema istoku velikom
zapadnom sibirskom dolinom sve do Novosibirska;
drugi nastavak M53 nazivaju je cestom za daleki
istok, a zavrava u Irkutsku, (njome pedaliramo
trenutano). Tu su i ostale prometnice dalekog
istoka, prije svega nama najzanimljivija M55 , koja
povezuje Irkutsk i Ulan Ude.
Za prometnice istono od Novosibirska moe
se rei da imaju specifine putnike. Ja sam ih
podijelio u tri grupe .Prva grupa su lokalni putnici,
koji tu prometnicu koriste samo za odlazak do
najblieg veeg grada, a to moe ponekad biti i vie
stotina kilometara. Druga grupa je vrlo zanimljiva,
a rije je o prekupcima automobila, koji kupuju
polovna japanska vozila na dalekom istoku u
Vladivostoku i onda ih voze prema unutranjosti.
Njih je najvie. Svako drugo vozilo je takvo, a do
Sloili smo ator postavljen u boriku, idemo dalje

istonije prema Omsku
suimo se, ini mi se stalno, jer rijetko koji dan da kia

ne pada
izraaja dolazi i inovativnost prekupaca s obzirom

na nain transporta takvih automobila. Vrlo su
prepoznatljivi, jer dakako, imaju volan na desnoj
strani i u azijskom dijelu Rusije takva su vozila
najbrojnija. Osobno mi je jedna pojedinost dugo bila
nepoznanica, odnosno da su vozila u potpunosti
oblijepljena ljepljivom trakom Kasnije sam u
razgovoru s dilerima saznao da oni to rade kako
bi se tijekom transporta u unutranjost vozila
to manje otetila. Jer, to se automobil odveze
zapadnije - cijena mu raste. esto ih odvoze i u
europski dio, a to znai da moraju prevaliti sedam
tisua kilometara?!
Trea grupa je ona u kojoj smo mi putnici iz raznih zemalja. Malo nas je, ali se lako
prepoznajemo i brzo rastajemo, jer svako od nas
ima svoj plan i svoj put.
RUSKI SPECIJALITET: OZNAKE NA
PROMETNICAMA
Kvaliteta prometnica je razliita - imaju
vrlo dobre brze ceste, ali i makadamske dijelove,
primjerice na M53.
Oznake na prometnicama su pravi ruski
specijalitet. Mnogo je apsurdnih situacija, tu prije
svega mislim na mjerenja udaljenosti izmeu
gradova. Rekordnu pogreku pamtim odlino.
Na putu za Omsk, zaustavili smo se kod kumica na aju
Norijada maturanata u Ufi, najveem i glavnom gradu

Autonomne Republike Bakortostan sa 1,1 milijun
stanovnika, gdje veinu ine Bakiri (u regiji ih ima skoro
etiri milijuna)
Naime, izmeu dvije ploe udaljene stotinjak

metara, razlika u natpisu bila je 120 kilometara, a
onda primjerice oznae udaljenost od glavne ceste
do nekog sela s decimalom 1,8 km.
to se tie komunikacija, svima onima koji
e se uputiti u Rusiju poruujem: mobilni telefoni
funkcioniraju svugdje i to odlino. Ali domai
mobilni telefon valja prilagoditi tako da sam trai
operatera s najboljim signalom i sve je rijeeno. No,
u tom sluaju morate paziti kada i komu se javljate,
jer roaming u Rusiji je jako skup: SMS 4kn, dolazni
poziv 10 kn/min, odlazni poziv 23 kn/min.
Ako elite malo utedjeti tako da u Rusiji
kupite SIM karticu, to je dobra odluka, ali Postoji
mali problem. SIM kartica bilo kojeg ruskog
operatera moe se kupiti samo uz rusku putovnicu.
I to je rjeivo tako da zamolite nekog Rusa da
vam je kupi i tada e sve biti u redu, ali ako ste
primjerice cijelo vrijeme u Moskvi. No, ako elite
malo putovati po Rusiji javlja se novi problem, a
to je da promjenom oblasti - poput naih upanija
(samo su malo vee) - unutar Rusije imate ponovno
roaming. elite li tada izbjei roaming, morate
kupiti novu karticu, a to znai pronai novog Rusa.
Tijekom ova dva mjeseca to je bio moj najvei
problem - promijenio sam sedam SIM kartica, a ipak
sam vrlo esto bio u roamingu.
Vrelovodni sustav za Omsk, grad koji lei na dvjema

rijekama - Om i veem Irtiu, za vrijeme Oktobarske
revolucije bio je glavni grad Rusije, a danas nije niti glavni
grad Sibira, jer mu je primat oduzeo Novosibirsk
43
FENOMENI
Mladen Gaea biciklom na Olimpijske igre u Peking 2008
Sibirski pastir, s kapom na kojoj pie Rusija
HRANA NA GRANICI JESTIVOG

Sada smo ve 50 dana u Rusiji i, s obzirom
na to da smo vrlo esto ruali u malim restoranima
diljem velikog djela Rusije, dajem si pravo ocjene
to, kako i koliko Rusi jedu.
U svakom smislu, hrana u Rusiji je vrlo
skromna. Kada to kaem, onda mislim u svakom
smislu. Kao prvo, izbor hrane. Cijelim putem nude
se tri vrste juhe (bor, saljanka i hladna kisela
juha), potom tijesto s gulaom i ria s umakom
(plovh) i vrhunac ruske kuhinje ranji (aljik).
Kao desert se nude palainke (blinjki) sa zgusnutim
slatkim mlijekom ili vrhnjem. Porcije su tolike da
prosjean Hrvat odmah moe naruiti sve. Vjerujte,
nisam pretjerao. No, prosjean Hrvat to nee sve
pojesti, ali ne zbog koliine, nego kvalitete. Naime,
sve je na granici jestivog pa ak i taj famozni aljik,
kod kojega se zapravo i nema to mnogo pokvariti,
ali ponekad je doista uasan. Smatram da problem
s mesom u Rusiji postoji zbog velike neimatine pa,
elei sve iskoristiti, u tomu pretjeruju. Ponekad
Sveani mimohod nekoliko stotina ljudi u povodu Dana

dravnosti u Novosibirsku, suvremenoj i novoj sibirskoj
prijestolnici, pri kinom i hladnom vremenu (samo 12C)
razgoliena plesaica
Sibirski komarci specijalci su i ako Rusi budu mijenjali

izgled kovanice, svakako moraju na rublje otisnuti
komarca
s mesa uope ne skidaju kou. Primjerice, slaninu

(pek) koju ovdje nazivaju salo, serviraju s koom.
Kada smo se s prvi put susreli s nedovoljno
osuenim salom, a da ne uvrijedimo ovjeka koji
nas je htio poastiti, muili smo se kako bi to
kriomice bacili. Mislili smo da je to, eto, iznimka.
No, kasnije je takva slanina posluena u elitnom
restoranu u Omsku.
Nemojte misliti da pretjerujem, jer mi to
nije namjera. Ukratko, u Rusiji moete pojesti i
neto ukusnije ako imate sree naii na restoran,
iji su vlasnici Armenci, Gruzijci, Uzbekistanci ili
Taikistanci.
U veim gradovima nije loe potraiti kiosk,
koji dri neki od pripadnika spomenutih naroda, jer
se tamo moe kupiti njihov fast food. Najukusnije je
jelo aurma (rezano meso poput kebaba, zamotano
s povrem u jedan veliki mekani mlinac). Zna biti
vrlo ukusno, a nezaboravnu aurmu smo kuali u
Ukrajini, kod jednog Gruzijca.
lijepe Ruskinje u tradicionalnim nonjama
Susreti: nizozemski biciklisti s jakom potpornom infrastrukturom takoer su se zaputili u Peking i.
44
a na kopjejke drvo brezu, jer i jednog i drugog nema

nigdje tako mnogo kao u Rusiji
Marko je u jednom trenutku rekao:Ovdje ni

sol, nije slana!
Sastavni dio svakog obroka za svakog Rusa je
aj. Moda veina prije i poslije popije votku ili pivo,
ali kako je ovdje veliki problem obina voda, upravo
je aj zamjena za vodu.
Piva ima mnogo vrsta. Mi smo uglavnom
probali sve. Nema velike razlike u kvaliteti, ali
svakako najpopularnije pivo je Baltika.
to se votke tie, tu nismo bili ba tako orni.
Jesmo kuali neke vrste, ak i one najcjenjenije,
Ruski standard je Altaj, ali meni je jednostavno
votka ista - obian pirit. Osim to ju je bilo
zanimljivo piti na tradicionalan nain, odnosno
poslije votke pojede ukiseljeni krastavac, ostalo nije
vrijedno spomena.
P.S. Iza nas je 8.000 kilometara!
Samopouzdanje raste, snage ima.
Sibirski pozdrav svim hepovcima: po pedali!
Kontrolna toka na ulazu i izlazu iz grada Krasnojarska:

prije sedam dana bili smo u Novosibirsku, a danas 19.
lipnja smo u Krasnojarsku, koji je udaljen 800 kilometara,
a u naim uvjetima proli bi barem tri drave - do
Irkutska, idue vee stanice je 1100 km, to naim novim,
bezobraznim razmiljanjem znai desetak dana i nita
vie!!!
dva Maara, koji imaju ambiciozniji plan od naega i

drim im fige da ga i ostvare
TAJNICE
Petra Carevi, tajnica u Pogonu Makarska
elja: kolege upoznati uivo

Premda je Petra Carevi ve etiri godine
tajnica rukovoditelja Pogona Makarska splitske
Elektrodalmacije, nikako je nisam uspijevala uhvatiti i
predstaviti u naem HEP Vjesniku. Naime, u makarski
Pogon sam uvijek dolazila i odlazila u brzini, a i
boravak na terenu bi me odvukao na druge poslovne
strane. Za ovog posjeta vrsto sam odluila zastati
i proakulati s ovom mladom, bistrom hepovskom
glavicom. Petra je, u pravom smislu nae gore list njen otac Mladen je ve dugi niz godina koordinator
poslova u ovom Pogonu.
Petra je presretna to je u naim vodama. Tri

godine je, naime, radila u turistikoj agenciji, kae od
nula do dvadeset i etiri, a ovdje se samo ponekad
zimi, kad bura pohara podbiokovske dalekovode,
dogodi da se od nje trai i popodnevni rad i ispomo.
- Nita mi nije mi teko, volim ovaj posao, volim
komunicirati s ljudima, pomagati kolegama u svemu
u emu ja mogu pomoi, volim suraivati sa svojim
rukovoditeljem... Ba sam se u ovom poslu nala,
zadovoljno nam govori Petra.
IMA VREMENA ZA BRAK
Kada ne radi, proitat e svaki bestseler koji
joj doe do ruku, a vikendom izlazi, najee po
makarskim kafiima, etnicama, jer plesnjaka nema i
nada se da e ljeto i to donijeti, barem kakav disco ili
neto slino. O drutvenom makarskom ivotu kae:
- Doista nema velikog izbora za izlazak. Ve tri
godine i kino u gradu je zatvoreno, premda Makarska
nije tako mali grad kao prije deset godina kada je bilo
vie svega i kada smo jo imali kino. Stoga su ljudi
prisiljeni na sve vee osamljivanje, na gledanje filmova
u privatnoj reiji, s DVD-ova ili kaseta.
Petra je u sretnoj vezi ve etiri godine i o
tomu kae:
- U brak polako, bez urbe, ima vremena,
zajedno smo i to je jedino vano. Slovo na papiru ba
nam previe ne znai. Znam da se ovo nekomu nee
svidjeti, posebno mojoj mami, ali u mene vam nema
raunice, ja sve iskreno kaem to mislim, hrabro je

zakljuila Petra i ovo poglavlje.
JEDNOG E SE DANA ZAPUTITI U SPLIT
Velika joj je elja da ljude, koje poznaje samo
preko telefona, upozna i uivo. O kolegama stvara
predodbu na temelju glasa i razgovora, to esto
moe biti potpuno pogreno, a to joj se dogodilo s
tajnicom direktora Podruja. Fotografija uz napis
objavljen u naem Vjesniku, pokazala je da zamiljena
osoba nije dugokosa crnka malog rasta, nego ista
suprotnost, to je bilo golemo iznenaenje.
- teta je to ne poznam kolege s kojima se
esto ujem, ee nego s mojima doma. Stoga
namjeravam jednog dana zaputiti se u Split i uivo ih
upoznati. Istina, to e biti teko izvedivo, jer me nema
tko zamijeniti i deurati uz ovaj telefon. Zapravo i ne
volim posao ostavljati nikomu, zadovoljna sam samo
onda kad ja preko svog posla prijeem svojom rukom.
Odgovorna sam za pristiglu potu, za peat glupo mi
je tvrditi da volim sve osobno prekontrolirati, to bi bila
previe teka konstatacija, ali takva sam, ne volim svoju
odgovornost prebacivati na drugoga, zakljuila je naa
ozbiljna mlada tajnica.
Zaeljeli smo joj da doe do splitskog sjedita, ali
i do drugih pogona, da upozna uivo svoje kolege, jer
to arko eli. Vjerujem da e ovu skromnu elju naa
vrijedna Petra ubrzo i ostvariti.
Veroka Garber
Izloba Neka plavo ostane plavo
Vrijeme za buenje
Najvea dalmatinska Udruga za prirodu, okoli i
odrivi razvoj udruga Sunce iz Splita - organizirala je
izlobu zanimljiva nazivlja i sadraja Neka plavo ostane
plavo. U suradnji s udrugama Plavi svijet i Riblje oko,
Prirodoslovno-tehnikom kolom, cijelim nizom splitskih
osnovnih kola i djejim vrtiem Cvit Mediterana, u
prostoru budueg akvarija na Bavicama postavljeno je
18 informativno-edukativnih panela, prikazano nekoliko
kratkih dokumentarnih filmova, fotografija, djejih
radova, a sve s temom ouvanja podmorja, kako naeg
najdraeg Jadrana, tako i cjelokupnog svjetskog mora.
Naime, u razdoblju od 21. svibnja do 9. lipnja
o.g., povodom Dana bioloke raznolikosti 22. svibnja,
Svjetskog dana mora 31. svibnja, Dana zatite okolia
5. lipnja i Svjetskog dana oceana 8. lipnja, posjetitelji su
mogli doarati cjelokupno bogatstvo i raznolikost mora
i biti potaknuti na razmiljanje o osobnom doprinosu
njegovu ouvanju. Jer, negativni globalni trendovi,
a poglavito izniman antropogeni pritisak, kojemu je
na Jadran izloen (urbanizacija obale, nekontrolirani
razvoj turizma, neodriva praksa u podruju ribarstva
i marikulture) iz godine u godinu predstavljaju sve
izraeniju opasnost za ouvanje njegove i priobalne
bioraznolikosti.
Treba rei da su izlobe sline tematike, pa tako i
ovogodinja, nastale u okviru projekta Jaanje sektora
civilnog drutva za zatitu mora u Hrvatskoj, da su
financirane od strane Europske unije preko programa
U prostoru budueg akvarija na Bavicama, posjetitelji su mogli doarati si bogatstvo i raznolikost mora
CARDS, kojemu je cilj ojaati kapacitete nevladinih

organizacija koje rade na prikupljanju podataka te
informirati i educirati javnost o pitanjima ouvanja
Jadrana, ali i poboljati koordinaciju i suradnju s dravnim
ustanovama koje su zaduene za inventarizaciju i
upravljanje bioraznolikou naeg mora. Zato e izlobu
nakon Splita moi vidjeti i itelji Rijeke, Zadra, Dubrovnika,
Lastova, Murtera, Vodnjana, Loinja.. i svatko e od

nas moi promiljati o doivljavanju Jadrana zdravo
za gotovo. Krajnje je vrijeme da o njemu prestanemo
samo pjevati, pisati, sanjati. Vrijeme je da se probudimo!
Svjetska su mora, a i nae nije iznimka, sve siromanija.
Naa im je budnost nuna.
Veroka Garber
45
POGLED UNATRAG
Car Franjo Josip u Puli
Neko slavna ratna luka
U Pulsku luku esto su uplovljavali brodovi carske ratne

mornarice
esnaest godina nakon carevog

posljednjeg 11. posjeta Puli
1. rujna 1902. godine, kada je
prisustvovao vojnim vjebama
i bogosluju u novoizgraenoj
crkvi Gospe od mora, razgledao
otok Uljanik te posjetio
Pomorski muzej ta glavna
austrougarska ratna luka
postala je dio povijesti
46
Pula, kao glavna austrougarska ratna luka, u

svoju je povijest zapisala 11 posjeta cara Franje Josipa.
Tijekom 68 godina vladavine, njegovi posjeti poglavito
su se odnosili na unaprjeenje ratne mornarice. Car je u
tim posjetima prisustvovao mnogobrojnim pomorskim
ratnim vjebama, porinuima ratnih brodova, ali i
nekim drutvenim dogaajima u gradu. Uz ostale
velikodostojnike, u posjete je dolazio preteito u pratnji
carice Elizabete te brata Ferdinanda Maksimilijana, inae
zapovjednika ratne mornarice.
Car je prvi puta posjetio Pulu 17. svibnja 1850.
godine, a toga dana uplovljavanje u pulsku luku bilo
je nenajavljeno. U tom prvom posjetu upoznao se s
obiljejima grada i prijedlogom da Pula postane glavna
austrougarska ratna luka. Prvi slubeni, ali drugi po redu,
posjet dogodio se 10. prosinca 1856. godine prigodom
postavljanja temeljnog kamena za budui Arsenal. Tada
je Pula i slubeno proglaena glavnom austrougarskom
ratnom lukom. U pratnji carice Elizabete, tada je doplovio
iz Venecije brodom Elisabeth, ukraen i osvijetljen
bengalskim vatrama. Uz taj su brod u carevoj pratnji
bili i parobrodi Prinz Eugen i Santa Lucia, a brodove
su pulske utvrde doekale s uzdignutim zastavama
i poasnim plotunima topova. Zavrivi ceremonijal
sveanog polaganja temeljnog kamena, car je krenuo
u razgledavanje Arsenala, vojnih utvrda i bolnice, a u
veernjim satima i osvijetljene pulske Arene.
ezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljea, car
je posjetio Pulu tek dva puta. Prvi je put to bilo 18. oujka
1869. godine prigodom inspekcije kolskog broda Venus,
a drugi put 8. travnja 1875. godine pri posjetu dijela ratne
flote u oblinjem Faanskom kanalu. Osamdesetih godina
zabiljeena su tri u izvorima iscrpno opisana posjeta.
Primjerice, 14. rujna 1882. godine, doplovivi u Pulu, s
admiralske jahte Miramar car je promatrao demonstraciju
Wietehead torpeda nedaleko od otoka Sveta Katarina u
pulskoj luci. Prema pisanju tadanjeg tiska, u veernjim
je satima posjetio i novoizgraeno kazalite Politeama
Ciscutti, bivajui poaen mjestom u sveanoj loi. Dvije
godine kasnije, tonije 4. srpnja 1884., u Pulu je stigao
posebnim carskim vlakom u pratnji prijestolonasljednika
nadvojvode Rudolfa. Uz standardni sveani ceremonijal,
doeku su prisustvovali admirali, biskupi te predstavnici
Opine. Povod tom estom posjetu bilo je prisustvovanje
pomorskoj vjebi ispred pulske luke.
Za carev posjet Puli 4. srpnja 1887. godine bilo
je vie razloga. U pratnji nadvojvode Carla Ludwiga
i prijestolonasljednika nadvojvode Rudolfa, bio je
prisutan donoenju odluka o modernizaciji mornarice,
vojnim vjebama i uspostavljanju prve telegrafske
veze. Prigodom tog posjeta prisustvovao je i porinuu
oklopnjae Kronprinz Erzherzog Rudolf koju je, uz govor
i razbijanje boce ampanjca, krstila nadvojvotkinja Maria
Theresa - supruga carevog brata nadvojvode Carla
Ludwiga. Car je potom, doavi osmi put u Pulu 28. lipnja
1891. godine, prisustvovao sveanom inu polaganja
temeljnog kamena za mornariku crkvu Gospe od mora,
davi svoj novani prilog. Na obljetnicu pomorske bitke
u Sjevernom moru, u kojoj je 1864. godine austrijska

pobijedila dansku flotu, car je 9. svibnja 1895. godine
ponovno bio sveano doekan u Gradu. Nakon
standardnog ceremonijala pri doeku, car je prisustvovao
porinuu bojnog broda Monarch te vojnim vjebama
ratne mornarice. Posebnu pozornost posvetio je posjetu
spomenutoj mornarikoj crkvi u izgradnji, koja je bila
i jedan od razloga njegova sljedeeg posjeta. Naime,
prigodom obiljeavanja pedesete obljetnice stupanja
na prijestolje, doavi u Pulu 2. prosinca 1898., car je
prisustvovao posveenju crkve Gospe od mora.
Posljednji put car je posjetio Pulu 1. rujna
1902. godine, uz pratnju prijestolonasljednika Franza
Ferdinanda. Carski vlak tog se dana zaustavio u pulskoj
luci ispred budueg gata Elisabeth. Car je posljednji
puta prisustvovao vojnim vjebama i bogosluju u
novoizgraenoj crkvi Gospe od mora, razgledao otok
Uljanik te posjetio Pomorski muzej. [esnaest godina
nakon carevog posljednjeg posjeta, austrougarska
ratna luka postala je dio povijesti. Brojni zapisi i
fotografije, utvrde i vojarne, svjedoci su minulog
vremena neko slavne ratne luke, kojoj se oito divio i
sam car Franjo Josip.
Jasenko Zeki
Tijekom posjeta Puli, car Franjo Josip je obiao njene

mnoge znamenitosti
HEP I MLADI
Dan karijera na splitskom FESB-u
Ima li u HEP-u posla

za mlade inenjere?
Na tandu HEP-a, na brojna pitanja studenata odgovarali su nai kolege iz Elektrodalmacije Mario Eterovi i Jure Radan
U organizaciji splitskog Fakulteta elektrotehnike,

strojarstva i brodogradnje i Studentske udruge IAESTE
- Podrunice Split, ve petu godinu za redom odrava
se Dan karijera upravo u prostorima tog Fakulteta. Tako
je bilo i ovog 12. lipnja, kada su se studentima tehnikih
struka, poglavito zadnjih godina studija, predstavile
tvrtke koje zapoljavaju takve kadrove.

Svoje su tandove otvorili HEP, Ericsson, H1
Telekom, Siemens, Brodotrogir, Cemex, AutoHrvatska
i mnoge druge. Ovaj dio prezentacije provodio se kroz
razgovore sa studentima, a drugi dio je organiziran
kroz radionice i predavanja u brojnim amfiteatrima i
V. Garber
uionicama Fakulteta. Tako je, primjerice, Siemens u

radionici Gradovi budunosti predstavio novo poslovno
usmjerenje tvrtke, a Udruga bivih studenata FESB-a
odrala predavanje o planiranju karijere nakon studija,
govorei o svojim iskustvima i usmjerenjima. Nekim
su predavanjima budui mladi strunjaci upoznati s
koracima koje treba poduzeti pri otvaranju vlastite
softverske tvrtke.
I ove godine, kao i nekoliko prethodnih, na
tandu HEP-a bio je Mario Eterovi, kojemu se po prvi
put pridruio i Jure Radan, obojica inenjera iz splitske
Elektrodalmacije. Kako su nas informirali, pitanja o naoj
tvrtki bilo je jako puno. Studente je najvie zanimalo
hoe li posla uope biti, kolike su plae, to sve mogu
kod nas raditi i s kojim studijskim smjerovima, to ih
kod nas oekuje i kakav je koji posao. Mlai studenti su
eljeli znati koji smjer da odaberu, a koji bi bio poeljan za
zaposlenje u naoj tvrtki. One koji su na sredini studija je
zanimalo je li mogue u HEDP-u odraditi ljetnu praksu ili
koju temu odabrati za diplomski rad.
Nai predstavnici su tijekom ovog tandiranja
imali pune ruke posla i vrlo su zadovoljni znatieljom
mlaih kolega po struci.
Obljetnica Polaznici Srednje tehnike kole Zagreb obiljeili 55. godinjicu mature
Svi hodamo bez pomoi tapa,

znai dobro nam je!
Bilo je to davne 1953. godine, kada smo od

Srednje tehnike kole (sada Tesla), dobili slubenu
potvrdu zrelosti i razili se na razliite strane, trudei
se da svaki od nas asno ispuni svoje obveze, ne samo
kao strunjaci, nego i kvalitetni ljudi.
ini nam se da nije prolo dugo vremena od
naeg okupljanja i obiljeavanja zlatnog jubileja 50.
godinjice mature, a nedavno smo se ponovno okupili
kako bi obiljeili 55. godinjicu. Sjeanje na zajednitvo
i druenje seu daleko unatrag, u teka vremena kada
su osnovne ivotne potrebe bile racionalizirane i krto
odmjerene karticama i tokicama.
U vrijeme naeg kolovanja, nova narodna
vlast svojim je ambicioznim planovima kroz petoljetke
predviala intenzivnu elektrifikaciju zemlje. Za
provedbu tog programa, bilo je potrebno struno
osoblje tehniari.
U nastojanju ostvarenja bratstva i jedinstva te
zajednitvu u dobru i zlu, narataj upisan u kolsku
godinu 1949/50. sastojao se od pripadnika svih naroda
i narodnosti, razliitih svjetonazora i vjeroispovijesti,
iz svih republika tadanje drave. U prvi razred ST
elektro odjela upisano je ukupno 180 uenika, a na
kraju nas je 86 uspjeno i na vrijeme maturiralo.
Bilo je to doba u kojem su uvjeti zahtijevali
osloniti se na vlastito znanje i sposobnosti usvajanja
to vie vjetina i postizanja to vee uspjenosti za
samostalno rjeavanje problema. Potrebe programa
elektrifikacije u velikom opsegu pruale su velike
strune mogunosti. Mnogi kolege su ve na toj

strunoj razini postigli zavidan uspjeh i zauzimali
su elna mjesta u svojim radnim sredinama, bilo
u elektroprivredi, elektroindustriji, institutima,
servisima i drugim organizacijama. Dio kolega je
svoje obrazovanje nastavilo na viim kolama i
fakultetima, a oni najambiciozniji magistrirali su pa ak
i doktorirali. Mnogi od njih bili su zaposlenici Hrvatske
elektroprivrede.
U proteklih 55 godina, poevi od 25. godinjice
mature, nije manjkalo volje, vremena i snage da se
u skladu s uobiajenom tradicijom okupimo svakih
pet godina. Pri svakom naem susretu, spontano su
bljeskale iskrice sjeanja na ivotom potisnute davne
uenike zgode i nezgode. Bilo je lijepo prisjetiti
se tih trenutaka i ivotnu radost izraziti pjesmom:
sjedili smo zajedno u klupama, profesorima smiljali
male nepodoptine i bili najbolji prijatelji. ivot nas
je razdvojio, a sada smo se nakon 55 godina opet
sastali ispred kole. Ponovno smo osvjeili uspomene
i razmijenili iskustva iz proteklih desetljea. Skupilo
se nas dvadesetak najupornijih sijedih glava, bilo je
dirljivih susreta, zagrljaja i pozdrava, a jednog smo
kolegu bili u prigodi vidjeti - prvi put nakon 55 godina.
U kakvoj smo kondiciji najbolje svjedoi
konstatacija jednog kolege: svi hodamo bez pomoi
tapa, znai dobro nam je!
Usprkos svim umirovljenikim nedaama koje
nas prate kao kategoriju puanstva o kojoj se puno
Franjo Vidakovi
govori, a za koju se malo ini - mi opstajemo s motom:

"svaki dan ivota u naoj dobi je dar Boji i svakom
danu se treba radovati". S takvom pozitivnom milju
ostali smo zajedno do kasnih sati te veeri, smijui se
dogodovtinama, cakama s profesorima i ispitima, a
nije se zaboravilo na plesnjake i ake ljubavi. Ipak, od
kolijevke pa do groba, najljepe je - ako doba.
Polaznici Srednje tehnike kole Zagreb upisani u kolskoj

godini 1949/50., obiljeili su 55. godinjicu mature
zajedniki snimak ispred njihove kole
47
SUSRETI
Sonja Boji Vuki
Dubrovnik je
prekrasan,
Zagreb mi nedostaje
Ljubavna pria izmeu
mladog dubrovakog gospara
i zagrebake gospodine,
traila je zajedniku adresu
i Sonja se 2006. godine
odselila u Dubrovnik,
napustila Sektor za razvoj u
Zagrebu, a vrata joj je otvorio
Pogon HE Dubrovnik, gdje je
preuzela poslove tehnologa
SUPO programa
Kada u jeku remonta u strojarnici ispod

jedne od brojnih bijelih kaciga ugledate atraktivnu
plavuu okrenuti se jednostavno morate, ak i
pod uvjetom da ste ensko. A ako ste, uz to to ste
ensko, kojim sluajem i novinar, nee sve ostati
samo na upitnom pogledu. Ja sam to znala im sam
je senjala. Ona je to doznala malo kasnije.
Rije je o naoj kolegici, inenjerki strojarstva
Sonji Boji Vuki koja je, prije dvije godine,
metropoli rekla zbogom i odleprala u Dubrovnik.
Premda roena Zagrepanka, Sonja nije niti
sluajno, niti iznenada, dospjela u Grad. Majino
junjako podrijetlo omoguavalo joj je da tu
provede svako ljeto i da na mjesec-dva Jelai plac
zamijeni jedinstvenim Stradunom. A da spoj mora,
Sunca, vjetra u kosi i znaajnih pogleda zna biti
itekako opasan i s dalekosenim posljedicama i
Sonja se, evo, uvjerila.
Godine 1992. zaposlila se u tadanjoj Direkciji
za razvoj i inenjering HEP-a, kao pripravnica, i
to u Timu za praenje ratnih teta, ijim radom
je koordinirala mr.sc. Gordana Lui. Kako se u
poslu sve vie usmjeravala na raunalstvo, u
Sektoru za razvoj nali su joj primjereni posao pa
je godinama radila na planiranju i izvjeivanju.
Tijekom posljednjih nekoliko godina postupno se
zakuhavala prethodno najavljena ljubavna pria
izmeu mladog dubrovakog gospara i zagrebake
gospodine, iji je nastavak traio zajedniku
adresu. Odluka je pala i Sonja se 2006. godine
odselila u Dubrovnik te postala gospoa Vuki,
dakako s onim karakteristinim dubrovakim
naglaskom. Vrata joj otvara Pogon HE Dubrovnik,
gdje preuzima poslove tehnologa SUPO programa,
kojim se izdaju i prate svi radni nalozi, dozvole za
rad i ostala dokumentacija.
Bojala sam se tiine
Zagrepanki, koja se navikava na ulogu
Dubrovkinje, nije uvijek lako. Nedostaje joj rodni
grad, njegov tempo ivljenja, vreva, ivost, brzina pa
ak i oni ne uvijek ugodni zvukovi velegrada kojih u
Dubrovniku nema.
- Ovdje se ivi puno sporije i sve je nekako blizu
i dostupno. U prvo vrijeme nisam mogla zaspati
jer sam se bojala tiine. S druge strane Dubrovnik
je divan, na svoj nain aroban i mirisan. More
oboavam, a kako mi prozori gledaju na uvalu
Lapad, ponekad mi se ini kao da sanjam. Ljudi su
ovdje veseliji, puno vie se smiju i drue... Ono to me
posebno fascinira je boravak na otvorenom i to to
nam vrata ne moraju ba uvijek biti zakljuana.
48
Ljubav je bila izazov na koji sam odgovorila

velikom promjenom u svom ivotu, u nadi da e nam
ovdje ivot udvoje biti kvalitetniji. Vie od privatne,
bojala sam se poslovne promjene. Meutim, vrlo
brzo sam se uvjerila da je strah neutemeljen. Svi su
me toplo primili, osobito moj sadanji rukovoditelj
Vlaho, koji me vrlo strpljivo uvodio u posao.
Priznaje da je temperamentom ovdanjih ljudi
i poznatom dalmatinskom srdanou bila malo
zateena.
- Dubrovani su po mentalitetu znatno drukiji
od Zagrepana. Tamo se ljudi drue s dvije do tri
osobe, tii su, nema puno prie i titi se privatnost
pa me ovdanja dobrodolica i otvorenost mojih
sadanjih kolegica i kolega pomalo zbunila. Ali,
snalazim se i postupno gradim nove odnose, bitne i
znaajne za moj ivot u novoj sredini.
U mukoj elektrani ene se udruile i
organizirale
Premda zadovoljna novim okruenjem,
poslom i drutvom, ipak je nostalgija ne naputa.
esto odlazi u Zagreb u posjet roditeljima,
prijateljima, ali i samom gradu svog djetinjstva i
mladosti. Sa zahvalnou pria o Sektoru za razvoj
u kojem se dobro osjeala i koji joj je pruao brojne
mogunosti za struno usavravanje. Posebno
je ponosna na zavrenu kolu Human resource
management.
Prekidam je u sjeanjima i vraam u remontnu
stvarnost. Ovo joj je drugi remont, s tim da je po
prvi put vie terenski angairana.
- Otkrili su da sam vjeta u radu s raunalom
i odluili, na moje zadovoljstvo, iskoristiti to znanje.
Proizvodnja je vrli muki svijet i na enski dio
posade Elektrane to prepoznaje i prihvaa bez
pogovora. Stoga smo se mi udruile i organizirale.
Drago mi je to meu nama nema onog oekivanog
jaza narataja, niti hijerarhijskog reda. Mi smo
i kolegice i prijateljice koje se drue tijekom i iza
radnog vremena. Organiziramo veere, pripremamo
se za makare, ispijamo kave i akulamo.
Sonja je odluna u svojoj elji da sve promijeni
iz temelja i pritom ouva svoju osobnost, ljubav
i sreu za kojom se odluila na tako daleki put.
Postupno zatvara jedna vrata za sobom, kako
bi irom otvorila ova druga, koja e je voditi ka
zacrtanom cilju - kako privatnom, tako i poslovnom.
NAI IZVAN HEP-a
Marija Pecoti, drugi alt klape Ardura
Njean serenadni
klapski pjev
Marija ve blizu dvije godine,
takorei od samog osnutka,
pjeva drugi alt u enskoj klapi
Ardura, a kako to znai jednu
romantinu morsku pojavu,
kada nou zasvjetluca i zasrebri
more zbog milijuna nakupljenih
sitnih ivota pod njegovom
povrinom, to je i odabir njihova
repertoara jednako tako pun
romanse i milozvuja
Ako vam Dalmatinac kae da mu je neto sve
na svitu, tada budite uvjereni da po nekoj nepisanoj,
samo njemu znanoj, ljestvici osjeaja - to neto
ide pod ruku s najbliima i najdraima. Netko e to
rei za svoj vrt, nekomu je to balun, nekomu ples ili
ribarski kai. Mi smo ljudi snanih izriaja pa i stvari
oko sebe doivljavamo punim pluima. A, ni srce tu
nije za bacit. Pa, kada se na toj nevidljivu ljestvicu
postavi pjesma, ona prava, izvorna i klapska, a nju,za
svoj najdrai izbor odredi jedna mlada ena, onda je
tu srce nedvojbeno imalo ocluujuu rije.
ZARAZNA MAJINA PJESMA
U sluaju nae kolegice.Marije Pecoti.,
koja kao samostalni ekonomist radi u Odjelu
raunovodstva splitske Elektrodalmacije, izbor i nije
imao drugog izbora. Kako je i moglo drukije, kada
je itav ivot sluala kako pjeva majka Gordane, to
doma, a to izvan kue. Gorde je od samih poetaka,
ako se ne varam, najstalniji lan ve svima znane
mjeovite klape Elektrodalmacija. Tako su Marija i
njen brat Marko, prvi tenor klape Iskon, dobili pjesmu
majinim genima jo u najranijoj dobi.. Tatu ak ni
korulansko podrijetlo nije moglo spasiti - roeni je
nesluhist.
- Mama nas je zarazila, cijelo djetinjstvo ona je
pjevala, a mi smo sluali i to je to! Otkad znam za sebe
negdje pjevam, u zborovima pri koli ili pri Crkvi Gospe
od zdravlja, kae naa kolegica.
Marija ve blizu dvije godine, takorei od
samog osnutka, pjeva drugi alt u enskoj klapi
Ardura, a kako to znai jednu romantinu morsku
pojavu, kada nou zasvjetluca i zasrebri more zbog
milijuna nakupljenih sitnih ivota pod njegovom
povrinom, to je i odabir njihova repertoara jednako
tako pun romanse i milozvuja. Njih osam do devet
njeguju serenadni stil njene klapske pjesme.
Veroka Garber
- Snane pjesme nam ne lee, jer mi same nismo

agresivne - nemamo te otvorene vokale, vie smo
blage i tihe, objanjava Marija.
MUZEJSKI PROSTOR ODABRANI AMBIJENT
Nastupale su svugdje, na brojnim smotrama i
festivalima. Na Omikom festivalu ve su tri godine
za redom. Lani su bile etvrte i prema prosudbi
publike i irije. Iza njih nale su se brojne poznatije i
dugovjenije klape i to im itekako puno znai. Pjevale
su u Vodicama na Veerima dalmatinske pisme (veer
popularnih skladbi s Omia), na Veerima debitanata
u Bolu, Festivalu mjeovitih klapa u Opuzenu i tako
redom.
- Nedavno smo dole na zanimljivu zamisao.
Budui da esto pjevamo po kafiima ili hotelima,
u prostoru koji nije na odabrani ambijent, jer nije
za nau vrst pjesme i pjevanja, to je prostor koji
nas pojede, s publikom koja nas jedva uje, pui se,
zaguljivo je... Stoga smo odluile potraiti neto
drugo. U Splitu nema dostupnih otvorenih prostora,
nego samo na prometnim mjestima, uz razglase i
svjetinu. Traili smo jedan poseban ambijent gdje
ne moe doi puno ljudi, prostor u kojem niti jedna
klapa nije uvjetovana repertoarom. Tako se rodio
Etnografski muzej, saznajemo od Marije.
Takvu je zamisao ostvarila uz pomo
obiteljskog prijatelja, splitskog fotografskog
doajena Fee Klaria, koji je ubrzao kontakte s
ravnateljem spomenutog muzeja. Tamo su naile
na potpuno razumijevanje i dobile muzejski prostor,
na prekrasnom prastarom Vestibulu - etvrtkom,
svakog drugog tjedna, bez nadoknade i sa sjedeim
mjestima za blizu 150 sluatelja. Svakog takvog
etvrtka nastupe po tri klape, s repertoarom prema
njihovu odabiru i svaka izvede etiri a capella
pjesme. ak su i popularne klape ufit i Cambi
izrazile elju da nastupe.
- Kad nas tako zovu poznate klape pune gaa i
kau da bi doli pivat za sto ljudi bez plaanja, onda
mi to zbilja masu znai, rekla je to ba po splisku naa
neumorna, vrlo okretna i angairana, inteligentna
i simpatina Mare. A, pod tim je imenom ve pet
godina znaju kao moderatora na forumu klapskog
portala Na klapski nain, gdje ona pazi i odreuje to
se i kako pie, odrava forum da na neto nalikuje.
Ubrzo e dobiti i novog urednika, Janesa Vlaia iz
blatske klape Kumpanji.
ZATITITI PRAVU KLAPSKU PJESMU
I tu jo nije kraj. Lani je u Solinu osnovana
Hrvatska udruga klapa, a Marija Pecoti postala je
njihova prva tajnica. Dakako, sve je dragovoljno.
Posla ima puno. Treba kontaktirati svih 450
klapa u zemlji, dostaviti im upitnik i ispitati ele li
biti lanovi Udruge. Potom, s Hrvatskom glazbenom
unijom treba rjeavati prava izvoenja, a od
Ministarstva kulture ishoditi da se klapska pjesma
Marija Pecoti, drugi alt klape Ardura
Na Omikom festivalu klapa Ardura, nastupa ve tri

godine za redom - prole godine je, prema prosudbi
publike i irije, bila etvrta, a iza njih su ostale brojne
poznatije i dugovjenije klape
zatiti i prihvati kao nematerijalno dobro. O tomu

kae:
- elimo sprijeiti da se ba svaka grupa prozove
klapom, a svaki pjesmuljak klapskom pjesmom. Stoga
je jedan od ciljeva Udruge da se utemelji komisija
sastavljena od renomiranih skladatelja i voditelja,
koja e moi dati prosudbu o tomu tko jest, a tko nije
klapa. Naime, vidimo da je to postalo biznis, a klapsko
ime se kojekako predstavlja.
No, vratimo se onom poetnom razmiljanju.
Kada sam svoju sugovornicu zapitala to njoj znai
pjesma, odgovorila je:
- Pjesma je sve. Sve izlaske, sve svoje slobodno
vrijeme, veem uz pjesmu. Kada izaemo van, a
ako se nita ne dogaa, onda se sami organiziramo,
okupimo i negdje zapjevamo. To je na smisao, naa
zabava, na jedini hobi. I ponovila jo jedanput:
pjesma je sve. Ja sam pridodala: sve na svitu, jer
to je ba onaj pravi izraz za neto to volimo tako
snano, do daske. Ba kao ove mlade Ardurice, koje
njeno svjetlucaju na povrini klapskog pjevanja.
49
OKO KULTURE
Mirta proslavila 13. obljetnicu postojanja
Koncert s dakom HEP-a

Iz brojnih splitskih dogaaja, jedan sam
doivjela i zabiljeila s posebnim gutom. Moram
priznati da me uvijek dojmi kada se daruje neto
naem gradu. A, kada je taj dar ovaj koncert
Mjeovitog pjevakog drutva Mirta, kojemu sam
26. lipnja imala ast nazoiti, onda su razlozi za
moje zadovoljstvo viestruki. Ne samo zato to je taj
zbor sastavljen od 23 entuzijasta amatera, njime
proslavio svoju 13. obljetnicu druenja i pjesme, nego
i zato to je jedna naa od samog osnutka i njihova.
Uz to je te iznimno tople veeri (u zraku i u dui),
u jedinstvenom prostoru podruma Dioklecijanove
palae, naa kolegica a njihova sopranistica - vodila
program. Tom prigodom je, obraajui se s pozornice
svojoj publici, naa kolegica, novinar HEP Vjesnika
Marica aneti Malenica, kazala sljedee:
- Svatko od nas ima bezbroj elja, a mjesecima
je na zbor imao samo jednu: da okupi vas,
nau rodbinu, prijatelje, poznanike i sve drage i
dobronamjerne ljude i zapjeva im onako od srca...
Sretnih 13
A, to su i uinili. Organizirali su koncert u
suradnji s gradskom Turistikom zajednicom, uz
potporu Gradskog i upanijskog poglavarstva i
drugih pokrovitelja, i za svoju 13. obljetnicu izveli
13 skladbi. Podsjetit u da su nastupali vie od
stotinu puta prigodom razliitih kulturnih dogaaja
diljem Hrvatske, ali i u okolnim dravama. Njihov
je repertoar sastavljen preteito od djela starih
majstora iz 15. i 16. stoljea, sli i domaih autora
20. stoljea. Dvije protekle godine, zborovoa
je Mihaela uri, studentica glazbene pedagogije

splitske Umjetnike akademije.
Uz gitaru i elegije
U prvom dijelu slavljenikog splitskog koncerta,
izveli su etiri skladbe sakralnog sadraja (Schubert,
Zajc, Marzi, Magdi), a nastavili malo laganijim
repertoarom (Nardelli, Papi, Hatze obr. pukog
napjeva).
U kratkom predahu nastupio je gost, mladi
i nadareni gitarist Sran Bulat, student 3. godine
splitske Umjetnike akademije. Sran je nositelj
brojnih nagrada i osvojenih prvih mjesta u dravi
i s europskih natjecanja, a i dobitnik ovogodinje
rektorove nagrade Sveuilita u Splitu. Sve ovo
govorimo i zbog jo jednog razloga. O Sranu Bulatu,
naime, pisali smo i u naem Vjesniku, jer je potomak
pravih hepovaca - i dida i majka proveli su radni vijek
u naoj tvrtki. Za ovu prigodu je izveo jednu vrlo
njenu skladbu panjolskog kolorita I.Albeniza, to je
bilo popraeno burnim pljeskom publike. Jednakim
pljeskom publika je nagradila i lanove Mirte, koji
su u nastavku izveli niz obraenih pukih napjeva
(Dobra veer uzorita, Projden kroz pasike, Omili mi u
selu divojka..) a za kraj su ostavili njima posebno legle
dvije elegije K.Magdia: Zvizde mi kau i Odiljam se.
U izvedbi su sudjelovali i S. Bulat i njihov lan I. ipi
kao recitator.
I dok se naa MM zahvaljivala za sve dobre
vibracije koje im je sluateljstvo odailjalo, mogu
potvrditi da je jednako tako i publika od njih primila
potpuni glazbeni doivljaj. I nije im bilo doputeno
Mjeovito pjevako drutvo Mirta je skladbu Odiljam

izvela uz gitaristiku pratnju Srana Bulata, potomka
pravih hepovaca
da olako odu s pozornice pa su izveli jo jedan puki

napjev, ali i poznatu ariju U boj, u boj iz Zrinskog, gdje
su iznimno lijepi muki vokali najvie doli na svoje.
Upravo je u ovoj izvedbi Mirta najsnanije zvualai
zamirisala pjesmom koja nas oplemenjuje i ivot ini
sadrajnijim i ljepim. Umjesto estitke, zaelimo im
da ustraju i ponovno sljedeeg lipnja razvesele nas
novim koncertom.
Veroka Garber
Oko kulture Hrvatsko natjecanje mladih plesaa Mia orak Slavenska
Pokuati dosei sr klasinog plesa

Hrvatska glazbena mlade i Hrvatsko
drutvo profesionalnih baletnih umjetnika, na
sceni zagrebakog Hrvatskog narodnog kazalita
5. i 6. srpnja ove godine, po drugi put, organiziraju
hrvatsko natjecanje mladih plesaa, nazvano
imenom nae najvee svjetske primabalerine
Mie orak Slavenske. Ukupno je prijavljeno 19
natjecateljica u tri grupe: 12 u grupi A (do 18
godina), u grupi B (od 18 do 22 godine) i u grupi
C (od 22 do 28 godina) tri natjecateljice. Na
alost, ove godine nije se prijavio niti jedan muki
natjecatelj. No, organizatori smatraju da e takve
manifestacije potaknuti ire zanimanje javnosti i
tako u balet privui nove narataje mladih.
TKO JE BILA MIA ORAK SLAVENSKA?
Spomenuo sam da natjecanje nosi ime nae
najvee primabalerine pa za one mlae itatelje,
mala dopuna s nekoliko podataka o njoj.
Mia orak Slavenska roena je u Slavonskom
Brodu i u obitelji intelektualaca se plesu i baletnoj
umjetnosti posvetila od najranije mladosti. Njen
meunarodni ugled zapoeo je kada je 1934.
godine, kao osamnaestogodinjakinja, potpisala
ugovor za primabalerinu HNK Zagreb te je time
postala prva hrvatska plesaica s tim naslovom.
50
U to vrijeme ostvarila je glavne uloge u

baletima eherezada ,Chopiniana, ar ptica,
Licitarsko srce, Imbrek z nosom, Karneval i Coppelia.
U Berlinu, za trajanja Olimpijskih igara,
sudjelovala je u tzv. Plesnoj olimpijadi i, osvojivi
prvu nagradu, postigla je veliki uspjeh. U Parizu
je snimila film Smrt labuda, a 1938. godine
kao lanica Ballet Russe odlazi na turneju u SAD,
tamo se udaje i ostaje do kraja ivota. U svom
najplodonosnijem razdoblju od 1947. do 1952.
godine, vodi vlastitu trupu Slavenska Variante
Ballet te gostuje na skoro svim svjetskim baletnim
pozornicama. Premda daleko od svoje Domovine,
nikad nije zaboravila svoje korijene, ali umire 2002.
godine u Kaliforniji ne ostvarivi svoju veliku elju
da jo jedanput posjeti Hrvatsku.
Natjecanje mladih hrvatskih plesaa, znai,
s utemeljenjem nosi ime te plesne hrvatske
umjetnice, a oni e pokuati dosei sr klasinog
plesa. Ocjenjivaki sud pod predsjedanjem
doajena hrvatskog baleta Damira Novaka, dodijelit
e nagrade najboljima dok e se Gala koncert
nagraenih odrati u HNK 6. srpnja o.g., s tim da e
ulaz biti slobodan za sve zainteresirane.
Ponuda skromnog programa HNK Zagreb

u 2008./2009.
Ove je godine marketing Hrvatskoga narodnog
kazalita u Zagrebu pourio s tiskanjem programske
knjiice za novu 2008./2009. sezonu pa emo samo
ukratko upoznati itatelje s programima drame, opere
i baleta, dakako s premijerama.
Dramski program nudi etiri premijere:
Pustolov pred vratima Milana Begovia, I konje ubijaju
zar ne? Horacea Mc Coya, potom Kraljevo Miroslava
Krlee te Dantonovu smrt Georgea Buchnera . Uz
sedam repriza, Drama HNK predvia i dvije predstave
na Sceni Habunek: Sprovod u Theresienburgu M.
Krlee i to je mukarac bez brkova A. Tomia.
Branko Mihanovi, ravnatelj Opere HNK, forsira
suvremeni pristup operi pa je pripremio samo dvije
premijere: Rossinijevu Pepeljugu i Verdijeva Falstaffa,
a u suradnji s Muzikim biennalom Zagreb i operni
projekt Crux Dissimulata, a nudi ak 11 repriza (?).
Irena Pasari, ravnateljica Baleta, priklanja se
stilskoj raznolikosti pa nudi: Damu s kamelijama A.
Dumasa ml., potom Autorsku veer Edwarda Cluga
te Vragolastu djevojku Ferdinanda Herolda i Ludwiga
Hertela, kao i sedam repriza. Sve zajedno, doista
skromno za hrvatsku matinu kazalinu kuu.
Ratko angalovi
NAI IZVAN HEP-a
Usput zabiljeeno
Josip Mati, kugla i boar
Balun zamijenila
kugla, a kuglu e boa
Najstarija kuglaka ekipa pobijedila
je i Osjeane, koji su godinama bili
nedostini u kuglani, jer sve im
se nekako namistilo - pokazali su
da nisu za mirovinu, nego da su
protivnik od kojeg se strepi
Splitski kuglai su na ovogodinjim portskim
igrama HEP Operatora prijenosnog sustava u Tuepima
slavili pobjedu prvi put i u svom portskom drutvu
priskrbili jo jedan zaslueni pokal. Bilo je to veliko
iznenaenje, kako za suparnike ekipe, tako i za njih
petoro - Josipa Matia, Marka Tomasovia, Antu
Kusaia, Josipa ondia i Jeru Pavkovia. Stoga su
danima poslije tog natjecanja proslavljali svoj uspjeh i s
osmjehom na licu primali estitke svojih kolega. Jedan od
njih je, na kratko, kuglu zamijenio mikrofonom i ispriao
mi, ukratko, svoju radnu i portsku priu.
Josip Mati e sljedee godine izbrojiti etiri
desetljea svog rada u HEP-u, gdje je, bjeei od kverske
ice, doao s trogodinjim staom elektrovarioca.
Zapoeo je kao pomoni radnik u TS 110/35 kV Meterize,
lociranoj u predgrau Splita zvanom Bilice, i polako
ia naprid svojim radom i polaganjem jedne po jedne
interne kvalifikacije (PKV, VKV). Nakon zavrene kole
za industrijske poslovoe, postao je predradnik u ekipi
za odravanje TS, iz koje se potom izdvaja ekipa za
odravanje transformatora. Poslovoa za transformatore
bio je od 1994. do 2007. godine, kada je dobio nove radne
zadatke kao poslovoa pomonih djelatnosti. Mirovinu
e tako doekati vodei ekipu koja se brine da okoli
trafostanice bude uredno odravan.
- Gurat u tako dokle se moe jer ne znam ta bi
radija doma, ovako sam barem meu ljudima i dan mi bre
proe, kae J. Mati .
Josip, poznatiji u PrP-u Split kao Bili, uskoro e u

mirovinu, ali nije od onih koji je ekaju besposleno. Radije
u njima dri kuglu ili bou. portom se amaterski zapoeo
baviti vrlo brzo nakon dolaska u tadanji Elektroprijenos.
Godinama je na radnikim portskim igrama, koje su se
organizirale u razdoblju od sedamdesetih do devedesetih
godina prolog stoljea, bio lan nogometne momadi.
Potom je zapoeo s kuglanjem. Sadanjoj ekipi kuglaa
prikljuio se 2002. godine i od tada sudjeluje na svim
igrama. Redovito treniraju dva puta tjedno u kuglani
hotela Zagreb u splitskom predjelu Duilovo:
- Sudjelujemo dva puta godinje na natjecanjima
kuglaa rekreativaca iz trinaestak splitskih tvrtki. To su
nai uskrnji i boini turniri. Sada idemo na zaslueni
odmor, a od rujna zapoinju pripreme za boini turnir,
najavljuje J. Mati.
MLADI NISU ZAINTERESIRANI ZA KUGLANJE
Premda vrstan kugla, kolega Josip mi priznaje da ga vie
vuku boe, jer se igra na svjeem zraku, a i sama igra je
fiziki laka i primjerenija njegovoj dobi. O tomu kae:
- Nogometa sam se, prema preporuci lijenika,
morao odrei nakon pedesete godine, a sad bih, nakon
ezdesete - to trebao uiniti i s kuglanjem i prikloniti
se boanju. Meutim, kako za kuglanje mladi nisu
zainteresirani, igram i dalje da ne iznevjerim svoje kolege
iz ekipe. Mi smo bili najstarija kuglaka ekipa na ovim
Igrama, a opet smo pobijedili. Godinama su Osjeani
bili nedostini u kuglani, a mi smo se, u pravilu, borili
sa zagrebakim PrP-om za drugo i tree mjesto. Prole
godine u Umagu smo bili drugi i presretni, vjerujui da je
to na maksimum. Meutim, ove godine se pokazalo, ne
samo da nismo za mirovinu, ve da smo jo uvijek protivnik
od kojeg se strepi. Nekako nam se sve namistilo pa naem
veselju nije bilo kraja. Teko emo ovo vie ponoviti, zato
nam je osvojeno prvo mjesto tim vrijednije.
Potpora
vatrenima
iz kuhinje
Elektroprimorja
Tijekom EURA 2008, u kuhinji Elektroprimorja bilo je, ne

samo vrue kao svakoga dan, ve vatrenooooo!!!
Nogometno ludilo, koje je zahvatilo cijelu Lijepu

nau u vrijeme odravanja EURA 2008., dakako, nije
zaobilo ni Elektroprimorje.
Kuhari i ostali zaposlenici u Restoranu
Elektroprimorja u Rijeci, danima su dolazili na posao u
bojama hrvatske reprezentacije, a na dan etvrtfinalog
susreta Hrvatske i Turske je popularna Minka Topi dola
u majici rezervnog vratara nogometne reprezentacije
Hrvatske Vedrana Runje.
Tako je tijekom EURA u kuhinji Elektroprimorja bilo,
ne samo vrue kao svakoga dan, ve vatrenooooo!!!
Nesretan poraz od Turaka teko je primljen, ali
nedvojbeno je da e ve kod sljedee vane utakmice
nae repke, vatreni iz kuhinje i Restorana Elektroprimorja
ponovno biti u crveno-bijelim kvadratiima.
I. Tomi
U vatrenim bojama nisu bili samo kuhari, ve i istaice

pa ak i njihove metle, a na hlaicama tekst: duge noge,
kratka kosa, to je na Stipe Pletikosa
51
FENOMENI
Tornjak
Najbolji prijatelj Hrvata

od stoljea sedmog
Posebno je lijepa beba (Gaj s 3,5 mjeseca)
ovjekov najbolji prijatelj
Vjeruje se da je tornjak bio

uz hrvatski narod barem od
njegovog naseljavanja na
ove prostore, a prema spisu
akovake biskupije iz 1374., koji
sadri opis Canis montanus - psa
planinca, iskonska uloga tornjaka
koji je dobio ime po toru,
podruju na kojem obitavaju
ovce, je uvanje stada, imovine
i vlasnika od napada, posebice
vukova i medvjeda po hrvatskim
i bosansko-hercegovakim
planinama
Ako i ne znate o komu je rije, pretpostavimo da
ste u svom susjedstvu primijetili psa impresivne veliine,
visoko podignute perjanice od repa, istih boja i lepravog
krzna (kao da se netom osuio nakon to je iziao iz stroja
za pranje rublja) kako ponosno i aktivno ee uz svog
vlasnika. Velika je vjerojatnost da je to pas tornjak, koji
privlai poglede i izaziva reakciju pa i onih koji slubeno
ne vole pse, bez obzira na razlog.
Hrvatski planinski pas tornjak esta je
meunarodno priznata autohtona hrvatska pasmina
pasa, nakon hrvatskog ovara, dalmatinskog psa,
istarskog kratkodlakog gonia, istarskog otrodlakog
gonia i posavskog gonia. Meunarodna kinoloka
organizacija (FCI) 2006., uvrstila je tornjaka u provizornu
sekciju 2.2 Planinski psi u kojoj bi, prema uobiajenom
postupku, trebao ostati desetak godina dok FCI komisija
ne obavi sve potrebne provjere standarda i analize
krvnih linija da bi priznanje pasmine doivjelo potpunu
afirmaciju. To priznanje veliki je uspjeh zajednikog
rada Hrvatskog kinolokog saveza i Unije kinolokih
saveza Bosne i Hercegovine, drave s kojoj dijelimo ovu
impozantnu pasminu, koji je zapoeo davne 1972. godine.
Vukovi i drugi grabeljivci ni ne prilaze
imanjima koje uva tornjak
Dobar uvar
52
Vjeruje se da je tornjak bio uz hrvatski narod barem

od njegovog naseljavanja na ove prostore u sedmom
stoljeu, a prvi zapisi potjeu iz devetog stoljea u
manuskriptima hrvatsko-bosanske katolike crkve. Spis
akovake biskupije iz 1374. sadri opis Canis montanus,
u slobodnom prijevodu s latinskog - psa planinca koji
odgovara dananjem tornjaku. Vezano uz njegovu
iskonsku ulogu - uvanje stada, imovine i vlasnika
od napada, posebice vukova i medvjeda odreeno
je njegovo obitavalite po hrvatskim i bosansko-
Dijana Erakovi
hercegovakim planinama te ime po toru, podruju na

kojem obitavaju ovce, bilo da je ograeno ili ne. Torom se
naziva i podruje ispred ulaza u ovju staju. Surovi ivotni
uvjeti i skromnost ovara postigli su prilagodbu tornjaka
na malu dnevnu koliinu hrane - manju nego prosjean
ovjek. Nakon tisuu godina slubovanja u ekstenzivnom
stoarstvu, zbog promicanja novog naina uzgoja stoke i
ostalog u okviru suvremenog poljodjelstva, smanjivala se
potreba za zatitarskim uslugama planinaca to je skoro
prouzroilo njegovo izumiranje.
No, zahvaljujui mladim entuzijastima i
spomenutoj hrvatskoj i bosansko-hercegovakoj
kinolokoj organizaciji, pria o naoj arhainoj pasmini
ima sretan kraj. Do danas je u matine knjige pasmine
obaju drava upisano vie tisua primjeraka, a
zahvaljujui svom izgledu, temperamentu i karakteru,
tornjak je postao vrlo omiljen kuni ljubimac te je sve
brojniji na izlobama pasa.
Poslije akcije Oluja, hrvatsko Ministarstvo zatite
okolia i prostornog ureenja darivalo je tornjake
ovarima, najvie iz dalmatinskog zalea ija su stada
napadali vukovi, zatienih Europskom konvencijom i
time je potaknuto njegovo koritenje i za inae njegovu
prvobitnu svrhu. esta je pojava da vukovi i drugi
grabeljivci ni ne prilaze imanjima koje uva tornjak,
jer obiljeavanjem terena urinom im alju tajnu i jasnu
poruku: ovdje uvam ja! Pazi, ja sam otar pas! Dakako,
rije je o jednom od mnogobrojnih obiljeja koje tornjaci
dijele s drugim pasminama planinskih pastirskih pasa.
Na ljepotu tornjaka svjetska kinoloka
scena ostala je bez daha
O kakvom je psu zapravo rije? Premda su svi
psi, osobito njihovim vlasnicima kojima nije vano jesu
li istokrvni ili mjeanci, lijepi i dragi - dopustit u si
konstataciju da su tornjaci idealni u svakom smislu, ali
Tornjaci su veliki bijeli psi s vie ili manje ara
i tamnih pjegica, duge dlake, bogato kitnjastog repa,
sputenih uiju, blago izduene (lupoidne) njuke,
skladnog i snanog tijela, lavlje grive na vratu. Ta
prekrasna dlaka vlasniku moe zadavati velike probleme
ako nije spreman izdvojiti vrijeme za eljanje i
ietkavanje, osobito u vrijeme linjanja.
Odrasli mujaci u prosjeku tee vie od 50
kilograma te imaju prosjenu visinu grebena od 65 do 70
cm. enke tee priblino 40 kilograma, a visina grebena
najee se kree od 58 do 65 cm.
Vrlo su brzi i pokretni, a plivae koice im
omoguuju zadivljujue snalaenje u vodi. Kad su
se 2006., nakon priznanja Meunarodne kinoloke
organizacije, predstavili na Svjetskoj izlobi pasa u
Poznanu (Poljska), tornjak Bilov vlasnika Mujage Selmena
iz Sanice kod Kljua, osvojio je titulu najljepeg psa u
kategoriji planinskih pasa. Tada je svjetska kinoloka
scena ostala bez daha. Spomenimo da je Kinoloki klub
Tornjak iz Travnika, koji od priznanja biljei dva svjetska
prvaka, u studenom 2007.godine prigodom obiljeavanja
Hrvatski tornjak
35. godina postojanja Kluba, podignuo spomenik ovoj

plemenitoj pasmini.
TORNJAK MISLI I NE PRIHVAA ZA NJEGA
BESMISLENU I NEPOTREBNI IGRU
Narav ovog psa snano obiljeava iznimna
inteligencija i neovisnost, zbog ega uvijek ne reagira na
tipine zapovjedi psu poput: lezi, uz nogu, sjedi i slino.
Jednako je i s, primjerice, uobiajenom igrom s psom
sa tapom. Vlasnik koji to pokua, vrlo brzo e shvatiti
da njegov tornjak misli, a misli da je to nepotrebno,
besmisleno i dosadno. Prema svom ljudskom oporu
pokazuje veliku ljubav i vjernost, posebno je njean
prema djeci, a dobroudan je i prema drugim ljudima i
ivotinjama, osobito ako je od treeg mjeseca pojaano
socijaliziran, najee kroz etnje. U tom razdoblju bitno
je da se mladi tornjak upozna sa svojom okolinom, u
dananje vrijeme, esto i pravom urbanom sredinom kojoj
se, kao i ivotu u stanu, takoer prilagodio.
Tornjak je posebno lijepa beba, ali imajte na umu
da s dva mjeseca, kada se smiju odvojiti od majke i legla
i kada su spremni za budueg vlasnika, imaju od osam
do deset kilograma, a sa est mjeseci ve etrdesetak.
Ako do tada na primjereni nain ne dogovorite pravila
ponaanja u etnji i openito, kasnije e biti sve tee.
Tornjak, to je snano izraeno, s godinama
starosti i s toplijim mjesecima, moe cijeli dan preleati i
prespavati, ali kada doe vrijeme etnje - bit e iznimno
spreman. Vani je sve toliko zanimljivo i toliko ima posla
oko zalijevanja skoro svega to stri iznad tla da se
va tornjak izgubi u tom silnom uzbuenju. A jo je i
zaljubljive naravi...
TORNJAK OEKUJE DA MU POKAETE DA STE
SNANIJI I PAMETNIJI OD NJEGA
Tornjak izvrsno funkcionira kao radni ili slubeni
pas, emu pridonosi i njegova nepotkupljivost te
nepovjerljivost prema strancima. No, premda je uvar
koji e braniti svoj teritorij, vlasnika i imovinu pod cijenu
vlastitog ivota strogo je zabranjeno da se na bilo koji
nain u njemu potie agresivnost. Inae nije borbeni
pas, jer su njegove reakcije izvan vlastitog teritorija
defanzivne. Takoer, nije ni portski pas pa ne trai
istravanje, a ni svakodnevne etnje nisu nune.
Osobito je vano naglasiti vanost odnosa gazde i
tornjaka. Ozbiljno treba shvatiti da tornjak nije pas koji se
zavee u dno dvorita i zapostavlja. Njega treba odgajati
s mnogo ljubavi i osvjetavanjem o posljedicama te jasno
davati do znanja tko je gazda i koje je njegovo mjesto
u obitelji. Tek tada ete imati odanog psa, koji e biti uz
vas, bez potrebe da ga zatvarate ili veete. U protivnom,
Tornjak Gaj zagrebaki biser
nikakva ograda ili druga prepreka nee ga sprijeiti da

uini to mu je na umu.
Tornjaci su dominantni psi koji imaju potrebu
nametati svoju volju i nadmudrivati se s gazdom, unato
znaajnom vremenu, trudu, ivcima, volji i ljubavi
uloenih u njegov razvoj i odgoj od strane vlasnika.
Moda se ini paradoksalnim, ali nitko nee biti sretniji
od vaeg tornjaka ako mu pokaete da ste snaniji i
pametniji od njega. Na alost, preesti su sluajevi da ti
psi, osobito u dobi od dvije do tri godine, budu uspavani i
proslijeeni u utoite za pse, odnosno drugom vlasniku
jer su napali susjede, lanove obitelji, a i samog gazdu.
U sluaju sustavnog zanemarivanja, umjesto pametnog
i plemenitog psa, dobit ete divlju zvijer koja e, kada
ga vi odbacite, vrlo teko pronai sebi novo mjesto pod
Suncem, jer je uinjena teko popravljiva teta.
Premda i bosansko-hercegovaki, tornjak je

hrvatski nacionalni simbol par excellence i njegova
je veza s hrvatskim narodom dokumentirana od
najranije prolosti. Postoje rasprave, zahtjevi i
tendencije da se od tornjaka izdiferenciraju dvije
pasmine - hrvatski tornjak i bosanski tornjak. Teko
je odrediti koliko je ozbiljan takav pokuaj. Postoje
primjeri podjele iste pasmine i FCI ih je priznao.
Skoro svaka drava na svojim visinama ima
svoju varijantu planinca - dok je kod Srbijanaca
i Makedonaca arplaninac, kod Maara kuvasz,
Rumunja karpatac ili Bugara karakaanac - Hrvati,
Bosanci i Hercegovci imaju tornjaka. Bilo zbog
njegove ljepote, plemenitosti i snage ili injenice da se
takav izvrstan pas razvio ba na ovim prostorima, u
svakom sluaju na tornjaka moemo biti ponosni.
FOTOZAPAAJ
Invazija pueva
Kako ve godinama pedaliram
biciklom po zagrebakoj Novoj
Branimirovoj, uvijek snimam neto
fotografskim aparatom. No, prvi
put sam ugledao ovako zanimljiv
prizor - invaziju malih bijelih
pueva na stablima i stupovima
javne rasvjete. Ali, ne na svim,
nego samo na njih dvadesetak.
Oito je da su puevi odluili
napasti stupove samo na jednom
dijelu prometnice. Klimatski
poremeaj, hrana, bijeg od neega,
nekoga.....? Priroda ima svoje,
nama neobjanjive, zakone i neka
takvi i ostanu.
Maksim Mileti
53
ZAPIS S PLANINE
Velebitska degenija, jedinstvena biljka

Smiraj dana na prijevoju Kobus iznad
Karlobaga
Simbol i dragulj
Velebita i Hrvatske
Degenija je predstavnik flore, koju su skoro izbrisale klimatske i geoloke
promjene, a uspjela je opstati zato to je Velebit tijekom odledbe imao
drukiju klimu od ostalih europskih planinskih prostora
O dogodovtinama na izletu mogao bi se
napisati cijeli roman, ali povod ovog napisa je naa
jedinstvena Velebitska degenija. Stoga, evo znaajnijih
podataka o toj jedinstvenoj biljci, koje sam uspio
saznati iz razliitih izvora.
FLORA PLANINE VELEBIT, MEU
NAJRAZNOVRSNIJIMA U CIJELOJ EUROPI
Planinari na vrhu Ljubia brda
U organizaciji HPD Napredak iz Zagreba, kao

jedini lan iz HEP-a sudjelovao sam u ovogodinjem
pohodu na Velebit u potrazi za rascvjetanom
Velebitskom degenijom. Put autobusom od Zagreba
do Bakih Otarija protekao je u matanju za utim
cvjetiima na obroncima Solina. Premuievom
stazom, od Bakih Otarija do podnoja Budakovog
brda, put je vodio umovitim i panjakim
dijelovima Velebita, s kojih se prua prekrasan
pogled, as na srednjodalmatinske i otoke Kvarnera,
a odmah iza sljedee okuke - na zalee Like pa sve
do obronaka Zaviana i Risnjaka. Na ovom mjestu
proimaju se kontinentalna i sredozemna klima, i
dok se kreemo cijelom Premuikom, treba uvijek
biti na oprezu kako se obui.
Cvjetni velebitski kolorit, iji je jedinstveni autor - tvorac Priroda
54
Velebitska degenija (Degenia velebitica), najrjea

biljka u Hrvatskoj, cvjeta samo na naem Velebitu i
to u posljednjim danima svibnja i poetkom lipnja. Ta
endemska biljka iz porodice Brassicaceae, strogo je
zatiena vrsta, simbol je i dragulj Velebita i Hrvatske,
a nalazi se na kovanici od 50 lipa. Zatitni je znak
iznimno bogate velebitske flore. Na Dan planeta
Zemlje, 22. travnja, dodjeluje se novinarska nagrada
koja nosi njeno ime - Velebitska degenija za najbolji
autorski rad o zatiti okolia objavljen u protekloj
godini u tisku, na televiziji ili radiju.
Na prostorima Velebita otkrio ju je maarski
prirodoslovac rpdu von Degen jo 17. srpnja 1907.
godine, ali ne u vrijeme cvatnje, nego u vrijeme
sazrijevanja njenih plodova. Kako mu ni nakon
drugog dolaska na Velebit, u lipnju 1908. godine, nije
uspjelo naii na njezine cvjetove, svrstao ju je u rod
Lesquerella. Tek je 9. svibnja 1909. godine Kmmerle
pronaao degeniju u cvatu, a u pravu grupu flore
svrstao ju je Hayek. rpdu von Degen, maarski
botaniar roen 1886., umro 1934. godine, autor je
knjige u etiri toma "Flora Velebitika, izdanu dvije
godine nakon njegove smrti u Budimpeti. To je
najopsenije djelo koje u potpunosti obrauje floru
planine Velebit, koja je meu najraznovrsnijima u
cijeloj Europi (vie od 18.000 vrsta).
Degenija je skromna, neupadljiva, ali i
endemina i vrlo rijetka biljka, strogo zatiena od
Velebitska degenija, najrjea biljka

u Hrvatskoj, cvjeta samo na naem
Velebitu i to u posljednjim danima
svibnja i poetkom lipnja
1964. godine. Raste samo na tri ograniena lokaliteta

Velebita: na srednjem Velebitu na junim obroncima
Solina kod Budakova brda. Preostala dva stanita
su na junom Velebitu i to na junim obroncima
Kruga (Kuka plana) i Paveli plane nad ugarskom
dulibom. Povrine na kojima raste se smanjuju, jer
ih obrasta trava. Degenija je predstavnik flore, koju
su skoro izbrisale klimatske i geoloke promjene.
Uspjela je opstati zato to je Velebit tijekom odledbe
imao drukiju klimu od ostalih europskih planinskih
prostora.
Njena i skromna biljka, niska trajnica,
srebrnastobijela je od poleglih, zvjezdasto
rasporeenih dlaica. Stabljike su joj dugake od 3
do 11 cm, a listovi uiljena vrha, skupljeni u rozete,
usko kopljasti, bez stabljike, odozdo udubljeni, dugi 1
do 2,5 cm, a iroki 2 do 4 cm. Cvat je gronja. Cvijet je
sumporno ute boje, a sastoji se od etiri latice oblika
ljudskog nokta, duljine 1,5 cm, a irine 3,5 do 4,5 cm i
cvjeta odmah nakon to okopni snijeg. Raste veinom
na finijim i smirenim toilima, koja lee prema jugu,
ali i pukotinama stijena. Sva nastojanja da se presadi,
posebno u podruje botanikog vrta na sjevernom
Velebitu podno Zaviana, bila su bezuspjena, upravo
zbog iznimno dugog korijena, koji se uvlai u pukotine
i pod kamenje toila. Plodovi degenije su jajaste
komuice, pri vrhu stisnute, gusto obrasle dlakama.
Duge su 1 do 1,5 cm, promjera 7 do 8 mm, a sjemenke
su velike i jajaste, smee boje.
Ovom prigodom upuujemo Planinarski pozdrav
svim naim planinarima, bez obzira na to koju su
planinu osvajali: HEJ-LOP.
Zdravko Pami
Izleti
Podrunica NSR HEP-a organizirala prvosvibanjski izlet elektroprimorjaa u Slavoniju i Baranju
Jo zaljubljeniji
u Domovinu
Susret s plemenitim lipicancima u akovakoj ergeli
Podrunica Nezavisnog sindikata HEP-a

u Elektroprimorju je, povodom Meunarodnog
praznika rada, organizirala obilazak Baranje za sve
zainteresirane zaposlenike Elektroprimorja. Kako
nas je izvijestio predsjednik Podrunice i glavni
organizator putovanja Vasja Pinzovski, bio je to jo
jedan izlet za pamenje.
Na put je krenulo vie od 70 ljudi, koji su
uivali u prelijepim predjelima, autohtonim biljnim
i ivotinjskim vrstama, arhitekturi, kulturnim i
povijesnim znamenitostima, autohtonim jelima
i piima, dobroj glazbi i pjesmi te srdanom,
prijateljskom druenju, kao i gostoljubivosti
domaih ljudi, ija je dua iroka poput nepregledne
ravnice u kojoj su se rodili.
- Preferiramo organizaciju izleta po Lijepoj
naoj, jer drimo da nema ljepih predjela od
domovinskih, niti srdanijih ljudi od hrvatskih. Kao i
na svim naim izletima, i ovoga puta u Baranji smo
se veselili, pjevali i uivali u svemu. Vidjeli smo sve
to vrijedi vidjeti, uz struno vodstvo, a na kraju su
mnogima od nas zasuzile oi prigodom obilaska
grada heroja Vukovara i stradalnikog spomen
podruja Ovare. Prekrasna Baranja oduevila je
svakoga od nas i u Rijeku smo se vratili s mnotvom
divnih uspomena, osvjeeni, bogatiji za jo jedno
predivno iskustvo i jo zaljubljeniji u Domovinu,
rekao nam je Vasja Pinzovski.
Umjesto opisivanja putovanja, itateljima HEP
Vjesnika e puno vjernije ljepote Baranje prenijeti
fotografije.

Ivica Tomi
Vonja Kopakim ritom otkrila je mnoge autohtone biljne i ivotinjske vrste
Izazov su bili i Iloki podrumi
U Slavonskom Brodu proetali su uz zidine stare tvrave
Obili su i prekrasan Valpovaki perivoj
Mnogima su oi zasuzile prigodom posjeta Spomen

podruja Ovare
55
UMIROVLJENICI
Izlet umirovljenika Podrunice PrP-a Zagreb
Dubrovako podruje
za dugo pamenje
Franjo Vidakovi
U HEP-u su se konano stekli uvjeti za primjereno

obiljeavanje 50. godinjice postojanja prijenosne
djelatnosti u Hrvatskoj. U takvom ozraju, i naa
Podrunica umirovljenika eljela je da i mi - bivi
zaposlenici Prijenosa, na svoj nain obiljeimo taj
dogaaj, osobito stoga jer smo u svom radnom vijeku
uloili veliki trud i znanje kako bi naa djelatnost dosegla
dananju tehniku, strunu i organizacijsku razinu.
Odlueno je da za nau veliku obljetnicu organiziramo
izlet, koji bi trebao ostati trajno zabiljeen u sjeanju
svakog sudionika.
Stoga je odabran posjet Dubrovako-neretvanskoj
upaniji, o ijim prirodnim osobitostima, njegovanim
krajobrazima, kulturolokim i religijskim vrijednostima ne
treba posebno govoriti ukratko, to su mjesta za dugo
pamenje. Osim toga nezaobilazan je bio i posjet naoj
HE Dubrovnik.
Program izleta, ukljuujui polazak i povratak u
Zagreb, sadrajno je rasporeen u etiri dana. Kako su
nama umirovljenicima smanjene materijalne mogunosti,
tako ambiciozan program mogao je biti ostvaren samo
uz pomo naeg matinog HEP OPS-a. To je bila potvrda
da na minuli rad i doprinos tvrtki nije zaboravljeni
zanemaren.
ak 40 umirovljenika krenulo je na put 22. travnja
o.g., a kia razliitog intenziteta nas je pratila sve
do Meugorja. Stoga nismo bili u mogunosti obii
uobiajena mjesta Svetita (moda su se kod prisutnih
u autobusu nagomilali toliki grijesi, koje je samo Nebo
moglo kiom oprati!?).
U nastavku putovanja prema Dubrovniku vrijeme
se smirilo, izmjenjivali su se prekrasni krajobrazi, a osobito
polja u delti Neretve. U veernjim satima smo stigli u
Dubrovnik, a u hotelu Sumratin smo boravili i sljedee tri
noi. Hotel je smjeten u prekrasnom okruenju predjela
Lapad, s primjerenom infrastrukturom i mogunostima

za sve vidove rekreacije. Sljedei dan je u programu
bilo razgledavanje grada - spomenika, okruenog
vjenim zidinama, a uz pomo strunog vodia upoznali
smo se znamenitostima nastalih tijekom stoljea
postojanja Dubrovake republike. Bili smo oduevljeni
organizacijskim sposobnostima negdanjih narataja i
velianstvenom graditeljskom batinom. Poslijepodnevni
sati bili su rezervirani za panoramsko razgledavanje
Rijeke dubrovake, a zaustavili smo se na izvoru Omble
- jedinstvenog fenomena krakog tla, s podzemnim
galerijama i jezerima punim najkvalitetnije vode.
Trei dan je zapoeo vonjom kroz upu
dubrovaku te posjet Cavtatu, koji godine svoga poetka
broje dulje od Dubrovnika. Kao zanimljivost bisera
Konavla, kaimo da je ovdje roen i Vlaho Bukovac, veliki
hrvatski slikar. U njegovoj je rodnoj kui izloen djeli
njegova stvaralakog opusa. Vrijedno je bilo pogledati
i Mauzolej obitelji Rai, djelo I. Metrovia, kipara
svjetskog glasa. Put prema najjunijem dijelu Hrvatske
parku Prevlaka, vodio nas je kroz slikovite Konavle,
zarobljene izmeu pograninih visova i konavoskih
stijena. Na Prevlaci smo iskoristili kratki predah kako
bi uivali u panorami rta Otro i "ulaznih vrata" Boke
Kotorske.
Dojmova je bilo je mnogo, a vremena malo, jer nas
je ekao posjet HE Dubrovnik. Doista je bilo uzbudljivo
u zoni ulaska u Elektranu. Nai su nam pripremili lijepu
dobrodolicu, a izravno smo se upoznali s postrojenjem
u strojarnici. Nakratko smo se ponovno osjetili dijelom
HEP-a, a na jedinstvenom doivljaju i ugodi toga susreta
jo jedanput zahvaljujemo svim zaposlenicima HE
Dubrovnik, a posebno njenom direktoru.
No, svemu doe kraj pa tako i naem boravku
u dubrovakoj regiji. Vraamo se bogatiji za jo jedno
Umirovljenici Podrunice PrP-a uivali su u dubrovakim

posebnostima
iskustvo upoznavanja nae prelijepe Domovine. Ponijeli

smo i spoznaje o ratnim nedaama, pljaki i ratnim
razaranjima, preteito prebroenih mukom i upornou
domaeg ivlja.
Na povratku u Zagreb, posjetili smo i Ston, s
povijesnim solanama i tragovima dubrovake graditeljske
batine te obrambenim zidinama iz minulih stoljea.
Nismo propustili zaustavljanje u Malom Stonu, kako bi se
sladokusci domogli svjeih kamenica.
Nadomak Zagreba doekao nas je prirodni
fenomen na kinom nebu u ozraju zalazeeg Sunca
pojavila se vieslojna duga izvanrednog spektra boja.
Putovanje je zavrilo zajednikom pjesmom zadovoljstva,
uz nadu da e uskoro biti dovoljno razloga za slian izlet.
port Drugo streljako natjecanje branitelja ROZH-a
Pobijedili Opatijci
Na 2. streljakom natjecanju branitelja
ROZH-a u gaanju pitoljem kalibra 7,62 milimetra,
odranom 16.svibnja o.g. na streljani Drenova, u
ekipnoj konkurenciji pobijedila je uvjerljivo momad
Elektroprimorje - Opatija s pogoena 333 kruga.
U pobjednikoj momadi nastupili su: Goran
Dujmovi, Silvano Zorzenon i Jovica Milinkovi. Drugo
mjesto s pogoenim 221 krugom osvojila je momad
Elektroprimoje Rijeka 1 u sastavu: Sergio Kodnik, Denis
Udovi i Igor Kota, a momad Elektrolike u sastavu:
Mario Stilinovi, ime Tonkovi i Ive Pejinovi osvojila je
broncu.
Na natjecanju je nastupilo ukupno 12 momadi
iz Elektroprimorja, Elektrolike, Elektroistre, PrP Rijeka, TE
Plomin te hidroelektrana Vinodol i Rijeka.
U pojedinanoj konkurenciji sve tri medalje zadrali
su domaini iz Elektroprimorja. Najbolji je bio Sergio
Kodnik sa 142 kruga, drugo mjesto osvojio je Jovica
Milinkovi sa 125, a tree Pero Smoli sa 123 kruga.
Namjera je branitelja da njihovo natjecanje postane
tradicionalno te da se svake godine uvrtava u plan
aktivnosti braniteljske udruge.
Ivica Tomi
56
Pobjednika momad iz Opatije: Goran Dujmovi, Silvano Zorzenon i Jovica Milinkovi s predsjednikom ROZH-a UHB HEP-a
Davorom Tomljanoviem, predsjednikom braniteljske podrunice Elektroprimorja Dubravkom Beretinom i rukovoditeljem
Pogona Opatija Mladenom Blainom
port
Devete portske igre HEP Operatora prijenosnog sustava
Rijeanima pokal
u trajno vlasnitvo
Na sveanom otvorenju, sve sudionike pozdravio je Mario Gudelj, predsjednik

Organizacijskog odbora
Nae kolegice i kolege iz HEP Operatora

prijenosnog sustava okupile su se od 5. do 8. lipnja
na svojim 9. portskim igrama, koje su se ove
godine odrale u Tuepima na Makarskoj rivijeri.
Odabir lokacije upuuje da je ovogodinji domain
bio PrP Split. Pet ekipa (PrP Zagreb, PrP Split, PrP
Rijeka, PrP Osijek i Sektori) natjecalo se u malom
nogometu, koarci, odbojci, boanju, kuglanju
i ahu. Muke momadi su snagu, kondiciju,
spretnost i vjetinu odmjerili u svih est disciplina, a
pet enskih ekipa nadmetalo se u odbojci i boanju.
Novost ovih Igara bilo je uvoenje koarke u
natjecateljski program.
Premda je sveanost otvorenja bila
predviena na otvorenom, vrijeme je pokazalo
svoju nepoudnu narav, od koje strepimo svaki
put kada organiziramo neto na svjeem zraku i u
zelenom okruenju. Zbog toga, umjesto pod kapom
nebeskom, okupili smo se pod vrstim i sigurnim
krovom hotelskog prostora, gdje je Mario Gudelj predsjednik Organizacijskog odbora, pozdravio sve
portae zadovoljan to su se, ve tradicionalno,
okupili i ovog prvog lipanjskog vikenda.
- Svake godine ide nam sve bolje pa i ovdje
oekujemo dobre rezultate i tri dana ugodnog i
veselog druenja, poruio je M. Gudelj.
Igre je otvorio Marko Lovri, direktor PrP-a
Split, i poelio svim sudionicima puno uspjeha i
ugodan boravak u prekrasnim Tuepima:
Dva dana smo, i ujutro i popodne, manje i vie
temperamentno navijali za: ute (PrP Rijeka), crvene
(PrP Osijek), bijele (PrP Split), plave (PrP Zagreb) i
zelene (Sektori), a u subotu naveer smo i doznali
koliko je to nae navijanje pomoglo pojedinoj
momadi da osvoji jedan od tri pobjednika pokala.
U ukupnom poretku, prvi su portai PrP-a
Rijeka, drugi PrP-a Split, a trei Sektora. Bez pokala i
Igre je otvorenima proglasio Marko Lovri, direktor PrP-a Split
Na sveanom otvorenju, sudionici su sluali milozvune glasove enske klape Putalj iz Katel Suurca
Rijeani su i ove godine bili najoriginalniji

57
port
Devete portske igre HEP Operatora prijenosnog sustava
Muke momadi odmjerile su snage u malom nogometu
Rezultati (muki)
ah:
1. PrP Rijeka
2. Sektori
3. PrP Osijek
4. PrP Split
5. PrP Zagreb;
Kuglanje:
1. PrP Split
2. PrP Zagreb
3. PrP Osijek
4. PrP Rijeka
5. Sektori;
Koarka:
1. PrP Zagreb
2. Sektori
3. PrP Split
4. PrP Rijeka
5. PrP Osijek
Nogomet:
1. PrP Osijek
2. Sektori
3. PrP Rijeka
4. PrP Split
5. PrP Zagreb.
Rezultati (enske):
Boanje:
1. PrP Split
2. PrP Rijeka
3. PrP Zagreb
4. Sektori
5. PrP Osijek
Boanje:
1. PrP Rijeka
2. PrP Split
3. PrP Osijek
4. Sektori
5. PrP Zagreb
Tenis:
1. Sektori
2. PrP Rijeka
3. PrP Split
4. PrP Zagreb
5. PrP Osijek;
Odbojka:
1. PrP Rijeka
2. PrP Osijek
3. PrP Split
4. Sektori
5. PrP Zagreb
... tenisu
s utjenom nagradom ostali su PrP Osijek (etvrti) i

PrP Zagreb (peti).
Poseban razlog za slavlje imale su kolegice
i kolega iz PrP-a Rijeka, kojima se trea pobjeda
za redom dvostruko isplatila. Oni su, naime, uz
pobjedniki pokal doma, u Opatiju, odnijeli i veliki
prijelazni pokal, koji su dobili u trajno vlasnitvo.
Prologodinji Vavek pariani (Uvijek spremni), i ove
godine su doli s originalnim i duhovitim motom,
koji je za one koji ne poznaju njihov argon mogao
biti i dvosmisleno shvaen. Primjerice, na njihovim
smo leima mogli proitati Kuraja do kraja! Mi
Dalmoi znamo to to znai, a vi ostali - nagaajte.
.... koarci...
58
enske ekipe nadmetale su se u boanju
i odbojci
Najtemperamentniji bili su navijai PrP-a Rijeka, to se pokazalo uinkovito s obzirom na

najvei broj prvih mjesta i ukupan plasman
Kolega Dalibor karica iz PrP-a Split strpljivo je glumio semafor
Zajedniki snimak odbojkaica PrP-a Split i PrP-a Zagreb nakon utakmice u kojoj su
pobijedile Splianke
Splitski kuglai s pokalom za osvojeno prvo mjesto
Mladu kolegicu Zoricu Novakovi esni, ljubav je

iz Zagreba vratila u Split prije nekoliko mjeseci pa je
odmah pojaala ekipu PrP-a Split
Bili su i najbolji, jer su za tri uzastopna prva mjesta u

ukupnom plasmanu u trajno vlasnitvo dobili veliki pokal
Nakon dodjele nagrada se i zaplesalo
59
krialjka
Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja - vodoravno:

Drago Mlinarec, Velika Gradusa, apatit, Aripao, negativnost, W, ararina,
Daube, E(mma) T(hompson), atelan, RAI, Sot, ijekavac, Tara, areka,
A(rijana) (ulina), Grant, ilovaa, nj, ferijalac, S, Eda, snaa, ort, Vrlika,
Negnar, inat, I, H, REF, LJ(iljana) S(aucha), gro, utorak, drmanje, imelar.(Ur.)
60
MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (52)
ad
Iz srca Afrike
Republika ad Jumhriyah Tashd (arapski)
ili Republique du Tchad (francuski) nalazi se u
kontinentalnom dijelu sjeverne Afrike, u kojoj ivi
priblino 10 milijuna stanovnika, pripadnika brojnih
naroda i kultura te je, uz slubeni arapski i francuski, u
uporabi jo ak 100 drugih jezika.
Tragovi ljudskih naselja stari su vie od
pet tisua godina, a prve drave utemeljile su se
posljednjih stoljea prvog milenija n.e. oko jezera ad.
Meu njima je najpoznatija Kanem-Bornu pod vlau
dinastije Sef, koja je 1068. uvela islam. Sredinom
prolog milenija tu je osnovano jo nekoliko manjih
drava, koje su preteito ivjele od trgovine robovima!
Posljedice toga se i danas osjeaju kroz antagonizam
sjevera i juga - potomaka trgovaca s jedne, i potomaka
bivih robova, s druge strane!
Poetkom 20. stoljea ad je postao
francuskom kolonijom, a nezavisnost je stekao
1960. godine. No, ve pet godina kasnije dolazi do
graanskog rata izmeu vladinih snaga i ustanika iz
muslimanskog dijela zemlje. Ti su se sukobi, praeni
i dravnim udarima, nastavili i iduih desetljea,
to je samo dodatno produbilo vjersku i nacionalnu
razjedinjenost muslimanskog dijela na sjeveru i
preteno kranskog dijela zajedno s pripadnicima
lokalnih vjerovanja na jugu. Takvo stanje, zajedno s
nepovoljnim prirodnim okolnostima osim rezervi
nafte, zemlja je siromana drugim rudnim i prirodnim
resursima, a prevladava topla i suna klima - gurnuli
su zemlju na dno svjetske ljestvice razvijenosti.
Na ogranienim poljoprivrednim povrinama
preteno se uzgaja proso, kikiriki, manioka, jam (slatki
krumpir), sezam, ria, kukuruz i datulje, a uz stoarstvo
znaajno je i ribarstvo (jezero ad). Kuhinja ada
oblikovana je pod utjecajem arapske kuhinje (sjever) i
stare afriko-crnake tradicije (jug).
RIBA NA ARU (S OBALA RIJEKE CHARI)
posoljenoj vodi da omekaju (priblino 10 minuta).

Potom ih pomijeamo s maslacem /uljem i zgnjeimo
(najbolje mikserom) da dobijemo glatku kau, koju na
kraju posipamo mljevenim kikirikijem.
Isto jelo moemo pripremiti i tako da
razmekane tikvice ocijedimo i nareemo na komade,
koje lagano pomijeamo s maslacem (uljem) i potom
posipamo mljevenim kikirikijem.
Sastojci: 6 srednje velikih rijenih riba, 2 renja

enjaka, 2 lice brana, 5 lica ulja, 3 rajice, sol,
papar ili ili u prahu po okusu.
Priprema:
Ribu oistimo, operemo i osuimo (krpom,
salvetom) te nareemo na vee komade. Usitnjeni
enjak utisnemo u ribu te ju uvaljamo u brano.
U tavici ugrijemo ulje i dodamo ribu. Peemo
dok meso ne poprimi zlatno-smeu boju, dodamo
krupno narezanu rajicu, sol i druge zaine te
pokrijemo. Kada provrije, smanjimo temperaturu i
pirjamo jo priblino 40 minuta, uz dolijevanje vode.
Serviramo vrue.
GOVEDINA U UMAKU OD KIKIRIKIJA
SALATA OD SLATKOG KRUMPIRA (SALADE DE

PATATES DOUCES)
Sastojci: (6-8 osoba): 4 velika slatka krumpira
(jam, batata), 1 srednje velika glavica luka, 3 lice
limunova soka, 1/3 alice maslinova ulja, 1 liica soli,
1/2 liice mljevenog papra, 2 srednje velike rajice.
Priprema:
Slatki krumpir u ljusci skuhamo (priblino 25
minuta, odnosno dok ne omeka), ohladimo pod
mlazom vode, ogulimo i nareemo. Krumpir stavimo
u veu zdjelu, dodamo narezani luk, limunov sok, ulje,
sol i papar te dobro promijeamo, a potom dodamo
narezanu rajicu i serviramo.
TIKVICE S KIKIRIKIJEM
Sastojci: (4 osobe): 4 manje tikvice, 1/2 liice
soli, 2 lice maslaca ili ulja, 1 alica mljevenog
neslanog kikirikija.
Priprema:
Tikvice ogulimo, ocijedimo i prokuhamo u
Sastojci: 1 kg goveeg mesa, 5 alica kuhane

rie, 5 lica ulja, 1/2 alice maslaca od kikirikija, 4
srednje velike glavice luka, reanj enjaka, 3/4 alice
koncetrata (paste) rajice, 1/2 liice mukatnog
oraia, 1 lica ilija u prahu, mljevena crvena paprika
po ukusu (nije obvezno), 6 alica vode.
Priprema:
Meso nareemo na manje kocke (do 2,5 cm) i
uvaljamo u brano. Nareemo luk i enjak. U veoj
posudi zagrijemo 3 lice ulja. Dodamo meso, a kada
dobije blago-smeu boju, dodamo orai i ili,
nastavimo priti da meso jo potamni. Dodamo luk,
enjak, rajicu, vodu i papar. Nastavimo pirjati dok
meso ne omeka.
Pola sata prije nego je jelo gotovo, odnosno prije
serviranja, zagrijemo maslac od kikirikija i preostale
dvije lice ulja na umjerenoj vatri priblino 5 minuta,
a potom dodamo mesu i nastavimo pirjati jo 20
minuta na laganoj vatri.
Serviramo s riom.
Putuje i kuha:
Darjan Zadravec
U sljedeem nastavku: Nepal
FOTOZAPAAJ
ELEKTRONAVIJAI
Nogometna strast i elja da se nai Vatreni to
bolje plasiraju na Europskom prvenstvu, zahvatila je
i hepovce. Na dan odigravanja utakmice s Turskom,
na stubitu Elektrine poslovne zgrade u ibeniku,
primijetio sam crveno-bijele elektrae i elektraice. Za
vrijeme marende, neke od njih zatekao sam u prostoriji
za sastanke pa je proradio digitalac, a rezultat je pred
vama.
Moda ste pomislili da toga dana elektronavijai
nisu radili. Ba suprotno, radili su vatreno - sve u
esnaest, od sedam do petnaest.
Draen Nini
61
PUTOPIS
New
York,
New
York
(pjevao je Frank)
Times Square, Manhattan,
Broadway, Central park, Kip
slobode, Empire State Building,
Tesla Corner sve to je Velika
Jabuka, koju zbog fascinirajue
ljepote i raznolikosti godinje
posjete milijuni turista
I'ts up to you, New York, New York......poznatu
staru pjesmu Frank Sinatre pjevuio sam dok je avion
rulao pistom aerodroma JFK u New Yorku, nakon devet
sati leta iz Bea. Kada sam prije dvije godine prvi puta
zagrizao u Veliku Jabuku, odmah sam znao da u opet
doi, jer New York je grad koji fascinira i inspirira svojom
ljepotom i svojom raznolikou. Milijuni turista svake
godine posjeuju New York i ponovno mu se vraaju.
Odmah nakon izlaska iz prostora Aerodroma,
potrebno je pozvati jedan od onih poznatih utih
taksija, koji e vas brzo i jeftino prevesti do hotela u
sreditu grada. Odgovor na pitanje zato su uti je
vrlo jednostavan. Naime, 1902. godine, John Hertz je
utemeljio taksi kompaniju nazvanu Yellow cab, i to nakon
to je u nekoj knjizi proitao da je uta boja najuoljivija.
Taj isti Hertz je kasnije osnovao i jednu od najpoznatijih
svjetskih rent-a-car kompanija.
Premda je prema nekim statistikama New York
visoko pozicioniran na ljestvici najskupljih gradova
svijeta, upornijim koritenjem interneta, moe se pronai
smjetaj u ne previe skupom hotelu u neposrednoj
blizini Times Squarea. Poznat kao Raskrije svijeta,
Times Square je najpoznatije newyorko raskrije i, s
Broadwayom koji ga okruuje, simbol je za Kazalinu
etvrt. New York Times je 1904. godine ovdje izgradio
toranj od 25 katova, s kojega se i danas sputa golema
kristalna kugla, koja oznaava poetak svake nove
godine.
MANHATTAN TVRDA STIJENA
Ovdje su i poetne postaje turistikih autobusa
za razgledavanje grada, gdje smo supruga Marina i ja
preuzeli ulogu lokalnih vodia i pokuali naim dragim
prijateljima i estim suputnicima na putovanjima,
Snjeani i Rikiju, pokazati najzanimljivije lokacije u
New Yorku. Osim vrlo visokih nebodera presvuenih u
staklo, s pozlaenim vrhovima i nasmijeenim vratarima
u odorama, u gradu se stvarno ima to vidjeti. Otok
Manhattan je dobio ime po starom indijanskom nazivu
otoka Mana Hata, to znai tvrda stijena. Cijeli otok
je podijeljen na nekoliko razliitih kvartova sa svim
moguim rasama, nacionalnostima i tamo se osjeate
kao lik iz mnogobrojnih serija ili filmova. Newyorani
jako vole svoj grad, poglavito se to iskazuje nakon
teroristikog napada 11. rujna 2001. godine. Sintagmu
9-11, ut ete ili vidjeti svakodnevno na svakom koraku,
ljudi iskreno iskazuju osjeaje kako se voli i potuje
domovina. Takav izraz domoljublja uveliko podsjea na
stanje u Hrvatskoj poetkom Domovinskog rata.
Tjedan dana je doista premalo da se vide sve
znamenitosti, ali kako smo odluili malo spavati, a
puno razgledavati - bilo je rezultata... Prvo brodom
na otoi Liberty, gdje je Kip slobode, 93 metara visok
62
i 225 tona teak spomenik podignut 1876. godine u

povodu proslave stogodinjice nezavisnosti SAD-a.
On je predstavljao dobrodolicu svim imigrantima, koji
su dolazili u SAD u potrazi za boljim ivotom. etnja
poznatim Brooklynskim mostom prua uzbudljive
poglede na nebodere kroz zamrenu mreu eline
uadi mosta. Zgrada UN-a dominira East Riverom, dok
iznad nje sjajni, elini, slojeviti iljak tornja Chryslerove
zgrade pridonosi otmjenosti siluete grada. Empire
State Building najvie je zdanje u New Yorku i jedan od
najprepoznatljivijih simbola grada. S vidikovca na 86.
katu iri se nezaboravan pogled, osobito krajem dana
kada zalazi Sunce i pale se gradska svjetla. To je javna
rasvjeta! Milijuni aruljica u punom sjaju osvjetljavaju taj
velianstveni grad.
TESLA DAY
Povratak u hotel nakon napornog cjelodnevnog
razgledavanja posluio je iskljuivo za kratak predah, a
nikako za spavanje. New York je grad koji nikad ne spava.
U kasnim nonim satima, na ulicama New Yorka se
nalazi barem milijun od ukupno 13 milijuna stanovnika.
Posjetili smo nekoliko klubova gdje se svira jazz i blues,
kako bi se uivjeli u razdoblje kada je New York nastajao.
S obzirom na angaman HEP-a u obiljeavanju
150. godinjice roenja Nikole Tesle, a kako je HEP-ovac
svugdje HEP-ovac, tako smo ovdje jedan dan imali Tesla
day obili smo lokacije koje su povezane sa svjetskim
izumiteljem. Nikola Tesla je posljednjih deset godina
svog ivota proveo u hotelu New Yorker u 8. Aveniji, u
sobi broj 3327 na 33. katu, preteito hranei golubove
koji su se skupljali na njegovom prozoru. Spomen ploa,
koja je 2001. postavljena na proelju hotela, prvobitno
se nalazila u glavnom predvorju zgrade inenjerskog
saveza (United Engineering Center) u 47. ulici, ali je kod
preureivanja zgrade premjetena na sadanju lokaciju.
Raskrije 40. ulice i 6. avenije nosi njegovo ime, Tesla
Corner, kao stalni podsjetnik svim prolaznicima na
velikog genija.
U hotelu smo saznali jednu zanimljivost. Naime,
Tesla kao najvei izumitelj na podruju izmjenine struje,
ivio je u hotelu koji je imao jedinstveni samostalni
sustav napajanja istosmjernom strujom sve do 1940.
godine, kada je zbog ugradnji klima ureaja preao na
izmjeninu struju. Istosmjerni sustav je ostao u priuvi,
tako da je 9. studenog 1965. godine, kada je nastao kvar
na sjeveroistonom amerikom dalekovodu pa je vei
dio drave New York ostao bez napajanja elektrinom
energijom, hotel New Yorker i dalje svijetlio punim
sjajem.
Nikola Tesla je umro u hotelu 7. sijenja 1943.
godine, u 86. godini ivota. Tim povodom, gradonaelnik
New Yorka, La Guardia je rekao:"Nikola Tesla je umro.
Umro je siromaan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi
koji su ikada ivjeli. Ono to je stvorio veliko je i, kako
vrijeme prolazi, postaje sve vee." Posljednji ispraaj je
bio u crkvi St. John the Divine, koja se gradi od 1892.
godine i jo nije dovrena. Prema veliini, ta crkva je
poslije bazilike Sv. Petra u Vatikanu najvea katolika
crkva na svijetu. Teslino tijelo je kremirano u New Yorku,
pozlaena urna je prebaena u Beograd i danas se nalazi
u Teslinom muzeju. Tesla je roen u 19. stoljeu, umro
je u 20., no mnogi smatraju da je 21. stoljee Teslino
stoljee.
Muzeji, galerije, izlobe toliko ih je da je jedan
dio 5. avenije nazvan Museum mile. Tu se nalaze
Metropolitan, Guggenheim, Muzej grada New Yorka,

Ameriki prirodoslovni muzej...danima bi trajalo
razgledavanje ovog silnog blaga. Iskoristili smo rijetku
prigodu i ukrcali se na Intrepid, ameriki nosa aviona
iz Drugog svjetskog rata i upoznali se s povijeu
amerikog zrakoplovstva.
ODMOR U CENTRAL PARKU
Odmor od te goleme koliine betona, eljeza i
stakla pronali smo u Central parku, koji je prekrasna
zelena oaza graena vie od 16 godina, uz sadnju
vie od pola milijuna drvea i grmolikog bilja. Tu oazu,
godinje posjeti vie od 20 milijuna posjetitelja, koji
se najvie zadravaju na poljima jagoda (Strawberry
fields), osmiljenih u spomen na Johna Lennona, koji
je ivio u oblinjoj zgradi Dakota. Park je najlake obii
unajmljenim biciklom ili rolama ili u etnji parkom
provesti itav dan.
enski dio drutva eljno je iekivao Shopping
day i kada su navalile, to je bio pravi Sex i grad - kartice
su se uarile od silnog peglanja. Najvea robna kua,
Macy's, koja ima u ponudi vie od pola milijuna razliitih
proizvoda, Lord&Taylor, Bloomingdale's, H&M te
mnogobrojni duani na 5. i 6. aveniji, imaju potpunu
ponudu svega to vam treba (i ne treba). Na moje veliko
veselje, ja koji inae teko uem u XXL (jer, kakvo je to
muko bez 100 kila?!), ovdje kupujem bez problema,
jer oni imaju i XXXXXL...Ah ti Ameri i njihov fast food,
promijenio im je standarde.
Kad smo ve na fast foodu, to je ovdje grozno.
Poznati ulini hot-dog se posluuje s kiselim zeljem
udnovatog okusa, a prodavaima hitno treba jedna
naa sanitarna inspekcija. Hamburgeri razliitih veliina
i okusa su koliko-toliko jestivi, ali i skupi. Isplativije je
pronai male jeftine restorane i tamo ruati ili veerati.
New York je svjetski centar gastronomije i gurmani mogu
uivati u svim jelima koje mogu zamisliti. Originalna
amerika, talijanska, meksika, kineska, vijetnamska,
ruska, turska, i jo mnogo drugih kuhinja ire mirise po
ulicama New Yorka.
U hrani moete uivati u trendovskim skupim, ali i
povoljnim malim doseljenikim restoranima, a u jednom
zaputenom (nepreporuljivom) dijelu Queensa jedan
bosnian-restaurant nudi evape u lepinji po cijeni od 8
USD. Odlino i jeftino se jede u lokalima koji se otvaraju
tek kasno naveer, gdje se okupljaju preteito mladi, koji
dolaze neto pojesti nakon nonog provoda u klubovima.
Puai STOP!!! U restoranima je puenje
zabranjeno. Zabranjeno je svugdje, osim na ulici. Osim
zabrane puenja, grad New York je uveo dodatni porez
na cigarete, tako da kutija cigareta u New Yorku stoji
priblino 60 kuna, pa tko voli...
Vrlo jeftinu autobusnu turu, koja povezuje Kineske
etvrti u New Yorku i Washingtonu, iskoristili smo za
jednodnevni izlet u ameriku prijestolnicu. Tu smo u
jednom brzinskom razgledavanju nakratko upoznali
glavne znamenitosti Washingtona, Capitol, White
house, Lincoln memorial, Monument, Memorial Drugog
svjetskog rata i druge. Kia, koja je uporno padala,
otjerala nas je s ulica pa nam je samo preostalo ekati
autobus za povratak u New York.
Tesla day, Mmuseum day, Shopping day,
Washington...day po day i - svemu doe kray. Vraam se
Zagrebe, tebi!
Igor Dedi, dipl.ing.el.
(Elektra Zagreb Badarnica)

Hep 209

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hep 209

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

249

HEP VJESNIK broj 209 (249), lipanj 2008.

Promjena cijene elektrine energije, zakonski

Glavna skuptina Hrvatske elektroprivrede d.d.

Mr. sc. Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a d.d.

Vie nita nee

organizacije, koja daje kvalitetan okvir funkcioniranju

Iza nas je 1. srpnja 2008. godine - datum

mandata nove Uprave bio optimalan trenutak

iznimno vaan za poslovanje HEP-a, rekli bi, za

za uvoenje korporacijskog modela upravljanja,

njegovu daljnju sudbinu. Naime, toga dana - kako se

koji je ranije bio definiran studijom Oblikovanje

poklopilo na snagu je stupila Odluka Vlade Republike

korporacijskih odnosa u HEP grupi. Budui da je rije

Hrvatske o visini tarifnih stavki za svaku energetsku

o velikom iskoraku u upravljanju na najvioj razini HEP

djelatnost, a toga dana stupila je na snagu i zakonska

grupe, svakako e i posljedice biti znaajne. Kao prvo,

odredba o potpuno otvorenom tritu za sve kupce

nema vie direkcija i itava organizacijska struktura

elektrine energije u Republici Hrvatskoj.

HEP grupe postaje plia. lanovi Uprave preuzimaju i

Nadalje, promijenjen je nain korporacijskog

izvrnu ulogu kroz upravljanje radom sektora HEP-a

upravljanja HEP-om, to predstavlja veliku i iznimno

d.d. te koordiniranjem rada ovisnih drutava, kojima

vanu promjenu, a novosti su se dogodile 30. lipnja

su mjerodavni. Ovo zadnje se posebice odnosi na

o.g., kada su prestali vrijediti ugovori osoba s

funkcije operacija, koje obuhvaaju neregulirane i

posebnim ovlatenjima, tzv. menaderski ugovori.

Budui da je rije o korjenitim promjenama koje

Znai, posljedice opisane organizacije najvie e

preuzeti odgovornost za trokove i za upravljanje

e, na izravan ili neizravan nain, utjecati na sve nas

se osjetiti unutar vladajueg drutva HEP-a d.d., dok

zaposlenike HEP-a, oekivane uinke takvih promjena,

e njihov utjecaj na razini drutava s ogranienom

ali i ostale vane teme e za itatelje HEP Vjesnika

odgovornou ostati na razini dosadanjih funkcijskih

odrednica mandata ove Uprave je poveanje ukupnih

interpretirati i komentirati prvi ovjek HEP-a,

prihoda kroz riznicu i daljnje smanjenje trokova

mr. sc. Ivan Mravak.

HEP Vjesnik: Hoe li strateki vrh

dijelove poslovnog procesa?

poslovanja. Osim Uprave, menaderi svih ovisnih

organizacijske piramide - Uprava, zadrati

drutava, a posebice HEP Proizvodnje d.o.o., HEP

HEP-a (s iznimkom za povlatene kupce), odnosno

formalnu mo ili e je delegirati razinama u

Operatora prijenosnog sustava d.o.o., HEP Operatora

dravno izvrno tijelo Vlada Republike Hrvatske, a

distribucijskog sustava d.o.o. i HEP Opskrbe d.o.o.,

O cijeni elektrine energije odluuje vlasnik

otvaranje trita s odreenom dinamikom u tijeku tri

Mr. sc. Ivan Mravak: Sve dok smo organizirani

preuzet e odgovornost za sve bitne elemente

godine propisao je zakonodavac, odnosno Hrvatski

kao HEP grupa s vladajuim drutvom i ovisnim

poslovnih procesa, a posebice za dvije spomenute

sabor, sukladno prilagodbi pravnim dosezima Europske