Energija

METODOLOGIJA PLANIRANJA RAZVOJA PRIJENOSNE MRE@E
ZASNOVANA NA EKONOMSKIM I TEHNI^KIM KRITERIJIMA

Mr. sc. Davor B a j s, Zagreb
UDK 621.316.1.001:681.3
PRETHODNO PRIOP]ENJE
U ~lanku se opisuje metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè zasnovana na dva modela: Mexico metodi za procjenu
godinjih operativnih trokova rada elektroenergetskog sustava i o~ekivanog iznosa neisporu~ene elektri~ne energije, te mo-
dela izmjeni~nih tokova snaga za odre|ivanje naponskog profila i optere}enja vodi~a u mreì za definiranu potronju i
anga`man elektrana u EES-u. Za postoje}u konfiguraciju prijenosne mreè izra~unavaju se godinji operativni trokovi rada
EES-a koji se sastoje od trokova proizvodnje elektrana i o~ekivanih trokova neisporu~ene elektri~ne energije. Odre|uju se
slabije grane u mreì, te se ispituje profitabilnost novih grana - kandidata za poja~anje mreè. U ekonomski optimalnu kon-
figuraciju prijenosne mreè za promatrani vremenski presjek uklju~uju se samo one grane ~ija je izgradnja ekonomski
opravdana. Tehni~ke analize se provode radi provjere naponskog profila u mreì i odre|ivanja potrebe ugradnje kompenza-
cijskih ure|aja, prijelazne i dinami~ke stabilnosti sustava, razine struja kratkih spojeva i ostalih tehni~kih pokazatelja pogona
prijenosne mreè. U radu su prikazani rezultati opisane metodologije planiranja razvoja prijenosne mreè na test modelu
EES-a, te je izvrena usporedba s klasi~nim pristupom planiranju razvoja prijenosne mreè (N-1 kriterij).
Klju~ne rije~i: planiranje razvoja prijenosne mreè, Mexico
metoda, model izmjeni~nih tokova snaga,
ekonomski optimalna konfiguracija prije-
nosne mreè, tehni~ke analize.
1. UVOD
Zadatak svake elektroprivredne organizacije i elektro-
energetskog sustava je da osigura potroa~ima potrebnu
elektri~nu energiju zadovoljavaju}e kvalitete, uz to
manje trokove. Ukupne trokove koji pri tom nastaju
moèmo podijeliti na trokove pojedinih elektro-
privrednih djelatnosti: proizvodnje, prijenosa i distribu-
cije. Smanjenje trokova svake od spomenutih
djelatnosti (ili komponente elektroenergetskog sustava)
cilj je komu treba teìti, to u krajnjemslu~aju doprinosi
i zadovoljavanju potroa~a kroz cijenu kWh potroene
elektri~ne energije, kojemu nije va`no samo ho}e li is-
poru~ena elektri~na energija biti dovoljno kvalitetna
(promjene napona i frekvencije, sigurnost opskrbe) ve} i
koliko }e je platiti. Sposobnost prijenosne mreè da za-
dovolji svoj osnovni zadatak (prijenos elektri~ne ener-
gije proizvedene u elektranama ili uvezene iz susjednih
EES-a do distributivnih i direktnih potroa~a) s dovolj-
nom sigurno}u i s minimalnim trokovima, doprinosi
ukupnoj kvaliteti rada elektroenergetskog sustava, i
odraàva se preko smanjene trìne cijene kWh elek-
tri~ne energije isporu~ene potroa~ima.
Planiranje razvoja prijenosne mreè kod nas se temelji
na klasi~nom deterministi~kom pristupu. Osnovni
princip po kojemu se dimenzionira mreà je sljede}i:
"prijenosna se mreà treba oblikovati kao neovisna i sa-
modovoljna mreà, koja zadovoljava sa svim svojim
funkcijama i pri raspoloìvosti od N-1 kriti~nih eleme-
nata u najzahtjevnijim okolnostima njenog pogona".
Za maksimalno razmatrano optere}enje EES-a koje se
sastoji od neistodobnih maksimalnih optere}enja poje-
dinih distributivnih ~vorita, planiranih neistodobnih
vrnih optere}enja specijalnih i direktnih potroa~a, te
pretpostavljenih gubitaka u mreì, i anga`man elek-
trana odre|en prema iskustvenim podacima, vre se is-
pitivanja tokova snaga na mreì s raspoloìvim svim
granama, te pri neraspoloìvosti jedne od njih (N-1
kriterij). Potrebna poja~anja mreè se odre|uju na os-
novu N-1 kriterija planiranja prema kojemu u slu~aju
neraspoloìvosti jedne (bilo koje) grane mreè (vod,
transformator) mora biti zadovoljeno:
naponi u svim ~voritima moraju ostati unutar doz-
voljenih granica,
optere}enje svih vodi~a ne smije biti ve}e od
termi~ke granice,
instalirane snage transformacije trebaju zadovo-
ljavati napajanje distributivne mreè u oto~nom po-
gonu pri neraspoloìvosti najve}e jedinice u
transformatorskoj stanici uz dozvoljeno preop-
tere}enje preostalih transformatora do 20 % od nji-
hove instalirane snage.
Na opisani se na~in odre|uje potrebna konfiguracija
prijenosne mreè za sve vremenske presjeke proma-
219
tranja, te se odre|uju ukupni trokovi razvoja mreè.
Nedostaci opisanog modela su sljede}i:
ne promatraju se ekonomski pokazatelji izgradnje
pojedinih objekata prijenosne mreè, ve} se samo
registriraju trokovi potrebni za njen razvoj,
anga`man elektrana je konstantan, pa se ne proma-
traju manipulacije preraspodjelom anga`mana elek-
trana radi izbjegavanja poreme}aja u sustavu,
ne vrednuju se trokovi nastali neisporukom elek-
tri~ne energije,
promatra se mali broj mogu}ih pogonskih stanja, te
se ne vrednuje vjerojatnost nastanka pojedinih
poreme}aja (uklopnih stanja),
strogim pridràvanjem N-1 kriterija mreà moè biti
predimenzionirana, to zna~i da }e ukupni trokovi
razvoja biti ve}i od prihvatljivih,
ispitivanja kratkog spoja, te prijelazne i dinami~ke
stabilnosti sustava su odvojena od procesa plani-
ranja mreè.
2. METODOLOGIJA EKONOMSKO-TEHNI^KOG
PLANIRANJA RAZVOJA PRIJENOSNE MRE@E
2.1. Op}enito
Procesom planiranja razvoja prijenosne mreè nastoji
se odrediti optimalna struktura mreè u budu}nosti
koja }e zadovoljiti predvi|eni porast potronje i op-
tere}enja, te izgradnju novih proizvodnih postrojenja.
Sigurno preuzimanje maksimalne snage novih proiz-
vodnih postrojenja i osiguravanje sigurne i kvalitetne
opskrbe distributivnih i direktnih potroa~a uvaàva-
ju}i razli~ita tehni~ka, ekoloka i druga ograni~enja, uz
prihvatljive trokove razvoja, cilj su koji kroz proces
planiranja treba rijeiti. Planiranje razvoja prijenosne
mreè potrebno je periodi~ki provoditi budu}i da
gradnja jedne velike transformatorske stanice ili viso-
konaponskog voda traje vie godina, potrebnih za do-
bivanje svih nu`nih dozvola, nabavu materijala, te za
same gra|evinske radove. Trase i prostore za budu}e
objekte prijenosne mreè potrebno je osigurati vie go-
dina unaprijed zbog kompliciranog postupka dobi-
vanja svih potrebnih suglasnosti.
Zahtjevi koji se postavljaju na razvoj prijenosne mreè,
osiguravanje sigurne opskrbe kvalitetnom elektri~nom
energijom uz to manje trokove, me|usobno su
suprotni. Uz male trokove razvoja prijenosne mreè
ne}e biti mogu}e ostvariti èljenu sigurnost opskrbe
potroa~a i proizvodnju kvalitetne elektri~ne energije,
a uz velike trokove izgradnje èljena sigurnost op-
skrbe i kvaliteta elektri~ne energije bile bi ekonomski
neprihvatljive. Ti opre~ni zahtjevi na razvoj prijenosne
mreè uvjetuju koritenje optimizacijskih i simula-
cijskih modela, koji planeru pruàju dovoljnu koli~inu
informacija na osnovu kojih moè odrediti poèljne
pravce razvoja prijenosne mreè. U procesu planiranja
nezaobilazno je svakako i iskustvo planera koji mora
dobro poznavati elektroenergetski sustav u svimnjego-
vim dijelovima (karakteristike proizvodnih postrojenja
i potronje, uzroke problema u prolosti, karakteris-
tike susjednih sustava i mogu}nosti uvoza ili tranzita
energije, tendencije razvoja u svijetu i dr).
2.2. Ulazne elektroenergetske i ekonomske podloge
To~nost rezultata planiranja, osim o primijenjenoj me-
todologiji, umnogome ovisi i o kvaliteti ulaznih poda-
taka. Metodologija ekonomsko-tehni~kog planiranja
razvoja prijenosne mreè zahtijeva veliki broj detaljnih
i to pouzdanijih ulaznih podataka koje moèmo po-
dijeliti u sljede}e grupe:
Podaci o potronji i optere}enju EES-a
Podaci o potrebnoj izgradnji i lokacijama novih pro-
izvodnih postrojenja
Podaci o postoje}oj mreì i proizvodnim postroje-
njima
Ekonomski parametri.
2.2.1. Podaci o potronji i optere}enju EES
Osnovni pokazatelj prema kojemu se predvi|a porast
potronje svih oblika energije, a time i elektri~ne ener-
gije, je doma}i proizvod (USD/stanovniku). Makro
ekonomske analize i planiranja odre|uju rast doma}eg
proizvoda i njegovu strukturu po pojedinim sektorima
(usluge, industrija, poljoprivreda). Uz razli~ite
pretpostavke o porastu stanovnitva i bilanci radne
snage, o~ekivanom stambenom standardu, razvoju
prometa i dr., odre|uje se vie scenarija rasta potronje
energije i elektri~ne energije po osnovnim sektorima
potronje. Kona~na prognoza potronje elektri~ne e-
nergije u planskom razdoblju je zna~ajno ovisna i o
pretpostavljenom razvoju koritenja ostalih energe-
nata koji u nekim oblicima potronje mogu supstitui-
rati elektri~nu energiju, poput plina. Na osnovi prije
spomenutih pretpostavki i mnotva ulaznih varijabli
koje mogu biti vie ili manje pouzdane, odre|uje se
nekoliko scenarija potronje elektri~ne energije u
planskomrazdoblju da bi se odredio raspon o~ekivanih
vrijednosti (niì, vii, super visoki, referentni).
Vrlo bitni podaci za planiranje razvoja prijenosne
mreè povezani su s odre|ivanjem karakteristika po-
tronje elektri~ne energije. U tu se svrhu koriste
razli~iti programski paketi, a jedan od njih je program-
ski paket MAED (Model for Analysis of Electricity
Demand). Rekonstrukcijom krivulje srednjih satnih
optere}enja za baznu godinu i simulacijom razli~itih
scenarija, imaju}i u vidu i pretpostavljene mjere
upravljanja potronjom i optere}enjem (Demand Side
Management, Load Management), te tarifnom poli-
tikom, odre|uju se klju~ni parametri potronje elek-
tri~ne energije nu`ni za planiranje EES-a i prijenosne
mreè:
faktor optere}enja - W
uk
/ 8760 P
max
maksimalno optere}enje EES-a po presje~nim godi-
nama unutar planskoga razdoblja - P
max
220
D. Bajs: Metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè . . . Energija, god. 50 (2001) 4, 219-236
minimalno optere}enje EES-a po presje~nim godi-
nama unutar planskoga razdoblja - P
min
oblik godinjih krivulja trajanja optere}enja po
presje~nim godinama unutar planskoga razdoblja.
Da bi se odredila prostorna raspodjela ukupnog vrnog
optere}enja elektroenergetskog sustava na pojedina
~vorita 110 kV mreè po presje~nim godinama,
potrebno je odrediti regionalnu raspodjelu snage na
logi~ki zaokruèna podru~ja, maksimalna optere}enja
pojedinih transformatorskih stanica 110/x kV unutar
podru~ja, te faktore istodobnosti nastupa vrnog op-
tere}enja unutar svakog podru~ja. Kao logi~an izbor
regionalnih podru~ja za odre|ivanje raspodjele vrnog
optere}enja u EES-u Hrvatske, na osnovi sadanje ad-
ministrativne i tehni~ke podjele uzimaju se Prijenosna
podru~ja Zagreb, Osijek, Split i Opatija. Iskustveni po-
daci pokazuju da se udjeli optere}enja pojedinih Prije-
nosnih podru~ja u ukupnom vrnom optere}enju na
razini EES-a ne mijenjaju zna~ajnije. Na osnovi tih ud-
jela odre|uje se raspodjela planiranog optere}enja
EES na podru~ja Zagreb, Osijek, Split i Opatija po stu-
diranim godinama unutar planskog razdoblja.
Maksimalna optere}enja direktnih i specijalnih po-
troa~a se odre|uju prema planskoj bilanci, odnosno
planu potreba, te planu priklju~ka novih potroa~a ove
kategorije (elektrifikacija pojedinih èljezni~kih pra-
vaca, razvoj odre|ene industrijske grane i dr.). Ukoliko
je poznat faktor istodobnosti nastanka vrnog op-
tere}enja za pojedine kategorije direktnih i specijalnih
potroa~a (npr. kod èljeznica maksimalna istodobna
optere}enja elektrovu~nih podstanica), ukupno op-
tere}enje takve kategorije direktnih potroa~a treba
pomnoìti s faktorom istodobnosti. Ukupno distribu-
tivno optere}enje pojedinog Prijenosnog podru~ja
odre|eno je razlikom izme|u optere}enja toga
podru~ja u trenutku nastanka vrnog optere}enja
EES-a i sumom istodobnih optere}enja pojedinih
kategorija direktnih i specijalnih potroa~a. Na taj se
na~in gubici u prijenosnoj mreì pridruùju pret-
postavljenimoptere}enjima po svim~voritima 110 kV
mreè.
Maksimalna optere}enja pojedinih distributivnih ~vo-
rita na 110 kV strani prora~unavaju se na temelju
zabiljeènog optere}enja TS 110/10 (20) kV i TS 35/10
kV, u normalnim uvjetima napajanih preko promatra-
nog ~vorita, u baznoj godini, i o~ekivanih stopa pora-
sta potronje elektri~ne energije dobivenih
referentnim(ili nekimdrugim) scenarijempredvi|anja
potronje energije. Jedinstvena stopa porasta po-
tronje u odre|enom dijelu planskog razdoblja moè
biti radi jednostavnosti primijenjena na sva ~vorita
unutar pojedinih Prijenosnih podru~ja ili unutar ~ita-
vog EES-a, ali detaljnijom analizom mogu}e je utvrditi
razli~ite stope porasta potronje po pojedinim ~vo-
ritima, to ovisi o nizu faktora, poput porasta broja
stanovnitva, urbanizaciji, razvoju industrije i ostalih
sektora gospodarstva, strukture troila i dr. Pri odre|i-
vanju raspodjele optere}enja na pojedina ~vorita 110
kV mreè potrebno je uvaìti plan izgradnje novih TS
110/x kV. Glavni kriterij koji sluì kao osnova plani-
ranja izgradnje novih TS 110/x kVje iskoristivost trans-
formacije u postoje}im trafostanicama, odnosno
usporedba o~ekivanog vrnog optere}enja trafostanice
s maksimalnim kapacitetom transformacije, tj. ukup-
nom nazivnom snagom transformatora koji se mogu
ugraditi u trafostanicu vode}i ra~una o temeljima.
Nakon odre|ivanja maksimalnih optere}enja distribu-
tivnih ~vorita unutar pojedinog Prijenosnog podru~ja
u presje~noj godini, odre|uje se faktor istodobnosti
distributivnog optere}enja kao omjer izme|u op-
tere}enja distributivnih potroa~a u Prijenosnom
podru~ju u trenutku nastanka vrnog optere}enja sus-
tava i sume maksimalnih optere}enja pojedinih dis-
tributivnih ~vorita 110 kV u tom podru~ju. Kona~na
optere}enja pojedinih distributivnih ~vorita na 110 kV
naponskoj razini u trenutku nastanka vrnog op-
tere}enja EES-a, izra~unavaju se mnoènjem maksi-
malnog optere}enja promatranog ~vorita i faktora
istodobnosti za odgovaraju}e Prijenosno podru~je.
Budu}i da optere}enja pojedinih ~vorita 110 kV
mreè, odre|ena na opisani na~in, sadrè i gubitke u
prijenosnoj mreì, optere}enja 110 kV ~vorita se u
kasnijim analizama umanjuju za postotak izra~unatih
gubitaka na modelu.
Jalova snaga potronje po pojedinim~voritima 110 kV
mreè odre|uje se na temelju dostupnih podataka iz
prolosti. Budu}i da bi se za to~nije odre|ivanje jalove
snage distributivnih ~vorita morala provoditi mjerenja
i analize karakteristika potroa~a (troila), pouzdaniji
podaci obi~no ne}e biti dostupni. Za nova ~vorita u
mreì uzima se faktor snage cos j = 0,95.
2.2.2. Podaci o potrebnoj izgradnji i lokacijama novih
proizvodnih postrojenja
Odre|ivanje potrebne izgradnje novih elektrana se
odre|uje radi zadovoljavanja postavljenih ciljeva (npr.
samodostatnost sustava, ukupna emisija tetnih tvari,
udjeli pojedinih energenata i dr.) minimiziranjem
trokova proizvodnje. U tu se svrhu koriste razli~iti
modeli koji mogu biti optimizacijski i simulacijski
(WASP, LOGOS, SIPRA, DECADES i dr.). Potrebna
izgradnja elektrana u EES-u se odre|uje prema vie
scenarija ovisno o razini potronje (niì, vii, super vi-
soki, referentni scenarij porasta potronje) i definira-
nim ciljevima. Za proces planiranja razvoja prijenosne
mreè odabire se jedan ili vie scenarija izgradnje no-
vih proizvodnih postrojenja, ~ime se to~no definiraju
snage novih izvora i dinamika njihova ulaska u pogon.
Nakon odre|ivanja vrste, instalirane snage i dinamike
ulaska u pogon novih proizvodnih objekata nu`no je
odrediti mogu}e lokacije za njihovu izgradnju. Loka-
cije novih elektrana se odre|uju na osnovi vie utje-
cajnih faktora kao to su: mogu}nosti dopreme goriva,
blizina konzumnih centara, hidrologija i mogu}nosti
221
D. Bajs: Metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè. . . Energija, god. 50 (2001) 4, 219-236
hla|enja postrojenja, metereoloke, seizmi~ke i ge-
oloke osobine, izgra|enost prometnica, razvijenost
elektroenergetske mreè i dr. Za svaku od lokacija
koje zadovoljavaju sve postavljene zahtjeve za
izgradnju odre|enog proizvodnog objekta procjenjuju
se ukupni trokovi izgradnje, te se odabire najpovolj-
nija lokacija u tehni~kom i ekonomskom smislu.
Uz poznatu dinamiku izgradnje, snage i lokacije novih
proizvodnih postrojenja, sljede}i korak je odre|ivanje
na~ina i izvedbe njihova priklju~ka na prijenosnu
mreù. Osnovni princip po kojemu se odre|uje na~in i
izvedba priklju~ka elektrane, odnosno njenih blokova
na elektroenergetski sustav je siguran plasman maksi-
malne snage svih blokova u mreù pri raznim (mo-
gu}im i o~ekivanim) pogonskim stanjima. Pod
maksimalnom snagom svih blokova podrazumijeva se
raspoloìva snaga na pragu elektrane, a pod sigurnim
plasmanom definira se prijenos maksimalne proiz-
vodnje pri raspoloìvosti N-1 spojnih grana. U slu~aju
neraspoloìvosti jednog od vodova i transformatora
kojima je elektrana spojena na EES ne smije do}i do
preoptere}enja bilo koje druge spojne grane bez obzira
na anga`man (proizvodnju) promatrane elektrane i
tokove snaga u mreì odre|ene prostornom raspodje-
lomproizvodnje ostalih elektrana i potronje, te uklop-
nim stanjem mreè. Ukoliko je osnovni kriterij
sigurnog plasmana maksimalne proizvodnje elektrane
zadovoljen za vie na~ina priklju~aka, odabire se onaj s
najmanjim trokovima izvedbe.
2.2.3. Ekonomski parametri
Svaki elektroenergetski sustav ima zada}u opskrbiti
potroa~e kvalitetnom elektri~nom energijom i uz
maksimalnu sigurnost. I pored toga to je cilj nepre-
kidna opskrba potroa~a elektri~nomenergijom, situa-
cije kod kojih dolazi do poreme}aja s opskrbom nije
mogu}e uvijek izbje}i. Uz saznanje da ponekad ipak
dolazi do problema s opskrbom, cilj je kod svakog
planiranja razvoja EES-a svesti broj tih situacija i nji-
hovo trajanje na najmanju mogu}u mjeru. Uvo|enjem
parametra koji se zove troak neisporu~ene elektri~ne
energije, a koji se izraàva u nov~anim jedinicama po
kWh, regulira se odnos izme|u neisporu~ene elek-
tri~ne energije, odnosno trokova koji nastaju zbog
toga, i rezerve snage u EES-u, odnosno trokova koje
izaziva ve}a rezerva snage, te kapaciteta prijenosnih
veza koji u odre|enim, vie ili manje vjerojatnim po-
gonskim stanjima mogu uzrokovati nemogu}nost op-
skrbe dijela potroa~a. Iznos trokova neisporu~ene
elektri~ne energije je vrijednost koju je vrlo teko, ili
bolje re~eno nemogu}e egzaktno odrediti. Ne postoji
neka op}eprihva}ena metoda za odre|ivanje tih tro-
kova. Od zemlje do zemlje procjena tih trokova je
razli~ita. Visina tih trokova ovisi o mnogo faktora
poput strukture potronje, odnosno tipa potroa~a
kome je reducirana ili prekinuta opskrba, o koli~ini
neisporu~ene energije, te o trajanju prekida isporuke.
Vrijednosti koje se koriste u raznim zemljama jako
variraju, tako da je mogu}e na}i u literaturi vrijednosti
od 0.5 USD/kWh pa do 5 USD/kWh ili ~ak i vie.
Budu}i da je iznos trokova neisporu~ene elektri~ne
energije povezan s velikom dozom nesigurnosti, taj
parametar je naj~e}e predmet analize osjetljivosti.
Jedinstvena vrijednost trokova neisporu~ene elek-
tri~ne energije u Republici Hrvatskoj nije do sada de-
finirana. Posljednja istraìvanja razvoja EES-a
provedena su uz referentnu vrijednost od 5
DEM/kWh, iako se prema nekim grubim procjenama
ona kre}e oko 3 DEM/kWh. Zbog velike ovisnosti
ekonomskog prora~una o tom iznosu, koji direktno ut-
je~e na profitabilnost gradnje pojedinih objekata u
EES-u, korisno je izvriti detaljnije analize s razli~itim
vrijednostima neisporu~ene elektri~ne energije, ili
ukoliko se gradnja nekog objekta pokazuje neprofita-
bilnomuz referentnu stopu, odrediti vrijednost uz koju
je ta investicija na granici profitabilnosti.
Model koji se koristi za ekonomsku analizu razvoja
prijenosne mreè zasniva se na usporedbi izme|u dobi-
taka od izgradnje novog objekta (voda, transformatora)
i investicijskih trokova u njegovu izgradnju. Budu}i da
postoji nekoliko kategorija trokova u EES-u koji nas-
taju razli~itom dinamikom, a da bi ih bilo mogu}e
uspore|ivati, sve trokove je potrebno svesti na isti vre-
menski trenutak (na isti datum). Radi toga se definira
datumsvo|enja (odnosno diskontiranja). Diskontiranje
se obavlja jedinstvenom stopom za sve kategorije tro-
kova. Ekonomski prora~uni se obi~no vre sa diskont-
nim stopama od 8 %, 10 %, i 12 %.
Da bi se mogla provesti usporedba dobitaka od razma-
tranih poja~anja mreè i trokova njihove izgradnje,
odnosno odrediti njihova profitabilnost, potrebno je
definirati jedini~ne cijene visokonaponske opreme.
Cijene opreme se razlikuju kod razli~itih proizvo|a~a,
ali se mogu utvrditi prosje~ne vrijednosti koje koris-
timo u analizama.
2.3. Ekonomska analiza
2.3.1. Mexico metoda
Mexico je simulacijsko-optimizacijska metoda zas-
novana na metodama vjerojatnosti, istosmjernimtoko-
vima snaga i linearnom programiranju, koja
omogu}ava procjenu operativnih trokova rada elek-
troenergetskog sustava tijekom~itave godine, te o~eki-
vani iznos neisporu~ene elektri~ne energije. Radi
sagledavanja sigurnosti opskrbe potroa~a elektri~nom
energijom model vri procjenu o~ekivane neispo-
ru~ene snage za odre|enu razinu potronje u sustavu,
te neisporu~ene elektri~ne energije na osnovi godinje
krivulje trajanja optere}enja. Model uzima u obzir
stanja koja nastaju radi o~ekivane neraspoloìvosti
proizvodnih postrojenja i objekata prijenosne mreè,
te neizvjesnosti u procjeni visine potronje radi
odre|enih klimatskih ili drugih teko predvidljivih
222
doga|aja. Mexico metoda izra~unava i o~ekivane gu-
bitke u mreì, te trokove goriva elektrana potrebnih
za pokrivanje tih gubitaka. Model tako|er ukazuje na
slabije grane mreè na osnovi vjerojatnosti nastanka
poreme}aja na odre|enoj grani koji dovode do neispo-
ru~ene elektri~ne energije ili do pove}anih trokova
proizvodnje u sustavu.
Ulazni podaci za model se sastoje od sljede}eg: poda-
taka za potronju, podataka za proizvodna postrojenja
i podataka za prijenosnu mreù. Optere}enje i po-
tronja po svakom ~voritu je definirana vrnim op-
tere}enjem i oblikom godinje krivulje trajanja
optere}enja koja se opisuje nizom koeficijenata, pri
~emu se pretpostavlja da je oblik krivulje jednak za sva
~vorita u mreì. Nakon provedenog prora~una model
izra~unava gubitke u mreì, pa se optere}enje svakog
~vorita umanjuje za pridruène mu gubitke i provodi
novi prora~un. Radi nesigurnosti planiranja potronje
u sustavu, definiraju se koeficijenti standardne devija-
cije radi klimatskih (s
1
) i ekonomskih (s
2
) nesigur-
nosti, s pretpostavljenom Gaussovom raspodjelom
vjerojatnosti.
C C
ko

0
(1)
C C b
ko
1
1
2
2
2
(2)
gdje su:
C
0
- srednja vrijednost vrnog optere}enja u ~vo-
ritu
C
k0
- srednja vrijednost optere}enja u ~voritu za
odre|enu razinu potronje
e - koeficijent kojim se definira razina po-
tronje u godinjoj krivulji trajanja op-
tere}enja,
s
1
- standardna devijacija radi klimatske nesi-
gurnosti
s
2
- standardna devijacija radi ekonomske
nesigurnosti
C - optere}enje u razmatranom ~voritu za
odre|enu razinu potronje
b - faktor koji definira podru~je unutar kojega
se kre}e optere}enje kod normalne raspo-
djele.
Veli~ine i lokacije novih proizvodnih postrojenja se
smatraju poznatom, a svaka termo-jedinica se
odre|uje maksimalnom snagom, raspoloìvo}u i
prosje~nim pogonskim trokovima. Hidroelektrane se
dijele na dvije kategorije:
1. Hidroelektrane ~ija se proizvodnja ne moè mije-
njati (proto~ne hidroelektrane) i ~ija je proizvodnja
ovisna o pretpostavljenoj hidrologiji.
2. Hidroelektrane ~ija se proizvodnja moè mijenjati
(akumulacijske hidroelektrane) i ~iji anga`man
ovisi o upravljanju akumulacijama.
Za prvu vrstu hidroelektrana zadaje se angaìrana
snaga koja tijekom prora~una ostaje konstantna, dok
se za drugi tip hidroelektrana zadaje maksimalna
snaga i po~etno angaìrana snaga koja se odre|uje na
osnovu na~ina upravljanja akumulacijama, i za koju su
trokovi proizvodnje jednaki nuli. Radi dodatnog
angaìranja akumulacijskih hidroelektrana u cilju
otklanjanja mogu}ih poreme}aja u mreì pri pojedinim
uklopnim stanjima definira se troak dodatne hidro-
proizvodnje, koji u principu odre|uje ograni~enja u
pra`njenju akumulacija. Troak dodatne hidroproiz-
vodnje ovisi o strukturi proizvodnih postrojenja u
EES-u (udjelu akumulacijskih hidroelektrana i na~inu
njihovog angaìranja) i kre}e se od vrijednosti jednake
trokovima proizvodnje najskuplje termoelektrane u
sustavu do vrijednosti deset puta ve}e od trokova pro-
izvodnje najskuplje termo-jedinice.
t t
TE TE max max
10 (3)
gdje su:
t
maxTE
- trokovi proizvodnje najskuplje termo-
jedinice u sustavu
m - trokovi dodatne hidroproizvodnje uzro-
kovani neplaniranim pra`njenjem akumu-
lacija.
Prijenosna mreà je definirana topologijom, odnosno
popisom ~vorita i grana. Svaka grana je odre|ena svo-
jom impedancijom (r,x), neraspoloìvo}u (q) i maksi-
malno dozvoljenim optere}enjem u normalnim (I
max
) i
izvanrednim uvjetima (I
max20
) . Obi~no se uzima da je u
izvanrednim uvjetima dozvoljeno 20 % ve}e op-
tere}enje u trajanju od 20 minuta. Mexico metoda
omogu}ava promatranje mreè veli~ine 220 ~vorita i
600 grana.
Model simulira veliki broj stanja sustava na osnovi ra-
spoloìvosti njegovih elemenata. Radi odre|ivanja
mogu}ih uklopnih stanja mreè, odre|enih zadanom
neraspoloìvo}u grana mreè i proizvodnih postro-
jenja, koristi se MONTE CARLO metoda. Svakom ele-
mentu sustava (grana mreè, proizvodna jedinica)
pridruùje se slu~ajno generirani broj izme|u 0 i 1.
Ovisno o tome je li taj broj ve}i ili manji od zadane
neraspoloìvosti elementa, pridruùje mu se stanje uk-
lopljeno (slu~ajno generirani broj ve}i od zadane nera-
spoloìvosti elementa sustava) ili isklopljeno (slu~ajno
generirani broj manji od zadane neraspoloìvosti ele-
menta sustava). Nakon odre|ivanja uklopnog stanja
mreè definira se redoslijed angaìranja elektrana na
osnovi minimalnih trokova proizvodnje, ne uzimaju}i
u obzir tokove snaga odre|ene raspodjelom op-
tere}enja u sustavu i impedancijama mreè. Anga`man
proto~nih hidroelektrana i po~etni anga`man akumu-
lacijskih hidroelektrana je unaprijed zadan. Za defini-
rano pojedina~no stanje sustava vri se dalje prora~un
istosmjernih tokova snaga (DC aproksimacija),
uvaàvaju}i 1. i 2. Kirchoffov zakon, koji moè dovesti
do dva slu~aja:
- ukoliko ne postoje preoptere}ene grane u mreì
rjeenje je optimalno, budu}i da pri promatranom
uklopnom stanju ne dolazi do dodatnih trokova
proizvodnje ili trokova neisporu~ene elektri~ne e-
nergije radi ograni~enja u prijenosnim granama,
223
- ukoliko postoje preoptere}ene grane u mreì mora
se izvriti preraspodjela proizvodnje elektrana u sus-
tavu koja dovodi do pove}anih trokova proiz-
vodnje, ili redukcija odre|enog dijela potronje, radi
odràvanja optere}enja svih grana mreè unutar
dozvoljenih granica.
U slu~aju pojave preoptere}enja u mreì novi
anga`man elektrana u sustavu ili redukcija potronje
koja za promatrano uklopno stanje rezultira minimal-
nim trokovima neisporu~ene elektri~ne energije se
odre|uju optimizacijskim metodama pomo}u dualnog
simplex algoritma i relaksacijske tehnike. Izraz koji se
minimizira je sljede}i:
min Z t
j i

ij ij i i i
i i
P h C C
2
0
(4)
uz ograni~enja:
0
0
0
2 0
0

P P
h h h
C C
ij ij
i i i
i i
max
max
(5)
gdje su:
t
ij
- specifi~ni trokovi termoelektrane j u ~vo-
ritu i
P
ij
- angaìrana snaga termoelektrane j u ~vo-
ritu i
m - specifi~ni trokovi dodatne proizvodnje
akumulacijske hidroelektrane u ~voritu i
h
i2
- dodatna angaìrana snaga hidroelektrane u
~voritu i
d - tete zbog neisporu~ene elektri~ne energije,
(C
i
0
-C
i
) - neisporu~ena snaga u ~voritu i.
Na osnovi velikog broja prora~una i slu~ajno
odre|enih uklopnih stanja, te minimalnih trokova do-
datne proizvodnje i neisporu~ene elektri~ne energije
za svako pojedina~no stanje koje je karakterizirano
poreme}ajima u mreì, model odre|uje prosje~ne
vrijednosti, odnosno procjenu o~ekivane neisporu~ene
snage i energije, prosje~nih trokova proizvodnje i gu-
bitaka u mreì.
O~ekivana neisporu~ena snaga (energija) se prikazuje
za dvije komponente:
1. O~ekivana neisporu~ena snaga (energija) zbog
manjka proizvodnih kapaciteta.
2. O~ekivana neisporu~ena snaga (energija) zbog ne-
dovoljne izgra|enosti prijenosne mreè.
Razli~ite razine potronje u sustavu odre|ene godi-
njom krivuljom trajanja optere}enja se prikazuju vari-
ranjem desne strane linearnog programa, na osnovu
~ega se izra~unava matemati~ko o~ekivanje neis-
poru~ene elektri~ne energije tijekom godine (ili dijela
godine) uzimaju}i u obzir i nesigurnosti u predvi|anju
potronje. Budu}i da optere}enje svakog ~vorita sud-
jeluje linearno u desnoj strani linearnog programa, op-
timalna vrijednost neisporu~ene snage za odre|enu
razinu potronje je linearna funkcija ukupnog op-
tere}enja f(C). Matemati~ko o~ekivanje neisporu~ene
snage za odre|enu razinu potronje je prikazano
sljede}im izrazom:

D f C C dC
k k

0
(6)
gdje su:
D
k
- o~ekivana neisporu~ena snaga za razinu
potronje k
f(C)- funkcija ovisnosti neisporu~ene snage o
razini potronje k
r
k
(C)- funkcija gusto}e normalne raspodjele za
razinu potronje k.
Prora~unima za sve razine potronje prema godinjoj
krivulji trajanja optere}enja mogu}e je odrediti u-
kupnu o~ekivanu godinju neisporu~enu elektri~nu e-
nergiju prema izrazu (7).
E D
k k
k
K

1
(7)
gdje je
l
k
- trajanje razine potronje k u godinjoj
krivulji trajanja optere}enja.
Rezultati modela planeru pruàju va`ne informacije
na osnovi kojih moè odrediti potreban razvoj mreè.
Najva`niji su:
matemati~ko o~ekivanje godinje neisporu~ene
elektri~ne energije i trokove neisporuke,
procjenu o~ekivanog marginalnog smanjenja go-
dinje neisporu~ene elektri~ne energije pri
pove}anju kapaciteta svake grane u mreì za 1 MW,
vjerojatnost poreme}aja na svakoj grani mreè i
posljedice (preraspodjela proizvodnje izme|u elek-
trana ili neisporuka elektri~ne energije).
2.3.2. Ekonomski kriteriji planiranja
Ispitivanje mreè Mexico metodom i postavljanje
ekonomskih kriterija planiranja omogu}avaju planeru
da odredi ekonomski optimalnu konfiguraciju prije-
nosne mreè po promatranim vremenskim presjecima.
Ekonomski optimalna konfiguracija mreè je ona kon-
figuracija koja uklju~uje sva profitabilna (isplativa) po-
ja~anja mreè, a ne ona kod koje su trokovi
neisporu~ene elektri~ne energije jednaki nuli.
Prije odluke o potrebnoj izgradnji novih objekata
prijenosne mreè potrebno je provesti usporedbu
trokova poja~anja mreè i dobitaka koji proizlaze iz
tih poja~anja. Ograni~enja u mreì mogu dovesti do
nemogu}nosti isporuke elektri~ne energije dijelu po-
troa~a ili pove}anih trokova proizvodnje radi
potrebe angaìranja skupljih proizvodnih jedinica u
sustavu. Uspore|uju}i ove trokove za konfiguraciju
mreè bez razmatranog poja~anja i sa njim, mogu}e je
odrediti dobitak koji se moè o~ekivati od izgradnje
razmatranog objekta u prijenosnoj mreì. Ukoliko se
isto ograni~enje moè otkloniti izgradnjom nekog
224
drugog objekta, pri ~emu je dobitak od poja~anja isti,
potrebno je usporediti trokove izgradnje svakog od
njih, te na osnovi omjera izme|u dobitaka i anuitetnih
trokova izgradnje razmatranih poja~anja odrediti in-
deks profitabilnosti svakog od njih, pri ~emu je
ekonomski opravdanija ona investicija s ve}im indek-
som profitabilnosti.
Da bi se uop}e mogla razmatrati pojedina poja~anja
mreè, na po~etku je potrebno odrediti slabije grane u
mreì na kojima je mogu}e o~ekivati ograni~enja u
odre|enim (vie ili manje vjerojatnim) pogonskim
stanjima. Vri se simulacija rada EES-a metodom Me-
xico na po~etnoj konfiguraciji mreè koja ne ukl-
ju~uje niti jedan novi objekt, te se izra~unavaju
o~ekivani godinji pogonski trokovi rada EES-a i
trokovi neisporu~ene elektri~ne energije.
Detektiranje slabijih grana u mreì se vri na osnovi
marginalnog smanjenja operativnih trokova kod
pove}anja kapaciteta grane za 1 MW, te vjerojatnosti
nastanka poreme}aja na svakoj grani mreè. Mar-
ginalno smanjenje neisporu~ene elektri~ne energije
razmatrane grane je ve}e od nule ukoliko se kod barem
jednog slu~ajnog uklopnog stanja odre|enog nera-
spoloìvo}u elemenata mreè pojavilo ograni~enje na
toj grani (tok snage ve}i od dozvoljene granice), to je
dovelo do potrebe preraspodjele proizvodnje u sustavu
ili redukcije potronje. Ukupno procijenjeno godinje
(ili sezonsko) marginalno smanjenje operativnih tro-
kova za neku granu je to ve}e to su ve}a preop-
tere}enja na toj grani i to je ve}i broj prora~una
tijekom kojih dolazi do optere}enja grane ve}eg od
dozvoljenog. Ve}e marginalno smanjenje operativnih
trokova za neku granu ujedno zna~i da je i dobitak od
poja~anja koje otklanja optere}enja na toj grani ve}i.
Nakon odre|ivanja marginalnih smanjenja operativnih
trokova rada sustava za svaku granu mreè, izdvajaju
se one grane ~ije je marginalno smanjenje razli~ito od
nule. Te grane su kandidati za poja~anja. Na po~etku
se razmatraju mogu}a poja~anja mreè koja otklanjaju
ograni~enja na grani s najve}im marginalnim smanje-
njem operativnih trokova rada sustava.
Za svako razmatrano poja~anje mreè potrebno je
odrediti ukupne investicijske trokove izgradnje na os-
novi jedini~nih cijena VN opreme i karakteristika ob-
jekta (naponska razina, duljina dalekovoda, naponske
razine transformatora). Da bi se mogla provesti
usporedba godinjih dobitaka od izgradnje i investi-
cijskih trokova, potrebno ih je svesti na isti vremenski
presjek odre|ivanjem anuitetnog troka izgradnje raz-
matranoga objekta, koji se izra~unava na sljede}i na~in:
a
i I
i
T

1
1
1
( )
(8)
gdje su:
I - investicijski troak izgradnje objekta (ele-
menta) prijenosne mreè
i - diskontna stopa
T - o~ekivana ìvotna dob razmatranog objekta
(elementa) prijenosne mreè (T 45 god.).
Mexico metodom simulira se rad sustava tijekom cijele
godine, te se odre|uje razlika izme|u operativnih
trokova rada EES bez poja~anja, te sa poja~anjima
koje otklanjaju poreme}aj na grani s najve}im mar-
ginalnim smanjenjem operativnih trokova rada. In-
deksi profitabilnosti razmatranih poja~anja se
odre|uju kao omjer izme|u dobitaka (G) od poja~anja
i anuitetnih trokova izgradnje:
G OC OC
1 0
(9)
p
G
a
(10)
gdje su:
OC
0
- operativni trokovi EES bez razmatranog
poja~anja
OC
1
- operativni trokovi EES sa razmatranim
poja~anjem
p - indeks profitabilnosti razmatranog
poja~anja.
p>1poja~anje je profitabilno (ekonomski opravdano)
p<1poja~anje nije profitabilno(ekonomski opravdano)
Razmatrano poja~anje mreè je profitabilno ukoliko
mu je indeks profitabilnosti ve}i od 1, to zna~i da su
dobici od izgradnje tog objekta u razmatranoj godini
ve}i od njegovih anuitetnih investicijskih trokova.
Ukoliko se ograni~enje s najve}om marginalnom do-
biti moè otkloniti na nekoliko na~ina, odabire se ono
poja~anje ~iji je indeks profitabilnosti najve}i. Nakon
odabira prvog poja~anja mreè razmatraju se mar-
ginalna smanjenja operativnih trokova rada na kon-
figuraciji mreè s uklju~enim poja~anjem, te se
postupak ispitivanja profitabilnosti kandidata za
izgradnju ponavlja dok u mreì vie ne postoji profita-
bilno poja~anje. Na taj je na~in odre|ena ekonomski
optimalna konfiguracija mreè za razmatranu godinu.
Pofitabilnost svih predvi|enih poja~anja mreè treba
provjeriti za sljede}e razmatrane vremenske presjeke
planiranja. Ukoliko se pokaè da neko poja~anje koje je
uklju~eno u ekonomski optimalnu konfiguraciju mreè
vie nije profitabilno, postupak treba ponoviti, a pred-
vi|eno poja~anje zamijeniti onim koji ima najve}i in-
deks profitabilnosti iza njega. Ukoliko se provodi
planiranje razvoja prijenosne mreè unutar vie zadanih
vremenskih presjeka mogu} je i obrnuti postupak. Me-
xico metodom simulira se rad polazne konfiguracije
mreè, s potronjom i elektranama predvi|enim za
izgradnju u krajnjem vremenskom presjeku proma-
tranja, te se odre|uju sva profitabilna poja~anja mreè,
a time i krajnja ekonomski optimalna mreà. Ispitivan-
jima prethodnih vremenskih presjeka tada se odre|uje
dinamika ulaska u pogon pojedinih predvi|enih po-
ja~anja mreè odre|ivanjem njihove profitabilnosti za
svaki vremenski presjek promatranja.
225
2.4. Tehni~ka analiza
Tehni~ka analiza na ekonomski optimalnoj konfigura-
ciji prijenosne mreè se provodi radi dobivanja dodat-
nih informacija koje su va`ne za odre|ivanje
potrebnog razvoja mreè.
Budu}i da se ekonomska analiza temeljila na
prora~unima istosmjernih tokova snaga, i da je proma-
trala samo kapacitete pojedinih prijenosnih grana za
veliki broj mogu}ih uklopnih stanja, nije pruàla ostale
va`ne informacije u pogledu naponskih prilika, tokova
jalovih snaga u sustavu, naponske, prijelazne i di-
226
U~itavanje podataka
Simulacija rada EES Mexico metodom
Odaberi granu s marginalnom dobiti > 0
Odaberi kandidata za poja~anje i odredi
anuitetne trokove izgradnje
Simulacija rada EES-a Mexico metodom na
konfiguraciji s uklju~enim poja~anjem
Postoji li jo koje
poja~anje koje otklanja
ograni~enje
DA
Postoji li kandidat
s
indeksom profitabilnosti > 1
Uklju~i poja~anje s najve}im
indeksom profitabilnosti u
konfiguraciju EES
NE
DA
Jesu li ispitane sve
grane s marginalnom
dobiti > 0
NE
Kraj
DA
NE
Odredi indeks profitabilnosti razmatranog
poja~anja
Slika 1. Blok dijagram principa odre|ivanja ekonomski optimalne konfiguracije prijenosne mreè za promatrani
vremenski presjek
nami~ke stabilnosti, mogu}nostima podràvanja o~eki-
vanih tranzita u mreì i dr. Radi toga je nu`no provesti
prora~une izmjeni~nih tokova snaga za razna karakte-
risti~na pogonska stanja, i na temelju postavljenih
tehni~kih kriterija odrediti eventualna dodatna
poja~anja mreè (vodovi, transformatori, kompenza-
cijski ure|aji, mjere za pove}avanje stabilnosti sustava i
dr.). Tehni~kom analizom se promatraju osnovni zah-
tjevi na planiranu mreù poput:
odràvanje napona unutar dozvoljenih granica,
siguran plasman snage pojedinih elektrana,
omogu}avanje predvi|enih (ugovorenih) razmjena i
tranzita,
odràvanje prijelazne i dinami~ke stabilnosti,
analiza struja kratkih spojeva.
Potrebno je napomenuti da tehni~ka i ekonomska ana-
liza nisu u potpunosti odvojene. Ukoliko tehni~ka analiza
ukaè na potrebu poja~anja mreè izgradnjom novog
voda ili transformatora, ekonomskom je analizom
potrebno provjeriti utje~e li izgradnja te grane na profita-
bilnost prije odre|enih poja~anja mreè, te eventualno
korigirati ekonomski optimalnu konfiguraciju mreè.
2.4.1. Regulacija napona u mreì
Elektroenergetski sustav se sastoji od visokonaponskih
mreà vie razli~itih naponskih razina, me|usobno
povezanih s energetskim transformatorima. Nazivni
naponi tih mreà su razli~iti, a zbog padova napona
koje djelatna i jalova komponenta struje ~ine na im-
pedancijama elemenata mreè, naponi u mreì iste na-
ponske razine nisu jednaki u svim ~voritima. Pad
napona koji izaziva jalova komponenta struje je puno
ve}i od pada napona koji ~ini djelatna komponenta
struje, pa je odràvanje napona u mreì usko povezano
s regulacijom i tokovima jalovih snaga.
Elektroenergetski sustav treba biti koncipiran tako da
se napon u svim mogu}im pogonskim uvjetima moè
odràvati unutar dozvoljenih granica. Dozvoljene
granice odstupanja napona u prijenosnoj mreì su pri-
kazane u donjoj tablici.
Maksimalni pogonski napon je odre|en izolacijskim
sposobnostima elemenata mreè. Previsoki naponi u
pojedinim dijelovima mreè unitavaju izolaciju i
smanjuju njenu ìvotnu dob, pa se u stacionarnom po-
gonu napon ne smije povisiti iznad dozvoljene gornje
granice u niti jednom ~voritu mreè. Prema dolje na-
pon je ograni~en zbog radnih karakteristika nekih ele-
menata (generatori, prekida~i), regulacijskog opsega
transformatora prema distribucijskoj mreì i iz
ekonomskih razloga u pogledu gubitaka u mreì (gu-
bici rastu na manjem naponu).
Padovi napona u mreì se smanjuju porastomnazivnog
(pogonskog) napona, te padom reaktancije i tokova ja-
lovih snaga. Radi odràvanja napona nastoji se tokove
jalove snage smanjiti na najmanju mjeru, to se postiè
osnovnim principom da se jalova snaga generira u onoj
to~ki mreè gdje je potrebna i u to~no potrebnoj
koli~ini. Velike varijacije u tokovima jalovih snaga u
elektroenergetskom sustavu, uzrokovanih razli~itim
optere}enjima (ljeto, zima, dan, no}) u sustavu,
razli~itimoptere}enjima vodova i kabela (generiraju ili
troe jalovu snagu), topologijom mreè, i dr., mogu
uzrokovati pojavu razli~itih vrijednosti napona u poje-
dinim ~voritima sustava: previsokim ili preniskim na-
ponima. Op}enito se mogu postaviti sljede}i odnosi:
- visoko optere}enje EES-a pove}ane potrebe za
jalovom snagom niski naponi
- nisko optere}enje EES-a vikovi jalove snage zbog
slabo optere}enih vodova visoki naponi.
Tehni~ka analiza mora obuhvatiti oba krajnja stanja sus-
tava, pa se ispituju pogonska stanja karakteristi~na po:
1. Vrnom (maksimalnom) optere}enju EES-a
2. Minimalnom optere}enju EES-a.
Prora~unima izmjeni~nih tokova snaga za razli~ita
karakteristi~na pogonska stanja (tranziti, nera-
spoloìvost jedne grane mreè, anga`man elektrana i
dr.) odre|uju se sposobnosti generatora i kompenza-
cijskih ure|aja u mreì u cilju odràvanja povoljnih na-
ponskih prilika u svim ~voritima mreè.
Manjak jalove snage u sustavu, odnosno nedovoljna
rezerva jalove snage u ure|ajima za proizvodnju jalove
snage moè dovesti do sloma napona u odre|enim
pogonskim stanjima, odnosno do raspada sustava i ne-
mogu}nosti isporuke elektri~ne energije potroa~ima.
Da bi se funkcija elektroenergetskog sustava mogla
uspjeno i kvalitetno obavljati nu`no je da ure|aji za
regulaciju napona i jalove snage (sinkroni generatori i
kompenzatori, regulacijski transformatori, kondenza-
torske baterije, paralelne prigunice, stati~ki var kom-
penzatori) zadovoljavaju postavljene zahtjeve u svezi s
opsegom regulacije, veli~ine, brzine odziva, lokacije s
obzirom na karakteristike sustava i konzuma i dr.
227
Tablica 1. Dozvoljena odstupanja napona u prijenosnoj mreì
TRAJNO DOZVOLJENA ODSTUPANJA NAPONA
Prijenosna mreà Minimalni napon
*
Minimalni napon Nazivni napon Maksimalni napon Maksimalni napon
1
110 kV 93,5 kV 99 kV 110 kV 123 kV 126,5 kV
220 kV 187 kV 198 kV 220 kV 245 kV 253 kV
400 kV 360 kV 380 kV 400 kV 420 kV 420 kV
*
doputeno u izuzetnim okolnostima (npr. havarijskim) i to samo u stanicama koje imaju mogu}nost regulacijenapona transformatora pod
teretom u navedenim granicama
2.4.2. Podràvanje predvi|enih razmjena i tranzita
Programom za prora~un izmjeni~nih tokova snaga
potrebno je provjeriti da li ekonomski optimalna kon-
figuracija mreè zadovoljava uvijete sigurne razmjene
snage sa susjednim elektroenergetskim sustavima ili
tranzita za potrebe tre}ih. Uvjeti sigurne razmjene
snage sa susjednim elektroenergetskim sustavima
sli~ni su uvjetima sigurnog plasmana snage proizvod-
nih postrojenja, to zna~i da se predvi|ene snage (bilo
na temelju dugoro~nih ugovora ili mogu}eg intervent-
nog uvoza) moraju uvoziti ili izvoziti pri raspoloìvosti
N-1 grana mreè, uz zadovoljavanje postavljenih teh-
ni~kih kriterija u pogledu odràvanja optere}enja vo-
di~a i naponskih prilika u dozvoljenim granicama.
Pitanje ekonomi~nosti razmatranih razmjena i tranzita
odvojeno je od postupka planiranja razvoja mreè, te
se mora zasebno prostudirati. Ukoliko se pokaè da
razmjena ili tranzit energije sa susjednim elektroener-
getskim sustavima donosi odgovaraju}e koristi, prije-
nosnu mreù treba na odgovaraju}i na~in poja~ati.
Osnovni princip koji se mora primijeniti radi omogu}a-
vanja predvi|enih tranzita preko prijenosne mreè je
taj da ti tranziti ne smiju ugroziti pogon sustava pri ra-
spoloìvosti svih grana mreè, kao ni pri raspoloìvosti
N-1 grana.
2.4.3. Prijelazna i dinami~ka stabilnost
elektroenergetskog sustava
Problem stabilnosti elektroenergetskog sustava jedan je
od zna~ajnih problema koji se promatraju pri analizi is-
tog, budu}i da gubitkom stabilnosti jednog generatora u
sustavu moè do}i do preoptere}enja i gubitka stabilnosti
ostalih generatora, to u kona~nici dovodi do potpunog
raspada sustava, kao najteèg kvara koji se moè dogo-
diti. Radi normalne opskrbe potroa~a elektri~nomener-
gijom, elektroenergetski sustav mora biti dizajniran i
vo|en tako da u slu~aju ozbiljnijih poreme}aja ne do|e
do zna~ajnijeg i nepotrebnog ograni~avanja potronje.
Stabilnost se elektroenergetskog sustava najjednostav-
nije moè definirati kao njegova sposobnost da nastavi
stabilan rad nakon odre|enih poreme}aja koji mogu nas-
tati. Ovisno o njihovoj veli~ini razlikujemo stabilnost na
velike i male poreme}aje. Sinkroni rad generatora
ugroàvaju bliski i udaljeni kratki spojevi u mreì, ispadi
vodova i tereta, pogreke u pomo}nimsustavima genera-
tora i turbina i dr. Ovisno o karakteristikama sustava i
mjestima gdje nastaju, svaki od nabrojenih poreme}aja
moè izazvati gubitak stabilnosti, pa i teè posljedice uko-
liko se lan~ano proire na ostale generatore u sustavu.
Kod prijelazne stabilnosti promatraju se brze promjene
kao posljedice uglavnom kratkih spojeva u mreì koji
izazivaju velika njihanja rotora generatora. O~uvanje
stabilnosti sustava u tom slu~aju ovisi o pogonskim
prilikama prije kvara (optere}enje, proizvodnja, kon-
figuracija mreè), kao i karakteru same smetnje (vrsta
kvara, mjesto nastanka, vrijeme otklanjanja i dr.).
Dinami~komstabilno}u nazivamo sposobnost sustava
da ostaje stabilan nakon malih poreme}aja, pri ~emu je
stabilnost ugroèna uglavnomnedostatkomsinkronizi-
raju}eg momenta ili dovoljno velikog prigunog mo-
menta generatora. Ponaanje sustava kod malih
poreme}aja prvenstveno ovisi o stacionarnom stanju
prije kvara, ja~ini prijenosne mreè i primijenjenim
sustavima uzbude generatora.
Osnovna prakti~na razlika izme|u prijelazne i dinami~ke
stabilnosti koja proizlazi iz karaktera prijelaznihpojava je
utjecaj nelinearnosti u komponentama kao i u samom
sustavu. Ta je nelinearnost u slu~aju velikih poreme}aja
vrlo izraèna pa se ne smije zanemariti, za razliku od
malih poreme}aja kada se mogu koristiti i pojed-
nostavljeni linearizirani modeli. Istraìvanja prijelazne i
dinami~ke stabilnosti se provode simulacijom rada sus-
tava u vremenskoj domeni, iako postoje i drugi na~ini za
ocjenu stabilnosti sustava posebno kod problema di-
nami~ke stabilnosti (analiza u frekvencijskoj domeni).
S obzirom da se u dananje vrijeme grade sve ve}e i od
potroa~kih centara udaljenije proizvodne jedinice,
problem o~uvanja prijelazne stabilnosti postaje sve
naglaeniji. Kroz proces planiranja razvoja elektro-
energetskog sustava bi trebalo teìti pove}avanju
granica prijelazne stabilnosti, te predvidjeti takva kon-
strukcijska rjeenja i primjenu najsuvremenije opreme
koji bi smanjili opasnost od gubitka stabilnosti kod nas-
tanka velikih poreme}aja u mreì, te na taj na~in omo-
gu}ili pouzdaniju i sigurniju opskrbu potroa~a
elektri~nom energijom.
Izbor metoda za poboljavanje prijelazne i dinami~ke
stabilnosti EES-a (brzo otklanjanje kvara, primjena
reguliranih kompenzacijskih ure|aja, primjena brzih
sustava uzbude generatora, ugradnja stabilizatora
EES-a u sustave uzbude generatora, i dr.) koje se mogu
primijeniti ukoliko analiza ukaè na potrebu toga, ovisi
o nizu faktora i karakteristika pojedinog elektroener-
getskog sustava, pa je tako i njihov utjecaj na pove}anje
granice prijelazne i dinami~ke stabilnosti promjenljiv od
slu~aja do slu~aja. Pa`ljivom analizom potrebno je i-
zabrati najbolje metode za promatrani sustav, pri ~emu
se iz vida ne smije ispustiti ekonomska strana problema.
To zna~i da prije izbora bilo koje metode treba promo-
triti dobit i trokove koji nastaju njenom primjenom.
2.4.4. Prora~un kratkog spoja
Na kraju procesa planiranja razvoja prijenosne mreè
poèljno je provesti prora~un kratkog spoja na kon-
figuraciji mreè odre|ene prethodnim ekonomskim i
tehni~kim analizama. Prora~un kratkog spoja na ovoj
razini studiranja obuhva}a samo najva`nije veli~ine
(efektivne vrijednosti izmjeni~nih komponenata struje
tropolnog I
k3
i jednopolnog I
k1
kratkog spoja) po-

mo}u kojih je mogu}e kontrolirati nazivne karakteris-
tike opreme u visokonaponskim postrojenjima
(prekida~i, rastavlja~i, sabirnice i dr.). Osnovni cilj je
sagledavanje utjecaja novih poja~anja mreè
228
odre|enih prema ekonomskim i tehni~kim analizama
na podizanje razine struja kratkih spojeva u mreì.
Prora~un kratkog spoja se obavlja uz sljede}e pret-
postavke:
- zanemaruju se popre~ne grane u mreì (potroa~i i
popre~ne grane vodova i transformatora), to zna~i
da je prije nastanka poreme}aja mreà u idealnom
praznom hodu,
- napon prije nastanka kratkog spoja za sve naponske
razine jednak je nazivnom naponu mreè
pomnoènom s faktorom 1.1,
- impedancija kratkospojne veze jednaka je nuli, to
zna~i da se pretpostavlja neposredan kratki spoj,
- svi rastavlja~i za uzemljenje zvjezdita transforma-
tora su zatvoreni, to zna~i da je mreà uzemljenja
gdje god je to tehni~ki mogu}e, kako bi se dobila
najmanja ekvivalentna nulta impedancija ili najve}a
struja jednopolnog kratkog spoja,
- kvarovi se ne doga|aju istodobno.
Jednim od programa za izra~unavanje kratkih spojeva
odre|uju se vrijednosti neistodobnih sabirni~kih krat-
kih spojeva u svim postrojenjima prijenosne mreè za
studirane vremenske presjeke, te se vri usporedba
izra~unatih vrijednosti s nazivnim karakteristikama
ugra|enih prekida~a. Na razini planiranja razvoja
prijenosne mreè nije potrebno provoditi detaljnije
prora~une kratkog spoja budu}i da u najve}em broju
slu~ajeva nisu poznati svi parametri novih proizvodnih
postrojenja, odnosno generatora u mreì (subtran-
zijentne direktne, inverzne i nulte reaktancije i dr.) pa
se ra~una s pretpostavljenim vrijednostima.
2.5. Dugoro~no planiranje revitalizacije objekata
prijenosne mreè
Razmatranje samo izgradnje novih objekata (eleme-
nata) u postupku planiranja razvoja prijenosne mreè,
bez planiranja revitalizacije postoje}ih, kod
dugoro~nog planiranja ne bi dovelo do potpunih rezul-
tata kako u operativnom, tako i u financijskom po-
gledu. Iz tog je razloga nu`no definirati jasne kriterije
po kojima bi se odre|ivali kandidati za revitalizaciju u
pojedinim vremenskim razdobljima koje studija plani-
ranja obuhva}a, te izra~unala ukupna financijska sred-
stva koje }e trebati uloìti u revitalizaciju postoje}ih
objekata prijenosne mreè.
Planiranje revitalizacije pojedinih jedinica (eleme-
nata) prijenosne mreè moèmo podijeliti u dvije
grupe: operativno planiranje i dugoro~no planiranje.
Prioritete za kratkoro~nu revitalizaciju (unutar neko-
liko godina) potrebno je odrediti ne samo prema o~e-
kivanoj ìvotnoj dobi pojedine jedinice (komponente)
mreè, ve} i prema njegovom stvarnom (snimljenom)
stanju i ulozi koju ima u elektroenergetskom sustavu.
Ukoliko ispitivanja pokaù da zbog starosti pojedine
jedinice (komponente) pouzdanost pogona nije bitno
smanjena ili da nije ugroèna sigurnost opskrbe po-
troa~a, revitalizaciju treba odgoditi i maksimalno is-
koristiti raspoloìva financijska sredstva u revitaliza-
ciju drugih objekata u prijenosnoj mreì.
Postupak dugoro~ne revitalizacije treba dati odgovor
na pitanje koliko kilometara vodova, komada transfor-
matora i polja, te ostalih elektri~kih i gra|evinskih
komponenata prijenosne mreè treba revitalizirati u
budu}emrazdoblju, te kolika financijska sredstva treba
u to uloìti. Budu}i da se dugoro~ni plan revitalizacije
moè samo pribli`no ocijeniti, potrebno je maksimalno
pojednostavniti broj promatranih jedinica elektro-
energetskog sustava, a financijska sredstva potrebna za
revitalizaciju ostalih komponenata (rastavlja~i, izola-
tori, nadzorni, upravlja~ki i telekomunikacijski dijelovi
i dr.) treba pridruìti kroz pove}anje financijske vrijed-
nosti revitalizacije osnovnih jedinica.
Dugoro~no planiranje revitalizacije objekata prije-
nosne mreè obavlja se na temelju o~ekivane ìvotne
dobi pojedinih jedinica promatranja. Kao jedinice pro-
matranja uzimaju se kabeli (T50 god.), elektri~ki
dijelovi nadzemnih vodova (T40 god.), gra|evinski
dijelovi nadzemnih vodova (T75 god.), energetski
transformatori (T50 god.), polja (T30 god.),
gra|evinski dijelovi transformatorske stanice (T100
god.) i elektri~ki dijelovi transformatorske stanice
(T15 god.). O~ekivane ìvotne dobi pojedinih jedi-
nica promatranja prikazani u zagradama odre|eni su
prema podacima iz dostupne literature i dosadanjim
iskustvima iz pogona.
Investicijska vrijednost revitalizacije polja i transforma-
tora jednaka je cijeni novog polja ili transformatora. Isti
slu~aj je i s kabelima. Vrijednost revitalizacije elektri~kih
dijelova nadzemnih vodova odre|uje se na osnovi udjela
u cijeni novog voda (38% - 41% ovisno o naponskoj ra-
zini i broju trojki), a vrijednost revitalizacije gra|evinskih
dijelova nadzemnih vodova cijenom novog voda (is-
todobna zamjena i elektri~kih dijelova, odnosno
izgradnja novog voda po istoj trasi). Pod stavkom trans-
formatorska stanica elektri~ki dio, uklju~eni su
srednjonaponski, niskonaponski i zajedni~ki nadzorni,
upravlja~ki i telekomunikacijski dijelovi za koje se pret-
postavlja da se revitaliziraju istodobno s poljima, a njena
financijska vrijednost je izraèna 10 %-im uve}anjem u-
kupne investicijske vrijednosti revitalizacije polja.
U izradi plana dugoro~ne revitalizacije objekata prije-
nosne mreè revitalizaciju pojedinih jedinica treba
predvidjeti u onom planskom razdoblju unutar kojega
starost te jedinice prelazi o~ekivanu ìvotnu dob. Od-
stupanja od dugoro~nog planiranja revitalizacije
prema o~ekivanoj ìvotnoj dobi jedinica prijenosne
mreè opravdana su u sljede}im slu~ajevima:
1. prijevremena revitalizacija radi pove}anja prijenosne
mo}i voda, radi otklanjanja mogu}ih poreme}aja de-
tektiranih pri ispitivanjima potrebne izgradnje prije-
nosne mreè u promatranom razdoblju,
2. prijevremena revitalizacija voda radi interpolacije
nove TS 110/x kV.
229
3. PRIMJENA METODOLOGIJE
EKONOMSKO-TEHNI^KOG PLANIRANJA
RAZVOJA PRIJENOSNE MRE@E NA TEST
MODELU EES-a
Metodologija planiranja razvoja prijenosne mreè zas-
novana na ekonomskim i tehni~kim kriterijima je
provjerena na test modelu EES-a. Parametri eleme-
nata mreè (tablice 2 6) i svi potrebni ulazni podaci su
zadani, izvrena je ekonomska analiza te je definirana
ekonomski optimalna konfiguracija mreè, nakon ~ega
su izvrene i tehni~ke analize koje obuhva}aju pro-
ra~une izmjeni~nih tokova snaga, prijelazne stabil-
nosti, te kratkog spoja. Krajnji rezultat izvrenih
analiza su ukupni trokovi potrebni za razvoj mreè do
promatranog vremenskog presjeka. Model mreè se
sastoji od 8 ~vorita s 13 sabirnica, 16 vodova, 10
mre`nih i 10 blok transformatora, te 6 elektrana. U
mreì postoje 400 kV, 220 kVi 110 kVnaponske razine
(slika 2).
Mreà se sastoji od ~etiri voda 400 kV naponske
razine, devet vodova 220 kV naponske razine i tri 110
kV voda. U ~voritima 1 i 8 priklju~eni su interkonek-
cijski 400 kV vodovi prema susjednim elektroenerget-
skim sustavima za koje se pretpostavlja da
omogu}avaju uvoz odre|ene snage po definiranoj
cijeni tijekom ~itave godine. Susjedni EES-i u
prora~unima su ekvivalentirani nadomjesnim genera-
torima (elektranama). Pretpostavlja se da je svakim
od interkonektivnih vodova prema susjednim
EES-ima mogu}e tijekom ~itave godine uvoziti mak-
simalno 1000 MW u interventnim situacijama po
cijeni od 5,3 c/kWh. Ukupno vrno optere}enje za raz-
matrani vremenski presjek (2000. godina) iznosi
P
max
=2094 MW. Raspodjela vrnog optere}enja po
pojedinim ~voritima je sljede}a:
P
1
= 540 MW, cos j = 0,976
P
2
= 180 MW, cos j = 0,928
P
3
= 240 MW, cos j = 0,989
P
4
= 198 MW, cos j = 0,910
P
6
= 276 MW, cos j = 0,951
P
7
= 120 MW, cos j = 0,958
P
8
= 540 MW, cos j = 0,921
Godinja krivulja trajanja optere}enja je prikazana na
slici 3. Krivulja je podijeljena na pet dijelova i aprok-
simirana pravcima. Pojedini dijelovi se odnose na
vrno optere}enje, visoka zimska optere}enja, visoka
ljetna optere}enja, niska zimska i niska ljetna op-
tere}enja. Svaki od pojedinih dijelova godinje
krivulje trajanja optere}enja je odre|en srednjom
vrijedno}u optere}enja u MWi njegovimtrajanjemu
satima.
230
Slika 2. Test model EES-a
400 kV
400 kV
400 kV
220 kV
220 kV
220 kV 220 kV
220 kV
220 kV
110 kV
110 kV
110 kV
110 kV
1
2
3
4
5
6
7
8
300 MVA 2x400 MVA
2x150 MVA 3x150 MVA 150 MVA
400 MVA
400 kV
P
1
P
2
P
3
P
4 P
6 P
7
P
8
G
2,1
G
2,2
G
5,1
G
5,2
G
7
G
8,2
G
8,3
V
1-2
V
2-4 (1)
V
1-8
V
4-8
V
3-4
V
3-8
V
4-5 (1)
V
4-5 (2)
V
4-6 (1)
V
4-6 (2)
V
4-7
V
6-7 (1)
V
6-7 (2)
V
7-8
V
4-6 (3)
V
2-4 (2)
V
1
V
8
G
8,1
G
3,1
G
3,2
T
8
T
4,1
T
4,2
T
6 T
7
T
2
231
Tablica 2. Parametri vodova na test modelu EES-a
Vod
Pogon.
napon
(kV)
L
(km)
R
(W/km)
R
0
(W/km)
X
(W/km)
X
0
(W/km)
B
(mS/km)
B
0
(mS/km)
Neraspo-
loìvost
(%)
I
max
(A)
Godina
izgradnje
V
1-2
400 180,6 0,032 0,323 0,3285 0,79 3,518 2,572 1,1 951 1963.
V
1-8
400 300,0 0,032 0,096 0,3285 0,986 3,518 3,5 1,1 951 1973.
V
2-4 (1)
400 101,7 0,032 0,323 0,3285 0,793 3,518 2,572 0,9 951 1960.
V
4-8
400 113,1 0,031 0,31 0,3285 0,80 3,528 2,56 1 951 1979.
V
3-4
220 210,0 0,081 0,349 0,4262 1,286 2,712 1,811 1,3 780 1961.
V
3-8
220 230,0 0,081 0,24 0,4262 1,26 2,712 2,7 1,1 780 1958.
V
4-5 (1)
220 28,9 0,081 0,354 0,4247 1,187 2,726 1,841 0,8 780 1967.
V
4-5 (2)
220 28,9 0,081 0,354 0,4247 1,187 2,726 1,841 0,8 780 1967.
V
4-7
220 24,8 0,080 0,356 0,4256 1,316 2,712 1,798 0,7 780 1965.
V
4-6 (1)
220 53,1 0,083 0,369 0,4250 1,217 2,724 1,829 1 780 1971.
V
4-6 (2)
220 53,1 0,083 0,369 0,4250 1,217 2,724 1,829 1 780 1971.
V
6-7 (1)
220 74,9 0,081 0,365 0,4259 1,334 2,712 1,797 0,5 780 1979.
V
7-8
220 99,5 0,081 0,344 0,4253 1,279 2,699 1,759 1 780 1982.
V
2-4 (2)
110 90,0 0,121 0,36 0,406 1,23 2,801 2,8 0,4 605 1968.
V
4-6 (3)
110 67,0 0,190 0,57 0,412 1,23 2,801 2,8 1,1 439 1955.
V
6-7 (2)
110 11,3 0,121 0,36 0,406 1,23 2,801 2,8 0,5 605 1963.
Tablica 3. Parametri transformatora na test modelu EES-a
^vor Tip
U
n1
/U
n2
(kV/kV)
S
(MVA)
U
ks
(%)
P
ks
(kW)
P
0
(kW)
I
0
(%)
2 mre`ni 400/115 300 12,3 630 133,6 0,17
2 blok tr. 12,5/400 550 9,1 670 145,0 0,21
2 blok tr. 12,5/400 550 9,1 670 145,0 0,21
3 blok tr. 10,5/220 180 11,2 595 121,1 0,12
3 blok tr. 10,5/220 180 11,2 595 121,1 0,12
4 mre`ni 400/231 400 11,7 583 129,6 0,12
4 mre`ni 400/231 400 11,7 583 129,6 0,12
4 mre`ni 220/115 150 10,7 378 126,6 0,11
4 mre`ni 220/115 150 10,7 378 126,6 0,11
5 blok tr. 10,5/220 150 10,4 233 112,4 0,10
5 blok tr. 10,5/220 150 10,4 233 112,4 0,10
6 mre`ni 220/115 150 10,1 422 54,4 0,16
6 mre`ni 220/115 150 10,1 422 54,4 0,16
6 mre`ni 220/115 150 10,1 422 54,4 0,16
7 mre`ni 231/115 150 12,3 128 51,0 0,12
7 blok tr. 10,5/220 220 11,1 243 53,8 0,11
8 mre`ni 400/231 400 11,7 583 129,6 0,12
8 blok tr. 12,5/400 550 9,1 670 145,0 0,21
8 blok tr. 6,3/220 120 10,2 123 85,0 0,12
8 blok tr. 6,3/220 120 10,2 123 85,0 0,12
232
Tablica 4. Parametri transformatora na test modelu EES-a (nastavak)
^vor Tip
U
n1
/U
n2
(kV/kV)
Vrsta regulacije Grupa spoja
Neraspoloìvost
(%)
Godina
izgradnje
2 mre`ni 400/115 1x5% YY0 1 1971.
2 blok tr. 12,5/400 nema D5Y 0,5 1971.
2 blok tr. 12,5/400 nema D5Y 0,5 1971.
3 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1961.
3 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1961.
4 mre`ni 400/231 1x5% YY0 1 1972.
4 mre`ni 400/231 1x5% YY0 1 1972.
4 mre`ni 220/115 12x1,25% YY0 1 1964.
4 mre`ni 220/115 12x1,25% YY0 1 1964.
5 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1967.
5 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1967.
6 mre`ni 220/115 10x1,5% YY0 1 1963.
6 mre`ni 220/115 10x1,5% YY0 1 1963.
6 mre`ni 220/115 10x1,5% YY0 1 1963.
7 mre`ni 231/115 15x1,33% YY0 1 1965.
7 blok tr. 10,5/220 nema D5Y 0,5 1979.
8 mre`ni 400/231 1x5% YY0 1 1973.
8 blok tr. 12,5/400 nema D5Y 0,5 1973.
8 blok tr. 6,3/220 nema D5Y 0,5 1961.
8 blok tr. 6,3/220 nema D5Y 0,5 1961.
Tablica 5. Osnovni podaci elektrana na test modelu EES-a
Ime TE Neraspoloìvost
Snaga prag
(MW)
Spec. potroak topline
na pragu
(MJ/kWh)
Cijena goriva
(c/MJ)
Trokovi (goriva)
proizvodnje
(c/kWh)
remont slu~ajna
protutla~ni
rad
protutla~ni
rad
NE (^vorite 2) 0,16 0,05 1000 11,02 0,12 1,32
NE (^vorite 8) 0,16 0,05 500 11,02 0,12 1,32
PTE (^vorite 7) 0,08 0,05 200 10,20 0,18 1,84
PTE (^vorite 8) 0,08 0,05 200 10,20 0,18 1,84
TETO (^vorite 3) 0,08 0,05 300 12,50 5,50 0,30 3,75 1,65
233
MW
h
V
r
{
n
a
o
p
t
e
r
e
}
e
n
j
a
V
i
s
o
k
a
z
i
m
s
k
a
o
p
t
e
r
e
}
e
n
j
a
V
i
s
o
k
a
l
j
e
t
n
a
o
p
t
e
r
e
}
e
n
j
a
N
i
s
k
a
z
i
m
s
k
a
o
p
t
e
r
e
}
e
n
j
a
N
i
s
k
a
l
j
e
t
n
a
o
p
t
e
r
e
}
e
n
j
a
2005.
1000
2000
3000
1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000
Slika 3. Godinja krivulja trajanja optere}enja za razmatrani vremenski presjek
Tablica 6. Podaci o generatorima u elektranama
Elektrana Gen.
P
max
(MW)
Q
max
(Mvar)
Q
min
(Mvar)
NE (^vorite 2)
G
2,1
500 350 -150
G
2,2
500 350 -150
TETO (^vorite 3)
G
3,1
150 75 -50
G
3,2
150 75 -50
HE (^vorite 5)
G
5,1
125 80 -30
G
5,2
125 80 -30
PTE (^vorite 7) G
7
200 140 -80
NE (^vorite 8) G
8,1
500 350 -150
PTE (^vorite 8)
G
8,2
100 -25 75
G
8,3
100 -25 75
Gen.
x
d
(%)
x
d
(%)
x
d
(%)
x
q
(%)
x
q
(%)
x
i
(%)
x
o
(%)
x
l
(%)
T
d
(s)
T
d
(s)
T
q
(s)
T
m
(s)
Uzbuda
G
2,1
220 33 17 220 18 21 18 15 0,71 0,02 0,02 8,0 stati~ka
G
2,2
220 33 17 220 18 21 18 15 0,71 0,02 0,02 8,0 stati~ka
G
3,1
190 24 13,5 187 15 23 19 11 1,11 0,05 0,05 6,8 brushless
G
3,2
190 24 13,5 187 15 23 19 11 1,11 0,05 0,05 6,8 brushless
G
5,1
90 40 22 50 19,8 18 9 13 1,20 0,03 0,04 7,8 elektrostrojna
G
5,2
90 40 22 50 19,8 18 9 13 1,20 0,03 0,04 7,8 elektrostrojna
G
7
193 31 20 193 20,2 23 20 12 1,10 0,02 0,03 7,4 stati~ka
G
8,1
210 31 16 210 17 21 18 15 0,75 0,02 0,02 8,0 stati~ka
G
8,2
200 34 21 200 22 26 19 12 0,89 0,06 0,04 6,0 brushless
G
8,3
200 34 21 200 22 26 19 12 0,89 0,06 0,04 6,0 brushless
Polazni anga`man akumulacijske hidroelektrane u
~voritu 5 odre|en je na osnovi prosje~nih mjese~nih
dotoka u promatranom razdoblju. Tako odre|ena
angaìrana snaga hidroelektrane predstavlja gornju
granicu proizvodnje uz trokove jednake nuli, pa }e
svaki dodatni anga`man akumulacijske hidroelektrane
(u slu~aju preraspodjele proizvodnje na modelu radi
izbjegavanja preoptere}enja pojedinih grana prije-
nosne mreè) zna~iti pove}anje trokova dodatne hi-
droproizvodnje i ukupnih trokova rada sustava.
Neplanirano pra`njenje akumulacije u tom slu~aju
donosi dodatni troak koji je procijenjen na 5 c/kWh,
to zna~i da }e se eventualno preoptere}enje poje-
dine(ih) grane(a) mreè pokuati izbje}i preraspodje-
lom termoproizvodnje u sustavu, a tek onda dodatnim
pra`njenjem akumulacije hidroelektrane u ~voritu 5.
Osnovni podaci hidroelektrane su sljede}i:
Raspoloìva snaga 250 MW
Polazni anga`man zimi 140 MW
Polazni anga`man ljeti 0 MW.
Jedini~ne cijene opreme prema kojima se izra~unavaju
investicijski trokovi pojedinog kandidata za poja~anje
mreè odre|eni su prema lit. 4. Trokovi neisporu~ene
el. energije na test modelu EES-a se procjenjuju na 3
USD/kWh. Referentna diskontna stopa iznosi 8 %.
Metodologijom ekonomsko-tehni~kog planiranja raz-
voja odre|ena je kona~na konfiguracija prijenosne
mreè za razmatrani vremenski presjek (2000. godina).
Do razmatranog je vremenskog presjeka potrebno ura-
diti sljede}e:
- ugraditi jo jedan 400/110 kV transformator (300
MVA) u ~voritu 2,
- rekonstruirati 400 kV vod izme|u ~vorita 2 i 4 u dvo-
sistemski vod (ili izgraditi novi paralelni 400 kV vod),
- proiriti TS ~vorita 2 s dva nova 400 kV polja i jednim
110 kV poljem, te TS ~vorita 4 s jednim novim 400 kV
poljem,
- revitalizirati 230 km 220 kV voda V
3-8
i 67 km 110 kV
voda V
4-6 (3)
, odnosno zamijeniti elektri~ke kompo-
nente tih vodova (vodi~i, zatitna uàd, izolacija i dr.),
- zamijeniti 24 polja 220 kV i 21 polje 110 kV u pos-
toje}im transformatorskim stanicama, te,
- zamijeniti elektri~ke dijelove (srednjenaponski,
niskonaponski i zajedni~ki nadzorni, upravlja~ki i tele-
komunikacijski dijelovi) svih transformatorskih
stanica u EES-u.
Izuzev potrebne izgradnje i revitalizacije pojedinih ob-
jekata prijenosne mreè potrebno je voditi ra~una o
sljede}em:
- naponski profil u mreì }e biti mogu}e odràvati unu-
tar dozvoljenih granica ispravnim anga`manom jalove
snage elektrana u dozvoljenim podru~jima rada, to
isklju~uje potrebu za eventualnom ugradnjom kom-
penzacijskih ure|aja u mreì,
- radi odràvanja optere}enja 400/220 kV transforma-
tora u ~voritu 8 u dozvoljenim granicama, pri vrnom
i visokim optere}enjima u EES regulacijsku je prek-
lopku potrebno postaviti u poloàj +1,
- da bi se o~uvao zadovoljavaju}i naponski profil pri
neraspoloìvosti pojedinih grana mreè pri vrnom i vi-
sokim optere}enjima u sustavu potrebno je dràti to
vie napone na 400 kV sabirnicama ~vorita 2 (do 420
kV) i 220 kV sabirnicama ~vorita 3, 5 ili 7 (230 kV
240 kV), odgovaraju}im anga`manom jalovih snaga
elektrana priklju~enih na ta ~vorita,
- da bi se izbjegle mogu}e redukcije elektri~ne energije
potroa~ima u ~voritima 4, 7 ili 8 redovnim je
odràvanjem potrebno pove}ati raspoloìvost transfor-
matora 400/220 kV u ~voritu 8 i 220/110 kV transfor-
matora u ~voritima 4 i 7, a pri vrnom i visokim
optere}enjima u sustavu potrebno je maksimalno
angaìrati oba bloka 2x100 MW priklju~ena na 220 kV
sabirnice ~vorita 8.
Ukupni trokovi potrebni za razvoj i revitalizaciju
mreè do razmatranog vremenskog presjeka prikazani
su tablicom 7.
Tablica 7. Ukupni trokovi razvoja i revitalizacije prijenosne
mreè na test modelu EES-a
Opis radova Investicija (USD)
Ugradnja novog 400/110 kV
transformatora u ~v. 2
3.087.810
Rekonstrukcija 400 kV voda V
2-4 (1)
19.729.800
Proirenje TS ~vorita 2 i 4 1.725.120
Revitalizacija vodova 15.901.700
Revitalizacija polja 11.828.814
Revitalizacija elektri~kih dijelova TS 2.820.481
UKUPNO 55.093.725
Ukoliko bi planirali razvoj prijenosne mreè na test
modelu EES-a klasi~nim pristupom (N-1 kriterij) bilo
bi potrebno dodatno sagraditi sljede}e:
MVA) u ~voritu 8,
MVA) u ~voritu 4,
MVA) u ~voritu 7,
- proiriti TS ~vorita 8 s po jednim 400 kV i 220 kV po-
ljem, te TS ~vorita 4 i TS ~vorita 7 s po jednim novim
220 kV i 110 kV poljem.
Ukupni trokovi potrebni za razvoj i revitalizaciju
mreè do razmatranog vremenskog presjeka odre|ene
klasi~nim pristupom planiranju iznosili bi 63.537.147
USD.
Na konfiguraciji mreè odre|ene klasi~nim pristupom
ne o~ekujemo nikakve trokove neisporu~ene elek-
tri~ne energije, to zna~i da u mreì ne postoje nikakva
mogu}a ograni~enja, dok na konfiguraciji mreè
odre|ene ekonomsko-tehni~kim pristupom moèmo
o~ekivati ukupne trokove neisporu~ene elektri~ne e-
234
235
Slika 4. Konfiguracija prijenosne mreè na test modelu EES-a odre|ena ekonomsko-tehni~kim pristupom planiranju razvoja
400 kV
400 kV
400 kV
220 kV
220 kV
220 kV 220 kV
220 kV
220 kV
110 kV
110 kV
110 kV
110 kV
1
2
3
4
5
6
7
8
2x300 MVA
2x400 MVA
3x150 MVA
3x150 MVA 2x150 MVA
2x400
MVA
400 kV
P
1
P
2
P
3
P
4 P
6 P
7
P
8
G
2,1
G
2,2
G
5,1
G
5,2
G
7
G
8,2
G
8,3
V
1-2
V
2-4 (1,1)
V
1-8
V
4-8
V
3-4
V
3-8
V
4-5 (1)
V
4-5 (2)
V
4-6 (1)
V
4-6 (2)
V
4-7
V
6-7 (1)
V
6-7 (2)
V
7-8
V
4-6 (3)
V
2-4 (2)
V
1
V
8
G
8,1
G
3,1
G
3,2
T
8
T
4,1
T
4,2
T
6 T
7
T
2
V
2-4 (1,2)
Rekonstrukcija u dvosistemski vod
Ugradnja novog
400/110 kV
transformatora
Revitalizacija elektri~kih komponenti
Revitalizacija polja
Proirenje TS
Ugradnja novog
400/220 kV
transformatora
Ugradnja novog
220/110 kV
transformatora
Ugradnja novog
220/110 kV
transformatora
Slika 5. Konfiguracija prijenosne mreè na test modelu EES-a odre|ena klasi~nim pristupom planiranju razvoja
(N-1 kriterij)
I = 63.537.147 USD, tro{kovi neisporu~ene elektri~ne energije = 0 USD
400 kV
400 kV
400 kV
220 kV
220 kV
220 kV 220 kV
220 kV
220 kV
110 kV
110 kV
110 kV
110 kV
1
2
3
4
5
6
7
8
2x300 MVA
2x400 MVA
2x150 MVA 3x150 MVA 150 MVA
400 MVA
400 kV
P
1
P
2
P
3
P
4 P
6 P
7
P
8
G
2,1
G
2,2
G
5,1
G
5,2
G
7
G
8,2
G
8,3
V
1-2
V
2-4 (1,1)
V
1-8
V
4-8
V
3-4
V
3-8
V
4-5 (1)
V
4-5 (2)
V
4-6 (1)
V
4-6 (2)
V
4-7
V
6-7 (1)
V
6-7 (2)
V
7-8
V
4-6 (3)
V
2-4 (2)
V
1
V
8
G
8,1
G
3,1
G
3,2
T
8
T
4,1
T
4,2
T
6 T
7
T
2
V
2-4 (1,2)
Rekonstrukcija u dvosistemski vod
Ugradnja novog
400/110 kV
transformatora
Revitalizacija polja
Proirenje TS
I = 55.093.725 USD, trokovi neisporu~ene elektri~ne energije = 47.590 USD
nergije od oko 48.000 USD koji se javljaju isklju~ivo u
vrnom dijelu krivulje trajanja optere}enja.
Na konfiguraciji mreè odre|ene klasi~nim pristupom
manji su i ukupni trokovi proizvodnje, i to za oko
215.000 USD u odnosu na konfiguraciju odre|enu
ekonomsko-tehni~kimpristupom. To zna~i da }e takva
konfiguracija mreè omogu}avati anga`man elektrana
prema minimalnim trokovima proizvodnje bez mo-
gu}ih potreba preraspodjele anga`mana termoelek-
trana, dodatnog pra`njenja akumulacije HE u ~voritu
5 ili interventnog uvoza vodovima V
1
ili V
8
radi izbjega-
vanja preoptere}enja pojedinih grana.
Ukupni godinji operativni trokovi rada stoga su za
EES s prijenosnom mreòm odre|enom klasi~nim
pristupom planiranju manji za oko 265.000 USD za
razmatrani vremenski presjek, no i ukupne investicije
nu`ne za razvoj takve mreè su ve}e za oko 8.500.000
USD.
Zaklju~ujemo da dobici proizili iz poja~ane konfigura-
cije prijenosne mreè odre|ene klasi~nim pristupom
planiranju ne opravdavaju ve}e investicijske trokove
takovog rjeenja, te da bi za izgradnju mreè odre|ene
klasi~nim pristupom planiranju neopravdano uloìli
ve}a financijska sredstva koja ne opravdava o~ekivana
dobit.
LITERATURA
[1] D. BAJS: "Ekonomsko-tehni~ki pristup planiranju raz-
voja prijenosne mreè", magistarski rad, 2000.
[2] Eracles methods guide, EdF, 1987.
[3] D. REICHELT, A. FREY, M. SCHONENBERGER:
"Life expectancy of power system apparatus and compo-
nents", CIGRE, Paris, 1996.
[4] Razvitak elektroenergetskog sustava Hrvatske do 2030.
godine knjiga 3: Prijenosna mreà, Energetski Institut
Hrvoje Poàr, Zagreb, 1998.
[5] J. TOPI]: "Prilog zajedni~kom planiranju razvoja prije-
nosne mreè i proizvodnih postrojenja", doktorska di-
sertacija, 1991.
[6] M. i K. O@EGOVI]: "Elektri~ne energetske mreè I, II,
III i IV", 1999.
[7] M. KALEA: "Metodologija dugoro~nog planiranja revi-
talizacije prijenosne mreè", elaborat, 1998.
METHODOLOGY OF TRANSMISSION NETWORK
DEVELOPMENT PLANNING BASED ON ECONOMIC
AND TECHNICAL CRITERIA
The paper describes the methodology of transmission net-
work development planning based on two models. The first
is the Mexico method for the evaluation of yearly electric
power system's operating costs and expected non-
supplied electric energy. The second is the model of alter-
nating load flows to determine the voltage profile and con-
ductor load in a network for defined consumption and plant
schedule in an electric power system. For the existing trans-
mission network configuration, yearly electric power sys-
tem's operating costs are calculated that are composed of
electric power plant production costs and expected costs of
non-supplied electric energy. Determined are weak
branches in the network and the profitability of new rein-
forcement branches-candidates is tested. In the optimal
economic configuration of transmission network over the
observed time period only those branches are included that
are economically justified. Technical analyses are done to
test the voltage profile of a network and to determine the
need of compensation devices, transient and dynamic sta-
bility of the system, level of short circuit currents and other
technical parameters of the transmission network opera-
tion. The work includes the results of the transmission net-
work development planning method described and tested
on an electric power system model. There is a comparison
with the classical approach to transmission network devel-
opment planning (N-1 criteria).
DAS AUF WIRTSCHAFTLICHEN UND TECHNISCHEN
MERKMALEN GEGRNDETE PLANUNGSVERFAHREN
DER BERTRAGUNGSNETZENTWICKLUNG
Im Artikel wird das auf wirtschaftlichen und technischen
Merkmalen gegrndete Planungsverfahren der bertra-
gungsnetzentwicklung beschrieben. Dieses Planungsver-
fahren beruht auf zwei Modellen: dem Modell der Mexico -
Methode der Abschtzung von operativen Jahresarbeit-
skosten im Stromversorgungssystem und von der Erwar-
tung unausgelieferter Energiemenge sowie demModell der
Spannungsprofilbestimmung, der Leiterbelastungen bei
Energieflssen wechselnder Richtungen und dem Einsatz
der Kraftwerke im Stromversorgungsnetz. Bei der beste-
henden Anordnung des bertragungsnetzes, werden op-
erative Jahresarbeitskosten im Stromversorgungssystem,
bestehend aus den Erzeugungskosten der Kraftwerke und
des Betrages fr unausgelieferte Energiemenge,
berechnet. Bestimmt werden schwchere Zweige im Netz,
und die Gewinnaussichten neuer fr die Netzverstrkung
gedachter Zweige. Nur Zweige, deren Errichtung
wirtschaftlich vertretbar ist, werden In die fr die betrachtete
Zeitspanne haushaltlich gnstigste Anordnung des ber-
tragungsnetzes eingeschlossen. Wegen der Nachprfung
des Netzspannungsprofils, wegen mglicher Notwendig-
keit des Einbaues von Kompensationseinrichtungen, we-
gen der bergangs- und der dynamischen Stabilitt des
Systems, wegen der Bestimmung der Kurzschlusstrme
und anderer technischen Merkmale des bertragungsnet-
zes, werden technische Untersuchungen unternommen.
Ergebnisse des beschriebenen Verfahrens der Planung der
bertragungsnetzentwicklung sind am Prfmodell des
Stromversorgungssystems angezeigt und mit dem klas-
sischen Beitritt zur Planung der bertragungsnetzentwick-
lung (Merkmal:N-1) verglichen.
Naslov pisca:
Mr. sc. Davor Bajs, dipl. ing.
Energetski institut Hrvoje Poàr,
Savska 163, 10000 Zagreb, Hrvatska
Uredni{tvo primilo rukopis:
2001-01-15.
236
REGULACIJA I DEREGULACIJA U ELEKTROPRIVREDI
Mr. sc. Sonja To m a { i }-[ k e v i n, Zagreb
UDK 621.316.7
PREGLEDNI ^LANAK
Uovomse ~lanku govori o osnovnimrazlozima i ciljevima regulacije i deregulacije elektroenergetskih sustava. Dan je pregled
usluga, tj. servisa, koji se mogu prodavati na nivou prijenosa, te stupnjevi stvaranja konkurencije. Navedeni su osnovni kriteriji
i podloge na koje treba obratiti pozornost pri formiranju cijena prijenosa.
Klju~ne rije~i: regulacija, deregulacija, elektroenergetski
sustav, prijenos.
1. UVOD
Gotovo stotinu godina elektroprivredna poduze}a bila
su regulirani monopoli. Na po~etku 21. stolje}a jo{ u
mnogimzemljama postoji ono {to se moè nazvati "tra-
dicionalna" regulirana industrija, dok je u Engleskoj,
Walesu, Kolumbiji, Australiji, Americi i mnogim
zemljama Europe i Azije elektroprivreda postala "de-
regulirana." Deregulacija je "re-strukturiranje" pravila
i ekonomskih poticaja koje postavljaju vlade kako bi
regulirale i upravljale energetskim sektorom. Zbog
razli~itih razloga vlade i dru{tva op}enito, odlu~ili su
da trebaju promijeniti pravila poslovanja elektro-
privrednih poduze}a.
Izrazi regulacija i deregulacija ~ine se dijametralno
suprotni i predstavljaju fundamentalno suprotne ideje,
ali niti jedna ideja nije u potpunosti prihvatljiva ili ne-
prihvatljiva. I regulacija i deregulacija imaju smisla u
odre|enim okolnostima. Mnoge vlade prepoznale su
da su se okolnosti rada elektroprivreda u zadnje
vrijeme promijenile i da je do{lo vrijeme za promjene.
2. ZA[TO SU ELEKTROPRIVREDE BILE
REGULIRANE?
Regulacija zna~i da vlade propisuju zakone i pravila
koja ograni~avaju i odre|uju kako odre|ena industrija
ili poduze}e djeluje. Gotovo svaka grana industrije u
svimdràvama je regulirana do odre|ene granice, ~ak i
ako se samo misli na zakon koji ih ograni~ava da mo-
raju raditi "fer" ili potpuno otvoreno ili da moraju raditi
po odre|enim pravilima sigurnosti. Vrlo konkurentni
poslovi, kao {to su primjerice proizvodnja automobila,
avio-industrija ili bankarstvo, strogo su regulirane s
mno{tvom vladinih zahtjeva {to smiju, moraju ili ne
smiju ~initi te kome i kakva moraju podnositi izvje{}a o
svojim djelovanjima.
Regulacija u elektroprivredi prvenstveno podrazu-
mijeva vrlo strogi skup pravila koji je strukturirao ener-
getsku industriju gotovo stotinu godina. Oblici
regulacije koji su se do sada pojavljivali su:
Monopolne fran{ize
Vlada odredi jednu, i samo jednu kompaniju koja
ima pravo prodavati elektri~nu energiju potro{a~u
na odre|enom podru~ju - podru~ju fran{ize. Na tom
podru~ju niti jedna druga kompanija ne smije proiz-
voditi ili prodavati elektri~nu energiju.
Obveza davanja usluga
Lokalna elektroprivredna kompanija mora davati
usluge svim potro{a~ima u regiji.
Garantirana stopa prihoda (dividenda)
Vlada garantira elektroprivredama da }e njihova
regulirana stopa povrata pokriti njihove tro{kove, i
osigurati razuman profit uz uvjet da igraju "po pra-
vilima".
Odre|ena pravila rada i vo|enja posla
Vlada moè odrediti ograni~enja za rad lokalne
elektroprivredne kompanije. Ta ograni~enja se
mogu odnositi na to kako ili koja postrojenja treba
graditi (npr. samo podzemni kablovi, ili samo ter-
moelektrane na plin) pa sve do strogih pravila kako
}e poslovanje biti financirano (npr. nitko ne smije
posjedovati vi{e od 5% dionica kompanije)
Proizvodnja uz najmanji tro{ak
Vlada definira na~in na koji elektroprivreda ra~una
tro{kove i odre|uje cijene. Uz to naj~e{}e se postav-
lja zahtjev da elektroprivreda radi uz najmanji
mogu}i tro{ak. Pri tome se jo{ odre|uju na~ini na
koji smije ili ne smije financirati svoje poslovanje.
Regulacija elektroprivrede nije jedini na~in na koji
vlada moè kontrolirati energetsku industriju. Drugi
u~estao na~in regulacije je da vlada bude vlasnik i da
upravlja elektroprivredom direktno ili da uspostavi
237
agenciju ili administraciju koja obavlja neke ili mo`da
sve funkcije utje~u}i tako na oblikovanje lokalne elek-
troenergetske industrije i na njezin rad.
Koliko god da dràvno vlasni{tvo nad lokalnom elek-
troprivredom ima svojih prednosti, ima i jednu manu:
vlada mora sama ulagati u elektroenergetski sustav.
Izda li vlada monopolnu fran{izu netko drugi pla}at }e
ulaganja u elektroenergetski sustav i njegov rad. Ako je
regulacija napravljena ispravno vlada dobiva {to èli:
elektri~nu energiju dostupnu svim gra|anima po ra-
zumnoj cijeni. Investicijska kompanija tako|er dobiva
{to èli: profit od svoje investicije.
Nema univerzalnog pravila. Koliko vlada - toliko pra-
vila rada elektroenergetskog sustava.
3. DEREGULACIJA ELEKTROPRIVREDE
- DOBRE I LO[E STRANE
Deregulacija u elektroprivredama pojavila se kada su
vlade uvidjele prednosti konkurencije pri poslovanju
dobavlja~a elektri~ne energije te rastu}eg izbora za po-
tro{a~e, {to je trebalo donijeti prednosti u odnosu na
rad pod regulacijom.
Potrebe za regulacijom
U po~etku stvaranja elektroenergetskih sustava i vla-
dama i industriji bila je po volji regulacija. Nisu se
uvijek slagali oko na~ina na koji regulacija treba biti
provedena, ali su se slagali da je treba biti. Sa
stanovi{ta biznisa kod prvih elektroprivreda regulacija
donosi odre|ene prednosti, a najva`nija je ta {to vlada
legalizira posao. Vlade daju fran{ize (koncesije) i na taj
na~in umiruju javnost daju}i potvrdu da je elektri~na
energija legalna.
Dobivaju}i fran{izu elektroprivrede tako|er dobivaju i:
odre|eno prepoznavanje i ograni~enu potporu lo-
kalnih vlasti, sura|uju}i s njima na {irenju kom-
panija
osiguranje povrata investicija, dodu{e regulirano
lokalni monopol. Poslovodstvo ranih elektro-
privreda moglo se usredoto~iti na izgradnju sustava i
njegovu kvalitetu ne vode}i brigu o konkurenciji, tj.
o mogu}im sniènjima tro{kova zbog trì{ta.
Regulacija je bila po volji regionalnoj vlasti jer je osigura-
vala elektri~nu energiju svim gra|anima i industriji. Mo-
nopolne fran{ize pojednostavljuju postupak kupovanja
elektri~ne energije jer postoji samo jedan prodava~. U
po~etku je elektri~na energija za korisnike bila dosta
komplicirana stvar i dodatno standardiziranje ili biranje
razli~itih dobavlja~a samo bi zakompliciralo stvar.
Kao {to su shvatile i vlasti i biznis, regulacija je u
po~etku nudila prihvatljiv i siguran na~in financiranja
elektroenergetskih sustava. U po~etku elektrifikacije
vlade nisu ba{ bile odu{evljene idejom da investiraju
velike svote dràvnog novca u novu i jo{ nedovoljno is-
pitanu tehnologiju, bez obzira na njenu po~etnu
privla~nost. Za to se pobrinula regulacija - biznismeni
su ulagali novac. Vlade su garantirale odre|en povrat
investicija, ali samo pomo}u reguliranih cijena: da
elektri~na energija nije bila uspje{na ili da se nije ba{
prodavala na trì{tu, biznismeni (Westinghouse, Edi-
son, Brush itd.) bi izgubili svoj novac, a ne vlada. Regu-
lacija na tom podru~ju odgovarala je i biznismenima
jer ih je zapravo {titila od drugih mogu}ih konkure-
nata. Ona imje davala stabilno trì{te, lokalni monopol
i osiguran povrat investicija.
Bez regulacije u elektroprivredi i vladinih pokrovitelj-
stava i potpore, elektroenergetski sustavi (s
odgovaraju}om infrastrukturom) nikada ne bi bili
izgra|eni i elektri~na energija ne bi do{la gotovo do
svake ku}e ili tvornice.
Uvjeti koji su doveli do deregulacije
Osamdesetih godina dvadesetog stolje}a po~ele su se
pojavljivati nove tehnologije izgradnje malih, ali vrlo
efikasnih turbina i generatora koji su se mogli nositi s
efikasno{}u velikih termo postrojenja na ugljen. Ta
mala postrojenja bila su uglavnomna plin. Uto vrijeme
je i cijena prirodnog plina po~ela opadati. Zato je
postalo mogu}e izgraditi proizvodnu jedinicu koja }e
proizvoditi el. energiju po niòj cijeni od one koja je
dolazila iz velikih termoelektrana. Veliki broj tvornica
po~elo je graditi takve male, efikasne elektrane i za
svoje potrebe proizvoditi energiju jeftinije nego {to su
mogli kupiti od svoje elektroprivrede. Ostali potro{a~i
po~eli su se buniti jer im je uskra}ena mogu}nost po-
voljnije kupovine elektri~ne energije.
Razlozi za deregulaciju
Mnoge promjene koje su se javile u tehnologiji, po-
slovanju, kori{tenju energije i politici dovele su do
sveop}eg trenda deregulacije energetske industrije.
Slijedi nabrojanje samo najva`nijih:
1. Potreba za promjenom regulacije
Ve} odavno je osnovna potreba za reguliranjem elek-
troenergetskih sustava zbog smanjenja rizika ulaganja
postala neva`na. Elektrane, dalekovodi i ostala infra-
struktura su odavno izgra|eni pa gotovo da i nema
mjesta u SAD ili Europi gdje ne postoji pristup elek-
tri~noj mreì. Ti elektroenergetski sustavi su se ve} is-
platili. Elektroprivrede i dalje posu|uju novac kako bi
pove}ale ili obnovile svoje sustave, ali to sada predstav-
lja manji rizik nego u po~etku stvaranja elektroener-
getskog sustava. Elektri~na energija je postala nu`na i
zbog toga ne postoji sumnja u postojanje trì{ta.
2. Privatizacija
U mnogim zemljama gdje se prvo pojavila deregula-
cija, vlade su se odlu~ile i za privatizaciju (Argentina,
Engleska). Privatizacija zna~i da vlade prodaju elek-
troprivrede koje su bile u dràvnom vlasni{tvu privat-
nim investitorima. Motiv za privatizaciju u zemljama u
238
S. Toma{i}-[kevin: Regulacija i deregulacija u elektroprivredi Energija, god. 50 (2001) 4, 237-247
razvoju (ali ne samo u njima) je da dràva do|e do
odre|ene koli~ine novca. Drugi motiv je uvjerenje vlade
da privatna industrija moè ekonomski efikasnije (dje-
lotvornije) upravljati elektroenergetskim sustavom.
Deregulacija ne mora biti dio procesa privatizacije -
vlada moè prodati svoj elektroenergetski sustav neko-
licini zainteresiranih poduze}a, daju}i svakoj mono-
polnu fran{izu za odre|eno podru~je. Pa ipak,
deregulacija koincidira s privatizacijom u mnogim na-
cionalnim elektroprivredama zbog toga jer se na taj
na~in privla~i dobar investitor. Ako ve} ulaù veliki no-
vac u kupnju elektroenergetskog sustava ili njegovog
dijela investitori èle znati mogu li dobro zaraditi ako
dobro rade svoj posao. Dakle, deregulacija, kao ne{to
{to postavlja slobodnija pravila na trì{tu, naj~e{}e
prati proces privatizacije.
3. O~ekivano sniènje cijena
Konkurencija donosi inovacije, efikasnost i smanjenje
tro{kova. Do sredine sedamdesetih godina cijena elek-
tri~ne energije pratila je trend pada cijena energetske
opreme (npr. transformatora, prekida~a itd.). Nakon
toga cijena elektri~ne energije je po~ela rasti dok je
cijena opreme i dalje padala. Postoji mi{ljenje da }e
uvo|enje konkurencije u energetici dovesti do pada
cijena elektri~ne energije, dok drugi drè da se to ne}e
dogoditi. Ono {to se jedino ~ini sigurnim je da }e se
pove}ati zanimanje elektroprivreda za potro{a~e i da
}e usluge biti kvalitetnije.
4. Regulacija nije poticala inovacije
Regulacija i nepostojanje konkurencije nisu poticali
elektroprivrede da pobolj{aju performanse ili da
preuzmu rizik ulaù}i u nove ideje koje bi pobolj{ale
kvalitetu usluge potro{a~u. Ustvari, postojalo je neko-
liko nepoticajnih okolnosti. Ako se nova ideja poka-
zala uspje{nom u smanjenju tro{kova elektroprivrede,
ona bi i dalje dobila svoj regulirani povrat investicije.
Ako ta ideja ne bi bila uspje{na elektroprivreda bi
morala platiti dobar dio tro{kova propalog poku{aja.
Pitanje koje su si postavljali u elektroprivredi je: "Za{to
uop}e bilo {to mijenjati?" Nadalje, za{to bi elektro-
privreda ulagala u smanjenje tro{kova ako ima garanti-
rani povrat investicija. To samo smanjuje bazu
tro{kova na osnovi koje elektroprivreda prima nak-
nadu povrata investicije. Drugim rije~ima to potenci-
jalno smanjuje profit elektroprivrede. Stoga, usprkos
tehnolo{kom napretku koji se iza Drugog svjetskog
rata javio na polju elektronike, informatike i ra~unar-
stva, {to je uzrokovalo bitne promjene u mnogim in-
dustrijskim granama, u elektroenergetskoj industriji
(osim u razvoju energetske opreme) nije do{lo do
zna~ajnih pomaka. Elektroprivrede su i dalje opskrblji-
vale svoje potro{a~e (kupce) istim proizvodom i istim ti-
pom usluga kao i prije pola stolje}a, a mogla su se
na~initi mnoga vrijedna pobolj{anja. Automatsko
pra}enje i rje{avanje kvarova, kori{tenje digitalnih re-
leja samo su neki od primjera gdje se mogu primijeniti
razne inovacije.
5. Konkurencija }e pobolj{ati usredoto~enost na kupca
Tijekom deregulacije po~et }e se javljati nove
mogu}nosti za kupce (sli~no kao {to se to desilo u tele-
foniji). Kupci }e imati mnoge nove mogu}nosti izbora
ili kontrole nad kori{tenjem elektri~ne energije.
Konkurencija }e donijeti novu vrstu usredoto~enosti
na kupca i aktivnu politiku koje nije bilo kod mono-
pola. Monopolne elektroprivrede su slu{ale zahtjeve
svojih kupaca i na njih su odgovarale. U konkurent-
skom okruènju elektroenergetske kompanije }e an-
ticipirati njihove potrebe i unaprijed ih rje{avati.
Konkurencija i usredo~enje na potro{a~e zna~i izbor,
a ne samo niù cijenu
Ljudi koji samo pitaju "Ho}e li se cijena smanjiti?"
gube iz vida mnogo drugih elemenata koji se mogu do-
biti od deregulacije i konkurencije u elektroenerget-
skoj industriji. Mnogo va`nije od smanjenja cijene je
pobolj{anje vrijednosti za potro{a~a (eng. customer
value). Naravno, za neke potro{a~e smanjenje cijena je
najbolji na~in pove}anja vrijednosti usluga, no za
druge, dodatne ili nagradne usluge mogu pove}ati
vrijednost usluge pa ~ak i po vi{oj cijeni (primjerice
zagarantirana vrijednost napona u mnogo stroìm
granicama ili nià cijena uz mogu}nost nenajavljenog
isklju~enja na dogovoreni broj minuta i sl.).
Djelomi~na deregulacija je dovoljna za stvaranje
konkurencije. Nije u redu kriviti elektroprivrede zbog
njihove èlje da ne ulaù u rizi~ni posao ili zbog nedo-
statka tehnolo{kog napretka i usredoto~enja na kupca
pod regulacijom. One su jednostavno odgovarale na
sustav poticaja i pravila koje su postavile vlade. Prob-
lem je zapravo bio samo u zakonodavstvu. Kada je bilo
potrebno zakoni su osigurali rast i stabilnost, ali suvi{e
stabilnosti zna~i stagnaciju {to se i dogodilo u energet-
skoj industriji. Dakle, ono {to je trebalo popraviti je
zakonski okvir, a to je postignuto deregulacijom.
4. PREGLED DEREGULACIJE U ENERGETICI
Sve ve}i broj zemalja uvodi deregulaciju. Ona nudi po-
tro{a~ima izbor dobavlja~a elektri~ne energije. To~an
na~in na koji }e se konkurencija manifestirati ovisi o
zakonima i pravilima u pojedinoj zemlji. U velikom
broju slu~ajeva veliki potro{a~i (industrije) i distribu-
cije imat }e mogu}nost izbora svoga dobavlja~a. Kom-
panije za prodaju elektri~ne energije }e dostaviti svoj
proizvod (elektri~nu energiju) do potro{a~a putem
postoje}ih visokonaponskih i niskonaponskih vodova
(prijenosni i distributivni vodovi) kupuju}i pristup na
mreù od lokalne elektroprivrede koja je vlasnik
mreè. Osim dosada{njeg nepostojanja konkurencije
zbog postojanja samo jednog dobavlja~a, postoje jo{
dva problema zbog kojih to do sada nije bilo mogu}e.
Prvi razlog je ~injenica da potro{a~i mogu kupovati od
vi{e dobavlja~a. To dovodi do ve}eg broja transakcija
koje treba pratiti, te ve}eg broja ugovora, {to vodi
239
pove}anju infrastrukture za potrebu obavljanja posla.
No, nitko, osim uvjerenih protivnika deregulacije, to
nije uzimao za argument protiv nje jer su ra~unala
upravo i napravljena za tu svrhu (pra}enje mnogobroj-
nih transakcija). Poslovodstvo nije vidjelo u tome veliki
problem i smatralo se da vrijedi uloìti dodatni napor.
Drugi razlog je dostava elektri~ne energije. Lokalna
monopolna elektroprivreda je vlasnik prijenosnih i dis-
tributivnih vodova i nije bila obvezna dati nekome
drugome pravo pristupa na tu mreù. Bilo bi te{ko
shvatiti za{to bi to lokalni monopolist i napravio!
("@eli{ koristiti moje prijenose i distributivne vodove
kako bi prodavao elektri~nu energiju konkurentnu
mojoj?") Rje{enje tog problema je u uvo|enju otvore-
nog pristupa (eng. open access), promjenom zakona o
monopolnim fran{izama tako da lokalne prijenosne i
distributivne kompanije imaju obvezu davanja jed-
nakog pristupa svim proizvo|a~ima. Oni su tu da doz-
vole bilo kome pristup i kori{tenje vodova (uz
odre|enu naknadu).
Razdvajanje proizvodnje i usluga od dostave
Osnova svake deregulacije je da niti jedna kompanija
nije monopolni vlasnik proizvodnje, niti maloprodaje
elektri~ne energije ili usluga povezanih s elektri~nom
energijom. Treba obratiti pozornost da se tu nigdje ne
govori o prijenosu i distribuciji.
Op}enito govore}i, politi~ari i vlade zagovornici de-
regulacije èle uvesti konkurenciju u proizvodnji elek-
tri~ne energije i u njenu maloprodaju. Oni vjeruju da
}e takva konkurencija pove}ati efikasnost, smanjiti
cijene i pove}ati vrijednost za potro{a~a (eng. custro-
mer value). Jednako tako uvjereni su da je najbolje
imati monopol na prijenosne puteve. Dakle, cilj regu-
lacije je stvoriti konkurenciju na polju proizvodnje
elektri~ne energije i prodaje elektri~ne energije (eng.
retail sales), dok prijenos ostaje regulirana monopolna
fran{iza.
Do sada je elektri~na energija bila prodavana kao je-
dan proizvod i na ra~unu se nije moglo razlikovati
tro{kove proizvodnje od tro{kova prijenosa. Razdva-
janjem (eng. unbundling) se upravo èli posti}i razdva-
janje ra~una proizvodnje i prijenosa tako da se dobiju
dva ra~una, ili dvije stavke jednog ra~una, gdje je jedan
za elektri~nu energiju, a drugi za njezin transport i do-
stavu do potro{a~a.
Kako funkcionira razdvajanje?
U dereguliranoj elektroprivrednoj industriji razni pro-
izvo|a~i i prodava~i elektri~ne energije konkurirat }e
jedni drugima na trì{tu kao {to je to slu~aj i s ostalom
robom. Kompanije }e se natjecati za potro{a~e
pomo}u ogla{avanja, predstavljanja i stalnog napora
da pobolj{aju svoju u~inkovitost. Razni prodava~i elek-
tri~ne energije prodavat }e elektri~nu energiju svojim
potro{a~ima (kupcima) preko zajedni~ke prijenosne i
distributivne mreè. Dakle, {to se ti~e mreè, stvari
funkcioniraju kao i do sada - postoji kompanija koja
ima monopol u prijenosu i distribuciji.
Prijenos i distribucija su otvoreni sustavi za sve ko-
risnike. Svi imaju pravo pristupa na mreù pod jed-
nakim uvjetima. Poduze}e za prijenos i distribuciju (to
mogu biti dvije odvojene kompanije ili jedna) ima de-
finirane du`nosti kod dereguliranog trì{ta.
1. Voditi sustav kvalitetno, efikasno i {to je mogu}e
ekonomi~nije
2. Osigurati svakom proizvo|a~u elektri~ne energije i
svakom potro{a~u jednako pravo pristupa na mreù.
Kompanija za prijenos i distribuciju ne moè biti
proizvo|a~ niti prodava~ elektri~ne energije. Ona
mora biti objektivna.
Koncept otvorenog pristupa sli~an je onom kako funk-
cioniraju ceste: u svakoj zemlji postoji "otvoren pris-
tup" cestama. Svatko tko je kvalificiran (ima voza~ku
dozvolu) ima pravo pristupa i to po principu "tko prvi
do|e - prvi }e biti posluèn". Razne firme pomo}u njih
obavljaju svoj posao (npr. dostava paketa).
Otvoren pristup, de-regulacija i konkurencija
Prate}i promjene koje se zbivaju u energetici potrebno
je razlikovati uzroke i posljedice tih promjena i
potrebno je prepoznati tri promjene koje se istodobno
doga|aju.
Deregulacija - bolji izraz bi bio re-regulacija. Pravila se
mijenjaju, ali jo{ uvijek postoje (i uvijek }e postojati).
U tradicionalnoj elektroprivredi postoji vertikalno in-
tegrirani monopolist za proizvodnju, prijenos i prodaju
elektri~ne energije koji na svojem podru~ju radi u
reguliranom okru`ju s reguliranim cijenama. Pod de-
regulacijom vlade mijenjaju okruènje u kojem elek-
troprivreda radi i pri tome teè konkurenciji.
Konkurencija - cilj deregulacije. @elja je da se poja~a
konkurencija izme|u proizvo|a~a elektri~ne energije i
me|u prodava~ima (eng. retail sellers). Nitko ozbiljan
ne predlaè konkurenciju u prijenosu. Uzemljama kao
{to su Argentina, île, Velika Britanija, Kolumbija,
SAD, Singapur, Finska i drugdje gdje uvedena deregu-
lacija, uvedena je konkurencija u proizvodnji. U
Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama (Kaliforniji), Ve-
likoj Britaniji, Kolumbiji i drugdje, u fazi je postupno
uvo|enje konkurencije u maloprodaji.
Otvoren pristup prijenosu elektri~ne energije je
najpopularnija metoda uvo|enja konkurencije u de-
regulaciji. Pod otvorenim pristupom svi "kvalificirani"
partneri, ne samo vlasnici prijenosnih puteva, imaju
pravo kori{tenja mreè za "prijenos" energije od jedne
to~ke do druge. Otvoreni pristup nije jedini na~in kako
se moè uvesti konkurencija. Druga dva na~ina su
konkurentno nadmetanje za lokalne fran{ize (Novi
Zeland) ili kao {to je bilo u po~etku u Velikoj Britaniji
"single-buyer" poolovi. Deregulacija stvara konkuren-
ciju, naj~e{}e pomo}u otvorenog pristupa.
240
êtiri na~ela koja kreiraju razli~ite stupnjeve
konkurencija
Postoje ~etiri osnovna na~ina na koji se moè voditi
elektroprivreda. Navedeni su prema rastu}em stupnju
konkurencije:
Monopolna fran{iza - ova tradicionalna monopolna
elektroprivreda nema konkurenciju u proizvodnji
elektri~ne energije. Samo jedna kompanija ima mo-
nopol za proizvodnju i prijenos prijenosnim linijama
do distribucijske kompanije i/ili krajnjeg potro{a~a.
Ponekad postoji druga kompanija koja ima monopol
na prijenos i dio je ili sura|uje s monopolnom kom-
panijom za proizvodnju elektri~ne energije. Bit je u
tome da ne postoji konkurencija niti u proizvodnji
niti u prodaji elektri~ne energije. Potro{a~ moè
trgovati samo s jednim dobavlja~em.
Agencija za kupnju elektri~ne energije od
konkurentskih proizvo|a~a - Agencija za kupnju
predstavlja sve potro{a~e na jednom podru~ju.
Agencija kupuje od raznih nezavisnih proizvo|a~a
(eng. IPP) stvaraju}i tako konkurenciju. To se
naj~e{}e zove "single-buyer paradigma" ili "monop-
sony". Potro{a~i i dalje vide monopol, nemaju
drugog izbora nego kupovati od jednog dobavlja~a.
Re~eno im je da imaju beneficije od konkurencije,
{to je mo`da i istina. Agencija za kupnju naj~e{}e je
lokalna distributivna kompanija koja kupuje elek-
tri~nu energiju od IPP-a koji se natje~u, kupuju}i
prema dugoro~nim ugovorima u lokalnim pool-
ovima. Vaàn dio ovakvog ugovora je da su to
naj~e{}e dugoro~ni ugovori (pet ili vi{e godina). Ar-
gument za ovakav na~in konkurencije je da uz pred-
nosti koje potro{a~i imaju od konkurencije, na ovaj
na~in opskrbljuju i dugoro~no financiranje velikih
tzv. efikasnih proizvodnih postrojenja. Ugovoriv{i
dugoro~nu prodaju kompletne izlazne snage elek-
trane proizvo|a~ elektri~ne energije ima osiguran
prihod dokle god elektrana radi, ~ak i ako se kasnije
pojave neki novi proizvo|a~i s konkurentnom cije-
nom. S garantiranim trì{tem proizvo|a~i se mogu
financirati visokom razinom kredita (duga) koji
onda smanjuje cijenu koju oni napla}uju. Velika
ve}ina trì{nog ili tehnolo{kog rizika na ovaj na~in je
preba~ena na potro{a~a. Nedostatak ovakvog na~ina
ure|enja trì{nih odnosa je da su vlasnici elektrana
za{ti}eni od promjena na trì{tu ili na tehnolo{kom
planu. Nisu ni trì{te ni poduzetnici ti koji }e odlu~iti
kada i gdje }e se graditi novo proizvodno postrojenje
ve} je to ostavljeno sredi{njim planerima (to je regu-
lirano zakonom). Dugoro~nimugovorima operateru
elektrane ne daje se poticaja za efikasniji rad i po-
bolj{ano djelovanje.
Konkurencija veletrgovine kroz otvoren pristup
mreì - postoji otvoren pristup prijenosnoj mreì i
odre|eni mehanizam (trì{te na veliko - eng. whole-
sale power exchange) koji podràva natjecanje za
ugovore i transakcije kratkoro~nih ugovora. Lokalna
distribucijska kompanija ili kompanija za malopro-
daju elektri~ne energije opet igra ulogu Agencije (ili
Agenta) za kupnju za svoje potro{a~e. Ona kupuju
elektri~nu energiju na burzi energije (veletrgovina)
traè}i najboljeg ponu|a~a i postiù}i trenutno
najbolju cijenu. Ovo je sli~an slu~aj kao i kod Agen-
cije za kupnju elektri~ne energije, samo {to se sada
radi o kratkoro~nim ugovorima. Ugovori o kupnji
traju jedan dan, najkra}e jedan sat. Distribucijska
kompanija i dalje ima monopolnu fran{izu za
odre|eno podru~je (tj. za potro{a~e na odre|enom
podru~ju) i ti potro{a~i ne vide razliku izme|u
ovakvog na~ina poslovanja i onog navedenog u pret-
hodnoj to~ci. Oni jo{ uvijek moraju trgovati samo s
jednom kompanijom, svi|alo se to njima ili ne.
Naravno, re~eno im je da na ovakav na~in imaju
koristi od konkurencije i to je najvjerojatnije to~no.
Ovaj sustav je vrlo sli~an onom koji se koristio u Ve-
likoj Britaniji odmah nakon privatizacije 1990. go-
dine. A tako|er se nalazi i u Energy Policy Act iz
1992. godine u SAD.
Direktan izbor za potro{a~e preko punude na malo s
otvorenim pristupom - postoji otvoren pristup i u
prijenosnoj (eng. wholesale wheeling) i u distributiv-
noj (eng. retail wheeling) mreì. U teoriji, kao rezul-
tat toga je situacija da svaki dobavlja~ moè trgovati
sa svakim proizvo|a~em. Potro{a~i (maloprodaja)
mogu birati svog dobavlja~a izme|u onih koji èle
trgovati na njihovom podru~ju. Ovdje je malopro-
daja konkurentna i odvojena od distribucije. Tu i
prijenosna i distributivna mreà ostaju "otvorene"
kako bi pruìle uslugu svakom tko èli koristiti nji-
hove vodove za trgovanje. Teoretski svaki krajnji po-
tro{a~ moè kupovati na trì{tu {to uvelike pove}ava
broj i kompleksnost transakcija i mjerenja. Za male
potro{a~e tro{ak za kori{tenje te mogu}nosti prije}i
}e dobit od njenog kori{tenja, i oni }e se najvjerojat-
nije udruìvati u Agencije za kupnju elektri~ne ener-
gije (eng. load aggregators). Pitanje koje se ovdje
postavlja je tko }e biti odgovoran za lo{u uslugu. Lo-
kalni distributer nije vi{e i prodava~ elektri~ne ener-
gije, a kupci sada kontaktiraju s prodava~em.
Protivnici ovakvog na~ina trgovanja tu nalaze svoj
glavni argument, dok zagovornici tvrde da }e
konkurencija rije{iti i taj problem (kupac }e mije-
njati svog dobavlja~a dok ne bude zadovoljan njego-
vom uslugom).
5. RAZDVAJANJE VERTIKALNO INTEGRIRANE
ELEKTROPRIVREDE
Udereguliranimelektroprivredama o~ekuje se razdva-
janje elektroprivreda na kompanije proizvodnje, prije-
nosa (dostave) i prodaje. U Direktivi EU govori se o
odvajanju proizvodnje, prijenosa i distribucije (s
naglaskom da se pod distribucijom podrazumijeva
prijenos na srednje i nisko-naponskoj mreì i dostava
elektri~ne energije do krajnjeg potro{a~a).
241
Tradicionlane elektroprivrede su kompanije u kojima
su funkcije proizvodnje, prijenosa, distribucije i pro-
daje elektri~ne energije zdruène u jedno poduze}e i
na jedan ra~un. Te{ko je odvojiti tro{kove koje stvaraju
te zasebne funkcije u tako organiziranom poduze}u.
Vertikalno integrirana elektroprivreda je planirana,
vo|ena i razvijana kao jedan entitet sa svim svojim od-
vojenim funkcijama proizvodnje, prijenosa, distribu-
cije i prodaje elektri~ne energije. Oprema je tako
projektirana, izvedena i vo|ena kako bi njezin za-
jedni~ki rad bio {to efikasniji. Pod deregulacijom
razli~iti dijelovi elektroprivrede postaju odvojena po-
duze}a s razli~itim ciljevima. Vi{e ne postoji planiranje
njihovog zajedni~kog rada na koordiniran, siner-
gisti~an na~in. Primjerice, vlasnik prijenosa svoju
izgradnju vi{e ne mora temeljiti na dogovoru s proiz-
vodnjom i njihovim planovima. Pitanje je da li je to do-
bro ili lo{e. Ovako }e prijenosno podru~je morati
razmi{ljati s druga~ijeg polazi{ta i morat }e uzeti u ob-
zir i budu}e mogu}e transakcije koje nisu povezane s
proizvodnjomna njihovompodru~ju. Istina je da u ver-
tikalno integriranim elektroprivredama nije postojala
ba{ "velika ljubav" izme|u npr. prijenosa i distribucije,
tako da se tu ne}e puno izgubiti, ali se ne}e ba{ puno ni
dobiti.
Deregulacija i konkurencija postavljaju kratkoro~ne
ciljeve na izgradnju, poslovne odluke i ostale aspekte
elektroprivrede. Do sada su odluke dono{ene na 30-
godi{njoj bazi povrata ulaganja, a od sada }e se ulagati
samo ako postoji povrat uloènog kapitala nakon pet
godina ili manje. Ne moè se odmah re}i da to nije do-
bro, ali sigurno je da je druga~ije. Mnogi problemi koji
su sna{li energetiku osamdesetih i devedesetih godina
nastali su zbog tako dugoro~nih pogleda na stvari.
Koncept da tridesetogodi{nja perspektiva predstavlja
minimizaciju tro{kova postao je dogma u kojoj se misli
da su dugoro~na rje{enja i najisplativija. Takvo
razmi{ljanje moè dovesti elektroprivredu do bank-
rota. Naizgled dobro, dugoro~no ulaganje u nuklearne
elektrane povelo je mnoge elektroprivrede da uloè
milijarde dolara u izgradnju nuklearki sedamdesetih
godina. Mnoge od njih nisu se niti isplatile, a u
me|uvremenu su se pojavila mnogo isplativija energet-
ska postrojenja, primjerice kogeneracije.
Mnoge elektroprivrede uzimale su velike kredite za
izgradnju golemih elektrana koje }e trajati de-
setlje}ima. Zajmovi tako|er traju desetlje}ima tijekom
kojih se tehnologija razvija tako da ovi generatori
postaju zastarjeli iako jo{ nisu otpla}eni (jo{ se pla}a
amortizacija za njih). Zato postoje tzv. "nasukani
tro{kovi" (eng. stranded costs) jer postoje neispla}ena
postrojenja koja se ne mogu natjecati pod istim
uvjetima s novimpostrojenjima. Isto tako, mnogi prije-
nosni i distributivni sustavi puni su zastarjele opreme
jer je elektroprivreda imala dugoro~ne planove i kupo-
vala velike, dugotrajne transformatore i prekida~e, ~iji
je ìvotni vijek i do 60 godina. To se ~inilo, gledano
dugoro~no, najbolja kupnja.
Dakle, kod kupnje opreme gledalo se na njezin vijek
trajanja, a ne na vijek njezine dotrajalosti ili zastarje-
losti. Pri dugoro~nom planiranju tako|er se pret-
postavljalo neko dugoro~no stabilno ekonomsko
stanje, {to i nije bio ba{ slu~aj u posljednjih tridesetak
godina. Te{ko je predvidjeti sve faktore koji utje~u ili bi
mogli utjecati na budu}a doga|anja. Krivica za takva
dugoro~na ulaganja tradicionalnih elektroprivreda
nije samo na njima, ve} svoju teìnu odgovornosti
imaju zakoni i pravila po kojima su se one vladale.
Elektroprivredama je bilo re~eno da tako kupuju, a sad
ih se zbog toga ka`njava i tjera da idu na trì{te s
konkurencijom koja nema tih problema.
Trì{te elektri~ne energije na veliko
Poslovanje deregulirane elektroprivrede je mnogo
zamr{enije nego poslovanje regulirane (vertikalno in-
tegrirane) elektroprivrede. Ono {to jo{ i vi{e kompli-
cira stvari je postojanje nekoliko na~ina na koji vlade
mogu deregulirati svoje elektroenergetske sustave.
Ovdje }e biti obja{njeni neki na~ini reguliranja proiz-
vodnje i prijenosa i neke od glavnih prepreka
provo|enju tih zamisli.
Veleprodaja i maloprodaja
Dva nivoa konkurencije poticana su ili bolje re~eno
dozvoljena u dereguliranoj energetici: konkurencija u
veleprodaji i konkurencija u maloprodaji. Veleprodaja
je ustvari prodaja elektri~ne energije koju prodaju
elektrane. One svoju energiju naj~e{}e prodaju na ve-
liko ili velikim potro{a~ima ili opskrbljiva~ima (dis-
tribucijama) za prodaju gra|anima "na malo". Ta
novoosnovana poduze}a za maloprodaju natje~u se
sniàvaju}i cijene i nude}i kvalitetnije usluge. Te kom-
panije kupuju energiju na veliko i ugovaraju prijenos
preko raznih podru~ja do ugovorenog mjesta preuzi-
manja energije. U nekim zemljama jo{ nije dozvoljena
konkurencija na maloprodajnom nivou.
Cilj deregulacije je postizanje konkurencije u prodaji
elektri~ne energije. U nekim sustavima samo pro-
dava~i daju svoje ponude dok kupci prilaù samo svoje
potrebe, ali ne i cijene. Tada jedan koordinator (Pool)
kupuje energiju za sve i raspore|uje je po potrebama
pojedinog kupca. U sustavu koji je na vi{em stupnju
konkurentnosti i kupci prilaù svoje potrebe i cijene do
koje su voljni platiti odre|enu koli~inu energije. U oba
ova slu~aja funkcioniranje trì{ta je dosta komplici-
rano, s ~vrstim, manje ~vrstim ugovorima i
mogu}nostima prekida trajanja (kra}im ili duìm).
6. PRIJENOSNA MRE@A U DEREGULACIJI
Da konkurentno trì{te uop}e moè funkcionirati
potrebno je da i prodava~i (proizvo|a~i) i kupci (po-
tro{a~i) mogu prenosti energiju koju su ugovorili od
mjesta kupnje do mjesta prodaje. Za to im je potreban
242
pristup mreì. Dakle, na svakom trì{tu elektri~ne e-
nergije mora postojati osiguran pristup mreì svim
njezinim korisnicima. Kod postojanja Poola (eng. sin-
gle buyer model) to i nije te{ko osigurati jer je situacija
sli~na kao i prije deregulacije, ali kada postoji trì{te
energije (eng. power exchange) gdje su dozvoljene bi-
lateralne transakcije, prijenosna mreà i tada mora biti
jednako raspoloìva za sve korisnike, a to je bitno
zamr{enija situacija. To zahtijeva veliku vje{tinu
upravljanja mreòm s brojem transakcija ve}im nego
do sada, istodobno prate}i stabilnost i predvi|aju}i
odre|ena zagu{enja ili poreme}aje u sustavu. Na takve
pojave potrebno je reagirati smanjenjem optere}enja
po odre|enim nediskriminiraju}im pravilima. U
svakom dereguliranom sustavu "Operator sustava" ili
"Operator prijenosne mreè" je na neki na~in "voza~"
sustava, odràvaju}i ga na visokom operativnom
stupnju, prenose}i energiju koja je ugovorena, i osigu-
ravaju}i jednakost pristupa svimsudionicima na trì{tu
u skladu s pravilima koja su propisana za to podru~je.
Pool ili Operator sustava (OS)
Prijenos snage na nivou veleprodaje je usluga koju
pruà Operator sustava (OS) pomo}u prijenosne
mreè. Operator sustava je kontrolni centar u kojem
rade eksperti za vo|enje mreè i za elektroenergetski
sustav uop}e. OS upravlja sustavomna na~in da pazi na
njegovu stabilnost i ekonomi~nost i da svi kupci i pro-
dava~i imaju jednaka prava pristupa na mreù. U ne-
kim dereguliranim sustavima tu funkciju obavlja Pool
operator, ali on ne obavlja funkciju Pool-a za kupnju
elektri~ne energije. Ta dva pojma se ne smiju mije{ati.
Za razliku od Trì{ta energije (eng. power exchange)
koja je potpuno nova pojava u dereguliranim susta-
vima, OS je prepoznatljiva struktura starih dispe~er-
skih centara. Sredinom 20-tog stolje}a
elektroenergetski sustavi povezali su se viskonapon-
skim vezama. To je rezultiralo velikim sustavima u ko-
jima se mije{aju energije iz razli~itih
elektroenergetskih sustava. Tako povezani sustavi
imali su veliku pouzdanost uz male tro{kove. Ako se
pojavio poreme}aj u jednom sustavu drugi je nadokna-
dio manjak dok se nije rije{io problem u prvom. Kako
bi se osigurao {to kvalitetniji rad tako povezanih sus-
tava ~lanice su osnovale podru~ne centre pra}enja rada
tog udruènog sustava.
Dok je kod tradicionalnih elektroenergetskih sustava
Operator sustava bio tako|er i vlasnik mreè to sada
nije slu~aj, tj. naj~e{}e nije slu~aj. Operator sustava
upravlja sustavom, ali nije njegov vlasnik.
U raznim zemljama on se razli~ito zove, ali se tu za-
pravo misli na isto - Pool operator, Kontrolor sustava,
Operator prijenosne mreè, Operator sustava,
Nezavisni operator sustava (eng. ISO), Podru~ni o-
perator prijenosa (eng. RTO). Koji god naziv imala, ta
slu`ba mora upravljati tako da on bude raspoloìv i
siguran za sve sudionike u trgovini.
Sigurnost sustava
Osnovna zada}a svakog Operatora sustava je da pazi
na sigurnost sustava, paze}i da dalekovodi, transfor-
matorske stanice i generatori rade u sinkronizmu.
Tako se radilo i desetlje}ima do sada samo {to se situa-
cija sada malo vi{e komplicira pojavom trì{ta i
mno{tva sudionika na trì{tu (prodava~a i kupaca).
Sada postoji puno vi{e transakcija o kojim treba voditi
ra~una. U takvoj situaciji pona{anje sustava je malo
manje predvidljivo, a u slu~aju zagu{enja linija postoji
puno vi{e sudionika koji u tome sudjeluju. Problem
zagu{enja na linijama jedan je od klju~nih problema sa
kojim }e se ubudu}e susresti korisnici ve}ine prijenos-
nih vodova ako planiranje i razvoj tih vodova ne}e pra-
titi pove}anje koli~ine prijenosa. Tko }e financirati tu
novu izgradnju? Tko }e imati profit od novih prijenos-
nih puteva? Za rje{enje ovog problema veliku ulogu
imaju cijene s poticajima za izgradnju prijenosa, a
tako|er i prikladnom za{titom javnog interesa.
Jedno je sigurno - sigurnost sustava je najva`nija, jer
ako sustav nije siguran, tj. ako sustav ne funkcionira
tada ne funkcionira ni trì{te i tada nema trgovine.
Isporuka energije
Operator sustava nastoji isporu~iti energiju svim ko-
risnicima mreè (proizvo|a~ima i kupcima) daju}i im
slobodan pristup. Samo u slu~aju opasnosti (ispad i sl.)
ta usluga ne moè biti kvalitetna.
Povrat tro{kova
Zajedno s uslugom isporuke energije korisnicima sus-
tava OS je odgovoran za naplatu (ispostavu ra~una)
svojih varijabilnih tro{kova (eng. operating expenses) i
tro{ka kori{tenja mreè - vlasnici mreè zasluùju nak-
nadu za kori{tenje njihovih dalekovoda. Postoje razni
na~ini na koje se mogu ra~unati tro{kovi prijenosa,
zonalni, marginalni, "pancake rates" i mnogi drugi, i
bez obzira na to koji se na~in koristi netko mora pratiti
tko {to koristi, i mora mu se ispostaviti i naplatiti
ra~une (eng. fees and payements), i raspodijeliti
odgovaraju}e prihode vlasnicima prijenosnih linija.
Po{teno trì{te prijenosa
Operator sustava mora osigurati fer pristup i kori{tenje
mreè. Ako je odabran princip "Jednog kupca" tada to
nije problem - postoji jedan kupac, a to zna~i i jedan
korisnik sustava po kome se kroji pouzdanost i perfor-
manse sustava.
Kod stvarne deregulacije gdje postoji mnogo kupaca,
konkurencija pri kori{tenju najoptere}enijih dijelova
mreè postaje neizbje`na. Operator sustava mora
stvoriti takav mehanizam koji }e omogu}iti kori{tenje
mreè svakom tko to èli pod jednakim uvjetima. To je
naj~e{}e po principu "dirst in - first out" rezervacija.
Sustav rezervacija moè se odnositi na satne, dnevne ili
243
tjedne rezervacije prijenosnih puteva, {to se mora ra-
diti na nekom principu javnosti gdje }e svatko tko èli
dobiti odgovore na pitanja tko, {to, kada, gdje i koliko
u vezi s kori{tenjem i pla}anjem mreè. Ovdje se mora
naglasiti da su ponu|ene cijene javne, ali finalna cijena
nakon cjenkanja nije.
7. [TO SE PRODAJE NA NIVOU PRIJENOSA?
Osnovni i pomo}ni servisi
Operator sustava pomo}u prijenosne mreè obavlja
uslugu prijenosa elektri~ne energije s jednog mjesta na
drugo. Kao {to je ve} i prije nagla{eno, bez te usluge ne
postoji konkurentno trì{te energije. Prodava~i i kupci
nemaju drugog na~ina prijenosa energije od mjesta
proizvodnje do mjesta prodaje, tj. potro{nje. Prijenos
energije je osnovna funkcija prijenosa, ali tu jo{ postoji
i mnogo dodatnih usluga koje podràvaju tok energije.
To {to se nazivaju pomo}ni ne zna~i da su manje va`ni,
jer bez njih ta mreà ne bi funkcionirala. Dakle,
pomo}ne usluge (ili servisi) nisu drugorazredne, ve} se
javljaju samo kada se javlja i prvotna funkcija, a to je
prijenos elektri~ne energije.
Sposobnost nasuprot kapacitetu
Svaki dalekovod, transformator ili bilo koji drugi ener-
getski element u sustavu ima svoje propisano maksi-
malno optere}enje, koje moè bez ikakvih problema
podnijeti. Uobi~ajeno je da se kao maksimalni prije-
nosni kapacitet nekog voda uzima najmanji kapacitet
svih dijelova opreme koja se nalazi na tom vodu. No,
sposobnost neke prijenosne linije da prenese energiju s
jednog mjesta na drugo moè biti daleko manja od tog
maksimalnog kapaciteta. Naponsko stanje, sigurnost
ili stabilnost ograni~avaju tokove snaga na iznose koji
su manji od izra~unatih maksimalnih iznosa za taj
prijenosni put.
U drugom slu~aju, raspoloìvi kapacitet nekog daleko-
voda u odre|enom trenutku moè biti i ve}a od njego-
vog izra~unatog maksimalnog kapaciteta: ako preko
linije koja ima maksimalni kapacitet 360 MVA ko-
risnik prenosi 300 MVA u jednom smjeru, tada se
moè prenijeti do 660 MVA u suprotnom smjeru jer
prvih 300 je jednostavno dokinuto.
Kupci, tj. korisnici usluga od Operatora sustava za-
pravo kupuju mogu}nost prijenosa od jedne to~ke do
druge. Oni ne kupuju kapacitet, ~ak i kada se kaè da
kupuju ili rezerviraju kapacitet oni samo kupuju ~vrst
dogovor da }e kapacitet biti za njih tamo raspoloìv.
Dragovoljne i obvezatne prirode nekih pomo}nih
servisa (usluga)
Identifikacija i nabrajanje usluga koje mogu pruìti
prijenosne kompanije ne zna~i da ih korisnici prijenosa
moraju zasebno kupovati ili da mogu kupovati samo
neke od tih servisa. U SAD FERC (Federal Energy
Regulatory Commision) je odredio koji servisi postoje
i za koje je tko odgovoran (tabl. 1.).
Tablica 1. Osnovni i pomo}ni servisi i njihova obvezatnost
Usluge u
prijenosu
Odgovornost Operatora
sustava
Obvezatno za*
OS Kup. Nab.
Prijenos
energije
Preno{enje energije od
jedne to~ke
X
Vo|enje
sustava
Pra}enje sustava i
upravljanje njime
X X
Jalova
energija
Lokalno balansiranje
jalove snage u sustavu
X X
Nadoknada
gubitaka
Nabava snage za naknadu
gibitaka prijenosa
X X X
Ravnoteà
energije
Nadoknada za
nedostatke u
nabavi-optere}enju
X X X
Pra}enje
optere}enja
Kompenziranje trenutnih
promjena optere}enja
X X X
Rezerva
sustava
Potreba sustava kod
kvara generatora
X X X
Rezerva
proizvodnje
Pomo} kod optere}enja
ako generator zakaè
Dinami~ko
raspore|i-
vanje
Pra}enje optere}enja i
upravljanje signalima za
pra}enje optere}enja
Hladni start
Pruànje pomo}i pri
hladnom startu elektrane
Ostale
usluge**
Dopu{tene su dodatne
usluge
* X pod OS zna~i da Operator sustava mora pruìti tu us-
lugu. X ispod Kupac zna~i da korisnik prijenosa tu uslugu
mora kupiti od Operatora sustava. X ispod Nabava zna~i
da kupac moè birati da li tu uslugu èli nabaviti sam (od
neke tre}e strane) ili }e je nabaviti od Operatora sustava.
** Nakon {to se elektroenergetski sustav prilagodi novim
zakonima deregulacije, neki Operatori sustava se mogu
odlu~iti za davanje nekih dodatnih usluga ako smatraju da
}e imto donijeti koristi i ako te dodatne usluge njihovi po-
tro{a~i budu smatrali zanimljivim.
Postoje neke usluge koje su tako bitne da bez njih sus-
tav ne bi funkcionirao. To su usluge koje pruà Opera-
tor sustava (u koloni OS je X). OS mora osigurati da ne
postoji nedostatak nekih od tih servisa, jer bi to dovelo
do nemogu}nosti otvorenog pristupa mreì za neke ko-
risnike ("De~ki, ba{ nam je ào, ali budu}i da nemate
trenutnu kompenzaciju optere}enja ne moète koris-
titi mreù.").
Svaki korisnik mreè mora kupiti svoj dio tih nu`nih
servisa (X ispod kolone Kupac u tablici 1). Vo|enje
sustava i jalova energija toliko su integrirani u rad OS
da je kupac obvezatan kupiti ih od OS, ali ostala ~etiri
servisa kupac moè nabaviti od OS, tre}e strane ili ih
samostalno pribaviti (X u koloni Nabava).
244
Prijenos energije
Osnovna usluga koju pruà Operator sustava ili Prije-
nosna kompanija je prijenos energije od mjesta prih-
vata do mjesta isporuka. Mreà se sastoji iz nekoliko
desetaka dalekovoda razli~itih naponskih nivoa i iz
nekoliko desetaka mjesta kriànja (rasklopna postro-
jenjima). Tu se energija moè preusmjeravati po
potrebi korisnika. U isto vrijeme kroz jednu mreù
prolazi veliki broj transakcija.
Upravljanje sustavom (raspore|ivanje, nadzor sustava i
dispe~iranje)
Upravo zbog mno{tva istodobnih transakcija funkcije
Operatora sustava, kao {to su pra}enje, nadziranje i
upravljanje radom mreè, zahtijevaju vrlo stru~no i
kvalitetno osoblje koje se koristi u svom radu robust-
nom opremom za prikupljanje i obradu podataka iz
cijele mreè. Pruànje ove usluge ko{ta i to se
napla}uje od svakog korisnika sustava po odre|enom
pravilu. U SAD to je rije{eno na na~in da kupac prije-
nosne usluge nema izbora, ve} mora kupiti i uslugu
vo|enja sustavom.
Kontrola napona i nabava jalove energije
Neka elektri~na oprema i neki elektri~ni tokovi izazi-
vaju nepoèljna stanja jalove energije u sustavu.
Ure|aji za pra}enje, upravljanje i ispravljanje neè-
ljenih tokova jalove energije moraju biti kod OS. On ih
odràva i koristi se njima, a mreà bez toga jed-
nostavno ne}e raditi. Dakle, pra}enje jalove energije i
kontrola napona jednostavno mora biti usluga koju
pruà OS i koju svaki korisnik mreè mora kupiti.
Stvarni gubici
Za prijenos energije po dalekovodima potrebna je
elektri~na energija. Naprimjer, pod odre|enim okol-
nostima koriste}i se odre|enom rutom slanje energije
iz to~ke Au to~ku Bzahtijeva 15 MW. Dakle, potrebno
je u to~ci A vod opteretiti sa 515 MW kako bi se na
kraju voda dobilo 500 MW. Tih 3%, 15 MW, predstav-
lja snagu potrebnu za prijenos, ali se to naj~e{}e naziva
gubitak prijenosa (elektri~ni gubici prijenosa).
U kombinaciji tu dodatnu energiju za prijenos ugo-
vorene energije. Ako ta energija nije nabavljena elek-
troenergetski sustav ili ne}e isporu~iti traènu energiju
ili }e je uzeti iz sustava od nekog drugog pa }e tada ne-
dostajati tih 15 MW {to }e ugroziti neku drugu ugo-
vorenu transakciju na tom dalekovodu.
Operator sustava brine se da se to ne dogodi nude}i us-
lugu nadgledanja sustava i nadoknade gubitaka. Pro-
matraju}i sustav dispe~er unaprijed upozorava sve
zainteresirane strane kakvi }e najvjerojatnije biti nji-
hovi gubici. Tijekom prijenosa Operator stvarno mjeri
gubitke i brine se o tome da budu napla}eni. Taj dio je
standardna usluga (i obvezatna) za OS.
Uslu~aju pojave manjka energije OS pribavlja energiju
i napla}uje je po nominalnoj cijeni. Kupac, tj. prodava~
moè izabrati da li èli tu energiju kupiti od OS ili }e je
nabaviti negdje drugdje.
Ravnoteà tj. neravnoteà energije
U slu~aju da se u to~ci A nije isporu~ila snaga od 515
MW, kupac u to~ci B osje}a nedostatak energije zbog
gre{ke kod proizvo|a~a (generatora) u to~ci A. Za taj
slu~aj kupac u to~ci B mora imati rje{enje (backup).
Drugi razlog zbog kojeg on moè imati manjak ener-
gije jest da je jednostavno podcijenio vlastitu potro{nju
i da mu nedostaje energije. Kupci nemaju direktnu
kontrolu nad svojim potro{a~ima (osim {to mogu tre-
nutno prekinuti dovod energije {to bi izazvalo nestabil-
nost u sustavu i najvjerojatnije raspad). Moè se
dogoditi da potro{a~i tro{e vi{e energije nego je pred-
vidio kupac u to~ci B. U takvoj situaciji (u slu~aju
neravnoteè) kupac moè ugovoriti isporuku energije.
Ugovoreno je malo pove}anje proizvodnje generatora.
Iznos tog pove}anja ovisi o iznosu za koji kupac èli ku-
piti. Kako sustav ne}e raditi dobro ako ove usluge
nema na trì{tu OS ima obvezu ponuditi tu uslugu na
trì{tu. Kupac moè pribaviti tu energiju i od neke
tre}e strane, ako to èli.
Pra}enje optere}enja (regulacija)
Kontrola sustava mora se voditi na dva nivoa. Prvi nivo
je kontrola trenutne bilance u sustavu, tj. energija koja
ulazi mora biti jednaka energiji koja izlazi, minus po-
tro{nja. Drugi nivo je kontrola frekvencije koja mora
biti u svojim strogim granicama. Promjena ili jednog ili
drugog moè izazvati nestabilnost sustava ili raspad.
Marginalna rezerva (rezerva sustava)
Pretpostavimo da je jedan veliki potro{a~ ugovorio s
jednom elektranom isporuku 500 MW, {to je maksi-
malna snaga tog generatora. Dogovorili su s OS-a
prijenos dogovorene energije. Iznenada se dogodi kvar
na generatoru i on se mora brzo isklju~iti. Potro{a~i su i
dalje spojeni na mreù te i dalje uzimaju energiju
stvaraju}i neravnoteù u sustavu. Tako nagli gubitak
proizvodnje stvara ozbiljnu neravnoteù izme|u proiz-
vodnje i potro{nje u toj mreì. To moè izazvati tzv.
domino efekt koji moè zavr{iti raspadom. Ono {to se
zapravo doga|a je da svi generatori spojeni na tu
mreù osjete neravnoteù i poku{avaju "pomo}i" proiz-
vode}i vi{e. Ali ako ih nema dovoljno za pokrivanje ne-
dostatka u vrlo kratkom vremenu, oni bivaju
preoptere}eni i njihova za{tita proradi te i njih izbaci iz
mreè. Operator sustava izbjegava ovakvu katastrofu
drè}i u sustavu uvijek dovoljno rezerve kako se ne bi
dogodilo preoptere}enje generatora. Postoje dvije
vrste rezerva:
Radna rezerva - OS od svakog korisnika sustava
zahtijeva odre|enu koli~inu rezerve za slu~aj ispada
generatora. Kako je vjerojatnost da }e vi{e genera-
tora u isto vrijeme ispasti vrlo mala, tako svaki ko-
risnik sustava mora imati za rezervu samo malu
koli~inu energije (5-3% od ukupnog trenutnog op-
tere}enja) koju moè imati kod sebe ili je moè na-
baviti sa strane ili je moè ugovoriti kod OS
(rotiraju}a rezerva).
245
Rezerva opskrbe - u slu~aju kvara samo ugovorene
strane imaju {tetu od nastale situacije. Kako kupac
ima stvarnu potrebu za energijom u tom trenutku,
on je moè zatraìti od OS, ali i od neke tre}e strane,
ako je tako ugovorio. Rezerva opskrbe zapravo nije
problem prijenosa. To je problem trì{ta energije i
kod mnogih dereguliranih sustava zabranjeno je da
OS pruà takve usluge (on je zaduèn samo za
pruànje usluga prijenosa). Kupac ne mora, ako
ne}e, kupiti tu uslugu. Na njemu je da odlu~i da li mu
je to va`no ili je voljan preuzeti rizik.
Dakle i radna rezerva i rezerva opskrbe je zapravo
osiguranje dodatne (trenutne) snage u sustavu. Ta re-
zerva mora biti u sustavu (rotiraju}a), tj. generatori
spojeni na sustav ne}e raditi svojommaksimalnomsna-
gom. Koli~ina radne rezerve koju OS kupuje mijenja se
satno, ako se mijenja ukupno optere}enje sustava, bez
obzira na to da li on èli samo uredno upravljati susta-
vom ili èli prodavati rezervu (radnu ili opskrbnu) ko-
risnicima sustava.
Dinami~no raspore|ivanje energije
Tu uslugu moè pruìti OS, ali je mogu pribaviti i sami
kupci ili prodava~i energije. Za to im je potrebna
mjerna oprema na mjestu davanja i na mjestu primanja
energije kako bi ispravili neravnoteù u koli~ini ener-
gije i kako bi sami pratili optere}enje. Ovdje se javlja
potreba za trenutnim pra}enjem stanja sustava.
Odre|ivanje neravnoteè izme|u stvarno isporu~ene
energije i ugovorene koli~ine zahtjevan je posao. Mo-
raju se uzeti u obzir i gubici prijenosa. OS je u poziciji
da nudi ovakvu vrstu usluge bez nekih dodatnih na-
pora. Njegov sustav upravljanja ve} ima potrebna mje-
renja i opremu i njegova ra~unala nadgledaju gubitke u
sustavu i vode ra~una o ravnoteì optere}enja. Za-
pravo je jedina dodatna du`nost OS kod pruànja ove
usluge preno{enje informacija koje on prikuplja i
ra~una onome tko ih zatraì i kada ih zatraì. Zapravo
se ova usluga svodi na davanje informacija potrebnih
za balansiranje energije.
Hladni start
Mnoge velike termoelektrane ne mogu startati bez do-
datnog napajanja uzbude. Zato moraju biti spojeni na
sustav. Uz to {to im je potrebna energija, potreban im
je i signal napona iz sustava (za ulazak u sinkronizam).
Operator sustava moè ponuditi uslugu hladnog starta
bilo kojem proizvo|a~u (elektrani). Ovo je na dobro-
voljnoj bazi jer proizvo|a~ moè imati i neke druge iz-
vore napajanja.
[to se stvarno kupuje i prodaje i kako?
Poolco (eng. single buyer model) upravlja prijenosnim
sustavom tako da na konkurentnom trì{tu kupuje e-
nergiju od proizvo|a~a i isporu~uje energiju ugo-
vorenim potro{a~ima. U Poolco sustavu, Operator
sustava brine o prijenosnom sustavu, vode}i ga na
na~in da kupuje najjeftiniju mogu}u energiju i dostav-
lja je u dogovorenim to~kama prijenosa opskrbi, zado-
voljavaju}i svoju potra`nju. Niti elektrane (pro-
izvo|a~i) niti kupci (potro{a~i) nemaju utjecaja na
vo|enje mreè. Oni traè samo snagu u svojoj to~ki
prihvata, a Operatoru sustava ostavljaju da se brine o
tome "od kuda ta energija dolazi i kako do tamo do-
lazi".
U nekim sustavima Poolco napla}uje velikim po-
tro{a~ima (eng. wholesale customers) za prijenos
procjenjuju}i tro{ak prijenosa s jedne to~ke do druge,
ali veletrgovci ne trebaju planirati ili upravljati
kori{tenjemprijenosnih kapaciteta (osimu Kaliforniji i
dràvama koje su prihvatile Kalifornijski princip).
8. ODRE\IVANJE CIJENE PRIJENOSA
U svim planovima za restrukturiranja elektroenerget-
skih sustava pretpostavlja se samo jedan prijenosni sus-
tav koji je upravljan na dobrobit svih kao monopolna
fran{iza. Vlade su te koje odobravaju tarife (cijene)
koje }e se koristiti u prijenosu i pomo}u kojih }e
uspostaviti i primjenjivati svoju politiku. Alokacija
tro{kova ima za cilj tri stvari:
Povrat tro{kova - nadoknada kori{tenja prijenosa mora
dati prihod koji }e pokriti sve tro{kove investicija, rada
i odràvanja i mora dati mali profit vlasnicima mreè.
Potaknuti efikasno kori{tenje - struktura cijena (tj. rela-
tivni tro{ak kao funkcija servisa u koju je uklju~ena
koli~ina snage koja se prenosi, udaljenost i sl.) treba
davati poticaje za korisno djelovanje prijenosnog sus-
tava. Zna~enje korisnog djelovanja je predmetom ras-
prave, ali svi se slaù da cijena treba biti ta koja }e ga
poticati.
Potaknuti efikasne investicije - Struktura cijene i novac
koji je pla}en vlasnicima mreè treba poticati investi-
cije u nova postrojenja tamo gdje je to potrebno. Kako
bi ina~e netko mogao o~ekivati da }e se prijenosni sus-
tav {iriti kada porastu potrebe?
Dodatni zahtjevi za sustav cijena su:
Svaki sustav cijena treba biti korektan. Svi ljudi imaju
nekakav osje}aj {to je to korektnost, a naj~e{}e se tu
misli da netko ili ne{to ne smije ili favorizirati ili oma-
lovaàvati odre|enu grupu ljudi ili klasu potro{a~a.
Sustav cijena trebao bi isto tako biti razumljiv za svoje
kupce. Potro{a~i ne}e (ako ne moraju) kupovati pro-
izvod ~ija je struktura cijena nerazumljiva zbog svoje
kompleksnosti. Na taj na~in kupac osje}a da nije do-
voljno sposoban da donese pravilnu odluku o kupnji
proizvoda (u ovom slu~aju elektri~ne energije).
Prihvatljivost. Sustav cijena koji zbog svoje komplici-
ranosti ne moè biti implementiran je neprakti~an.
Mnogo nao~igled jednostavnih sustava cijena
zahtijevaju toliko mjernih to~aka u sustavu i tako de-
taljnu analizu sustava da se postavlja pitanje moè li
njihova ugradnja biti uspje{na i upitno je jesu li
tro{kovi ugradnje opravdani.
246
Pet glavnih ciljeva odre|ivanja cijena prijenosa:
Pokrivanje tro{kova prijenosnog sustava i njegovog
rada
Poticanje efikasnosti kori{tenja i velikih investicija u
prijenos
Postojanje jednakog tretmana i mogu}nost za sve
korisnike
Postojanje razumljive strukture cijena
Mogu}nost implementiranja u stvarni svijet.
Niti jedna druga tema nije izazvala toliko debatiranja u
sjeni deregulacije kao tema o cijenama prijenosa.
Mi{ljenja se razlikuju u osnovi: [to je to {to se stvarno
prodaje? Tko }e imati koristi od mreè? Tako|er ne
postoji kosenzus oko izrazito tehni~kih pitanja: Kako
}e netko ra~unati tro{kove pra}enja optere}enja?
Postavljaju se vrlo pragmati~na pitanja: Da li je korist
od jednostavnog sustava cijena i napla}ivanja po tom
sustavu ve}a od manjkavosti {to su cijene pribli`ne, a
ne to~ne?
Ono oko ~ega se svi slaù jest da cijena prijenosa mora
pokriti sve tro{kove i da mora osigurati mali (reguli-
rani) iznos profita vlasnicima mreè.
Stvarna debata oko sustava cijena svodi se zapravo na
raspored tro{kova sustava izme|u korisnika sustava.
Osnovno pitanje je tko pla}a koji dio sveukupnih
tro{kova. Glavne debate se vode izme|u politi~ara,
ekonomista i inènjera zbog njihovih razli~itih pristupa
problemu.
9. ZAKLJUÂK
Regulacija i monopolne fran{ize bile su nuàn korak u
stvaranju elektroenergetskih sustava u pro{losti.
Mnogi zagovornici deregulacije smatraju da }e ona
donijeti mnogo vi{e pozitivnog nego negativnog. Regu-
lirane elektroprivrede bile su dobre za kapitalne inves-
ticije kada su se stvarali elektroenergetski sustavi, ali
nisu dobre kada se govori o efikasnom vo|enju elek-
troprivreda i pobolj{avanju usluga za potro{a~e. De-
regulacija na na~in na koji je uvedena u mnoge dràve
implementira konkurenciju, koja }e dovesti mo`da do
blagog pada cijena, ali }e pobolj{ati mogu}nost izbora
za kupce i uvesti mnogo vi{e razli~itih usluga za po-
tro{a~e.
Zagovornici deregulacije smatraju da je dobit od de-
regulacije puno ve}a od tro{kova koji se javljaju na
putu do deregulacije. Te{ko je sa sigurno{}u re}i ho}e
li deregulacija donijeti dobro ili lo{e - najvjerojatnije
da }e biti pone{to i jednog i drugog. Deregulacija }e
bez sumnje izmijeniti ciljeve elektroprivrednih kom-
panija; poticaji koji motiviraju ulaganja promijenit }e
na mnogo na~ina funkcioniranje mnogih dijelova elek-
troenergetskog sustava.
Od po~etka regulacije zakonodavstvo igra vrlo va`nu
ulogu u oblikovanju na~ina na koji }e elektroprivredni
sustav biti struktuiran i na koji }e na~in potro{a~i kupo-
vati i op}enito koristiti elektri~nu energiju. Procesi koji
su sada u tijeku bilo bi bolje nazvati re-regulacijom,
nego deregulacijom. Klju~no je to {to je taj novi oblik
regulacije bitno druga~iji od prija{njeg jer potro{a~u
omogu}ava izbor i time uvodi trì{ne mehanizme.
Dràvna tijela su ta koja }e odre|ivati na koji }e na~in
trì{te elektri~ne energije razvijati. To je u njihovimru-
kama.
LITERATURA
[1] "Understanding Electric Utiities and De-regulatin" Lor-
rin Philipson and H. Lee Willis, Mercel Dekker, Inc
[2] "Transmission in Transition: Bringing Power to Market"
Charles A. Falcone, IEEE Power Engineering Rewiew,
August 1999.
[3] "Regulations Impact on Restructuring" Mike Apprill,
IEEE Potentials dec97/jan 98.
REGULATION AND DEREGULATION IN ELECTRIC
POWER COMPANIES
The paper is about basic reasons and scopes of regulation
and deregulation of electric power systems. A review of
services that could be sold on the level of transmission is
given as well as the steps of creating competition. Basic cri-
teria and bases that have to be taken into account when de-
fining the transmission price are also listed.
REGULIERUNG UND LIBERALISIERUNG IN DER
ELEKTRIZITTSWIRTSCHAFT
In diesemArtikel ist die Rede von wesentlichen Grn-
den und Zielen der regulierten und der liberalisierten
Marktwirtschaft in Stromversorgungssystemen. Gege-
ben ist eine bersicht der auf der Ebene der Ener-
giebertragung verkaufbaren Dienstleistungen, sowie
der Schaffung von Stufen des Wettbewerbs. Grund-
masstbe und Unterlagen, auf welche bei der Gestal-
tung der bertragungspreise Rcksicht zu nehmen ist,
sind angefhrt worden.
Naslov pisca:
Mr. sc. Sonja Toma{i}-[kevin, dipl. ing.
Hrvatska elektroprivreda
Ulica grada Vukovara 37
10000 Zagreb, Hrvatska
2001-03-28.
247
OPTIMIRANJE PODEENJA STABILIZATORA
ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA ANALIZOM OSJETLJIVOSTI
KARAKTERISTI^NE VRIJEDNOSTI
Mato M i { k o v i }, Dubrovnik
UDK 621.311.1:621.313.322
STRU^NI ^LANAK
Analizira se mogu}nost optimalnog podeenja parametara stabilizatora elektroenergetskog sustava, s ciljempostizanja maksi-
malnog priguenja elektromehani~kih njihanja pogonskih veli~ina generatora. Razmatra se potpuno numeri~ki postupak za
koji je nuàn matemati~ki model koji po strukturi i parametrima odgovara stvarnomsustavu, ovimpostupkomdobivamo funk-
cionalnu ovisnost karakteristi~nih vrijednosti sustava o iznosu podesivih parametara stabilizatora elektroenergetskog sustava,
to prora~un parametara svodi na odre|ivanje minimuma navedene funkcije.
Klju~ne rije~i: elektroenergetski sustav, sustav regulacije
uzbude, stabilizator elektroenergetskog sus-
tava, matemati~ki model, karakteristi~na
vrijednost, stabilnost.
1. UVOD
Poboljanje dinami~ke stabilnosti elektroenergetskog
sustava mogu}e je provesti smanjivanjem reaktancija
prijenosnih dalekovoda ili aktivnim djelovanjem na
sustav regulacije uzbude elektroagregata. Aktivna sta-
bilizacija realizira se stabilizatorima elektromeha-
ni~kih njihanja, ovaj postupak je veoma zahtjevan,
posebno u pogledu podeenja regulacijskih parame-
tara. Aktivni postupak pri loe odabranim para-
metrima moè rezultirati suprotnim u~inkom.
Ovdje se razmatra jedan potpuno numeri~ki postupak
prora~una parametara, kojem je osnovna pret-
postavka poznavanje matemati~kog modela sinkronog
generatora u radu na elektroenergetski sustav. Nave-
deni postupak iskoristit }e se za izra~un parametara
podeenja stabilizatora dodanog u sustav starije elek-
trostrojne uzbude neto sloènije strukture.
1. MODEL SINKRONOG GENERATORA U RADU
NA ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
1.1. Matemati~ki model generatora u radu na
elektroenergetski sustav
Za analizu elektromehani~kih njihanja obi~no se
koristi model tre}eg reda, u kojem je djelovanje
prigunog namota nadomjeteno koeficjentom
priguenja, mehani~kih veli~ina. Detaljan izvod ovog
modela dan je u [1] i [2]. .
Navedeni model dan je u slijede}om matri~nom jed-
nad`bom:
x A x B u 1.01
Izlazna varijabla je napon generatora
U C x D u
2
1.02
Varijable stanja dane su vektorom
x
T
1.03
Matrica sustava je:
1.04
Matrica upravljanja je:
B
r
x
s f
ad

0
0
1.05
Izlazna matrica jednaka je 1.06
249

D
m
T
m
T
m
T
T
A
el
m
el
m f
el
m
s
d
0 0 0
d0 d
2
0
0 m0 ad
d0 d 0
0 m0 ad
'
1 1 1
0 0
' T ' x
cos U x
' T ' x
sin U x 1
f d
f ad m q
m
d q
m
d q
x x
x x
U
U
U
U
U
U
U
U
U
U
C
'
0
20
0
0 0 '
d
'
20
0
0 0
q
q
20
0
f d
ad m 0
20
0
sin
x
x
cos
x
x
x ' x
x x

Matri~nim relacijama od 1.01 do 1.06 u sustavu vari-
jabli stanja opisan je linearizirani matemati~ki model.
Nedostak ovakvog modela je valjanost samo za jednu
pogonsku radnu to~ku i male promjene varijabli
stanja, prednost je bitno pojednostavljenje i dobar uvid
u dinami~ka svojstva jednostavnim izra~unom karak-
teristi~nih vrijednosti matrice sustava.
1.2. Matemati~ki model regulatora sustava uzbude
Na slici 1. prikazana je blokovska shema regulatora
sustava uzbude, koji se sastoji od magnetskog poja~ala
koje poja~ava signal greke, slijede}e poja~alo u seriji
je amplidin, odakle se poja~ani signal vodi na isto-
smjerni generator, koji je na zajedni~koj osovini s glav-
nim generatorom. Stabilizacija je izvrena negativnim
dinami~kim povratnim vezama.
Identifikacija parametara izvrena je koritenjem
izmjerenih odziva na skok ulaznog signala od 0.05 p.u.
Identifikacija prijenosne funkcije, provedena je pos-
tupkomminimiziranja greke jenad`be sustava. Identi-
fikacija parametara provedena je metodom
osjetljivosti izlazne veli~ine na promjenu parametra.
Detaljniji opis koritenih postupaka identifikacije
bitno bi pove}ao ovaj opis te ga izostavljamo, navedeni
postupci su obra|eni u referenci [5].
Rezultati identifikacije prijenosne funkcije dani su
relacijama 1.07, 1.08 i 1.09.
Dobiveni rezultati uspore|eni su sa izmjerenimi prika-
zani su na slici 2. Vidljivo je dobro slaganje prora~una-
tih i izmjerenih vrijednosti.
Rezultati parametarske identifikacije dani su u tablici
1. usporedni prikaz odziva dan je na slici 3. Dobiveni
rezultati tako|er pokazuju da je dobiven matemati~ki
model, koji je veoma vjeran stvarnom sustavu. Rezul-
tati parametarske identifikacije nu`ni su za analizu ut-
jecaja podeenja samog regulatora na dinami~ka
svojstva sustava.
1.07
1.08
1.09
Tablica 1.
K
M
T
M
(s) K
A1
T
A1
(s) K
A2
T
A2
(s) K
F1
T
F1
(s) K
B
T
B
K
F1
T
F1
(s)
8.1 0.02 2.4 0.02 1.5 0.07 0.001 1.6 0.9 0.4 0.08 2.6
250
1
1
1
F
F
sT
sK
B
B
sT
K
1
R
U
G
U
2
2
1
1
1 1
A
A
A
A
sT
K
sT
K
2
2
1
F
F
sT
sK
M
M
sT
K
1
Slika 1. Strukturni blok dijagram regulatora sustava uzbude sinkronog generatora

4.59 - 14.63 - 14.63 - 16.34 - 0.88 -
1 0 0 0 0
0 1 0 0 0
0 0 1 0 0
0 0 0 1 0
R
A

T
R
B 1 0 0 0 0

T
R
C 0 203.38 233.53 401.29 68.87
Slika 2. Usporedni prikaz izmjerenog i prora~unatog
odziva regulatora na skok ulaznog signala od 0.05 p.u.
napona generatora
M. Mi{kovi}: Optimiranje pode{enja stabilizatora elektroenergetskog sustava . . . Energija, god. 50 (2001) 4, 249-253
Opisanim postupkom dobili smo model generatora s
automatskim regulatorom sustava uzbude
Koritenjem modela generatora relacije od 1.01 do
1.06 i modela regulatora relacije 1.07, 1.08 i 1.09.
moèmo postaviti model generarora s automatskim
regulatorom sustava uzbude u radu na elektroenerget-
ski sustav. Za parametriranje stabilizatora dovoljan
nam je matemati~ki model regulatora opisan
relacijama 1.07, 1.08 i 1.09. @elimo li analizirati utjecaj
podeenja parametara samog regulatora na dinami~ka
svojstva sustava, potreban je model u kojem se regula-
torski dio opisuje prema strukturnom blok dijagramu
danom na slici 1. a koriste parametri iz tablice 1.
2. PARAMETRIRANJE STABILIZATORA
ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
U literaturi [8] i [9] opisan je niz postupaka parametri-
ranja stabilizatora, predlaè se tako|er i veoma veliki
broj razli~ito strukturiranih stabilizatora.
Navedeni postupci u pravilu koriste idealizirani mate-
mati~ki model sinkronog generatora, prora~unat na
primjer za nominalne pogonske vrijednosti a kao izlaz
daju vrijednost podeenja parametara stabilizatora.
Ovdje se problem parametriranja pokuao rijeiti
analizom osjetljivosti karakteristi~nih vrijednosti ma-
trice sustava na promjenu parametara stabilizatora
elektroenergetskog sustava.
Na slici 4. dat je strukturni blok diagram stabilizatora
elektroenergetskog sustava.
Ulazni signal je njihanje kutne brzine generatora, na
ulazu se filtrira istosmjerna komponenta i signal se
vodi preko serije derivacijskih elemenata koji imaju
podesive vrijednosti poja~anja K
S
i vremenskih kon-
stanti T
S
. Izlazni signal se superponira upravlja~kom
naponu na ulazu u regulator sustava uzbude.
U modelu generatora s automatskim regulatorom sus-
tava uzbude jednostavno moèmo uvesti stabilizator
elektromehani~kih njihanja prema strukturnom blok
dijagramo slika 4.
Ovakav model moèmo koristiti za analizu utjecaja po-
jedinih parametara regulatora ili stabilizatora na di-
nami~ka svojstva.
Variranjem vrijednosti èljenog parametra u udre|e-
nom opsegu (od 50% do 150%) dobivamo skup karak-
teristi~nih vrijednosti rjeavaju}i jednad`bu.
det I A 0 2.04
Sutina postupka je iz skupa dobivenih rjeenja odrediti
funkcionalnu ovisnost Re(l) = f(Ks) i Re(l) = f(Ts).
Broj rjeenja odre|en je redom matrice sustava A i
stupnjem diskretizacije.Slaganje rjeenja u funkcio-
nalne ovisnosti radimo pomo}u kubne interpolacije.
Pomo}u tri rjeenja odre|ujemo ~etvrto a zatim iz
skupa rjeenja traìmo ono koje mu je po vrijednosti
najbliè. Ovo je nu`no jer postupak odre|ivanja karak-
teristi~nih vrijednosti ne vri nikakvo slaganje do-
bivenih rjeenja.
Nu`nost naknadnog slaganja rjeenja u funkcionalne
ovisnosti name}e i zahtjev na stupanj diskretizacije.
Nakon provedenog postupka utvr|eno je da samo
manji broj karakteristi~nih vrijednosti pokazuje osjet-
ljivost na promjenu parametara podeenja stabiliza-
tora. Ovdje smo izdvojili one koje imaju male
apsolutne iznose realne vrijednosti i koje imaju
izraène minimume. Simulacijskim prora~unom pot-
vr|ena je ispravnost postupka.
Rezultati prora~una za generator ~iji se podaci nalaze
u tablici 2. dani su na slici 5. Prora~un je izvren za niz
od tri derivacijska elementa slika 5.
Predloènim postupkom postiè se optimalno podeenje
i dovoljna udaljenost od granica stabilnosti. Iznos stabi-
liziraju}eg signala je minimalan to je va`no iz najmanje
dva razloga, prvi je minimalno optere}enje komponenti
sustava uzbude a drugi opseg rada ispod podeenih ogra-
ni~enja ili prirodnog zasi}enja komponenti, dakle u
linearnom podru~ju za koje je prora~un i vren.
Sa ve}imiznosomizlaznog signala moèmo posti}i jed-
naki iznos priguenja sustava ali to podrazumijeva i
promjenu imaginarnog dijela karakteristi~nih vrijed-
nosti, odnosno promjenu vlastitih frekvencija sustava.
Na slici 6 vidljiva je visoka efikasnost ovako parametri-
ranog stabilizatora.
Postavljeni model omogu}ava i analizu utjecaja po-
deenja parametara regulatora, Analizom osjetljivosti
parametara regulatora mogli bi odrediti optimalno po-
deenje ~itavog sustava.
Zamisliv je i programski dakle neinteraktivni postu-
pak koji bi potpuno automatizirao navedeni prora~un.
251
Slika 3. Usporedni prikaz izmjerenog i prora~unatog
odziva regulatora na skok ulaznog signala od 5 % napona
generatora
Vrijeme (s)
N
a
p
o
n
u
z
b
u
d
e
U
f
(
p
.
u
.
)
Slika 4. Strukturni blok dijagram stabilizatora elektro-
energetskog sustava
1
1 sT
K
s
W
W
sT
sT
1
0
1
s
sT
1
s
sT
1
s
sT
0
1
s
sT
1
s
sT
0
1
s
sT
0
1
1
s
s
sT
sT
u
s
u
3. ZAKLJUÂK
U radu je prikazan postupak i dobiveni rezultati pro-
ra~una parametara stabilizatora elektroenergetskog
sustava. Koriten je numeri~ki postupak koji je prove-
den na masovno dostupnim ra~unalima. Navedenim
postupkom moèmo izuzetno sloèn problem para-
metriranja svesti na obi~ni tabli~ni postupak. Rezultati
osjetljivosti daju i dobar uvid u kriti~nost podeenja
pojedinih vrijednosti.
Prora~uni i simulacije izvedene su koriste}i programski
paket Matlab.
Kvaliteta razmatranog postupaka se moè verificirati
jedino mjerenjem na realnom sustavu, takva mjerenja
omogu}ila bi i provjeru to~nost postavljenog modela.
Osim provjere to~nosti, ciljana mjerenja stavila bi nam
na raspolaganje rezultate pomo}u kojih bi mogli dobiti
model zadovoljavaju}e to~nosti za ulaz u prora~un.
Tablica 2.
Nazivna prividna snaga S
n
120 MVA
Nazivni napon U
n
14400 kV
Nazivna struja I
n
4811
Nazivni faktor snage cos j 0.9
Nazivna djelatna snaga P
n
108 MW
Uzdu`na sinkrona reaktaancija X
d
0.860 pu
Uzdu`na prijelazna reaktabcija X
d
0.261 pu
Uzdu`na po~etna reaktabcija X
d
0.198 pu
Popre~na sinkrona reaktaancija X
q
0.506 pu
Popre~na po~etna reaktancija X
q
0.198 pu
Inverzna reaktancija X
2
0.1965 pu
Nulta reaktancija X
0
0.1254 pu
Prijelazna vremenska konstanta
prazni hod
T
d
10.2 s
Mehani~ka vremenska konstanta T
M
4200 tm
2
POPIS OZNAKA
x
d
Sinhrona reaktacija u uzdu`noj osi
x
d
Prolazna reaktancija u uzdu`noj osi
x
q
Sinhrona reaktancija u popre~noj osi
x
f
Reaktancija uzbudnog namota
r
f
Otpor uzbudnog namota
x
D
Reaktancija prigunog namota u uzdu`noj osi
x
Q
Reaktancija priguenog namota u popre~noj osi
r
D
Otpor priguenog namota u uzdu`noj osi
r
Q
Otpor priguenog namota u popre~noj osi
w
s
Sinhrona kutna brzna
r
a
Otpor statorskog namota
x
l
Rasipna reaktancija statorskog namota
x
ad
Reaktancija izme|u statorskog i uzbudnog
namota u uzdu`noj osi
x
aq
Reaktancija izme|u statorskog i uzbudnog
namota u popre~noj osi
252
Slika 5. Osjetljivost realnog dijela karakteristi~ne vrijednosti matrice sustava na promjene parametara stabilizatora elek-
tromehani~kih njihanja za seriju od tri derivacijska ~lana
K
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
c
n
a
v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
Pojacanje Ks1
K
a
r
a
k
t
e
r
i
s
t
i
c
n
a
v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
Slika 6. Usporedni prikaz kutne brzine generatora na skok
referentnog napona od 0.1 (p.u.) za nestabilizirani i stabi-
lizirani regulator
Vrijeme (s)
K
u
t
n
a
b
r
z
i
n
a
r
o
t
o
r
a
(
p
.
u
.
)
x
m
Reaktancija do krute mreè
x
dS
= x
d
+ x
m
x
qS
= x
q
+ x
m
x
qS
= x
q
+ x
m
T
do
Vremenska konstanta uzbudnog namota uz
otvoren statorski namot
T
d
Vremenska konstanta uzbudnog namota uz
kratkospojeni statorski namot
P Radna snaga generatora
Q Jalova snaga generatora
U
2
Napon generatora
e Napon uzbude
d Kut optere}enja
w Kutna brzina
1
f
Struja uzbude
1
d
Komponenta struje statora u uzdu`noj osi
1
q
Komponenta struje statora u popre~noj osi
1
D
Komponenta struje priguenog namota u
uzdu`noj osi
1
Q
Komponenta struje priguenog namota u
popre~noj osi
Y
d
Komponenta statorskog toka u uzdu`noj osi
Y
q
Komponenta statorskog toka u popre~noj osi
Y
f
Tok uzbudnog namota
Y
D
Komponenta toka priguenog namota u uzdu`noj
osi
Y
Q
Komponenta toka priguenog namota u
popre~noj osi
m
t
Moment na osovini generatora
U
m
Napon krute mreè
U
r
Referentna vrijednost napona generatora
U
d
Komponenta napona generatora u uzdu`noj osi
U
q
Komponenta napona generatora u popre~noj osi
D Faktor priguenja
LITERATURA
[1] M. JADRI] B. FRANÎ]: "Dinamika elektri~nih
strojeva", Sveu~ilite u Splitu, 1997. godine
[2] V. A. VENIKOV: "Transient processes in electrical
power system", Mir Publisher Moscow, 1977. godina
[3] V. ]ESI]i T. CIGI]: "Istraìvanje i razvoj sistema mik-
roprocesorskog upravljanja elektri~kim strojevima i
srodnim brzim procesima", Kon~ar, 1988. godine
[4] M. STOJSAVLJEVI]: "Utjecaj dodatnih regulacijskih
signala regulatora napona sinhronih generatora na
elektromehani~ka njihanja", Magistarski rad, Elektro-
tehni~ki fakultet, 1982. godine
[5] M. MEHMEDOVI]: "Identifikacija parametara sus-
tava regulacije uzbude sinkronih strojeva", doktorska
dizertacija, Zagreb, 1995
[6] M. STOJSAVLJEVI], M. MEHMEDOVI], D.
NEMEC i E. VARGOVI]: "Izvjetaj o ispitivanju sus-
tava regulacije uzbude i ponaanju agregata", HE Du-
brovnik, 1997. godina
[7] GENERAL ELECTRIC Voltage regulator equipment,
Tehni~ka dokumentacija proizvo|a~a regulatora na-
pona generatora u HE Dubrovnik, 1964
[8] A. B. R. KUMAR: "An Optimal control law by eigen-
value assignment for improwed dynamic stability in
power system", IEEE Transactions on power apparatus
and system, June 1982
[9] C. T. Tse and S. K. TSO: "Design optimisation of power
system stabiliserrs based on modal and eigen value-
sensitivity analyses", IEE proceedings, septembar 1988.
[10] M. MIKOVI] "Uticaj vanjske reaktancije na elek-
tromehani~ka njihanja elektroagregata", magistarska
radnja Zagreb, 1999.
OPTIMISATION OF ELECTRIC POWER SYSTEM
STABILISER FITTING BY SENSITIVITY ANALYSES OF
CHARACTERISTIC VALUES
The paper analyses the possibilities of optimal electric
power system's stabiliser parameters fitting in order to ob-
tain maximal smother of electric mechanical swinging of
generator operation values. A completely numerical model
is analysed that requires a mathematical model, by struc-
ture and parameters adequate to a real system. This proce-
dure results in the functional dependence of characteristic
systemvalues on the figures of adapted parameters of elec-
tric power system's stabiliser, thus turning the parameter
calculation into the minimum function determination.
EINSTELLUNGSOPTIMIERUNG DES STABILISATORS
IM STROMVERSORGUNGSSYSTEM MITTELS EMP-
FINDLICHKEITSPRFUNG SEINER KENNZEICHNEN-
DEN GRSSEN
Im Artikel sezt man sich mit der Mglichkeit der optimalen
Einstellung von Parametern des Stabilisators des Stromver-
sorgungssystems, mit dem Zweck grsstmglicher Dmp-
fung elektromagnetischer Schwingungen von
Betriebsgrssen des Generators, auseinander. Betrachtet
wird das rein numerische Verfahren, welches ein mathema-
tisches Modell verlangt, dessen Struktur und Parameter
dem eigentlichen System entsprechen. Durch dieses Ver-
fahren kommt man zur Funktion der Abhngigkeit kenn-
zeichnender Werte des Versorgungssystems von den
Betrgen einstellbarer Parameter seines Stabilisators, wo-
durch die Berechnung von Parametern auf die Bestimmung
des Minimums der oben erwhnten Funktion zurckgefhrt
wird.
Naslov pisca:
Mato Mikovi}, dipl. ing.
HEP HE Dubrovnik
Ante Star~evi}a 51
20000 Dubrovnik, Hrvatska
1999-11-30.
253
MJERE ZA POVE]ANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
U ZGRADAMA
Mr. sc. Vesna K o l e g a, Zagreb
UDK 620.9:728
PRETHODNO PRIOP]ENJE
Iznesen je presjek preliminarnih rezultata rada na programu energetske efikasnosti u zgradarstvu - KUEN
zgrada
koji
obuhva}aju ekoloke karakteristike programa i njihov doprinos zatiti okolia.
Nadalje, opisane su neke od va`nijih mjera s ciljem pove}anja udjela obnovljivih izvora energije i poboljanja energetske efi-
kasnosti u energetskom i graditeljskom sektoru Hrvatske.
Klju~ne rije~i: energetska efikasnost, zgrada, zatita okolia.
1. UVODNA RAZMATRANJA
Izgradnju stambenog i gospodarskog fonda zgrada, jed-
nako kao i uspostavu i pogon energetskog sustava
Hrvatske karakterizira negativan utjecaj na okoli i de-
gradacija temeljnih ìvotnih resursa.
Jedna od glavnih odrednica programa KUEN
zgrada
je
sustavno pridràvanje pozitivnih ekolokih kriterija
prigodom projektiranja, izgradnje i koritenja novih
zgrada i naselja, kao i prigodom sanacija i rekonstruk-
cija postoje}eg fonda zgrada.
Potpisivanjem Europske energetske povelje (5. velja~e
1993. u Bruxellesu), Hrvatska se uklju~ila u europske
energetske tokove, kojima je razvoj obnovljivih, eko-
loki prihvatljivih izvora energije jedan od imperativa.
Nadalje, potpisivanjem Protokola iz Kyota, Hrvatska se
obvezala na smanjenje emisije est stakleni~kih plinova
(CO
2
, CH
4
, N
2
O, HFCs, PFCs i SF
6
) za 5% u razdoblju
izme|u 2008. i 2012. godine.
Doprinos zgrada zatiti okolia treba promatrati cje-
lovito, uzimaju}i u obzir, ~itav ìvotni vijek zgrade, od
potronje energije za proizvodnju gra|evinskih eleme-
nata i materijala, preko energije potroene tijekom
gradnje, potronje za vrijeme koritenja i upravljanja
zgradom (building management), do na kraju, energije
potrebne za njezino ruenje.
Dosadanja iskustva u funkcioniranju energetskog i gra-
diteljskog sektora ukazuju na nu`nost izgradnje novog
zakonodavnog, poreznog, ekonomskog, ekolokog i
drugih okruènja.
Mjere za provedbu programa KUEN
zgrada
~ini niz pred-
uvjeta i akcija s ciljem implementacije energetske efi-
kasnosti, zatite okolia i odrìvog razvitka u
gospodarski razvitak zemlje, a mogu se podijeliti u
nekoliko osnovnih kategorija:
- zakonodavne;
- ekonomske, financijske i fiskalne;
- pravne i administrativne;
- promotivno-propagandne;
- obrazovne;
- mjere me|unarodne suradnje.
Inozemna iskustva pokazuju da se instrumentarijem
dràvne politike, koji obuhva}a brojne poticajne i pri-
nudne mjere, moè osigurati ravnopravniji odnos ob-
novljivih i konvencionalnih tehnologija za
proizvodnju i potronju energije, to je jedan od pred-
uvjeta odrìvog razvitka i jedina prihvatljiva energet-
ska alternativa za tre}e tisu}lje}e.
2. EKOLOKE KARAKTERISTIKE PROGRAMA
I DOPRINOS ZATITI OKOLIA
2.1. Emisije one~i}uju}ih tvari u zrak
Bilanca emisije one~i}uju}ih tvari se u Hrvatskoj sus-
tavno provodi od 1990. godine, primjenom
CORINAIRmetodologije (Coordinated Information
System on Air Pollutants) za odre|ivanje emisije
osam "glavnih" one~i}uju}ih tvari (SO
2
, NO
x
,
NMVOC, CH
4
, CO, CO
2
, N
2
O i NH
3
), tekih metala i
postojanih organskih spojeva.
Izrada godinjeg izvje}a o emisiji one~i}uju}ih tvari
obveza je prema Konvenciji o dalekose`nom preko-
grani~nom one~i}enju zraka (LRTAP) koju provodi
Europsko gospodarsko povjerenstvo Ujedinjenih
naroda (UNECE) [3].
Iako je u ovom trenutku Hrvatska po svim promatra-
nim emisijama negdje na za~elju liste, va`no je nagla-
siti da bi prema obvezama iz Kyoto protokola trebalo
255
u periodu izme|u 2008. i 2012. godine smanjiti emisije
za 5% u odnosu na referentnu godinu iz razdoblja
1985. do 1990. godine.
Osim osam glavnih one~i}uju}ih tvari s podru~jem
zgradarstva je povezana i emisija klorofluorugljika
(CFC) koji se koriste u proizvodnji nekih gra|evinskih
materijala (npr. pjenaste plastike) i klimatizacijskih
ure|aja. Novi modeli klimatizacijskih ure|aja koriste
kemijske spojeve bez klora, ali su na trìtu, po znatno
niìm cijenama dostupni stari modeli sa CFC spoje-
vima, za koje je utvr|eno da ote}uju ozonski omota~.
Imaju}i u vidu prognozu naglog porasta prodaje kli-
matizacijskih ure|aja u idu}im godina, treba povesti
ra~una o problemu emisije CFC.
U tablici 1 i na slici 1 prikazana je emisija one~i}u-
ju}ih tvari iz ukupne potronje energije u ku}anstvima,
ustanovama i maloj privredi u Hrvatskoj, za razdoblje
izme|u 1990. i 1994. godine (t/god).
Tablica 1. Emisija one~i}uju}ih tvari u Hrvatskoj,
1990.1994. godina
t/god SO
2
NO
x
CH
4
CO CO
2
1990. 19 568 4 762 8 855 207 354 4 264 151
1991. 11 008 3 766 9 423 192 097 3 451 592
1992. 8 737 2 858 4 653 111 776 3 058 876
1993. 9 992 3 072 4 449 105 210 2 991 263
1994. 9 707 3 009 4 656 112 288 2 980 334
Grijanje na drva je izvor velike emisije CO
2
, a ono je, u
velikoj mjeri, prisutno u izvangradskimzonama gotovo
svih hrvatskih ùpanija.
Usporedbe radi, u Kini, gdje je potronja drva za ogrjev
tradicionalno velika, emisija CO
2
je u 1999. godini
iznosila 3.3 t/toe, dok je razina u zemljama srednje i is-
to~ne Europe, iste godine bila 2.5 t/toe.
U tablici 2 je prikaz emisije one~i}uju}ih tvari i
praine pri koritenju raznih vrsta goriva u viestambe-
nim zgradama u Austriji (mg/MJ).
Tablica 2. Emisija one~i}uju}ih tvari u podru~ju zgradar-
stva u Austriji
Gorivo Primjedba SO
2
NO
x CO
Pra-
ina
Fina
praina
CO
2
(kg/MWh)
lo`-ulje
lako
0,2%S (H33) 98 80 50 10 0 280,4
zemni plin (EG1) 0 40 50 0 0 199,2
zemni plin novi 0 30 10 0 0 199,2
drvo 62 167 20700 0 163 -
Iako su podaci navedeni u tablici 2 nepotpuni, uo~ava
se visoka razina emisije CO, NO
x
, SO
2
, te fine praine
pri sagorijevanju drveta.
Tablica 3 prikazuje emisiju one~i}uju}ih tvari pri pro-
izvodnji elektri~ne energije iz raznih vrsta goriva
(g/kWh), a u tablici 4 dana je emisija CO
2
pri koritenju
obnovljivih i neobnovljivih izvora energije (t/GWh),
uklju~uju}i pripremu goriva i izgradnju postrojenja.
Tablica 3. Emisija one~i}uju}ihtvari uovisnosti o vrsti goriva
g/kWh SO
2
NO
x
CO
2
ugljen 20 5 800
lo`-ulje 10 2 600
plin 0,1 3 400
Tablica 4. Usporedba emisija CO
2
obnovljivih i neob-
novljivih izvora energije
t/GWh CO
2
ugljen 950
lo`-ulje 700
plin 450
fotonaponski moduli 10
Proizvedeni fotonaponski moduli tijekom rada ne
one~i}uju zrak i vodu, ne proizvode kruti otpad, buku
ili neugodne mirise, ne troe pitku vodu i ni na koji
na~in ne uzrokuju degradaciju ~ovjekovog okruènja i
zdravlja. Utjecaj pasivne solarne tehnologije na okoli
ocjenjuje se kao nulti [16].
Fotonaponske tehnologije predstavljaju rizik isklju~ivo
za zdravlje profesionalnog osoblja koje dolazi u doticaj
s tekim metalima, zapaljivim smjesama, kancero-
genim i drugim opasnim materijalima tijekom proiz-
vodnje fotonaponskih }elija. Ovo se posebno odnosi na
tehnologije amorfnog silicija (aSi), kadmij telurida
(CdTe) i bakar-indij diselenida (CuInSe
2
) za koje se u
proizvodnji koriste ekstremno toksi~ne tvari. No,
budu}i da se cijeli proizvodni proces odvija u vrlo ~is-
tom i fizi~ki izoliranom prostoru, rizici su minimalni.
2.2. Ekoloke posljedice koritenja energije
u zgradama
Energetski procesi u zgradarstvu obuhva}aju proiz-
vodnju, potronju i gospodarenje energijom od faze
256
1990
1991
1992
1993
1994
SO2
NOx
CH4
CO
CO2
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
3500000
4000000
4500000
t/god.
SO2
NOx
CH4
CO
CO2
Slika 1. Emisija one~i}uju}ih tvari u Hrvatskoj, od
1990.-1994. godine
V. Kolega: Mjere za pove}anje energetske efikasnosti u zgradama Energija, god. 50 (2001) 4, 255-264
izgradnje do faze ruenja zgrade, a na ekoloko
okruènje utje~u na tri razine:
- globalnoj;
- lokalnoj;
- mikroklimatskoj unutar promatrane zgrade.
Utjecaj na globalnoj razini manifestira se promjenom
klime i kontinuiranim unitavanjem prirodne podloge
za ìvot ljudi, ìvotinja i biljaka.
Na lokalnoj se razini promatra one~i}enje ograni~e-
nog podru~ja, pri ~emu utjecaj na okolinu obuhva}a
vodu (zaga|enja svih vrsta), tlo (odlaganje otpada, po-
tapanje terena, unitavanje prirode) i zrak (plinovi,
~estice, mirisi).
Mikroklimatska razina unutar zgrade obuhva}a ire
podru~je zdravog stanovanja i udobnosti korisnika u
odnosu na energetsku efikasnost i primjenu raznih e-
nergetskih ure|aja i sustava, te gra|evinskih eleme-
nata i materijala, pri ~emu je osnovno izbje}i sindrom
bolesnih zgrada (od eng. Sick Building Syndrome), koji
rezultira naruavanjem zdravlja njihovih korisnika.
Neodgovaraju}a projektna rjeenja i neracionalno go-
spodarenje energijomzna~ajno utje~u na mikroklimat-
sko okruènje u zgradama.
U svijetu je, u posljednje vrijeme, prisutan pomak od
same tednje energije prema stanju psiho-fizi~ke udob-
nosti aktivnog korisnika u zgradi, to podrazumijeva
iznalaènje optimalnog odnosa ekolokog, ekonom-
skog i energetskog okruènja.
Izvori emisije one~i}uju}ihtvari uzgradarstvumogubiti:
- energetski sustavi, ure|aji i procesi.
- primijenjene gra|evinske tehnologije, elementi i
materijali.
Nadalje, zgrada kao izvor one~i}enja utje~e na okolinu:
- izravno (toplinski i rashladni sustavi, primijenjeni
gra|evinski elementi i materijali, razni energetski
ure|aji, ovisno o namjeni zgrade i dr.);
- neizravno (proizvodnja energije potrebne za proiz-
vodnju gra|evinskih elemenata i materijala, te pro-
izvodnju i rad primijenjenih energetskih ure|aja i
sustava).
Iako nisu sastavni dio zgradarstva u uèm smislu, pros-
torno planiranje i urbanizam zna~ajno utje~u na ener-
getsku efikasnost i ekoloko djelovanje zgrada.
2.3. Zakonodavno okruènje
2.3.1. Hrvatski propisi
îtav niz zakonskih propisa i odredbi u ve}oj se ili ma-
njoj mjeri odnosi na ekoloka obilje`ja i zatitu okolia
pri koritenju energije u zgradama i na taj na~in reguli-
raju proìmanje ekologije i zgradarstva [5]:
- Uredba o procjeni utjecaja na okoli, 1997. godina;
- Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za
obavljanje stru~nih poslova zatite okolia, 1997.
godina;
- Pravilnik o znaku zatite okolia, 1996. godina;
- Pravilnik o katastru emisija u okoli, 1996. godina;
- Zakon o zatiti zraka, 1995. godina;
- Zakon o otpadu, 1995. godina;
- Zakon o zatiti okolia, 1994. godina;
- Zakon o zatiti na radu, 1996. godina;
- Deklaracija o zatiti okoline u RH, 1992. godina;
- Zakon o normizaciji,1996. godina;
- Pravilnik o izradi procjene opasnosti, 1997. godina;
- Uredba o prostornomure|enju u ratomzahva}enim
podru~jima, 1994. godina;
- Zakon o vodama, 1995. godina;
- Zakon o prostornom ure|enju, 1994. godina;
- Pravilnik o vrstama otpada 1996. godina;
- Zakon o gra|enju, 1992. i 1995. godina.
Hrvatski dràvni sabor je 1997. godine ratificirao Ugo-
vor o europskoj energetskoj povelji koja pretpostavlja
uvo|enje modela dugoro~ne energetske suradnje eu-
ropskih zemalja u okvirima trìnog gospodarstva.
Vlada RH je 1998. godine donijela Uredbu o
potvr|ivanju Protokola Energetske povelje o energet-
skoj efikasnosti i pripadaju}improblemima okolia ko-
jim je definirana politika odrìvog razvitka [4].
2.3.2. Me|unarodni dogovori
S ciljem ublaàvanja negativnih posljedica utjecaja
ljudskog djelovanja na okoli, u posljednjih su dvadese-
tak godina, odràni brojni me|unarodni skupovi i
donesen veliki broj konvencija o smanjenju emisije
one~i}uju}ih tvari u atmosferu.
Jedna od prvih konferencija je ona odràna u Stock-
holmu, 1972. godine, zna~ajna po pokretanju Pro-
grama Ujedinjenih naroda za okoli (UNEP).
Na skupu u Ottawi, 1984. godine dogovoreno je sma-
njenje emisije NO
X
za 30% do 1993. godine (Fran-
cuska je ponudila smanjenje od 50%).
Me|unarodna konferencija u Genevi, 1986. godine re-
zultirala je dogovorom o smanjenju emisija SO
2
.
U Montrealu su, 1987. godine, 24 zemlje potpisale
Konvenciju o zadràvanju proizvodnje spojeva klorofluor-
ugljika (CFC 11, 12, 113 i 115) na razinama iz 1986, do
1. srpnja 1989. te smanjenju od 50% do 2000. godine.
Ovu je konvenciju do 1989. potpisalo 50 zemalja.
Godine 1988. u Torontu je dogovoreno smanjenje
emisije CO
2
iz 1988. godine za 20% do 2005. godine.
Tema konferencija u Londonu (1990.) i Kopenhagenu
(1993.) ponovno je reduciranje proizvodnje CFC ke-
mijskih spojeva [5].
U Rio de Janeiru je 1992. godine postignut Dogovor o
klimi kojim su usvojene preporuke o smanjenju tetnih
utjecaja na okoli, uz pra}enje brzine odvijanja pojedi-
nih procesa u okolini i strogo ograni~enje emisija
one~i}uju}ih tvari u atmosferu.
Tre}e zasjedanje Konferencije dràva stranaka
Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni
klime odràno je od 1.-10. prosinca 1997. godine u
257
Kyotu, a zavrilo je potpisivanjemProtokola, koji bi tre-
bao doprinijeti uspjenom smanjenju emisije one~i}u-
ju}ih tvari u razdoblju izme|u 2008. i 2012. godine.
Hrvatska je jedna od potpisnica Protokola ~iji su
najva`niji zaklju~ci:
- razvijene zemlje, uklju~uju}i i zemlje u tranziciji,
potpisale su me|unarodno pravno obvezuju}i ugo-
vor o smanjenju emisije est stakleni~kih plinova
(CO
2
, CH
4
, N
2
O, HFCs, PFCs i SF
6
) za 5.2% od
2008. do 2012. godine u odnosu na 1990. godinu, pri
~emu pojedina~ne obaveze variraju od 8% za EZ,
vicarsku i neke od isto~noeuropskih zemalja, preko
7% za SAD do 5% na kojih se obvezala Hrvatska;
- Protokol stupa na snagu ratificiranjem od strane
minimalno est industrijski jakih zemalja koje za-
jedno emitiraju najmanje 55% ukupne svjetske
emisije stakleni~kih plinova.
Najve}a va`nost Konferencije u Kyotu je taj to }e stu-
panjem Protokola na snagu, on postati prvi
me|unarodno obvezuju}i dokument koji }e sve zemlje
potpisnice morati ugraditi u svoje zakonodavstvo i
uvaàvati kao postulat u donoenju i provedbi nacio-
nalnih gospodarskih strategija, planova i programa.
2.4. Mjere smanjenja ekolokih posljedica koritenja
energije u zgradama
Nekoliko je osnovnih mjera smanjenja ekolokih
posljedica koritenja energije u zgradama:
- koritenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar,
biomasa, geotermalna energija i dr.) u to ve}oj mjeri;
- odabir ~i}ih fosilnih goriva (plin);
- pove}anje energetske efikasnosti tijela zgrade
(poja~ana toplinska izolacija, brtvljenje i dr.);
- pove}anje energetske efikasnosti svih ure|aja i sus-
tava u zgradi;
- primjena bioklimatskih projektantskih tehnika;
- razvitak pasivne solarne arhitekture.
Pod pojmom bioklimatskih projektantskih tehnika pod-
razumijeva se, prigodom projektiranja zgrade uzeti u
obzir pasivno grijanje i hla|enje, prirodno provjetra-
vanje i osvjetljenje i druge eventualne bioklimatske
prednosti podru~ja na kojem se zgrada nalazi. Razvi-
tak pasivne solarne arhitekture, zbog prirodnih insola-
cijskih zna~ajki, prvenstveno u priobalju i na otocima
jedan je od temeljnih preduvjeta smanjenja potronje
energije za zagrijavanje i poboljanja ekolokih karak-
teristika tog prostora.
Naàlost, u arhitekturi turizma u Hrvatskoj, usprkos
idealnim klimatskim uvjetima i sun~evom zra~enju do-
statnom za uporabu pasivnim na~inom, energetski
svjesne pasivne solarne arhitekture zapravo niti nema.
Primarni prostori turisti~kih kapaciteta, prete`no su
kvalitetno insolacijski disponirani, ~ime je osiguran
znatan udio solarne energije u energetskoj bilanci
predsezonskog i poslijesezonskog razdoblja, pri ~emu
je va`no primjenjivati propisanu vanjsku zatitu od
sunca, kako bi se u vrnoj to~ki sezone izbjeglo
pregrijavanje prostora i time smanjilo trokove
hla|enja aktivnim sustavima. Na taj bi se na~in osi-
gurala i potrebna svjetlosna udobnost korisnika uz
pozitivan ekoloki doprinos [15].
Radi zatite okolia potrebno je pokrenuti sustave ak-
tivnosti kojima bi se utjecalo na bu|enje ekoloke svi-
jesti hrvatske javnosti:
- kontinuiranim obavjetavanjem o ekolokim
obilje`jima koritenja energije u zgradama putem
elektronskih medija i javnih glasila;
- organiziranjem ve}eg broja simpozija i predavanja o
utjecaju gospodarenja energijom u zgradama na
okoli;
- objavljivanjem publikacija;
- organiziranjem savjetovalita za gra|ane o
mogu}nostima racionalnog i ekonomski isplativog
gospodarenja energijom.
Usljede}ih bi nekoliko godina trebalo provesti analize:
- utjecaja primjene raznih energetskih ure|aja i sus-
tava na smanjenje emisije one~i}uju}ih tvari;
- utjecaja odabira gra|evinskih materijala i elemenata
s obzirom na energiju potrebnu za njihovu proiz-
vodnju i ugradnju na smanjenje emisije
one~i}uju}ih tvari;
- me|usobnih utjecaja na~ina gra|enja, potrebne e-
nergije i smanjenja emisije one~i}uju}ih tvari;
- utjecaja poboljanja toplinskih karakteristika zgrade
u cjelini i njenih pojedinih dijelova na smanjenje
one~i}enja okoline;
- utjecaja poboljanja toplinskih svojstava zgrade u
cjelini i njenih pojedinih dijelova na psiho-fizi~ku
udobnost stanara.
Nadalje, nu`no je normizirati energetsko-
-mikroklimatsku kvalitetu izgradnje u odnosu na
one~i}enje okoline i uvesti obvezu izdavanja energet-
ske iskaznice (Energiepass) za svaku pojedinu zgradu.
Iako }e razvitak sustava energetske efikasnosti u zgra-
darstvu svojim najve}im dijelom doprinijeti djelotvor-
nijem gospodarenju energijom i zatiti okolia, ipak je
od velike va`nosti procijeniti njegov utjecaj na okoli [7].
U Hrvatskoj je provedba procjene utjecaja na okoli
(PUO) regulirana Uredbom o procjeni utjecaja na okoli
(Narodne novine br. 34/1997.) i prate}im Popisom zah-
vata (Narodne novine br. 37/1997.). Uredbom se
imenuju zahtjevi za ~ije je izvo|enje nu`na procjena ut-
jecaja na okoli, odre|uje sadràj studije o utjecaju na
okoli, sudjelovanje javnosti i druga pitanja. Postoje}i
standardi procjene, me|utim, neadekvatno obra|uju ili
posve izostavljaju neke od potencijalnih utjecaja na oko-
li. Primjenom strateke procjene utjecaja na okoli
(SPUO) mogu}e je ve} u fazi planiranja dobiti uvid u
potencijalne negativne utjecaje planiranih zahvata na
okoli. Strateka procjena utjecaja na okoli je, ustvari,
sustavni i sveobuhvatani proces procjene utjecaja poli-
tike, planova i programa (PPP) na okoli [9].
258
3. MJERE ZA POVE]ANJE ENERGETSKE
EFIKASNOSTI U ZGRADAMA
3.1. Zakonodavno ure|enje podru~ja toplinske
zatite zgrada
Vaè}e hrvatsko zakonodavstvo kojim se regulira ener-
getska i ekoloka efikasnost u zgradama karakterizira
zastarjelost i neuskla|enost sa zakonskom legislativom u
zemljama Europske unije, iz ~ega slijedi nu`nost izrade
novog zakonodavstva. Pojedine zemlje Europske unije
imaju ve} dulje vrijeme podru~je gra|evinske toplinske
zatite pravnoi tehni~ki ure|enouskladusa svojimspeci-
fi~nim uvjetima i potrebama. Izrada legislative na razini
EU pokrenuta je formiranjem radne grupe Europske
unije Committee for Standardization(CEN), a trenutnosu
u pripremi EU standardi CEN/TC 89 koji propisuju
minimalne toplinske zahtjeve za zgrade u cjelini, od-
nosno pojedine elemente zgrade.
Zakonodavno ure|enje podru~ja toplinske zatite u
Hrvatskoj, moè se podijeliti u ~etiri osnovne katego-
rije [10]:
norme i propisi koji odre|uju minimalne zahtjeve u
pogledu toplinske zatite zgrada koji moraju biti is-
punjeni prigodom projektiranja i gra|enja;
norme i propisi koji odre|uju metode prora~una
toplinsko-tehni~kih karakteristika pojedinih gra|e-
vinskih elemenata;
norme i propisi koji odre|uju metode i uvjete ispiti-
vanja toplinsko-tehni~kih karakteristika gra|evin-
skih materijala, elemenata i sklopova, ili definiraju
pojedine komponente mjerne opreme za toplinska
mjerenja;
norme i propisi koji se odnose na sustave grijanja,
klimatizacije i provjetravanja.
Osnovna svrha navedenih normi je zadovoljiti tri
glavna cilja toplinske zatite:
a) osigurati racionalno koritenje energije;
b) osigurati povoljne uvjete mikroklime u prostoru
zgrade;
c) zatititi gra|evinske elemente od ote}enja radi
gra|evinsko-fizikalnih djelovanja.
Zakon o gra|enju sadrì pravne pretpostavke za dalj-
nje ure|enje podru~ja toplinske zatite zgrada putem
odgovaraju}ih tehni~kih propisa i normi, po uzoru na
njema~ka rjeenja i uz uskla|ivanje s relevantnim
dokumentima EU [11].
Aktivnosti na zakonodavnomure|enju podru~ja toplin-
ske zatite trebaju se odvijati u dva osnovna pravca [2]:
- inovacijom postoje}ih hrvatskih normi ;
- izradom novih tehni~kih propisa po uzoru na
njema~ku inoviranu Naredbu o toplinskoj zatiti od 1.
sije~nja 1995.
Bitne odrednice novih propisa trebaju biti:
- via razina toplinske izolacije zgrade utvr|ena
ekonomskom optimalizacijom sume investicijskih i
eksploatacijskih trokova;
- pored prora~una toplinskih gubitaka obvezati pro-
jektante na prora~un solarnih i internih toplinskih
dobitaka ~ime bi se stimulirao razvoj pasivne solarne
arhitekture;
- zahtjeve oblikovati u skladu s dokumentima EU u
obliku dozvoljene godinje potronje toplinske ener-
gije po m
2
grijane povrine ili m
3
grijanog volumena
zgrade;
- obvezati vlasnike zgrada da kod svake ve}e gra|evin-
ske intervencije na vanjskimelementima zgrade (ob-
nova, preinake, dogradnja i sl.) iste toplinski
dodatno izoliraju ako je njihova toplinska izolacija
ispod vrijednosti odre|ene novim propisom;
- obvezati graditelje na izdavanje energetske is-
kaznice (Energiepass) za svaku pojedinu zgradu.
Generalne smjernice i zakonska regulativa za pasivnu
solarnu arhitekturu postoje u urbanisti~koj i
arhitektonsko-gra|evinskoj regulativi, ali samo na ra-
zini osiguranja temeljnih preduvjeta, odnosno jo su
uvijek preop}enito formulirani da bi osigurali
dosljedno provo|enje energetski i ekoloki efikasnih
projekata [16].
Izrada nove tehni~ke regulative za uporabu pasivnih
solarnih sustava treba obuhvatiti:
- propisivanje minimalnih uvjeta i standarda koje pa-
sivni sun~ani arhitektonsko-gra|evinski elementi
moraju zadovoljavati;
- ovla}ivanje institucija za atestiranje energetski efi-
kasnih proizvoda;
- ustanovljenje znaka energetske i ekoloke kvalitete.
3.2. Ozna~avanje i standardizacija energetskih
sustava i ure|aja
Energetske oznake su potvrda kvalitete ure|aja s obzi-
rom na njihovu energetsku efikasnost, pri ~emu se
ure|aji prema potronji energije dijele na sedam stup-
njeva energetske efikasnosti ozna~enih slovima od Ado
G (grupu A ~ine energetski najefikasniji ure|aji) [8].
Obveza ozna~avanja opreme (od eng. labeling) je im-
perativ uspostave modernog, energetski i ekoloki os-
vjetenog nacionalnog gospodarstva, kompatilnog s
europskim, energetskim tokovima. Ozna~avanje mora
biti jasno i precizno, prema to~no odre|enoj shemi
kako bi se ve} na samom po~etku izbjegli svi potenci-
jalni nesporazumi u svezi sa zna~enjem i porukom e-
nergetske oznake.
Ozna~avanje olakava proces uvo|enja termina ener-
getske efikasnosti u marketinku strategiju, informira-
ju}i potroa~a o karakteristikama ure|aja i
podsje}aju}i ga pritom na potronju energije kao rele-
vantan kriterij prigodom odabira.
S druge strane, ozna~avanje energetske opreme je jak
poticaj proizvo|a~ima da radi izbjegavanja loe oznake
na svom proizvodu pove}aju njegovu energetsku efi-
kasnost.
259
Bitan preduvjet uspjenog uvo|enja energetskih
oznaka u hrvatsko gospodarstvo je definiranje mini-
malnih standarda energetske efikasnosti opreme i no-
vih tehnologija po uzoru na ISO ili CEN standarde.
CEN standardi su u ve}ini slu~ajeva proireni i
pootreni ISO standardi, koji zamjenjuju do sada
vaè}e standarde zemalja ~lanica Europske unije.
Proizvodi koji zadovoljavaju CEN standarde dobivaju
oznaku CE koja im osigurava plasman na trìte EZ i
izvoz u dràve ~lanice EFTA. Na taj je na~in, svim
onim proizvodima koji nisu proli propisana testiranja
i dobili CE oznaku, djelotvorno onemogu}en prodor
na europsko trìte.
Prihva}anje CEN standardizacije uspjeno }e zausta-
viti dosadanju praksu pretvaranja Hrvatske, radi ni-
skog ìvotnog standarda prosje~nog potroa~a, u veliko
trìte zastarjele i neefikasne energetske opreme.
Nadalje, prihva}anje standarda EU osigurava kon-
kretnu financijsku potporu Europske banke za obnovu
i razvitak, Europske investicijske banke, kao i brojnih
drugih svjetskih i europskih financijskih institucija.
3.3. Ekonomske, financijske i fiskalne mjere
Za u~inkovito provo|enje programa energetske efi-
kasnosti u zgradarstvu, nu`no je osigurati kontinuiran i
siguran priljev nov~anih sredstava.
Fondove za financiranje programa energetske efikas-
nosti i zatite okolia u zemljama srednje i isto~ne
Europe naj~e}e osniva Vlada zajedno s nadle`nim
ministarstvom ili ministarstvima (obi~no znatnog ud-
jela u njihovom osnivanju i djelovanju ima i Ministar-
stvo financija) kao autonomnu instituciju.
Jedan od glavnih izvora popunjavanja fondova je
naplata kazni industrijskim i ostalim zaga|iva~ima
zbog nepridràvanja propisa i standarda zatite okolia
(primjena tzv. polluter pays principa). Fondovi se, iz-
me|u ostalog, koriste za financiranje mjera zatite
okolia, energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih
izvora putem bespovratnih sredstava (tzv. grants) i
izdavanjem zajmova s niskom kamatnom stopom (tzv.
soft loans) javnom i privatnom sektoru.
Dva su osnovna institucionalna modela fonda za finan-
ciranje KUEN
zgrada
u sklopu NEP
fond
a, namijenjenog
financiranju projekata energetske efikasnosti i ob-
novljivih izvora energije [7]:
- kreditno-investicijski model;
- fond za dodjelu bespovratnih sredstava.
Dràvni prora~un je jedan od najpouzdanijih izvora, ali
radi njegovog, trenuta~no velikog optere}enja, nije
realno ra~unati na veliki udio kapitala, iako bi u slu~aju
uspostave kreditno-investicijskog fonda, dràvni
prora~un mogao predstavljati zna~ajan jednokratni iz-
vor temeljnog kapitala.
Dug za okoli je mehanizam financiranja utemeljen
sredinom 80-tih a bazira se na bilateralnim sporazu-
mima sa zemljama kreditorima o pretvaranju dijela
duga neke zemlje u sredstva namijenjena zatiti oko-
lia, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima e-
nergije, uz zadovoljenje odre|enih uvjeta. Jedan od
uvjeta je da dug prema odre|enoj zemlji ili grupi
zemalja (npr. pariki ili londonski klub) mora biti do-
voljno velik da bi se parcijalno pretvorio u namjenska
sredstva (ovakvi sporazumi obi~no pretvaraju 1-10%
duga, u ovisnosti o njegovoj veli~ini, u namjenski kapi-
tal). Sljede}i je uvjet garancija kreditirane zemlje da }e
se otpisani dio duga zaista utroiti za financiranje ener-
getske efikasnosti, obnovljivih izvora i zatite okolia.
Tarifni sustav u kojemcijene energenata u svojoj struk-
turi uklju~uju trokove uspostave sustava energetske
efikasnosti, koritenja obnovljivih izvora i gospoda-
renja okoliem, tako|er je, jedan od mogu}ih izvora
popune fonda [18].
Me|unarodni se izvori financiranja mogu podijeliti u
tri kategorije:
- Global Environment Facility (GEF);
- multilateralne i bilateralne agencije,
- me|unarodne komercijalne banke [7].
3.4. Pravne i administrativne mjere
Politika cijena raznih vrsta energije, uz razli~ite stope
poreza jedna je od najja~ih mjera (poticajnih i restrik-
tivnih) kojima dràva stimulira potronju ekoloki
prihvatljivih energenata. Poticajna mjera za provedbu
nacionalnih programa u sektoru energetike je dodatno
oporezivanje ne~istih energenata, ~ime bi se s jedne
strane zatitio okoli, a s druge bi se razlika u stopi
poreza mogla koristiti za financiranje programa ener-
getske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Karakteristi~no za ve}inu razvijenih zemalja svijeta je
visoko oporezivanje naftnih derivata, ~ime se stvaraju
prihodi u dràvnom prora~unu, dio kojih se kasnije
koristi za financiranje raznih vidova programa zatite
okolia i racionalnog gospodarenja energijom. Ilustra-
cije radi stopa poreza na benzin je sredinom 1996. go-
dine u nekim zemljama Europe dosegla razinu od ~ak
81% cijene na benzinskoj postaji (Francuska) (sl. 2).
Oporezivanje benzina je u zadnjih desetak godina u
razvijenim zemljama Europske unije poraslo za pros-
je~no 38%. Uz ovako visoke poreze zemlje potroa~i
ostvaruju za nekoliko puta ve}i prihod po toni nafte
od zemalja proizvo|a~a. Trend oporezivanja energe-
nata za ra~un zatite ~ovjekove okoline, u svijetu je
sve ja~i.
Sigurno je jedna od najja~ih poticajnih mjera za razvoj
energetskog sektora Europska energetska povelja, ko-
jom se prvi put u povijesti, uspostavljaju na~ela
povezanosti energetskog sektora. Europsku energet-
sku povelju su 17. prosinca 1991. godine u Haagu pot-
pisale 12 ~lanica Europske unije, 7 zemalja isto~ne
Europe, 3 balti~ke republike, 11 republika nekada-
njeg SSSR-a, SAD, Japan, Kanada i Australija. Povelju
260
su naknadno potpisali Turkmenistan, Slovenija i
Hrvatska (5. velja~e 1993. godine u Bruxellesu).
Pristupanje Europskoj energetskoj povelji izuzetno je
vaàn korak u uklju~enju Hrvatske u europske ener-
getske tokove.
Neke od va`nijih pravnih i administrativnih, poticajnih
mjera hrvatske dràve u cilju uspostave zdravog sek-
tora energetike i graditeljstva bile bi sljede}e:
- slobodna konkurencija na doma}em trìtu i suzbi-
janje monopola;
- slobodni pristup energetskim izvorima i kapitalnim
transportnim sredstvima;
- jednaki uvjeti ulaganja za doma}e i strane investitore;
- restrukturiranje i privatizacija;
- uvjeti osnivanja i poslovanja trgova~kih drutava po
uzoru na razvijene zemlje;
- razbijanje energetskog monopola i slobodno formi-
ranje cijena energije;
- smanjenje stope poreza i carina na ekoloke i ener-
getski efikasne ure|aje i sustave, gra|evinske teh-
nologije, elemente i materijale;
- formiranje pravnih tijela za nadzor poslovanja ener-
getskih i gra|evinskih institucija i poduze}a;
- porezne i carinske olakice pri dodjeli koncesija na
ekoloki prihvatljive energente, tehnologije, materi-
jale, opremu, ure|aje, postrojenja, objekte i dr.
3.5. Promotivno-propagandne mjere
Poradi implementacije energetske efikasnosti
potrebno je sve sudionike u procesu gra|enja i ko-
ritenja zgrada upoznati s posljedicama pretjerane po-
tronje energije, od ekolokih do gospodarskih. Za
krajnje }e korisnike biti posebno interesantni gospo-
darski pokazatelji, posebice isplativost u relativno krat-
kom vremenu koritenja zgrada. Va`no je to iroj
javnosti dati pravodobnu i kvalitetnu informaciju kroz
medije, informacijski sustav, stru~ne skupove, izlo`be,
natje~aje, te popratne publikacije.
Mjere za promociju i propagiranje programa mogu se
podijeliti u nekoliko kategorija:
- programski skupovi;
- nastupi u medijima;
- izdava~ka djelatnost;
- okrugli stolovi;
- informativni skupovi;
- savjetovalita.
Jedna je od djelotvornih mjera uklju~enje renomiranih
stru~njaka u promociju i promid`bu programa obrazla-
ganjem problematike, te informiranjem o
dostignu}ima u zemljama koje su ve} provele sli~ne
programe.
Promid`bene, informativne i edukativne aktivnosti
treba bri`ljivo planirati i njima obuhvatiti ~itavu popu-
laciju pri ~emu nije dovoljno samo pozivati na tednju
energije ve} treba davati konkretne savjete i uputstva,
inzistiraju}i pri tom na ~injenici da tednja energije ne
zna~i obvezno odricanje i manji komfor ve} ulaganje u
vlastitu budu}nost.
U svim promotivnim aktivnostima je zna~ajan to ve}i
anga`man resornih ministarstava i dràvnih institucija
u pruànju pravodobnih informacija.
Neke od propagandnih aktivnosti u sklopu programa
KUEN
zgrada
bile bi sljede}e:
- odràvanje izlo`bi s primjerima energetski efikasnih
zgrada u Hrvatskoj i svijetu u sklopu tematskih
stru~nih skupova, te za iri krug ljudi u sklopu
sajmova (npr. Sajam graditeljstva na Zagreba~kom
velesajmu);
- raspisivanje natje~aja za najbolje rjeenje niskoener-
getske zgrade na podru~ju Hrvatske po uzoru na
sli~an natje~aj raspisan u Njema~koj 1991. godine
pod pokroviteljstvom Njema~kog drutva arhitekata
(Stanovanje 2000.) koji je prethodio novoj regula-
tivi iz podru~ja toplinske zatite donesenoj 1995. go-
dine nadmetanje bi potaknulo projektante i
graditelje na iznalaènje najpovoljnijih rjeenja u
energetski efikasnom projektiranju, oblikovanju,
izgradnji odnosno rekonstrukciji zgrada [17];
- organizacija informativnih skupova na temu ener-
getski efikasnih ure|aja i sustava u stambenim i go-
spodarskim zgradama;
- organizacija informacija putem Interneta (izrada
WEB stranica uz njihovo kontinuirano aùriranje).
Dobra informiranost javnosti o klju~nimciljevima pro-
grama presudna je za njegovo oìvotvorenje. Tek
prihva}anjem javnosti kao ravnopravnog sudionika u
gospodarenju energijom i zatiti okolia, stje~u se os-
novni preduvjeti za zdrav gospodarski razvitak zemlje.
3.6. Obrazovne mjere
3.6.1. Visokokolsko obrazovanje
Visokokolsko i izvankolsko obrazovanje mora i}i
ukorak s najmodernijim energetskim i graditeljskim
tehnologijama.
Za razvitak energetske efikasnosti u zgradarstvu od ve-
likog je zna~enja profesionalnom edukacijom osposo-
261
Slika 2. Pregled stopa poreza na benzin u nekimzemljama [12]
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
% poreza
OPEC
SAD
Kanada
OECD
Japan
V.Britanija
Njema~ka
EU
Italija
Francuska
biti budu}e energeti~are, arhitekte i gra|evinare za
energetske i graditeljske izazove 21. stolje}a. Nagli raz-
vitak novih tehnologija s jedne i imperativ odrìvog
razvitka s druge strane uvjetuju uvo|enje novih kole-
gija na fakultete.
Na fakultetima treba ustanoviti kolegije usmjerene na
cjelovito obrazovanje u prostornom planiranju i pro-
jektiranju niskoenergetskih zgrada, gdje se ne bi
zadràvalo samo na pojedinim konstruktivnim dije-
lovima zgrade, ve} bi pristup trebao biti od urbanis-
ti~kih planova namjene povrine, nagiba i orijentacije
zemljita, bioklimatskih specifi~nosti, dimenzija i or-
jentacija staklenih povrina, pa sve do tehno-
ekonomski optimalnog odabira energetskih ure|aja i
sustava u zgradi (elektri~ni i plinski ure|aji, rasvjetni
sustavi i sustavi za grijanje, hla|enje i ventilaciju). Na
poticaj Ministarstva znanosti i tehnologije Sveu~ilite
bi studentske radove na temu niskoenergetske ku}e
trebalo posebno istaknuti pri dodjeli redovitih godi-
njih nagrada studentima.
3.6.2. Izvankolsko obrazovanje
A) Izrada stru~ne publikacije o energetskoj
efikasnosti ure|aja i sustava u zgradama
Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da se primjenom
energetskih oznaka budi svijest javnosti o potrebi
tednje energije, pri ~emu je zna~ajna pravodobna, ci-
ljana marketinka kampanja. Hrvatska javnost je slabo
upoznata s principima energetske efikasnosti, te je
prigodom kupnje bilo kakvog energetskog ure|aja,
glavni kriterij odabira njegova cijena. Izradom stru~ne
publikacije o enegetskim karakteristikama pojedinih
ure|aja uz konkretne primjere i usporedbe opreme
dostupne na hrvatskom trìtu, iroj bi se javnosti, iz-
me|u ostalog, pribliìla i ideja racionalnog koritenja
energije [18].
B) Izrada stru~nog priru~nika o primjeni novih
propisa o toplinskoj zatiti zgrada
Po donoenju novih propisa treba izraditi stru~ni pri-
ru~nik, jer su propisi u pravilu koncizni, suhoparni, bez
dovoljno detalja, tako da su mogu}a kriva tuma~enja i
nesporazumi. Osim toga, pored slova propisa, postoji i
duh propisa, koji ~esto, za manje upu}ene korisnike
nije odmah prepoznatljiv. Stoga bi bilo korisno s obzi-
romna veliku va`nost ure|enja ovog podru~ja graditelj-
stva, izraditi odgovaraju}i priru~nik o implementaciji
propisa u svakodnevnu projektantsku i graditeljsku
praksu. Pored tuma~enja pojedinih zahtjeva iz propisa
te ciljeva koji se njima èle posti}i, u priru~niku }e biti
dani i konkretni primjeri ispravnih rjeenja. Nadalje,
bit }e predloèn sadràj i forma elaborata toplinske
zatite zgrade koji treba napraviti u fazi izrade glavnog
projekta zgrade kao dio projektne dokumentacije za
dobivanje gra|evinske dozvole.
Usklopu ovog priru~nika trebaju se na}i i primjeri pro-
ra~una koji }e olakati koritenje Pravilnikom.
C) Izrada stru~ne publikacije o energetskoj
efikasnosti u zgradarstvu namijenjene
projektantima i graditeljima
Jedan od velikih problema u tretiranju energetske efi-
kasnosti u zgradarstvu je nedostatak stru~ne literature
na hrvatskomjeziku, ~ime je va`nost izrade publikacije
daleko ve}a.
Ova bi publikacija dala sustavni prikaz cjelokupne
problematike energetskog koncepta projektiranja i
izgradnje zgrada, po~evi od prora~una energetske bi-
lance zgrade, primjene bioklimatskih projektantskh
tehnika, toplinsko-tehni~kih zna~ajki izolacijskih ma-
terijala, na~ina rjeavanja toplinske zatite pojedinih
elemenata zgrade, pa do prikaza svih potrebnih pro-
ra~una, uklju~ivo i financijske pokazatelje investi-
cijskih i eksploatacijskih trokova, koritenjem s jedne
strane saznanja i podataka iz bogate svjetske literature,
a s druge konkretnih iskustava naih stru~njaka.
D) Izrada stru~ne publikacije o energetskoj
efikasnosti u zgradarstvu namijenjene
samostalnim neprofesionalnim graditeljima i
vlasnicima obiteljskih ku}a
Samostalni neprofesionalni graditelji i vlasnici privat-
nih ku}a orijentirani su na izgradnju uz minimalne
trokove gra|enja, pri ~emu ne raspolaù potrebnim
informacijama o povratnoj isplativosti ulaganja u kon-
cepciju gra|enja u vidu poja~ane toplinske zatite
zgrada i primjene bioklimanskih projektantskih teh-
nika. Cilj ove publikacije je na to jednostavniji na~in
objasniti potrebu ~uvanja energije i zatite okolia, po-
boljanje toplinske i svjetlosne udobnosti primjenom
koncepta pasivne solarne arhitekture u dobro toplinski
izoliranim zgradama i obiteljskim ku}ama, smanjenje
mogu}ih gra|evinskih teta, te isplativost u vidu sma-
njenih trokova za energiju u budu}nosti. Publikacija
treba sadràvati tehni~ka rjeenja primjene na jed-
nostavnimobiteljskimku}ama i zgradama, slikovito, sa
svim podacima o vrstama, preporu~ljivim debljinama i
kvaliteti materijala, opcijama povoljnih sustava za gri-
janje, uz pojednostavljena objanjenja alternativnih iz-
vora energije, prvenstveno solarnog.
Osnovni je cilj ovakvih publikacija uvjeriti ~itatelja da
je ulaganje u poja~anu toplinsku zatitu uz primjenu
bioklimatskih projektantskih tehnika financijski ren-
tabilno, viestruko korisno i tehni~ki relativno jed-
nostavno izvedivo.
E) Izrada stru~ne publikacije o mogu}nostima
poboljanja energetske efikasnosti postoje}ih
zgrada
Bez ozbiljnog zahvata na postoje}em fondu zgrada,
koji je svojim najve}im dijelom nedovoljno toplinski
izoliran, nije mogu}e, u kra}em vremenu, posti}i neke
zna~ajnije rezultate u utedi energije na razini dràve.
Stoga podru~je energetskog poboljanja postoje}ih
zgrada zahtijeva posebnu publikaciju u kojoj }e se de-
taljno obraditi, ne samo problematika toplinske
262
zatite, ve} i svi tehni~ki i tehnoloki elementi koji su u
svezi sa sanacijskim zahvatima.
Postoje}e zgrade predstavljat }e veliki problem u
provedbi programa energetske efikasnosti jer je, u
pravilu, njihove korisnike teko navesti na nepred-
vi|ene investicije. Iz tog je razloga njihova to bolja in-
formiranost kroz stru~ne publikacije o mogu}im
najjednostavnijim rjeenjima, te o potrebi i
opravdanosti njihove primjene, od velike va`nosti.
Publikacija treba sadràvati prijedloge konkretnih
rjeenja sanacije pojedinih elemenata zgrade (fasada,
krovova, pregrada prema negrijanim prostorima i dr.)
na temelju provedenih ekonomskih optimalizacija top-
linske zatite razli~itih izolacijskih materijala i debljina
postoje}ih konstrukcija, uz preporuke za instalaciju
najefikasnije energetske opreme.
3.7. Mjere me|unarodne suradnje
Za uspjeno provo|enje programa, osim financijskog,
va`ni su i drugi aspekti me|unarodne suradnje.
Kroz ~itav period od pokretanja programa do danas
vreni su pokuaji uspostave to bolje suradnje s me|u-
narodnim institucijama i agencijama na polju ener-
getike i graditeljstva.
U razvijenim se zemljama posljednjih desetak godina
intenzivno provode brojni programi poradi pobolj-
anja energetske efikasnosti u zgradarstvu, koji su za
nas interesantni s jedne strane zbog predloènih, teh-
nolokih a s druge zbog brojnih edukativnih rjeenja.
Jedan od primjera vrlo uspjenog edukativnog pro-
grama je NEET program (National Environmental
Education and Training Program) uspostavljen od
strane United States Department of Energy, poradi
edukacije javnosti i pribliàvanja ideje energetske efi-
kasnosti krajnjem korisniku [2].
Neki od najzna~ajnijih energetskih projekata Europ-
ske zajednice su sljede}i:
- THERMIE (1990.-1994.);
- JOULE-THERMIE (1995.-1998.);
- SAVE I (1991.-1995.) 14;
- SAVE II (1995.- );
- SYNERGY;
- Urban Energy and Endvironmental Indicators (Po-
kazatelji utjecaja potronje energije u zgradarstvu na
okoli) [13];
- Energy Efficiency 2000 (Energetska efikasnost 2000);
- Energy Comfort 2000 - EC 2000 (Energetska udob-
nost 2000);
- Wohnen 2000 (Stanovanje 2000) [17];
- European Housing Ecology Network EHEN
(Mreà europskog ekolokog stanovanja);
- Low Endvironmental Impact New Housing
LEINH (Projekt ekoloke izgradnje);
- Residental Energy Management inthe Mediterranean
Area REMMA(Programgospodarenja energijomu
stambenom sektoru mediteranskog podneblja).
Za uspjenu provedbu programa zna~ajno je putem
me|unarodne suradnje osigurati pomo} pri izradi za-
konodavne regulative (PHARE program), prik-
upljanju potrebnih podataka i informacija,
pribavljanju programskih paketa za analizu relevantne
problematike, uklju~ivanju u me|unarodne razvojne i
istraìva~ke projekte i dr.
4. ZAKLJUÂK
Ubrzani tehnoloki progres i nagli razvitak industrije,
porast svjetskog stanovnitva i potronje dobara i us-
luga neizostavno rezultiraju zaga|enjem ~ovjekove
okoline i devastacijom osnovnih ìvotnih resursa.
Aktivnosti u sklopu programa KUEN
zgrada
bazirane su na
ekolokom pristupu energetskom i graditeljskom sek-
toru, uz uvaàvanje svih preuzetih obveza o smanjenju
emisija one~i}uju}ih tvari u atmosferu u Hrvatskoj.
Rad na programu temelji se na postulatu da je zatita
~ovjekove okoline imperativ odrìvog razvitka u no-
vom tisu}lje}u.
U ~lanku su detaljno opisane mjere za provedbu pro-
grama koje zajedno ~ine okruènje i ciljeve energetske
i graditeljske politike kojima se prema programu o~i-
tuje Vlada i njene institucije, grad i lokalna tijela sa-
mouprave, vlasnici zgrada i stanari.
Prihva}anje mjera za provedbu programa od strane
Vlade i nadle`nih ministarstava i institucija najja~i je
poticaj realizaciji samog programa.
Vrednovanje svake pojedine mjere provodi se ovisno o
tome koliko ona doprinosi:
- pove}anju koritenja obnovljivih izvora energije;
- smanjenju nepovoljnih utjecaja na okoli, ìvot i
zdravlje ljudi;
- pove}anju energetske i ekonomske efikasnosti ko-
ritenja energije;
- psiho-fizi~koj udobnosti korisnika zgrada;
- stabilnosti, sigurnosti i kvaliteti opskrbe energijom;
- uspostavljanju sustava efikasnog marketinga uteme-
ljenog na novostvorenom povjerenju proizvo|a~a (e-
nergetske i gra|evinske opreme i energije) i korisnika;
- provedbi kvalitetnog informiranja svih subjekata e-
nergetskog i graditeljskog sektora;
- upoznavanju iroke javnosti s ekolokim i energet-
skim problemima, te konkretnim mogu}nostima nji-
hovog rjeavanja.
Poradi smanjenja potronje toplinske energije va`no je
uskladiti norme i propise koji ure|uju podru~je toplin-
ske zatite zgrada sa sljede}im zakonima [1]:
- Zakonom o gra|enju (NN 77/1992 i NN 33/1995);
- Zakonom o zatiti okolia (NN 82/1994);
- Zakonom o prostornom ure|enju (NN 30/1994);
- Zakonom o obnovi (NN 24/1996);
- Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN
29/1993).
263
Nizom poticajnih i restriktivnih mjera dràve moè se
zna~ajno potaknuti ve}e koritenje obnovljivih izvora
energije, prvenstveno solarne i pove}anje energetske
efikasnosti u zgradama:
- uvo|enjem tzv. CO
2
takse (dràvna taksa na proiz-
vodnjuenergije iz krutihi teku}ihfosilnihenergenata);
- stimuliranjem kupnje zelene elektri~ne energije
kroz smanjenu stopu PDV-a;
- zakonskom obvezom primjene bioklimatskih pro-
jektantskih tehnika i pasivne solarne arhitekture;
- pootrenjem propisa o toplinskoj zatiti zgrada;
- uvo|enjem ozna~avanja opreme energetskim
oznakama;
- uvo|enjem energetske iskaznice (Energiepass) za
svaku pojedinu zgradu;
- formiranjem dràvnih fondova za provedbu nacio-
nalnih programa energetske efikasnosti i obnovljivih
izvora (NEP
fond
).
Provo|enjemnavedenih mjera bit }e uspostavljeni me-
hanizmi sustavnog pra}enja, analize i rjeavanja e-
koloke i energetske problematike pri projektiranju,
izgradnji i koritenju stambenih i gospodarskih zgrada
u Hrvatskoj.
LITERATURA
[1] F. KRITOVAC, V. IMETIN: Analiza graditeljstva
Hrvatske, PROHES, Energetski institut Hrvoje
Poàr, Zagreb, srpanj 1996.
[2] V. KOLEGA: Uvod u nacionalni program energetske
efikasnosti u zgradarstvu KUEN
zgrada
, Energija br. 5,
Hrvatska elektroprivreda, Zagreb, listopad 1999.
[3] EKONERG Emisija one~i}uju}ih tvari u zrak iz ener-
getskog sektora, Energija u Hrvatskoj 1994.-1998., Go-
dinji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva
RH, Zagreb, prosinac 1999.
[4] G. GRANI] [et. al.]: Strategija energetskog razvitka
Republike Hrvatske: nacrt, Ministarstvo gospodarstva
RH, Energetski institut Hrvoje Poàr, Zagreb, 1998.
[5] V. KOLEGA [et. al.]: KUEN
zgrada
Program energet-
ske efikasnosti u zgradarstvu: prethodni rezultati i
budu}e aktivnosti, Energetski institut Hrvoje Poàr,
Zagreb, travanj 1998.
[6] W. ZAPKE:kologische Altbausanierung, DBZ10/96
[7] G. GRANI], B. JELAVI] [et. al.]: Nacionalni ener-
getski programi: uvodna knjiga, Energetski institut
Hrvoje Poàr, Zagreb, travanj 1998.
[8] P. BERTOLDI, A. RICCI, B. H. WAJER: Energy Ef-
ficiency in Household Appliances, Proceedings of the
First International Conference on Energy Efficiency in
Household Appliances, Florence, November 1997.
[9] R. THERIVEL [et. al.]: Strategic Environmental As-
sessment. Earthscan, London 1992.
[10] V. IMETIN [et al.]: Pregled i ocjena gra|evinsko-
tehni~ke regulative-Knjiga VII. Uteda energije i toplinska
zatita, Institut gra|evinarstva Hrvatske, Zagreb, 1997.
[11] Smjernice Vije}a Europske zajednice 89/106 o gra|e-
vinskimproizvodima, Temeljni dokument o utedi ener-
gije i toplinske zatite, 21. prosinac 1988.
[12] H. PETRI] [et. al.] KOGEN: Program kogeneracije:
prethodni rezultati i budu}e aktivnosti, Energetski in-
stitut Hrvoje Poàr, Zagreb, travanj 1998.
[13] Europe 1994, Urban Energy and Environmental Indica-
tors, Rennes 1994.
[14] Directorate general for Energy (DG XVII): The SAVE
Programme: Overview and Future, 1994.
[15] LJ. MIÊVI]: Energetska i ekoloka arhitektura
turizma pasivni i aktivni sustavi, Energija i ekologija u
turizmu, Zbornik radova me|unarodnog stru~no-
znanstvenog simpozija, SEH, Zagreb, 1997.
[16] B. HRASTNIK[et. al.]: SUNEN Program koritenja
energije sunca: prethodni rezultati i budu}e aktivnosti,
Energetski institut Hrvoje Poàr, Zagreb, travanj
1998.
[17] K. BAISIN, M. HEGGER: Architektenwettbewerb
Wohnen 2000, DBZ 3/93.
[18] B. LAPONCHE, B. JAMET, M. COLOMBIER, S.
ATTALI: Energy Efficiency for a Sustainable World,
ICE Editions, Paris, 1997.
MEASURES TO INCREASE ENERGY EFFICIENCY IN
BUILDINGS
In the paper, preliminary results of the energy efficiency pro-
gramme in buildings - KUENzgrada - are given, containing
ecological characteristics of the programme and their con-
tribution to environmental protection.
Further, some of the more important measures aiming at
the share increase of renewable energy sources and en-
ergy efficiency in the Croatian energy and construction sec-
tor are described.
Naslov pisca:
Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing.
Energetski institut Hrvoje Poàr
Ulica grada Vukovara 37
10000 Zagreb, Hrvatska
2000-06-12.
264
PODMORSKI ENERGETSKI KABELI - NOVA TEHNOLOGIJA
IZVEDBE PRIOBALNIH ZA[TITA I MOGU]A KOORDINACIJA
ME\U KORISNICIMA PODMORSKIH TRASA
Ivo S a n t i c a, Split
UDK 621.315.2:621.516.6
STRU^NI ^LANAK
Od mehani~kih o{te}enja podmorske energetske kabele u priobalju {titimo priobalnom za{titom. Nakon kratkog pregleda
zahtjeva i na~ina dosada{nje izvedbe za{tite dan je prikaz nove tehnologije. Ovakvim na~inom izvedbe priobalne za{tite i gru-
piranjempodmorskih instalacija u podmorske instalacijske koridore uveliko pridonosimo za{titi okoli{a priobalja i podmorja.
Klju~ne rije~i: energetski podmorski kabeli, priobalna
za{tita, podmorski koridori, podmorsko do-
bro, za{tita okoli{a.
1. UVOD
Prve podmorske kabelske veze datiraju iz druge polo-
vice 19-og stolje}a. Ve} u to doba dio priobalja i otoka
bio je povezan podmorskim telegrafskim kabelima.
Strate{ki zna~aj ovih veza potkrijepit }emo podatkom,
da je potrebna informacija o poloàju neprijatelja, {to
je ujedno bio i znak za po~etak jedne od najve}ih
klasi~nih pomorskih bitaka "Bitka pod Visom" 1866.
godine prenesena telegrafskim kabelom, ~ime je tijek i
ishod bitke za otok Vis promijenjen.
Zasigurno su ovako va`ne veze zahtijevale svu ozbilj-
nost u pripremi, polaganju, odràvanju i za{titi.
Uvidomu dio tada{nje projektne dokumentacije za po-
laganje i otklanjanje kvarova zadivljuje nas pedantnost
izradbe.
Zahtjevnost u pogledu pripremnih radnji podmorskih
instalacija danas postaje posebno sloèna. Kori{tenje
pomorskog dobra obvezuje korisnika na uvaàvanje
svih relevantnih ~imbenika presudnih za odre|ivanje
izlaznih to~aka i koridora kabelske trase. Postoje}e in-
stalacije, urbanisti~ke planove priobalja, tranzitne
nauti~ke i nauti~ko-turisti~ke putove, ribarstvo, kultu-
rolo{ke navike stanovni{tva i dr. treba uvaìti u tijeku
pripremnih radnji.
Naravno, za{tita okoli{a priobalja i podmorja postavlja
posebne zahtjeve. Ponekad su ovi zahtjevi u koliziji s
elektroenergetskim zahtjevom da trasa bude najkra}a
udaljenost izme|u ishodi{nih to~aka.
Detaljniji oceanografski podaci, ste~eno iskustvo,
gra|evinske mogu}nosti i nove tehnologije vremenom
mijenjaju koncepciju izvedbe priobalne za{tite, jednog
od najva`nijih segmenata za sigurnost podmorske in-
stalacije.
2. SVRHA PRIOBALNE ZA[TITE PODMORSKIH
ENERGETSKIH KABELA I ZAHTJEVI KOJE
ONA TREBA ISPUNITI
Priobalna za{tita je gra|evinski zahvat ~ija je temeljna
zada}a za{tita energetskog kabela od svih vrsta mo-
gu}ih mehani~kih o{te}enja.
Mehani~ka o{te}enja nastaju u prvom redu kao poslje-
dica djelovanja razornih i erozivnih sila uzrokovanih
valovito{}u mora. Me|utim, mogu}a su o{te}enja i od
kobilica brodova, a i od ljudskog nemara, kod odla-
ganja i transporta te{kih tereta i sl.
Navest }emo neke jednad`be preko kojih dolazimo do
osnovnog podatka, tj. podatka na kojoj dubini se moè
kotrljati kamen kao mogu}i uzro~nik o{te}enja. Ra~un
se temelji na oceanografskim podacima u priobalju:
visini vala, duìni vala, brzini vala, a ovisan je tako|er o
strmini obale, jer ona uvjetuje eventualnu pojavu kla-
potisa (stojnog vala).
Kriti~na dubina za stojne valove je:
H
L L h
L h
m
kr

4
2
2
ln
( )
L - duìna vala (m)
h - visina vala (m)
U praksi kriti~na dubina kod stojnih valova uzima se u
granicama 1,5 h - 2 h.
Maksimalna brzina ~estica morske vode na dnu za
stoje}i val iznosi:
V
h
L
g
sh
L
H
m
sek
max

2
4
1
2

265
Opasna zona ispiranja dna pri vertikalnoj obali nalazi
se u granicama od L/8 do 3L/8.
Dozvoljena maksimalna brzina morske vode na dnu
iznosi:
- za pijesak 1,5 m/sek
- za kamen do 40 kg teìne 2,5 m/sek
- za kamen do 70 kg teìne 3,5 m/sek
- za kamen do 140 kg teìne 5,0 m/sek.
Veli~ina kamena kojeg more kotrlja uvjetovana je brzi-
nom mora na dnu.
Prema tome, ovisno o vrsti kabelskog pla{ta i veli~ini
kamena koji ga moè o{tetiti donekle definiramo
dubinu ugradnje priobalne za{tite.
Naravno, dubina ugradnje ovisna je o geologiji prio-
balja, iskustvenim saznanjima, a tako|er i o ekonom-
skim pokazateljima.
Na mjestima gdje energetski kabel nije direktno
izloèn erozivnom djelovanju mora za{titu je potrebno
izvesti kao preventivu od udaraca kobilice plovila,
sidrenja brodova i nekontroliranih radova u priobalju
(nasipavanje, izgradnja muleta, marina i dr.).
Va`no je napomenuti da je priobalna za{tita skup
gra|evinski zahvat, te kod projektiranja treba uvaìti
sve relevantne ~imbenike kako bi ga optimizirali u po-
gledu zahtjevnosti i cijene.
Vijek trajanja priobalne za{tite definiran je vijekom tra-
janja energetskog kabela, a to zna~i najmanje 50 godina.
Prema tome, treba obratiti pozornost na zahtjev izuzetno
kvalitetne izvedbe za{tite i povezanosti s okolnim tere-
nom, kako je stalna erozija valova ne bi o{tetila. U pone-
kim slu~ajevima do o{te}enja je dolazilo neposredno
nakon izvedbe ve} kod prvog nevremena.
Kao {to je izgradnja priobalne za{tite skup gra|evinski
zahvat, tako je i sanacija jo{ skuplji zahvat s obziromna
veli~inu radova i prisutnost energetskog kabela.
Nova tehnologija izgradnje priobalne za{tite stoga je
posebno interesantna jer prvi put ovaj specifi~ni segment
postaje prakti~ki "vje~an" i nije mupotrebnoodràvanje.
3. DOSADA[NJA ISKUSTVA NA KVAROVIMA
ENERGETSKIH KABELA U PRIOBALJU
Nekoliko kvarova kao posljedica mehani~kog
o{te}enja u priobalju potvrda su ozbiljnosti problema-
tike priobalne za{tite energetskih kabela.
Kvar na kabelu 35 kV Kopno - O. îovo, uzrokovan je
o~ito ljudskim nemarom. Obala je nasipana ne vode}i
ra~una o kabelu i stanju priobalne za{tite, unato~ svim
upozorenjima distributera. Posljedica je bila kvar na
kabelu i vi{emjese~ni rad brodogradili{ta s reducira-
nim energetskim reìmom uz stalan rizik da jedina
preostala 10 kV veza preko dotrajalog kabela tako|er
bude prekinuta.
Kvar na 30 kV kabelu Dugi Rat - Postira, tako|er je bio
uzrokovan ljudskim nemarom. U ovom slu~aju priobalje
je nasipano vi{etonskim kompaktnim odljevima {ljake.
I 10 kV kabel Zadar - Preko u priobalju o{te}en je
izgleda ljudskim nemarom.
Razorno djelovanje valova bilo je vi{e puta uzrok
o{te}enja priobalne za{tite, ali zahvaljuju}i pravodob-
nim intervencijama do kvarova na kabelu nije do{lo, ili
nam to nije poznato.
Vidljivo je da se o{te}enja ~e{}e javljaju na kabelima
srednjeg napona, jer je njihov broj ve}i i poloàjno su
bliè naseljenim mjestima.
Ne ulaze}i u pojedinosti, postoje}a iskustva u "{aro-
likoj lepezi" tipova priobalne za{tite dosta su dvojbena.
Priobalna za{tita starijih energetskih podmorskih ka-
bela srednjeg napona uglavnomje bila izvedena za jed-
nokratnu uporabu, nepogodna kod popravka kabela i
nesigurna u duljem razdoblju eksploatacije kabela.
Zbog toga se kod projektiranja "oto~nih veza 35 kV"
primijenio novi tip priobalne za{tite. Sli~ni elementi
ugra|eni su na nekoliko novijih kabelskih podmorskih
veza, a primijenjeni su i kod sanacija starih priobalnih
za{tita. Ovaj tip za{tite sastoji se od niza dvodjelnih ele-
menata monta`ne izvedbe. Svaki ugradbeni element
ima preklopni zub za me|usobno povezivanje. U utor
temeljnog elementa polaè se kabel ili kabeli i nakon
polaganja zatvaraju se pokrovnim elementima.
Ovakav tip priobalne za{tite osigurava dosta dobar
"komoditet" polaganja, a i demontaù pokrovnog
dijela u slu~aju zamjene ili popravka kabela.
Me|utim i ovakva priobalna za{tita krije opasnost od
mogu}eg pomicanja pojedina~nog elementa okomito
na kabel, "smik", a treba obratiti pozornost i na prijelaz
kabela iz elementa na morsko dno.
Slike 1, 2, 3, 4, 5 i 6 prikazuju neke primjere izvedbe
priobalne za{tite energetskih kabela do 90-ih godina.
Slika 7 prikazuje tipizirani element priobalne za{tite
energetskih kabela ugra|en na "oto~koj vezi 35 kV".
266
Slika 1. KB 10 kV "Pelje{ac-Mljet", "Kor~ula-Lastovo"
Slika 2. KB 30 kV "Dugi Rat-Postira" (sanacija)
I. Santica: Podmorski energetski kabeli - nova tehnologija izvedbe . . . Energija, god. 50 (2001) 4, 265-272
Praksa je pokazala da se uza sva projektantska nasto-
janja, prirodni izgled priobalja na mjestu ugradnje
priobalne za{tite znatno naru{i. Negdje vi{e, negdje
manje, ovisno i o suptilnosti izvo|a~a.
4. NOVA TEHNOLOGIJA IZRADE
PRIOBALNIH ZA[TITA
Kod energetskog podmorskog kabela 10(20) kV o.
Hvar-o. Sv. Klement (ACI marina Palmiàna) prio-
balna za{tita izvedena je prvi put strojnim bu{enjem
priobalja i postavljanjem PHD cijevi 100 mm u
bu{otinu kroz koju se naknadno provla~e krajevi pod-
morskog kabela.
Strojem za bu{enje probija se okrugla rupa izme|u
zacrtanih to~aka na kopnu i moru. Na kraj metalne
cijevi za bu{enje vezuje se polietilenska plasti~na cijev
odgovaraju}eg promjera. Izvla~enjem metalnih cijevi
uvla~i se PHD cijev koja sada predstavlja "podzemnu"
priobalnu za{titu.
Proizvo|a~ bu{a~ke jedinice 8/60 JTi sustava za kamen
RS 860 je firma Ditch Witch. Sustav je samostalan osim
spoja preko jedne cijevi na potrebni fluid i jednog ka-
bela na elektri~ni sustav. Put bu{ilice, od ulazne do
izlazne to~ke mora biti planiran prije nego bu{enje
po~ne. Put bu{ilice moè biti ozna~en po povr{ini zem-
lje bojom ili ozna~en zastavicama, odnosno pluta~ama
na moru ili natpisom na papiru kao referenca djelat-
niku izvo|a~u. Mogu}nost savijanja puta bu{ilice mora
se kontrolirati i zadràti u granicama preporuke. Ditch
Witch cijevi svrdla su projektirana za savijanje,
me|utim savijanje preko preporu~enih granica }e
uzrokovati o{te}enje koje se ne mora vidjeti. Ovakva
o{te}enja se akumuliraju i u kona~nici mogu voditi
nepredvi|enom o{te}enju cijevi.
Princip rada bu{ilice je sli~an kao i kod ostalih bu{ilica:
primjer za bu{enje nafte, vode i sl. Svrdlo uobi~ajene
konstrukcije za bu{enje okre}e se preko srednje cijevi.
Vanjskom cijevi izvodi se rad na odre|ivanju putanje.
Kroz unutra{nju cijev pod pritiskom se ubrizgava fluid
(npr. mje{avina vode i bentonita ili sl.) kojim se ispire
267
Slika 7. "Oto~na veza 35 kV"
Slika 6. KB 110 kV "Pelje{ac-Kor~ula"
Slika 5. KB 110 kV "Krk-Rab"
Slika 4. KB 35 kV "Kopno-O. îovo"
Slika 3. KB 10 kV "Bra~-[olta"
Slika 8. Priobalje na mjestu izgradnje priobalne za{tite
izbu{eni materijal s vanjske strane "vanjske cijevi".
Time se ujedno i u~vr{}uje stijenka izbu{ene rupe.
Izme|u stijenke rupe i stijenke vanjske cijevi ima do-
voljno prostora, jer je promjer bu{e}eg svrdla ve}i od
promjera vanjske cijevi. Izvla~enje metalne cijevi
koristi se postavljanjem polietilenske cijevi jer se za
kraj prve veè po~etak druge.
U slu~aju kada imamo "povratno" bu{enje za
pro{irenje prve rupe tada se obi~no naknadno ponovo
provla~i metalna cijev da bi se mogla istegnuti polieti-
lenska cijev.
Cijev (priobalna za{tita) promjera 350 mm koja se
moè ostvariti ovim strojem zadovoljava zahtjeve elek-
troenergetskih kabela svih naponskih nivoa.
Ova tehnologija moè se primijeniti i kod vodovodnih,
plinovodnih i kanalizacijskih instalacija.
HT TK Centar Split vlasnik je ove bu{a~ke jedinice i za
za{titu svojih instalacija u priobalju koristi se ve} od
1977. god.
HEP koristi prvi put ovaj na~in za{tite 1999. god. na
podmorskom kabelu o. Hvar-o. Sv. Klement (marina
Palmiàna).
U tijeku je izvedba, odnosno bu{enje priobalja za pod-
morski kabel Drvenik (kopno) - Su}uraj (o. Hvar), a pri-
premni dogovori napravljeni su i za slijede}e objekte:
Podmorski kabel 10(20) kV: Vini{}e - M. Drvenik
Rt Marjana - O. îovo
Pu~i{}a - premo{tenje vale
Milna - premo{tenje vale.
Izvla~enje krajeva kabela s broda polaga~a i provla~enje
kroz cijev priobalne za{tite uz pomo} ~eli~nog uèta i
vitla po~etna je i zavr{na faza kod polaganja kabela. Ove
dvije faze zahtijevaju posebnu pripremu, jer se brod po-
laga~ obvezno treba sidriti u ~etverovez. Iz skromnih
dosada{njih iskustava moèmo re}i da ve}ih problema
kod ovih operacija ne treba o~ekivati, jer kraj kabela
nesmetano klizi kroz PHD cijev.
Postavlja se pitanje {to napraviti u slu~aju kvara na ka-
belu ba{ u cijevi priobalne za{tite? Ovakav slu~aj moè
se relativno jednostavno rije{iti za kabele s krutim die-
lektricima. Kabel se kida u moru, kraj kabela se izvla~i,
a uz pomo} spojnice ubacuje se novi dio kabela i
provla~i kroz postoje}u cijev. Ne{to sloèniji zahvat bio
bi kod uljnih kabela, ali ove kabele za napone 110 kV
vi{e prakti~ki i ne koristimo.
Postavlja se tako|er i pitanje ho}e li se slobodni pros-
tor cijevi priobalne za{tite poslije duèg vremena
eksploatacije ispuniti biolo{kim materijalom, a time
prakti~ki onemogu}iti po potrebi izvla~enja krajeva ka-
bela i novo kori{tenje? Prema informacijama iz Insti-
tuta za oceanografiju i ribarstvo zna~ajne promjene
unutar cijevi se ne o~ekuju jer ne postoji slobodna
cirkulacija mora. Ipak slobodni prostor izme|u cijevi i
kabela na izlazu preporu~ava se zatvoriti.
5. PODMORSKI INSTALACIJSKI KORIDORI
More, morsko dno i uzak obalni pojas je pomorsko do-
bro. Ribarstvo, pomorstvo i u novije vrijeme turizam
268
Slika 9. Skica presjeka priobalne za{tite
zna~ajne su privredne grane koje koriste ove prirodne
resurse. Pravilno gospodarenje njima civilizacijska je
obveza svake generacije.
Povezivanje otoka s kopnom podmorskim instalaci-
jama neizbje`na je potreba. Struja, telefon i voda ve} su
dovedeni na ve}i dio otoka. Kanalizacijski ispusti grade
se i izgra|eni su u ve}im naseljima. Plinifikacija nas si-
gurno o~ekuje.
Sve ove instalacije kao i budu}e pomalo "parceliraju"
morsko dno, suàvaju}i mogu}nosti njegova kori{tenja
kod ribarenja (ko~arenja), sidrenja i dr.
Prema tome, grupiranje instalacija u zajedni~ki defini-
ranim podmorskim koridorima bilo bi najbolje
rje{enje. Do sada se tome nije poklanjala du`na pozor-
nost. Svaki je vlasnik vodio ra~una o, za sebe, najpo-
godnijoj i najisplativijoj trasi.
Me|utim, zasigurno ovo ne bi trebala biti praksa koja
je ovisna o projektantskoj ekolo{koj edukaciji ili savje-
sti, ve} bi to trebala biti pisana obveza u kori{tenju po-
morskog dobra. Gdje god je to mogu}e sve podmorske
instalacije trebalo bi koncentrirati.
U novije vrijeme imamo niz pozitivnih iskustava, a na-
vest }emo ih i primjerom.
O. Bra~ - o. [olta povezani su u novije vrijeme u istom
koridoru vodovodnom cijevi, i 35 kV energetskim ka-
269
Slika 10. Izvedbeni presjek priobalne za{tite
Slika 11. Instalacijski koridor "Bra~ - [olta"
belom, a i kanalizacijski ispust mjesta Milne na otoku
Bra~u nalazi se u istom koridoru.
HT je vlasnik stroja za izradu bu{otine za priobalnu
za{titu kabela, a HEP je vlasnik stroja i tehnike za pola-
ganje podmorskih kabela, tz. "MORKAB" opreme.
Prvi zajedni~ki posao polaganja dviju razli~itih instala-
cija i izrade zajedni~ke priobalne za{tite strojnim
bu{enjem izveden je izme|u otoka Hvara i o. Sv. Kle-
ment, a za ACI marinu Palmiàna.
Oba kabela energetski 10(20) kV i svjetlovodni pola-
gani su u podmorje istodobno, jednim zahvatom s is-
toga broda polaga~a. Moèmo slobodno re}i veoma
uspje{no uz odre|ene manje pote{ko}e jer je to bio
prvi ovakav posao.
Na potezu izme|u naselja Drvenik (kopno) i naselja
Su}uraj (o. Hvar) u tijeku je izrada projekta i izrada
priobalnih za{tita za sli~an posao. U zajedni~kom kori-
doru opet }e biti poloèni svjetlovodni i energetski ka-
bel 10(20) kV.
Priobalna za{tita izvest }e se strojnim bu{enjem,
postavljanjem PHD vanjske cijevi promjera 350 mm
u koju }e se uvu}i cijev 140 mm za energetski kabel i
tri cijevi 50 mm za opti~ki kabel.
6. ZAKLJUÂK
Upoznavanjem i kori{tenjem novih tehnologija u
izradi priobalnih za{tita energetskih podmorskih ka-
bela omogu}ava se kvalitetno tehni~ko rje{enje i kvali-
tetna za{tita okoli{a, te izbjegavaju mnogi problemi
tzv. klasi~ne za{tite.
Naponska razina, promjer podmorskog kabela, mjesto
ulaska kabela u more, zahtjevi za{tite okoli{a, naravno
cijene radova i ubudu}e }e biti ~imbenici koji }e uvjeto-
vati na~in {ti}enja kabela u priobalju.
Grupiranjem instalacija u podmorju rje{ava se i dje-
lomi~na za{tita okoli{a podmorja, a pisanom regulati-
vom ovako ozbiljna problematika ne bi se prepu{tala
volji pojedinca.
270
Slika 12. Instalacijski koridor "o. Hvar - o. Sv. Klement"
LITERATURA
[1] I. SANTICA, L. ZLATAR: "Osvrt na priobalnu za{titu
podmorskih energetskih kabela s prijedlogom tipizacije
elemenata". Prvi simpozij o energetskim kabelima (zbor-
nik radova), Split, 1964.
[2] I. SANTICA, A. SMIRÎ]: "Prijedlog povoljnijeg izbora
lokacije izlaznih to~aka podmorskog kabela i mikroloka-
cija kabelskih trasa unutar kabelskog koridora".
ENERGIJA, velja~a 1996.
[3] Sustav za bu{enje Ditch Witch. Radne upute.
271
Slika 13. Instalacijski koridor "Drvenik (kopno) - Su}uraj (o. Hvar)
UNDERSEA ENERGY CABLES NEW TECHNOLOGY
OF COASTAL PROTECTION AND POSSIBLE
COORDINATION AMONG USERS OF UNDERSEA
ROUTES
In coastal areas, undersea cables are protected from me-
chanical damages by coastal protection. After a short analy-
sis of demands and current ways of protection realisation a
review of a new technology is given. This kind of coastal
protection and grouping of undersea installations into un-
dersea installation corridors remarkably increases environ-
mental protection of coast and undersea.
UNTERSEESTROMVERSORGUNGSKABEL - NEUES
VERFAHREN DER KABELSCHUTZMASSNAHMEN IM
KSTENGEBIET UND DIE MGLICHE ABSTUFUNG
DER BENUTZER VON UNTERSEELINIENFHRUNGEN
Unterseestromversorgungskabel werden im Kstengebiet
von mechanischen Beschdigungen geschtzt. Das neue
Verfahren ist nach kurzer bersicht der Forderungen und
der bisherigen Schutzausfhrungen, dargestellt worden.
Mit dieser neuen Ausfhrung der Schutzmassnahmen im
Kstengebiet und durch die Gruppierung der Unterseean-
lagen in Unterseekorridore, tragen wir wesentlich dem Um-
weltschutz des Kstengebietes und des Festlandsockels
bei.
Naslov pisca:
Ivo Santica, dipl. ing.
HEP DP Elektrodalmacija, Split
Gunduli}eva 42
21000 Split, Hrvatska
2001-01-15.
272
OTPOR SUSTAVA I KOMPONENTI UZEMLJENJA
GRADSKE TS 10(20)/0.4 kV
Pavle F i l k o, Osijek
UDK 621.316.9
STRU^NI ^LANAK
Rad prikazuje mjerenje otpora rasprostiranja uzemljenja sustava uzemljiva~a gradske TS 10(20)/0.4 kVi analizira rezultate tih
mjerenja. Cilj je pokazati udjele pojedinih komponenti uzemljenja me|usobno i u odnosu na sustav uzemljenja. Mjerenje je iz-
vreno na stvarnoj mreì TS 10(20)/0.4 kV grada Osijeka.
Klju~ne rije~i: sustav uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kV,
mjerenje otpora rasprostiranja uzemljiva~a,
veli~ine pojedinih komponenti uzemljenja.
1. UVOD
Gradska TS 10(20)/0.4 kV jest najva`niji dio elektro-
energetskog sustava u gradovima, jer se putem nje is-
poru~uje elektri~ka energija najve}em broju svih
potroa~a kupaca. Jedan od glavnih njenih dijelova je
uzemljenje kao sustav me|usobno galvanski spojenih
uzemljiva~a, vodova za uzemljenje i sabirnih vodova za
uzemljenje.
Izvedba sustava uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kV
ovisi o na~inu uzemljenja neutralne to~ke napojne TS
110/10(20) kV, TS 110/35/10 kV ili TS 35/10(20) kV, tj.
o ograni~enoj struji jednopolnog kratkog spoja. Za na
slu~aj to je struja 300 A. Takav sustav uzemljenja grad-
skih TS op}enito moèmo zamisliti kao trokut kompo-
nenti (slika 1). Unjemu su stranice pojedini uzemljiva~i,
tj. osnovni uzemljiva~ TS, dakle radni i zatitni uzemlji-
va~, zatim doprinos uzemljenju sustava od uzemljiva~a
susjednih TS preko plateva visokonaponskih napojnih
kabela te tre}a stranica doprinos uzemljenju sustava
TS od uzemljiva~a niskonaponske mreè, putem nul-
vodi~a i plateva niskonaponskih kabela ili izvoda ko-
jima iznosimo elektri~nu energiju iz TS.
Zanimljivo bi bilo vidjeti koliki udio u ukupnom ot-
poru sustava uzemljenja imaju pojedine komponente.
Ovaj ~lanak ima upravo taj cilj, da prikaè udjele ot-
pora uzemljenja svih komponenti, u otporu uzemljenja
sustava gradske TS 10(20)/0.4 kV, kako bi u procesu
planiranja, projektiranja, pogona i odràvanja iste mo-
gli imati to optimalniji elektroenergetski objekt glede
trokova sustava uzemljenja.
Stoga }e se izvriti mjerenje otpora rasprostiranja kom-
ponenti sustava uzemljiva~a na 20 odabranih TS u
gradu Osijeku (to je neto manje od 10 %) te analizi-
rati dobivene vrijednosti.
Sljede}e slike (sl. 2 i 3) prikazuju jednopolnu shemu i
sustav uzemljenja naj~e}e gradske TS 10(20)/0.4 kV.
2. MJERENJE OTPORA RASPROSTIRANJA
TS 10(20)/0.4 kV
Mjerenje otpora uzemljenja provodi se prema HRN
N.B2.762. Svako uzemljenje bilo pogonsko, zatitno ili
uzemljenje gromobranske instalacije treba kontrolirati
i mjeriti njegov otpor. Propisi odre|uju da se otpor
uzemljenja mora mjeriti:
1. pri tehni~kompregledu novo izvedenog uzemljenja,
2. pri proirivanju i nadogra|ivanju postoje}e instala-
cije uzemljenja,
3. poslije ve}eg kvara ili incidenta,
4. u vremenskim razmacima, koji se ve} prema spe-
cifi~nosti objekta, propisuju tehni~kim propisima.
Pri mjerenju otpora uzemljenja treba uzeti u obzir da
je otpor uzemljenja vrlo podloàn promjenama koje su
ovisne od vla`nosti tla. Radi mogu}e pojave polariza-
273
DOPRINOS
NN IZVODA
DOPRINOS
VN POLJA
RADNI I ZATITNI
UZEMLJIVA^ TS
TS 10(20)/0.4 kV
Slika 1. Sustav uzemljenja TS 10(20)/0.4 kV
274
-Q2 -Q2 -Q2 -Q1
400A,24kV 400A,24kV 400A,24kV 400A,24kV
rasvjeta
-F 34-35/6A -F 31-33/6A
+A +A +A
=A
=B
+A
4 2 1 3
-F36-38
-C1
2 3 4
7
8 9 10 1
-F1-3 -F4-6 -F7-9 -F10-12 -F19-21 -F22-24 -F25-27 -F28-30
-Q11 -Q10 -Q9 -Q8 -Q5 -Q4 -Q3 -Q2
-K1
-K2
-T1-3
-S1
-X3
h
-P4
-P1-3
-S2
-X1
0,5kV,5kA
Qn
400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A 400/X A
500V,400A
500V,400A 500V,400A 500V,400A
500V,400A 500V,400A 500V,400A 500V,400A
230 V
230 V
I /5A
n
16A
1250 A
0-500V
L1,L2,L3
N
PE
0-I x1,2 A
n
16A
10A
24 kV, 50 Hz
3N, 50 Hz, 400/231 V ECu 3x(50x10)+50x5mm
5
-F13-15
-Q6
400/X A
500V,400A
6
-F16-18
-Q7
400/X A
500V,400A
10 - 20 kV
S
50Hz,Dyn5
400/231 V
n
B
o
=T
=T
=B-T
1-3
=B-C
1
S (kVA)
n
I (A)
n
Q (kVA)
n
250 400 630
400/5 600/5 1000/5
50 25 50
V
A
Slika 2. Jednopolna shema TS 10(20)/0.4 kV
P. Filko: Otpor sustava i komponenti uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kV Energija, god. 50 (2001) 4, 273-279
cije ne doputa se uporaba istosmjerne struje za mje-
renje otpora uzemljenja.
Mjerenje se obavlja izmjeni~nimnaponom. Ukoliko na
rezultate mjerenja mogu utjecati lutaju}e struje
mre`ne frekvencije ili istosmjerne struje, proizvo|a~
mjernog ure|aja to je duàn istaknuti na proizvodu.
Naro~ito treba ra~unati sa smetnjama iz postrojenja
nazivne frekvencije 16
2
3
, 50 i 60 Hz.
Kod mjernih ure|aja koji imaju vlastiti izvor napajanja,
mjerni napon mora imati frekvenciju koja se razlikuje
za najmanje 5 Hz od umnoka nazivne frekvencije ispi-
tivanog objekta s cijelim brojem i mora se nalaziti u
podru~ju od 70 do 140 Hz.
Prije mjerenja moramo uzemljiva~ odvojiti od nadzem-
nog dijela instalacije, za to su predvi|ena posebna
mjesta, tzv. mjerni spojevi. Normalno nas zanima otpor
275
SN RAZVOD
1,0 m 1,0 m
NN RAZVOD
Mjerni spojevi
1
.
0
m
1
.
0
m
PRSTEN FeZn 25x4 mm (ZATITNO UZEMLJENJE)
K
A
B
E
L
X
P
0
0
-
A
1
x
1
5
0
m
m
2
(Minimalno 20 m
od prstena)
FeZn TRAKA 25x4 mm, 25 m
(RADNO UZEMLJENJE)
Slika 3. Sustav uzemljenja TS 10(20)/0.4 kV
cijele instalacije uzemljenja poloène u zemlju, a u
ovom slu~aju mjerimo i otpor pojedina~nih uzemlji-
va~a. U tom slu~aju pojedine uzemljiva~e odspajamo
od ostale instalacije. Pri tome me|usobno spajamo sve
srodne uzemljiva~e i tako mjerimo njihov zajedni~ki
otpor, tj. spajamo pogonsko i radno uzemljenje (os-
novni uzemljiva~ TS), posebno povezujemo plateve
svih VN kabela (doprinos susjednih TS) i , kao zadnje,
povezujemo zajedno nul vodi~e (i plateve ako pos-
toje) svih NN izvoda (doprinos NN mreè).
Na to~nost mjerenja otpora uzemljenja znatno utje~e
pravilan raspored mjerne i pomo}ne elektrode prema
uzemljiva~u koji se mjeri (slika 4).
Na slici 4 je:
R
A
- otpor rasprostiranja uzemljiva~a ~ije mjerenje
provodimo
T
1
- pomo}na elektroda (strujni iljak)
T
2
- mjerna elektroda (naponski iljak)
x - razmak izme|u uzemljiva~a i mjerne elektrode
y - razmak izme|u mjerne i pomo}ne elektrode.
Pri mjerenju s dvije elektrode pomo}na elektroda T
1
mora biti toliko udaljena od uzemljiva~a R
A
~iji se ot-
por mjeri, da im se naponski lijevci ne preklapaju, a
mjerna elektroda T
2
mora se nalaziti izme|u oba na-
ponska lijevka u podru~ju nultog potencijala. Veli~ina
naponskog lijevka u ovisnosti je od dimenzija
uzemljiva~a.
Radi provjere da li se mjerna elektroda T
2
ne nalazi u
podru~ju potencijalnog lijevka uzemljiva~a potrebno je
provesti jo dva mjerenja. Mjerna elektroda T
2
po-
makne se za 3-6 metara prema uzemljiva~u, a zatim3-6
metara prema pomo}noj elektrodi, a pri tome po-
mo}na elektroda ne mijenja svoj poloàj. Izmjereni ot-
pori u sva tri mjerenja moraju biti prakti~no jednaki,
to zna~i da su razmaci mjerne i pomo}ne elektrode
dobri i da je dobiveni rezultat to~an. Ako rezultati
mjerenja nisu jednaki, ponavljaju se mjerenja s
pove}anim razmacima x i y.
Vrijednost otpora R
A
dobiva se dijeljenjem pada na-
pona izme|u uzemljenja R
A
i mjerne elektrode T
2
, stru-
jomkoja protje~e kroz uzemljiva~ i pomo}nu elektrodu
T
1
. Kako je I
T
2
0, zbog velikog unutarnjeg otpora volt-
metra, moèmo pisati:
R
U
I
A
R T
A

2
.
Ukoliko nema nikakvih podataka o uzemljiva~u mje-
renje obavljamo tako da mjernu elektrodu i pomo}nu
elektrodu postavimo u jednoj liniji na me|usobnim
razmacima od 25 m.
Mjerenje obavljamo mjera~em otpora uzemljenja tipa
MEGGER DET2/2. Time koristimo osnovnu metodu
za mjerenje otpora uzemljenja sustavom elektroda.
Me|utim, ona se moè prakticirati jedino na malim,
pojedina~nim uzemljiva~ima zbog ograni~enosti ve-
li~ine podru~ja raspoloìvog za izvrenje testa. Princip
mjerenja prikazuje sljede}a slika.
Mjerenje je obavljeno na slijede}i na~in. Zabije se struj-
ni test iljak u zemlju otprilike 30 do 50 metara uda-
ljeno od uzemljiva~a E kojega testiramo. Poveè se
iljak s instrumentom na stezaljku C2 (ili H).
Zatim se zabije naponski test iljak u zemlju na pola
puta izme|u strujnog test iljka i uzemljiva~a. Poveè
se iljak s instrumentom na stezaljku P2 (ili S).
Napomena: Poèljno je da su strujni iljak, naponski
iljak i uzemljiva~ u liniji. Tako|er, kada se po~inje i
odvija proces samog mjerenja, test iljci se ne diraju, a
ìce se ne postavljaju blizu jedna drugoj zbog minimizi-
ranja efekta me|uindukcije.
276
V
A
R
~
RA
T2 T1
y x
Slika 4. Karakteristike U-I metode
Slika 5. Mjerenje otpora uzemljenja instrumentom
MEGGER DET 2/2
P 2 C2
3m 3m
15m do 25m 15m do 25m
E
0
0
0
0
MEGGER DET2/2
Poveè se C1 (ili E) i P1 (ili ES) stezaljka in-
strumenta s uzemljiva~em E.
Pomakne se potencijalni iljak 3 metra dalje od uzemlji-
va~a i napravi drugo mjerenje otpora uzemljenja. Potom
se pomakne naponski iljak bliè uzemljiva~u (od po~et-
nogpoloàja) i napravi tre}emjerenjeotporauzemljenja.
Ako se dobivena tri rezultata mjerenja slaù jedan s
drugim, sa zahtjevanom to~no}u, tada njihova srednja
vrijednost moè biti uzeta kao vrijednost otpora
uzemljenja.
3. REZULTATI MJERENJA OTPORA
UZEMLJENJA TS
Sre|eni podaci proistekli iz mjerenja otpora rasprosti-
ranja uzemljiva~a i njihovih komponenti TS 10(20)/0.4
kV prikazani su na tabl. 1.
Iz kona~nih rezultata prethodne tablice slijedi grafikon
prosje~nih veli~ina otpora rasprostiranja sustava
uzemljenja u cjelini (zdruèni), te svih komponenata.
4. ANALIZA IZMJERENIH VRIJEDNOSTI
Nae mjerenje pokazuje sljede}e prosje~ne veli~ine ot-
pore rasprostiranja:
n radnog uzemljiva~a 0.3731 W
n zatitnog uzemljiva~a 3.3260 W
n doprinos putem VN kabela 0.6286 W
n doprinos putem NN kabela 0.1667 W.
Iz rezultata mjerenja i izra~una kao paralele, moè se
konstatirati sljede}e:
a) Odstupanje ra~unske vrijednosti zdruènog
uzemljenja od izmjerene vrijednosti, posljedica je
me|usobnog utjecaja, galvanski nerazdvojenih po-
jedinih uzemljiva~a te prijelaznih otpora na spojnim
mjestima priklju~ka instrumenta. Iznos apsolutnog
odstupanja prelazi 0.05 W na samo tri mjesta.
b) Izmjerena vrijednost zdruènog otpora samo na
jednom mjernom mjestu prelazi vrijednost od 0.266
W, to pri najve}oj struji kvara od 300 A, ne bi
stvorilo ukupni potencijal na sustavu uzemljenja
ve}i od 80 V (uz zatitno isklju~enje unutar 0.5 s).
Povoljni faktor redukcije svakako smanjuje kon-
kretnu struju kvara.
c) Otpor zatitnog uzemljenja je u rasponu od 2 5 W,
to je u propisanim okvirima. Manje vrijednosti
ukazuju na mogu}nost da se razdvajanjem eleme-
nata uzemljiva~kog sustava prije mjerenja nije pos-
tiglo dovoljno kvalitetno galvansko odvajanje
zatitnog od radnog uzemljenja, dok ve}e vrijed-
nosti (KTS 39 i KTS 151) upu}uju na vjerojatne loe
spojeve na dovodu prema uzemljiva~u.
d) Doprinos sustavu uzemljenja TS, od susjednih
uzemljiva~a TS, preko VN kabela je veliki, osim u
PTTS 109 zbog njenog specifi~nog izdvojenog, radi-
jalnog poloàja.
e) Doprinos sustavu uzemljenja TS, od uzemljenja NN
mreè, preko NNizvoda je ve}i to je NNmreà raz-
vijenija. Upe~atljiv primjer je PTTS 109 kao izdvo-
jeno elektroenergetsko postrojenje.
5. ZAKLJUÂK
ZALIHOST, DOSTATNOST, tla sa velikim spec. ot-
porom (pijesak)
O~igledno je kako doprinos smanjenju ukupnog ot-
pora uzemljenja gradske TS 10(20)/0.4 kV, preko
niskonaponskih izvoda pokazuje najmanju vrijednost,
pa je i njegov utjecaj najva`niji. To je potpuno jasno jer
je grad doslovno premreèn NN kabelima raznih ve-
li~ina, svrha i starosti te nul vodi~ u njima (ili plat)
povezuje sve uzemljiva~e u jednu kvazi ekvipotenci-
jalnu plohu.
Po jednom prosje~nom NN izvodu, a ima ih prosje~no
7.15 po TS, otpor uzemljenja je 1.1919 W, za razliku od
prosje~nog otpora uzemljenja susjednih TS preko
277
PROSJE^NI IZMJERENI OTPOR ZDRU@ENOG UZEMLJIVAÂ
KTS 10(20)/0.4 kV I NJEGOVIH DIJELOVA ( )
W
3.3260
0.1404
0.3731
0.1667
0.6286
0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5
DOPRINOS VN KABELA
DOPRINOS NN KABELA
RADNI
ZATITNI
SUSTAV
Grafikon 1. Prosje~ne veli~ine otpora rasprostiranja uzemljenja
2
7
8
Tablica 1. Pregled izmjerenih vrijednosti otpora uzemljenja TS 10(20)/0.4 kV
R.
br.
LOKACIJA
TIP
TS
TS
broj
Tr.
(kVA)
Ukupno
snaga
u TS
(kVA)
Br. VN
polja
Br. NN
izvoda
IZMJERENI OTPOR (W)
Vremenski
uvjeti kod
mjerenja
Doprinos
VN
kabela
Doprinos
NN
kabela
RADNI ZATITNI SUSTAV
1 2 3 4 5 6 7 8 15 16 17 18 19 20
1 BOSUTSKA - IZA SAMOPOSLUGE KTS 9 630 630 3 10 0.436 0.070 0.172 2.700 0.060 vrlo suho
2 P. SVAÎ]A KTS 10 630 630 2 8 0.458 0.092 0.102 0.128 0.074 vrlo suho
3 VIJ. A. CESARCA 28-29 KTS 17 630 630 4 11 0.357 0.240 0.290 4.250 0.182 vla`no
4 KRSTOVA 97 KOLA KTS 19 630 630 2 8 1.138 0.142 - 3.530 0.122 vrlo suho
5 KRBAVSKA 11 KTS 23 400 400 2 5 0.300 0.174 0.750 1.053 0.136 vrlo suho
6 VIJ. I. METROVI]A 34 KOLA KTS 29 630 630 3 8 0.294 0.088 - 4.730 0.074 vla`no
7 PEJAÊVI]EVA 26 KTS 39 630 630 2 6 0.356 0.050 0.122 19.200 0.044 vrlo suho
8 G. ÊVAPOVI]A 35 - KRAJ PRUGE KTS 48 400 400 2 13 0.334 0.186 0.196 4.320 0.134 vrlo suho
9 FRANKOPANSKA 77 KTS 60 630 630 2 6 0.794 0.060 1.266 0.104 0.048 suho
10 D. IMUNOVI]A KTS 62 400 400 2 6 0.726 0.182 0.212 3.830 0.146 suho
11 SJENJAK ETALITE KTS 90 630 1260 3 10 0.364 0.222 0.292 0.300 0.216 vrlo suho
12 VIJENAC MURSE KTS 96 630 630 1 8 0.986 0.152 0.234 2.360 0.128 vrlo suho
13 BISTRI]KA PTTS 109 160 160 1 2 1.802 0.502 0.520 3.590 0.496 vrlo suho
14 ZRINJEVAC BKTS 138 630 630 2 6 0.656 0.074 - 1.434 0.068 vrlo suho
15 VINKOVA^KA FARMACIJA KTS 142 630 630 3 5 0.206 0.138 - 0.160 0.130 vrlo suho
16 BISKA KTS 150 630 630 2 9 1.292 0.088 - 0.106 0.086 vrlo suho
17 DRAVSKA KTS 151 630 630 3 3 0.842 0.252 0.520 11.280 0.242 vrlo suho
18 DELNI^KA KTS 156 400 400 3 7 0.426 0.182 - 0.290 0.118 vrlo suho
19 I. KRNJAVOG KTS 168 630 630 3 6 0.364 0.152 - 0.494 0.136 suho
20 DELNI]KA VILSONOVA KTS 174 630 630 1 6 0.440 0.288 0.174 2.660 0.168 vrlo suho
UKUPNO: 11840
PROSJE^NO: 561 592 2.30 7.15 0.6286 0.1667 0.3731 3.3260 0.1404
PROSJE^NI OTPOR PO VN POLJU I NN IZVODU: 1.4458 1.1919
P
.
F
i
l
k
o
:
O
t
p
o
r
s
u
s
t
a
v
a
i
k
o
m
p
o
n
e
n
t
i
u
z
e
m
l
j
e
n
j
a
g
r
a
d
s
k
e
T
S
1
0
(
2
0
)
/
0
.
4
k
V
E
n
e
r
g
i
j
a
,
g
o
d
.
5
0
(
2
0
0
1
)
4
,
2
7
3
-
2
7
9
plata jednog VN vodnog polja (prosje~no 2.3 vodnih
polja po TS), koji je 1.4458 W.
Ako bi kao paralelne ra~unali, ti otpori uzemljenja, je-
dan VN i jedan NN kabel, te radni i zatitni otpor TS,
dali bi ukupan otpor od 0.2217 W. To je ispod 0.266 W,
pri kojem otporu i pri najve}oj struji jednopolnog
kvara od 300 A, ne bi stvorilo ukupni potencijal na sus-
tavu uzemljenja ve}i od 80 V (uz zatitno isklju~enje
unutar 0.5 s). Povoljni faktor redukcije svakako sma-
njuje konkretnu struju kvara. Stoga bismo mogli
ustvrditi kako bi koriste}i samo ta dva "uzemljiva~a", uz
osnovni (radni i zatitni), zadovoljili ve}inu zahtjeva na
uzemljenje gradske TS 10(20)/0.4 kV. Naravno da to
vrijedi samo u razvijenoj NN mreì s kvalitetnim
uzemljenjem.
O~ito je da u postoje}em na~inu odre|ivanja uzemlji-
va~a gradske TS postoji zalihost te bi se moglo smanjiti
trokove izvedbe klasi~nog osnovnog uzemljiva~a. Kod
planiranja i pripreme projektne zada}e potrebno je
kvalitetnije odrediti ulazne elemente i odlu~iti o iz-
vedbi svakog uzemljiva~a posebno. Potrebno je,
naravno voditi ra~una i o specifi~nom otporu tla (pije-
sak), jer kad je on ve}i ta zalihost i dostatnost uzemlji-
va~a se bitno smanjuje.
LITERATURA
[1] Hrvatske norme; HRN N.B2.762.
[2] Upute mjernog ure|aja MEGGER DET2/2
[3] S. MEGLA: "Zbirka propisa iz podru~ja elektrotehnike",
Zagreb 1998.
SYSTEM AND GROUNDING COMPONENTS'
RESISTANCE OF URBAN 10(20)/0.4 kV TS
This work presents resistance measuring of grounding
spreading from the 10(20)/0.4 kV TS urban grounding
system and analyses the measurement results. The aim
is to show the shares of certain grounding components
among themselves and related to the grounding
system. Measurements were carried out on a real
10(20)/0.4 kV network TS of the town of Osijek.
ERDUNGSWIEDERSTAND DER BAUTEILE EINES
10(20)/0,4 kV STDTISCHEN UMSPANNWERKES UND
DER GESAMTHEIT DER ANLAGE
Das Artikel stellt die Messung der Fortpflanzung des
Erdungswiederstandes aller Erder eines stdtischen
Umspannwerkes 10(20)/0,4 kV dar, und gibt die
Beurteilung der Ergebnisse dieser Messungen an. Der
Zweck war die Anteile der Erdungswiederstnde
einzelner Bauteile des Umspannwerkes untereinander
und im Bezug zum Gesamtwert zu vergleichen. Die
Messungen sind im wirklichen Netz der 10(20)/0,4
kV-Umspannwerke der Stadt Osijek durchgefhrt
worden.
Naslov pisca:
Pavle Filko, dipl. ing.
HEP DP Elektroslavonija Osijek
et. kardinala F. epera 1a,
31000 Osijek, Hrvatska
2001-03-05.
279
PREGLED ^LANAKA OBJAVLJENIH U
"
ENERGIJI"
OD 1971. DO 1980. GODINE
Autori Naziv ~lanka Broj/god. Stranica
Aleri}, Slavko Potencijalna mogu}nost izgradnje crpno-akumulacijske
hidroelektrane
11-12/78 412
Arnold, Marijan Montaà mjerno-regulacijske opreme i prva iskustva s
njom u TE Sisak
1-2/72 22
Neka iskustva s podeavanjem regulacijskih krugova na
bloku I. u TE Sisak
9-10/72 287
Zahtjevi na modernu termoelektranu 11-12/72 362
Regulacija snage toplanskog bloka 120 MW u raznim
pogonskim reìmima s obzirom na zahtjeve elektri~ne i
toplifikacione mreè
11-12/76 414
Smanjenje zaga|ivanja okoline produktima izgaranja
odgovaraju}im koncipiranjem regulacijskih krugova
kotlova loènih mazutom
5-6/76 169
Arsenov, Arsen Matri~na metoda za odre|ivanje optimalne raspodjele
snaga u elektroenergetskom sistemu sastavljenom od
hidroelektrana i termoelektrana
1-2/80 15
A`daji}, Tomislav Ekonomska optimalizacija iskoritenja elektroenergetskih
kapaciteta
7-8/71 216
Balog, Marino Plinskoturbinska elektrana Osijek izgradnja i rad 5-6/80 201
Pretpogonsko ispiranje sistema regenerativnog
zagrijavanja pojne vode i sistema svjeè pare u NE Krko
11-12/79 413
Baranovi}, Borivoj Crpne hidroelektrane u elektroenergetskom sistemu 9-10/73 286
Izbor redoslijeda izgradnje elektrana 5-6/74 150
Izbor hidroelektrana 200 MW za potrebe
elektroprivrednog sistema SRH
11-12/74 391
Problemi dugoro~nog razvoja elektroprivrede Hrvatske 11-12/74 329
Istraìvanja pojava kod energetskih konverzija za
termoenergetska postrojenja
7-8/77 263
Problemi ciklusa goriva nuklearnih elektrana 1-2/77 31
Istraìvanja za lokaciju nuklearne elektrane na Rijeci 1-2/79 1
Begovi}, Krunoslav Izbor tipa proizvodnih grupa za hidroelektranu
"Podsused"
3-4/71 88
Rasklopna postrojenja 400 kV u cjevnoj izvedbi 3-4/72 80
Granice ekonomi~nosti primjene oklopljenih SF6
elemenata u transformatorskim stanicama 220/110 kV u
gradskim podru~jima
7-8/73 349
Bendekovi},
Jadranko
Metodologija za odre|ivanje utjecaja promjena cijena
elektri~ne energije na ekonomski poloàj privrede i ìvotni
standard
7-8/71 203
Bodlovi}, Pero Ra~un o~ekivanih proizvodnji po vjerojatnosnom modelu 11-12/78 391
Borani}, Vilim Plinska privreda u Europi 5-6/71 166
281
Svjetske rezerve nafte 7-8/72 216
Uvjeti razvoja energetike u svijetu i u nas 9-10/73 279
Zaga|ivanje atmosfere kao posljedica spaljivanja goriva
u stacionarnim objektima
7-8/74 219
Novija kretanja u energetici svijeta 5-6/77 182
Borojevi}, Dragan
Balling, Miroslav
Prilog tehni~ko-ekonomskoj obradi ve}ih potroa~a 9-10/77 394
Borojevi}, Dragan
Brkanovi}, Pavao
Utjecaj tonfrekventnog upravljanja u distributivnim
mreàma na projektiranje ku}nih elektroinstalacija
1-2/72 1
Boìn, Ivo Nuklearna energija u elektroprivredi 3-4/73 71
Brada~, Vladimir Smjernice za osiguranje kvalitete pri gradnji objekata 1-2/78 38
Smjernice za osiguranje kvalitete pri gradnji objekata 1-2/78 153
Brajder, Antonio Principi strujnog i naponskog dimenzioniranja
tiristorskog uzbudnika za generatore Hidrolekrane
"erdap"
7-8/71 224
Brki}, Hrvoje Termoelektrane i toplane kao izvori one~i}enja s
osvrtom na prilike u Zagrebu
9-10/71 273
Zaga|ivanje zraka uljem za loènje 1-2/73 8
Velike termoelektrane kao izvor zaga|ivanja zraka 1-2/74 21
Rezultati kontrole zaga|ivanja zraka ve}ih kotlovnica u
gradu Zagrebu
1-2/77 8
Bruketa, Nikola Svojstva i djelovanje kratkospojnog elektri~nog luka u
srednjonaponskim sklopnim postrojenjima
5-6/76 158
Bubnjevi}, Jovo
icel, Mladen
Neki aspekti organiziranog pristupa racionalnoj potronji
i tednji elektri~ne energije
7-8/74 232
Budin, Rajko Razvoj postrojenja na nuklearni pogon 7-8/77 241
Crlenjak, Milan Prednosti idealnog izvora toplinske energije 5-6/77 175
Crn~i}, Mirjana Kontrola i odràvanje transformatorskog ulja i ostale
elektri~ne opreme
7-8/74 251
Prikaz elektrificiranosti naselja i ku}anstva SR Hrvatske u
1973.
9-10/74 314
Kako do potpune elektrificiranosti neelektrificiranih
podru~ja SRH
11-12/78 421
Racionalno koritenje elektri~ne energije u doma}instvu 5-6/79 171
Tipizacija distributivne opreme i problematika financiranja
izgradnje distributivnih objekata na nivou Zajednice
elektroprivrednih organizacija Hrvatske
7-8/80 287
Cvetkovi}, Zorko i
grupa autora
Sustav dispe~inga i daljinskog vo|enja mreè
proizvodnje i prijenosa elektri~ne energije u SR Hrvatskoj
5-6/78 146
Cvitan, Ivan Opasnosti od elektri~ne struje 3-4/75 134
Cvitan, Ivan Fiala,
Marija
Kamenac na elektri~nim grija~ima - uzrok ve}eg utroka
elektri~ne energije u bojlerima
9-10/74 314
êrnohous, Franjo Problematika ekonomske raspodjele optere}enja
transformatora u Termoelektrani-Toplani Zagreb i
mogu}nost primjene u transformatorskim stanicama
7-8/75 253
Razvoj grani~nih snaga turbogeneratora 5-6/76 183
ôrak, Duan Osnovni pravci razvitka termoenergetike u SAD 3-4/71 108
Opravdanost uvo|enja kompjutorskog upravljanja u
termoelektrane u elektroenergetskom sistemu
Jugoslavije
7-8/71 231
282
Primjena procesnih ra~unala u termoelektranama 1-2/73 1
Karakteristike centraliziranog sistema predaje topline 7-8/73 231
Plinske turbine u elektroenergetskom sistemu SRH 1-2/75 29
Analiza centraliziranog zapadnog ogrjevnog sistema
predaje topline grada Zagreba
11-12/75 412
Pristup optimalizaciji opskrbe ogrjevnom toplinom 9-10/78 319
Valorizacija zajedni~ke proizvodnje topline i elektri~ne
energije
9-10/77 297
Uloga termoelektrana-toplana u razvitku energetike
Jugoslavije
3-4/80 121
ôrak, Duan
Brki}, Hrvoje
Utjecaj na~ina opskrbe toplinom na trokove topline i
zaga|ivanja okoline
9-10/76 309
ôrak, Duan
Ivan~i}, Stjepan
Prora~unavanje tehni~ko-energetskih karakteristika bloka
termoelektrana digitalno-procesnim ra~unalom za uvjete
termoelektrana Jugoslavije
3-4/74 73
ûpin, Nikola Osnove algebre sklopova 11-12/72 369
Procesno ra~unalo i vo|enje distributivnog
elektroenergetskog sistema
7-8/74 226
O informacijskom sistemu distributivnih poduze}a 1-2/75 22
O standardizaciji spojeva na priklju~noj letvici podsistema
sklopnog postrojenja
7-8/78 231
Primjena teorije pouzdanosti u nalaènju optimalne
sheme elektri~nih postrojenja (I dio)
3-4/79 65
sheme elektri~nih postrojenja (II dio)
7-8/79 235
sheme elektri~nih postrojenja - III dio
3-4/80 147
Problemi izrade priklju~nih planova na ra~unalu 7-8/79 247
Damjanovi}, Branko Nadzemni vodovi 35 kV i pokrajinske
jednotransformatorske stanice /JTS/35/10 kV i
35/0,4/0,231 kV
3-4/71 100
Gradske distributivne transformatorske stanice 6-10/0,4
kV u nekim evropski zemljama
5-6/72 159
Mogu li se distributivne transformatorske stanice graditi
jeftinije i brè?
3-4/73 106
Rekonstrukcija dalekovoda 35 kV za napon 110 kV bez
ve}ih investicijskih ulaganja
1-2/80 51
Dellavia, Nikola Ekonomska opravdanost uvo|enja MTK ure|aja na
podru~ju distribucije "Elektre-Zadar"
1-2/77 27
Dellavia, Nikola
Sipina, Branimir
Opravdanost odre|ivanja akontacijske vrijednosti naplate
elektri~ne energije prema iznosu instalirane snage u
ku}anstvu
1-2/76 20
Dobri~evi}, Marijan Aluminij u distributivnim transformatorima 5-6/76 189
Dobrosavljevi},
@ivko
Razvoj energetskih kabela s impregnirano-papirnom
izolacijom i metalnim platem
5-6/73 154
Dragi~evi}, Drago Elektromotorni pogoni i njihove zna~ajke u eksploataciji 1-2/71 23
Predmonta`ni pregledi i revizije postrojenja, ispitivanja i
rezultati probnog pogona Termoelektrane Sisak
7-8/71 352
Stvaranje pogonske organizacije i izobrazba kadrova u
TE Sisak
5-6/73 141
Putovi pove}anja ekonomi~nosti proizvodnje elektri~ne
energije u termoelektranama
11-12/76 401
283
Dular, Janez Tehni~ke karakteristike NE Krko 3-4/73 78
Dvornik, Vojmir Izbor spoja i opreme mjernog sloga na obra~unskim
mjernim mjestima distributivnih potroa~a
5-6/77 178
Mjerni transformatori - izvori pogreke u mjerenju
elektri~ne energije na mjernim mjestima distributivnih
potroa~a
1-2/77 12
Utjecaj spojnih vodova na pogreku mjerenja elektri~ne
energije na mjernim mjestima distributivnih potroa~a
9-10/77 342
Ispitivanja na obra~unskim mjernim mjestima mjerenja
potronje elektri~ne energije
7-8/80 267
Izbor srednjonaponskih podzemnih kabela za upotrebu u
distributivnoj mreì srednje Dalmacije
1-2/80 27
Edwin W. Kurt O pitanju stohasti~kih kvarova u tehnici elektri~nih
postrojenja
3-4/74 82
Fagarazzi, Ante Modularne transformatorske stanice visoki napon/srednji
napon proizvodnje ASEA
5-6/78 175
Neke tendencije razvoja gradskih mreà 110 kV 1-2/78 11
Izbor sheme modernih gradskih transformatorskih
stanica 110/10 i 110/20 kV s obzirom na koncepciju
mreè i pouzdanost napajanja
5-6/79 157
Fecze, Danijel Dugoro~no planiranje odnosa s potroa~ima elektri~ne
energije
1-2/75 1
Fereti}, Danilo Nuklearna elektrana Krko 9-10/71 267
Filipovi}, Boìdar O pouzdanosti relejne zatite 11-12/80 415
Frakui}, Ante Kontrola ispravnosti spajanja sekundarnih prekostrujnih
releja zasi}enim transformatorom
9-10/71 303
Gehrecke, Siegfried Neki problemi analize energetske strukture Jugoslavije 3-4/75 100
Energetska struktura narodne privrede 11-12/78 416
Golubovi}, Mihajlo Hidroelektrana erdap 5-6/71 137
Grani}, Goran Metode za odre|ivanje optimalne raspodjele optere}enja
u elektroenergetskom sistemu s pumpno-akumulacijskim
postrojenjem
7-8/77 217
Utjecaj hidroelektrana na rad pumpno-akumulacijskog
postrojenja
11-12/77 381
Grubanovi}, ur|a Gubici narodnog dohotka izazvani poreme}ajima u
opskrbi potroa~a elektri~nom energijom
1-2/75 7
Gulin, @arko Neka iskustva s popravcima podmorskih kabela 11-12/79 389
Hangi, Velimir Elektri~na zatita postrojenja za razli~ite slu~ajeve
unitenja mjernih transformatora
7-8/72 210
Zatita visokonaponskih motora u termoelektranama na
podru~ju SRH
11-12/74 360
Hartl, Vladimir O utjecaju niskonaponske mreè na planiranje gradskih
distributivnih mreà
7-8/73 219
Osnove metodike prora~una sigurnosti shema
elektrodistributivnih mreà
9-10/74 269
Elektroenergetsko napajanje i ostale elektri~ne instalacije
Sveu~ilinog ra~unskog centra SRCE Zagreb
9-10/75 316
Hartl, Vladimir
Vagi}, Nikola
Prilog razradi rjeenja opskrebe Sueza elektri~nom
energijom
7-8/77 251
Herr, Stjepan Gornja temperaturna granica primjene feritnog materijala
10 CrMo
5-6/79 193
284
Hrs, Ivo Utjecaj otpornog uzemljenja zvjezdita razdjelnih mreà
na nivou unutranjih prenapona
11-12/75 405
Ovisnost unutarnjih prenapona u razdjelnim mreàma o
na~inu uzemljenja zvjezdita i drugim utjecajima
9-10/78 361
Ivan~i}, Stjepan Ispitivanje bloka V snage 210 MW u TE Tuzla 11-12/77 406
Jakir, Ante Proizvodnja U2O8 (ùtog kola~a) iz primjese fosforne
kiseline
11-12/77 428
Jalovec, Josip Korekcioni faktor za razne slu~ajeve pogrenog priklju~ka
brojila - odre|ivanje konstante brojila
5-6/74 175
Reaktivne snage i naponi u distributivnoj mreì SRH 1-2/76 33
Jamnicki, Ivo Osnove regionalne drutveno-ekonomske optimalizacije
koritenja energije
5-6/71 166
Tendencije u razvoju opskrbe gradova energijom 11-12/71 343
Jelui}, Fedor Granice ekonomi~nosti pumpno akumulacionih
hidrolektrana
1-2/71 9
Stavljanje u pumpni pogon grupe strojeva sa
reverzibilnim pumpnim turbinama i pumpama
11-12/72 354
Energetski zna~aj volumetrijskih gubitaka kod
hidrauli~kih strojeva
9-10/73 296
Utjecaj pumpnih hidroelektrana na trokove goriva
termoelektrana
3-4/75 81
Jemri}, Branko Metalno-halogenske àrulje kao perspektivni izvor danje
svjetlosti
3-4/79 81
Jirk, J.aroslav Unutranji prenaponi u mreàma najviih napona 9-10/75 309
Jung, Miroslav Rezultati ispitivanja napona opasnosti u ì~anim
TT-vezama, koji se mogu pojaviti u nekim distributivnim
mreàma SR Hrvatske kod prijelaza na pogon s
neizravno uzemljenim zvjezditem
9-10/72 284
Prora~un kratkog spoja u prijenosnoj mreì na podru~ju
"Elektroprenosa" - Matulji za godine 1975. - 1982.
9-10/73 315
Utjecaj vodova visokog napona na naftovode 11-12/74 357
Prora~un elektri~nih svojstava kovinskih cjevovodova 5-6/76 153
Najve}i o~ekivani padovi napona u odabranim ~voritima
elektroenergetske mreè Dalmacije prilikom pokretanja
generatora RHE Obrovac kao elektromotora
9-10/78 308
Prilog prora~una elektri~nih svojstava vodova na temelju
rezultata mjerenja nadomjesnih impedancija praznog
hoda i kratkog spoja
3-4/78 82
Rezultati ispitivanja najviih napona opasnosti koji se
mogu inducirati u dojavnim vodovima, nakon prijelaza
razdjelnih mreà na pogon s uzemljenim zvjezditem
3-4/77 97
Jung, Miroslav
Hebel, Zdravko
Maksimalne struje kratkog spoja u jugoslavenskoj mreì
220 i 380 kV, to se o~ekuje oko godine 1990.
7-8/72 205
Jurkovi}, Berislav
Gajski, Ilija
Veliki motori u distributivnoj mreì 11-12/79 367
Kalan, Boris O standardima na podru~ju instrumentacije i regulacije
koji se primjenjuju kod izgradnje NE Krko
11-12/79 393
Kalmeta, Petar Nadzor plamena u loìtu kotlova termoelektrana s
plinskim i uljnim gorivom pomo}u UV detektora
9-10/75 324
USAEC model osiguranja kvalitete kod nuklearnih
elektrana
3-4/76 73
285
Karuza, Jadranko Nuklearne elektrane - ~ist i puzdan izvor elektri~ne
energije
9-10/71 271
Karuza, Jadranko
Strohal, Petar
Utjecaj nuklearne energije na okolinu 3-4/73 98
Kavur, Vladimir Izbor konfiguracije digitalnog sistema za vo|enje
elektroenergetskog procesa
3-4/79 71
Va`nost i mjesto informiranja o elektroenergetskom
procesu u hijerarhijskoj strukturi informacijskog sistema
5-6/79 129
Knapp, Vladimir Nuklearna elektrana i okoli 3-4/73 93
Oplodni reaktori i perspektiva nuklearne energije 5-6/74 157
Neke karakteristike japanskog postupka u odobravanju
gradnje i pogona nuklearnih elektrana
3-4/75 123
Termalni reaktor Fugen 5-6/75 180
Termalne granice u proizvodnji energije 7-8/75 266
Kadrovi za nuklearnu energetiku SRH 7-8/76 262
Vjerojatnost i posljedice tekih reaktorskih kvarova 9-10/76 346
Konti}, Jovo Primjena neutralnog vo|enog reìma kod
termoenergetskog postrojenja
7-8/79 259
Kova~evi}, Slavko
Hlevnjak, Magda
Anatomska gra|a ~etinja~a i mogu}nost impregnacije
otopinama konzerviraju}ih tvari
11-12/79 405
Krepela, Miroslav Primjena SF6 u rasklopnim postrojenjima 3-4/76 92
Ku~er, Matko Posljedice priklju~ivanja stati~kih (tiristorskih)
usmjeriva~a na distributivnu elektri~nu mreù
9-10/79 319
Kulji, Zoran Utjecaj na cijevi kondenzatora i mjere za osiguranje
kvalitete pri izradi kondenzatora
3-4/78 87
Lakota, Josip O automatizaciji u elektroenergetskom sistemu 7-8/73 224
Automatizacija u termoelektrani (I dio) 11-12/74 351
Automatizacija u termoelektranama II dio 5-6/75 157
Automatizacija u termoelektranama III dio 7-8/75 232
Procesna ra~unala u elektranama 11-12/76 420
Faktori optere}enja i pogonska raspoloìvost nuklearnih
elektrana
1-2/80 7
Sigurnosne osobine reaktora tipa PWR i PHWR - CANDU 3-4/80 143
Lalevi}, Borislav Polaganje energetskih kablova preko mostova 11-12/74 364
Asinhroni motori ve}ih snaga u elektrodistributivnim
mreàma
9-10/76 332
Lastri}, Nikola Dimenzioniranje vodi~a za uzemljenje i kratko spajanje
vodova i sabirnica visokog napona u mreì
"Elektroprivrede" Zagreb
1-2/72 29
Kondenzatori za visokonaponska postrojenja 7-8/75 262
Lei}, Ante Razvoj i stanje naftovoda u svijetu s posebnim osvrtom
na Evropu
5-6/72 170
Plinovodi i plin u ekspanziji 5-6/73 172
Prijenos energije produktovodima 9-10/73 327
Magdi}, Marijan Zna~enje vremenskih preferencija za donoenje
investicijskih odluka u elektroprivredi
9-10/78 296
Malbaa, Niko Analiza faktora koji utje~u na disipaciju otpadne topline
pri radu termoelektrane u proto~nom sistemu hla|enja
7-8/76 246
286
Opskrba urbane sredine ogrjevnom toplinom iz nuklearne
elektrane
9-10/78 347
Analiza lokacija za nuklearne elektrane I 11-12/80 397
Mandi}, Mladen Tarifna politika elektri~ne energije i odlijevanje sredstava
iz podru~ja u podru~je
9-10/76 353
Temeljni organizacioni oblik u elektrodistributivnoj
djelatnosti
1-2/76 11
Markoti}, Zlatan
imovi}, Jure
Ustavno konstituiranje djelatnosti razvoda i distribucije
elektri~ne energije na podru~ju grada Zagreba i uè okolice
1-2/76 1
Markov~i}, Boris Prijenosna mo} dalekovoda u sistemu i trokovi prijenosa 1-2/71 1
Razvoj i tendencije prijenosa velikih snaga 5-6/71 153
Vodovi 110 kV s vodi~ima u snopu za prijenos velikih
snaga
5-6/71 363
Bilanca jalove snage podru~ja sjeverne Hrvatske i
potrebe kompenzacije u bliòj budu}nosti
5-6/72 150
Mogu}nost prijenosa elektri~ne energije u zapadni dio
Jugoslavije s obzirom na pomanjkanje jalove snage
7-8/72 201
Studijski rad na problemima prijenosne mreè Hrvatske I
Jugoslavije
7-8/73 210
Jalova snaga u elektroenergetskom sistemu i
racionalizacija potronje elektri~ne energije
9-10/74 278
Utjecaj promjene napona na optere}enja u ~vorovima
110 kV
9-10/75 301
Problemi standardizacije napona u distribuciji 11-12/76 426
Mjere poduzete u raznim zemljama prema preporuci
savjeta direkcije od 30. sije~nja 1975. o naponu 230 V
+/- 10%
1-2/77 48
Utjecaj pojedinih parametara na osnovne karakteristike
radova s vodi~ima u snopu
3-4/78 76
100 god. istosmjernog prijenosa 9-10/80 329
Prijeratna elektrifikacija sjeverne Hrvatske 5-6/79 147
Problem jalovih snaga u u okviru CIGR 11-12/80 411
Problematika kabela za prijenos velikih snaga u okviru
CIGR
9-10/80 341
Markov~i}, Boris
Tonkovi}, Zdenko
Preplitanje vodova najviih napona 7-8/76 225
Ispitivanje prilika na jugoslavenskoj sjevernoj magistrali
440 kV mreè na elektroni~kom ra~unalu
9-10/78 302
Martinko, Mijo Ispitivanje strojarske opreme HE Nkola Tesla 9-10/80 359
Matani}, Dubravko Niskotemperaturna korozija generatora pare i njezino
spre~avanje
9-10/72 298
Procesi i problemi izgaranja tekih loìvih ulja u loìtima
generatora pare
1-2/74 28
Tehnika izgaranja teku}ih goriva u velikim loìtima 1-2/75 36
Ispitivanje kvalitete izgaranja na kotlu 1 TE-TO Zagreb 5-6/76 172
Problematika koritenja teku}ih goriva u
termoenergetskim postrojenjima
7-8/76 233
Emisija NOx iz loìta termoenergetskih postrojenja 5-6/77 160
Izgaranje emulzija u termoenergetskim postrojenjima 9-10/78 327
287
Rezultati istraìvanja na kombiniranom prototipnom
gora~u u~ina 15 Gcal/h
1-2/77 1
Istraìvanja i rjeavanje izgaranja T-ulja za loènje pri
sniàvanju tehni~kog minimuma blokova TE Sisak
7-8/80 257
Rjeavanje problema pulzacija u loìtu kotla 7 u EL-TO
Zagreb kod loènja zemnim plinom
5-6/79 187
Mehi~i}, Kreo
Mihalek, Ernest
Stupovi u nadzemnoj mreì niskog napona u distribuciji
SR Hrvatske
3-4/79 97
Mehmedovi},
Muharem Kajari,
Mladen Petrovi},
@arko
Analiza parametara generatora NE Krko s obzirom na
dinami~ku stabilnost sistema 400 kV
11-12/73 368
Mihalek, Ernest Provedba racionalizacije u podru~ju razdiobe i potronje
elektri~ne energije
5-6/80 207
Mihalic, Dragutin Analiza stanja elektri~ne opreme HE Nikola Tesla 11-12/80 431
Miji}, Drago Recipro~ni odnosi izme|u elektriciteta i ~ovjekove
okoline
7-8/72 240
Energetika u okviru ekonomske komisije za Evropu 5-6/73 176
Miji}, Mato Perspektive elektroprivrede u Evropi za razdoblje od
1970. - 1985.
11-12/73 385
Milanovi}, Zlatko Plinskomotorna toplinska pumpa s kompresorom 5-6/80 191
Posjeta nuklearnoj elektrani toplani Gsgen (KKG) -
Dniken
11-12/80 439
Mili~evi}, Andrija Prora~un kabela i vodi~a na termi~ku ~vrsto}u 1-2/73 22
Serijske prigunice za ograni~enje struja kratkog spoja 7-8/74 241
Milia, Ante
Markulin, Marijan
O fizici nastajanja i na~inu ograni~avanja i mjerenja
radio-smetnji na visokonaponskoj opremi
7-8/75 225
Milun, Stanko Pregled nekih mjera za redukciju brzih kolebanja napona 3-4/76 87
Moritz, Branko Realizacija izgradnje postrojenja kondenzatorskih
baterija za kompenzaciju jalove energije snage 20,3 MVA
u TS 110/30 kV Resnik
7-8/78 236
Moser, Josip Analiza potronje elektri~ne energije i strukture
instaliranih ku}anskih aparata u ku}anstvima naselja
Tenja kraj Osijeka
1-2/72 17
Analiza strukture instaliranih ku}anskih aparata u
doma}instvima i mogu}nosti tednje elektri~ne energije
promjenom navika korisnika ku}anskih aparata
9-10/74 295
Metodologija analize gubitaka elektri~ne energije u
distributivnim mreàma
9-10/78 344
Rezultati ispitivanja i mjerenja u mreì Skopja radi
odre|ivanja faktora istodobnosti
7-8/78 217
Gubici elektri~ne energije na podru~ju sisa~ko-baranjske
regije u usporedbi s ostalim podru~jima SR Hrvatske
5-6/80 233
Usporedba gubitaka el. energije u prijenosu i distribuciji
el. energije u nas i u svijetu
3-4/80 51
Mrakov~i}, Branko Neka iskustva sa samonosivim kabelskim snopovima 9-10/80 351
Rad pod naponom 11-12/80 443
Visokonaponski kabeli s krutim dielektrikom 11-12/79 371
Mu`ny, Josip Parcijalna izbijanja u izolaciji visokonaponske opreme 7-8/73 252
Neve~erel, Davor Prora~un elektri~nih parametara nadzemnih vodova 1-2/79 8
288
Neve~anin, Josip Stanje, problem i budu}i elektroenergetski razvoj
"Distribucije" Split
1-2/75 13
Energetsko zna~enje i problem kompenzacije jalove
energije modernih gradskih naselja
9-10/76 325
Iskustva, zna~enje i problem ograni~enja snage kratkog
spoja distributivnih mreà u uvjetima stalnog porasta
konzuma i primjene direktne transformacije 110/10 i
110/20 kV
11-12/77 396
Tendencija razvoja i izbor optimalnog broja i veli~ine
transformatora distributivnih TS 35/10 kV
9-10/71 296
Prakti~ni rezultati i neke specifi~nosti dosadanjeg
razvoja konzuma ku}anstva nove stambene izgradnje
11-12/72 337
Iskustva i mogu}nosti izvedbe efikasnog uzemljenja
mreè seoske elektrifikacije u uvjetima loe vodljivosti tla
3-4/74 90
Iskustva i mogu}nosti racionalizacije potronje elektri~ne
energije distributivnih potroa~a u specijalnim uvjetima
9-10/74 281
Novkoski, Krsto Elektroenergetska mjerenja u distributivnim mreàma
neophodna za neprekidnu opskrbu potroa~a
11-12/79 401
Oègovi}, Marija Univerzalni program za prora~un struja i napona u reìmu
kratkog spoja
9-10/72 269
Uloga idealnog transformatora u ekvivalentnoj shemi mreè 5-6/74 141
Ra~unanje tokova snaga i napona na premalom
elektroni~kom ra~unalu
7-8/77 234
Raspodjela trostruke nulte komponente struje kroz
zemlju, dozemnu uàd i uzemljenja
5-6/80 183
Padelin, Mario
Mileusni}, Egon
Presjek vodi~a s kojim se uzemljuje i kratko spaja na
mjestu gdje se radi
3-4/77 114
Pavi~i}, Kreimir Neka pogonska iskustva u radu RP 110 i 220 kV visoke
izvedbe sa cijevnim sabirnicama u HE Senj
5-6/73 160
Prijedlog za pove}anje instalirane snage i proizvodnje HE
Sklope
5-6/77 170
Iskustva s 110 kV i 220 kV uljnim i 110 kV XLPE kabelima
u HE Senj
9-10/80 345
Pavlovi}, Tomislav Neka rjeenja iz podru~ja odràvanja HE Gojak 7-8/80 281
Perini}, Vinko Kvar U TS Zabok 110/35/10 kV 1-2/72 37
Petric, Nikola Principi pet pravila sigurnosti pri radovima na nadzemnim
vodovima 0,4 kV
3-4/76 106
Smjernice za izvo|enje radova pod naponom 9-10/76 360
Petrovi}, Mato Primjena drvenih stupova u niskonaponskoj mreì 3-4/74 97
Najmanji mogu}i razmak vijaka kod dalekovodnih
~eli~no-reetkastih stupova
9-10/74 307
Primjena metalnih stupova za niskonaponske radove 3-4/76 99
Piperski, Dragoljub Informacijski sistemi u termoelektranama 11-12/78 402
Opis eksploatacione osobenosti jednosmjernih
elektromainskih pobudnih sistema sinhronih generatora
5-6/78 159
Termoelektrana "Kosovo B" u izgradnji 7-8/78 221
Ocena kvaliteta automatske regulacije termotehni~kih
procesa u termoelektrani
1-2/79 34
Tehnoloke zatite i blokade postrojenja TE 9-10/79 323
Elektri~na postrojenja za sopstvenu potronju TE "Kosovo" 9-10/72 304
289
Poto~nik, Vladimir Plinske turbine za proizvodnju elektri~ne i toplinske
energije
11-12/73 375
Reenergetizacija starih parnih termoelektrana 9-10/75 330
Poàr, Hrvoje Postupak za odre|ivanje optimalne strukture proizvodnje
elektri~ne energije u sistemima hidroelektrana i
termoelektrana
3-4/71 69
Istraìvanja opskrbe energijom 11-12/73 341
Prikaz i analiza prilika u elektroenergetskom sistemu
Hrvatske u razdoblju kolovoz - prosinac 1973.
5-6/74 171
Opskrba energijom i zatita okoline 7-8/74 209
Pogled na budu}u opskrbu Jugoslavije elektri~nom
energijom
11-12/74 342
Metoda za izradu energetskih bilanca 3-4/78 65
Metoda za odre|ivanje trajanja iskoritenja neobnovljivih
rezervi
5-6/78 137
Utjecaj tipova vrnih elektrana na elektroenergetski
sistem
7-8/79 227
Poàr, Hrvoje
Filipovi}, Vjekoslav
Bodlovi}, Pero
Metoda konstantne i varijabilne energije za analizu prilika
u elektroenergetskom sistemu prilago|ena prora~unu na
elektroni~kom ra~unalu 61 i 135
5-6/72 135
Poàr, Hrvoje
Frajman, Zlatko
Usporedba tipova elektrana za pokrivanje vrnih
optere}enja
3-4/77 83
Poàr, Hrvoje
Knapp, Vladimir
Oscilacije intenzivnosti Sun~eva zra~enja i ritam
potra`nje energije
5-6/77 153
Poàr, Hrvoje
Udovi~i}, Boò
Mandi}, Mladen
Struktura termoelektrana u elektroenergetskom sistemu
Jugoslavije u daljoj budu}nosti
11-12/75 371
Poàr, Hrvoje
Udovi~i}, Boò
Grani}, Goran
Neki aspekti opskrbe SRH elektri~nom energijom 9-10/78 281
Prelec, Zmagoslav Primjena metode Langrangeovog multiplikatora kod
optimizacije stacionarnih reìma rada parnoproizvodnog
postrojenja
7-8/79 253
Primoì}, Ante Rekonstrukcija i obnova distributivne mreè grada Rijeke
i uè okolice u proteklih 15 godina
9-10/71 289
Radeti}, Ernest Obra~un kupnje i prodaje elektri~ne energije u
elektroprivrednoj zajednici
12754 13
Radmilovi}, Boìdar Daljinsko upravljanje postrojenjima prijenosne mreè 9-10/71 279
Pove}anje pogonske sigurnosti rasklopnih postrojenja
110 kV s jednim sistemom sabirnica
9-10/73 301
Rezultati ispitivanja tokova snaga u mreì
"Elektroprivrede Zagreb" za 1976. i 1977.
11-12/76 424
Retarovi}, Stjepan Crpne hidroelektrane na podru~ju Psunj 11-12/76 389
Ruì}, Dragutin Tendencije i izvedbe modernih hidroelektrana u
Norvekoj
1-2/71 34
Elektri~no grijanje prostorija 7-8/71 237
Sadovi}, Salih Model ventilnog odvodnika prenapona kod prora~una
prenaponskih pojava na digitalnom ra~unalu
9-10/79 301
Sadovi}, Salih
Ra~i}, Mirsad
Bliski kratki spoj 9-10/76 342
290
Sadovi}, Salih
Ra~i}, Mirsad
Bera, Bosiljka
Dielektri~ne karakteristike prekida~a visokog napona s
posebnim osvrtom na BIAS ispitivanja
11-12/78 398
Savi}evi}, Josip Kompenzacija reaktivne snage na sabirnicama 10 kV
autotransformatora 150/150/50 MVA u TS 220/110/10 kV
"Bilice"
1-2/76 26
Zatita velikih paralelnih kondenzatorskih baterija za
kompenzaciju reaktivne snage u mreàma visokog
napona
5-6/76 191
Schenner, Rihard Optimalno optere}enje transformatora 7-8/75 246
Odre|ivanje vrnog optere}enja grupe ku}anstava 3-4/76 14
Neke ekonomske metode za analizu dugoro~nih
investicija
11-12/78 385
Optimalizacija sistema transformatorske stanice
110/10/20 kV i mreè 10/20/ kV
3-4/77 102
Usporedba postupaka za odre|ivanje vrnih optere}enja
ku}anstva
1-2/78 22
Odre|ivanje nazivne snage TS/110/10, 20 kV kabelskog
voda pomo}u ispitivanja na modelu
9-10/79 295
Primjer prora~una pouzdanosti u distributivnoj mreì 1-2/79 18
Sekso, Ante Problematika uzemljiva~a transformatorskih stanica na
terenima ve}ih specifi~nih otpora u uvjetima otporno
uzemljenog zvjezdita
7-8/72 221
Po~etak sistematskog mjerenja intenziteta zaga|ivanja
visokonaponske izolacije morskom solju u jadranskom
podru~ju
5-6/78 149
Sekso, Ante Hrs,
Ivo
Primorski tip zaga|ivanja izolacije postrojenja i vodova
visokog napona
3-4/77 89
Siroti}, Zvonimir Proizvodnja sinhronih generatora u Jugoslaviji 5-6/79 155
Smol~i}, Zlatko Suvremeni istosmjerni strojevi velikih snaga 3-4/79 77
Stani}, Dragutin Poteko}e i slabosti u funkcioniranju elektroenergetskog
sistema Hrvatske
3-4/80 105
Stani}, Milan Program za izradu ponuda srednjonaponskih rasklopnih
postrojenja
7-8/76 253
Stefanini, Boìdar Nesimetri~ni kratki spojevi u matri~nom ra~unu 1-2/71 15
Matri~ne jednad`be mreà po metodi ~vorova 3-4/71 77
Prora~un nesimetri~nih kratkih spojeva 5-6/71 144
Sterpin, Elio Osjetljivost zemljospojnog elektronskog releja sa
stajalita varijabilnosti otpora kvara
11-12/71 368
Problem zatite od uzdu`nog kvara u izoliranim zra~nim
distributivnim mreàma
11-12/73 324
Primjena automatskog uklju~enja rezervnog napajanja
kao mjera sigurnosti i kvalitete dobave elektri~ne energije
u turizmu
11-12/74 372
Sterpin, Elio
Rosanda, Livio
Dodatni teret uzrok ote}enja dalekovoda 35 kV Pazin -
Pula
11-12/80 425
icel, Mladen Problematika impregnacije drvenih stupova 7-8/78 240
Osvrt na dosadanje metode utvr|ivanja fizi~kih veli~ina
potrebnih ulaganja za izradu programa razvoja
ditributivne mreè
5-6/80 215
291
imovi}, Jure Ekonomski zna~aj revalorizacije osnovnih sredstava u
elektrodistribuciji
7-8/71 210
Samoupravno i drutveno usmjeravanje raspore|ivanja
dohotka i raspodjele sredstava za osobne dohotke u
elektroprivrednim organizacijama SR Hrvatske
5-6/72 135
Temeljne zna~ajke fiskalne politike u Jugoslaviji u
razdoblju od 1965. - 1972. i utjecaj njezinih parametara
na raspodjelu dohotka u elektrodistributivnim
poduze}ima SRH
5-6/73 135
Temeljne karakteristike sistema financiranja proirene
reprodukcije u elektroprivredi u razdoblju od 1965.
1974.
5-6/75 149
Nedostaci postoje}eg sistema drutveno-ekonomskih
odnosa u okviru sloènog sistema elektroprivrede
Hrvatske
3-4/80 97
imundà, imun Razvoj parametara podru~ne mreè 35 kV Dalmacije 3-4/71 95
imuni}, Juraj Analiza izbora mjerenja po komponentama prijenosne
mreè i daljinskog prijenosa cikli~kih informacija
1-2/80 45
irola, Edo Usporedna razmatranja o preporukama za vanjsko
osvjetljenje
3-4/75 108
Novosti u preporukama za javnu ravjetu 1-12/77 414
Rasvjeta tunela 1-2/79 23
karica, Dinko Budu}nost primjene procesnog ra~unala kod upravljanja
distributivnom elektroenergetskom mreòm
9-10/72 277
karica, Ranko
Mukardin, Oskar
Sanacija dalekovoda 110 kV Senj - Vinodol 3-4/71 83
odan, Milan Predstavljanje transformatora u analizi
elektroenergetskog sistema
1-2/74 1
Utvr|ivanje stanja elektroenergetskog sistema u pogonu
na temelju mjerenja pojedinih veli~ina
5-6/75 168
odan, Milan
Hebel, Zdravko
Optimalna raspodjela jalovih snaga u
elektroenergetskom sistemu
11-12/73 343
odan, Milan
Mikul~i}, Vladimir
Katodna zatita 9-10/73 302
prung, Fedor Razmatranje o kondenzaciji vlage na rasklopnim
postrojenjima u zatvorenom prostoru
1-2/72 33
Prijelaz topline u elektroprivrednoj pogonskoj
problematici
7-8/73 224
tahan, Ivan Utjecaj zaga|enja zraka na dielektri~ku ~vrsto}u izolatora
visokih napona
9-10/79 313
Toki}, Branko Ispitivanje i procjena kvalitete 110 kV kabela izoliranih
krutim dielektricima
9-10/80 355
Podloge za vrednovanje i izbor 110 kV kabela 11-12/79 379
Tonkovi}, Zdenko Program za izra~unavanje tokova snaga na ra~unskom
stroju ICL
5-6/73 164
Problematika modeliranja kabelskih mreà 9-10/73 319
Tropin, Kiril Osobenosti osvetljenja elektroenergetskih postrojenja i
smjernice za njegova dobra ostvarenja
9-10/71 305
Zatita na radu od dejstva elektromagnetskih polja
industrijske u~estanosti u elektroenergetskim
postrojenjima vrlo visokih napona
7-8/72 227
292
Brzo odre|ivanje gubitaka energije u
blok-transformatorima
7-8/74 254
Osvjetlenje u objektima bez prirodnog i s nedovoljnim
prirodnim osvetljenjem
5-6/73 168
Spre~avanje buke u termoelektranama 3-4/75 119
Obeleàvanje elektroenergetskih postrojenja koja mogu
predstavljati zapreke za vazdunu plovidbu
5-6/75 184
Norme osvetljenosti elektroenergetskih postrojenja 7-8/75 270
Pogon i odràvanje instalacija osvetljenja 9-10/75 336
Zatita na radu i protivpoàrne mere u daljinski
upravljanim elektroenergetskim postrojenjima
7-8/77 259
Udovi~i}, Boò Optimizacija elektroenergetskog sistema 5-6/73 203
Potrebe i mogu}nosti izgradnje elektrana u Hrvatskoj za
podmirenje potronje
5-6/79 139
Udovi~i}, Boò
Aleri}, Slavko
Usporedba koncepcije energetskog iskoritenja jednog
vodotoka
3-4/77 118
Vagi}, Nikola Program razvoja elektri~ne mreè 110 i 20 kV na
podru~ju Samobor - Klara - Velika Gorica
1-2/74 9
Stanje i tendencija u razvoju distributivnih mreà 11-12/77 387
Valen~i}, Mirko Ocjena stanja i odre|ivanje uzroka kvara izolacije u
elementima elektri~nih postrojenja primjenom
kromografije
1-2/74 34
Vei}, Petar Mjerni transformatori za 400 kV mreù SFRJ 11-12/77 422
Vukovi}, Vladimir O sigurnosti nuklearnih elektrana 5-6/74 162
Razvoj nuklearne energetike 1-2/77 18
Nuklearna elektrana Krko (I dio) 3-4/79 85
Nuklearna elektrana Krko (II dio) 7-8/79 239
Vuletin, Jadranko i
grupa autora
Selektivni spojevi za konverziju Sun~eve energije 11-12/77 425
Zlokovi}, Vladimir Analiza specifi~nog potroka elektri~ne energije u
ku}anstvu u odnosu na glavnu upotrebu
9-10/71 318
Usmeravanje doma}instva na sistem elektri~nog grejanja
koji se moè povoljno odraziti na elektroenergetski sistem
3-4/74 113
Pripremili:
Mr. sc. Slavica Barta, dipl. ing.
Slaven Kotrun
293
VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRU@ENJA
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV I ZATITA
OKOLIA
Temeljna na~ela poslovne politike HEP-a u zatiti okolia is-
kazana u Deklaraciji zatite okolia HEP-a jesu:
o uklju~ivati problematiku zatite okolia u strategiju
Hrvatske elektroprivrede, a kriterije zatite okolia u pos-
tupke planiranja i donoenja odluka
o rabiti resurse racionalno, smanjivati emisije u zrak, vode i
tlo te koli~inu i tetnost proizvedenog otpada
o ~uvati bioloko-ekoloke i druge prirodne kvalitete okolia
u blizini objekata HEP-a, provode}i mjere zatite flore i
faune te prirodne i kulturno povijesne batine
o ugra|ivati i odràvati na svakoj lokaciji, gdje s enalaze ob-
jekti HEP-a trajne sustave redovnog nadzora zatite oko-
lia te objevljivati dobivene rezultate
o poticati uporabu obnovljivih izvora energije i kogenera-
cijskih procesa
o razvijati i istraìvati primjenu ~istijih i djelotvornijih teh-
nolokih rjeenja u proizvodnji, prijenosu i distribuciji
elektri~ne energije
o obrazovati i i osposobljavati zaposlenike HEP-a za zatitu
okolia
o sura|ivati s tijelima dràvne uprave i lokalne samouprave
te s institucijama i gra|anskimudrugama za zatitu okolia
o zagovarati racionalnu uporabu i tednju energije kod svo-
jih potroa~a te na dràvnoj razini
o zahtijevati od isporu~itelja opreme, konzultantskih i pro-
jektantskih te ostalih suradni~kih tvrtki i poslovnih part-
nera HEP-a da razvijaju politku zatite okolia na temelju
ovih na~ela.
U Biltenu HEP-a broj 89 od 28. prosinca 2000. godine ob-
javljen je pregled propisa o zatiti okolia od va`nosti za rad i
razvoj elektroenergetskog sustava. Pregled se odnosi na
stanje zakonodavstva u svibnju 2000. godine. Tako su na jed-
nom mjestu sustavno obra|eni relevantni propisi o zatiti
okolia u poslovanju HEP-a. To }e omogu}iti njihovo daljnje
kontinuirano pra}enje i provedbu.
Uvodno je prikazano ustrojstvo nadle`nih tijela u zatiti oko-
lia u Republici Hrvatskoj te navedeni dràvno pravni akti
kojima se strategijski odre|uje odnos dràve prema zatiti
okolia. To su Ustav i deklaracija.
Nadalje, navedeni su saèto zakoni i provedbeni propisi od
interesa za HEP, a vezani su uz zatitu okolia. Oni se mogu
svrstati u slijede}e grupe: okoli i prirodn abatina, zrak i
buka, otpad i opasne tvari, koritenje prostora i gradnja,
more i vode, zemljite i ume, zatita zdravlja i imovine te go-
spodarstvo i elektroprivreda. U nastavku je dan pregled rele-
vantnih zakona kao i narodne novine u kojima su objavljeni:
l
Zakon o zatiti okolia (NN 82/94)
l
Zakon o izmjenam ai dopunama Zakona o zatiti okolia
(NN 128/99)
l
Uredba o procjeni utjrecaja na okoli (NN 34/97, 37/97)
l
Plan intervencija u zatiti okolia (NN 82/99, 86/99)
l
Pravilnik o katastru emisija u okoli (NN 36/96)
l
Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljnaje
stru~nih poslova zatite okolia (NN 7/97)
l
Popis pravnih osoba ovlatenih za obavljanje stru~nih po-
slova zatite okolia (NN 15/98, 3/99, 4/2000)
l
Zakon o zatiti prirode (NN 30/94)
l
Dopuna Zakona o zatiti prirode (NN 72/94)
l
Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Krkra
(NN 77/98)
l
Zakon o zatiti spomenika kulture (NN 52/94)
l
Zakon o zatiti zraka (NN 48/95)
l
Uredba o preporu~enim i grani~nim vrijednosti-
makakvo}e zraka (NN 101/96, 2/97)
l
Uredba o grani~nim vrijednostima emisija one~i}uju}ih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN140/97)
l
Uredba o tvarima koje ote}uju ozonski omota~ (NN 7/99,
20/99)
l
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o standardima
kakvo}e teku}ih naftnih goriva (NN 76/97, 66/99, 149/99)
l
Zakon o zatiti od buke (NN 17/90)
l
Pravilnik o najviimdoputenimrazinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90)
l
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije
za mjerenje i predvi|anje buke u sredini sredini u kojoj
ljudi rade i borave (NN 37/90)
l
Pravilnik o kontroli projekata (NN 47/90)
l
Zakon o otpadu (NN 34/95)
l
Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)
l
Popis stru~nih institucija koje imaju ovlast za izdavanje iz-
vje}a o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada
(NN 51/96, 93/96)
l
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom(NN123/97)
l
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnimotpadom(NN
32/98)
l
Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93)
l
Pravilnik o na~inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom
prijevozu (NN 54/95)
l
Zakon o zapaljivim teku}inama i plinovima (NN 108/95)
l
Pravilnik o zapaljaljivim teku}inama (NN 54/99)
l
Zakon o otrovima (NN 27/99)
l
Zakon o prostornom ure|enju (NN 30/94, 68/98)
l
Strategija prostornog ure|enja RH (Ministarstvo prostor-
nog ure|enja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997. go-
dine)
l
Program prostornog ure|enja RH (NN 50/99)
l
Uredba o odre|ivanju gra|evina od va`nosti za RH (NN
6/2000)
l
Pomorski zakonnik (NN 17/94, 74/94, 43/96)
l
Plan intervencija kod iznenadnih one~i}enja mora RH
(NN 8/97)
l
Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i na~inu
ukecavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog
tereta u lukama te na~inu sprje~avanja irenja isteklih ulja
u lukama (NN 108/95)
l
Zakon o morskim lukama (NN 108/95, 6/96)
l
Zakon o vodama (NN 8/99)
294
l
Dràvni plan za zatitu voda (NN 8/99)
l
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96)
l
Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98)
l
Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98)
l
Pravilnik o grani~nimvrijednostima pokazatelja, opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99)
l
Uputstvo za vo|enje evidencije u~estalosti isputanja u
vode opasnih i tetnih tvari, koli~ini i sastavu tih tvari i
na~inu dostavljanja podataka o tomu javnim vodoprivred-
nim poduze}ima (NN 9/90)
l
Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95,
19/96, 88/98)
l
Pravilnik o obra~unu i pla}anju naknade za koritenje
voda (NN 94/98, 108/98)
l
Pravilnik o obra~unavanju i pla}anju naknade za ko-
ritenje voda (NN 33/91, 21/96)
l
Odluka o visini naknade za zatitu voda (NN 15/91)
l
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 34/91, 26/93,
79/93, 54/94, 48/95, 19/98, 105/99)
l
Pravilnik o zatiti poljoprivrednog zemljita od
one~i}enja tetnim tvarima
l
Zakon o umama (NN 52/90, 61/91, 76/93)
l
Zakon o zatiti od poàra (NN 58/93)
l
Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN48/97)
l
Zakon o zatiti od neioniziraju}eg zra~enja (NN 105/99)
l
Zakon o koncesijama (NN 82/92)
l
Zakon o elektroprivredi (NN 31/90)
l
Izmjene i dopune Zakona o elektroprivredi (NN 47/90,
61/91, 26/93, 78/96, 105/99)
l
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97,
128/99)
SBK
KRITERIJI ZA IZBOR I UGRADNJU
PRENAPONSKE ZATITE
U velja~i ove godine donesena je i objavljena u Biltenu
HEP-a broj 90 granska norma pod nazivom Kriteriji za
izbor i ugradnju prenaponske zatite mreà i postrojenja
srednjeg napona.
Nova tehnologija izrade odvodnika prenapona, nià cijena
na trìtu te nova koncepcija ti}enja objekata, razlog su za
pove}anje ugradnje metaloksidnih odvodnika prenapona.
Odatle i potreba da se sistematski prikaù parametri atmos-
ferskih pra`njenja i njihovo djelovanje na srednjenaposnke
vodove i postrojenja te opiu zatitini ure|aji od atmosfer-
skih prenapona, na~in izbora te smjetaj u postrojenjima.
U poglavlju 2 prikazana je terminologija vezana uz ovu prob-
lematiku (definicija katodnog odvodnika i njegovih karakter-
istika).
Poglavlje 3 daje pregled karakteristi~nih parametara atmos-
ferskih pra`njenja u srednjenaponskim mreàma i karakter-
istike prenapona te matemati~ki model izra~una elektri~nih
naprezanja.
Zatitni ure|aji od atmosferskih pra`njenja prikazani su u
poglavlju 4: zatitna iskrita i izbor metaloksidnih odvodnika
prenapona. Prikazani su i relevantni matemati~ki modeli
kako za iskrita tako i za odvodnike prenapona. Tabli~no pri-
kazani su tehni~ki zatjevi za konstrukciju odvodnika te
vrijednosti parametara metaloksidnog odvodnika za
ugradnju u distribucijsku mreù. Na kraju poglavlja prikazan
je dijagram tijeka postupka izbora metaloksidnog odvodnika
prenapona.
Mjesta ugradnje metaloksidnih odvodnik au distribucijskoj
mreì opisana su u poglavlju 5 (srednjenaponska postrojenja,
zvijezdite transformatora, vodovi).
U poglavlju 6 utvr|eni su na~ini ispitivanja (tipska, pojedi-
na~na komadna, nadzorna ispitivanja pri preuzimanju) i
osiguranje kvalitete.
Pakiranje, ozna~avanje i preuzimanje odvodnika prenapona
utvr|eno je u poglavlju 7, dok su u poglavlju 8 navedene ko-
ritene norme te ostala izvorna literatura.
SBK
PRAVILNIK O RADU
Donoenjem novog Pravilnika o radu prestaje vrijediti stari.
Novi Pravilnik objavljen je u Biltenu HEP-a broj 91 od 22.
velja~e ove godine.
Pravilnikom o radu ure|uju se sva pitanja iz radnog odnosa i
u vezi s radom i radnim odnosom u HEP-u.
Sastavni dio Pravilnika je i Prilog 1 u kojem je navedena tipi-
zacija i vrednovanje poslova u HEP-u.
Pravilnik se sastoji od 19 poglavlja. Uprvompoglavlju (~lanci
1 do 3) utvr|ene su op}e odredbe.
Poglavlje II (~lanci 4 do 9) utvr|uje uvjete i na~in zasnivanja
radnog odnosa.
Kada i kako se moè premjestiti zaposlenik na drugo radno
mjesto utvr|eno je u poglavlju III, u ~lanku 10.
Zatita privatnosti zaposlenika utvr|ena je u ~lancima 11 i 12
u poglavlju IV. Poglavlje V, ~lanak 13 utvr|uje zatitu ìvota i
zdravlja zaposlenika.
Sve u pripravnicima prikazano je u ~lancima 14 do 18 u po-
glavlju VI.
Radno vrijeme: raspored radnog vremena i prekovremeni
rad utvr|eni su u poglavlju VII, u ~lancima 20 do 23.
Poglavlje VIII (~lanci 24 do 39) utvr|uje odmore i dopuste:
stanku, dnevni i tjedni odmor, godinji odmor, pla}eni i ne-
pla}eni dopust.
Prema ~lanku 26, za svaku kalendarsku godinu zaposlenik
ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 18 do
najvie 30 radnih dana u to se ne ra~unaju subote.
Poglavlje IX ure|uje pla}e. ^lancima 40 do 42 reguliraju se
pla}e za obavljeni rad zaposlenika. Osnovna pla}a utvr|ena
je ~lancima 43 do 50. ^lankom 51 ure|uje se pla}a priprav-
nika. Naknada pla}e za dane kada zaposlenik ne radi ut-
vr|ena je ~lancima 52 do 56. Rokovi i razdoblje isplate pla}e
utvr|eni su ~lancima 57 i 58.
Materijalna prava zaposlenika utvr|ena su u poglavlju X u
~lancima 59 do71. Odnose se na naknadu trokova prijevoza,
dnevnice i trokove slu`benih putovanja, za rad na terenu i od-
vojeni ìvot, za koritenje vlastitog automobila uslu`bene svrhe,
otpremnine prigodom odlaska u mirovinu, nagrade za dugogo-
dinji rad kod poslodavca, izvanredne pomo}i, za naknade
u~enicima i studentima na prakti~nom radu u HEP-u.
U poglavlju XI u ~lanku 72 utvr|eno je osiguranje naknade
trokova u slu~aju ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Tako|er HEP osigurava zaposlenike za slu~aj smrti, bolesti i
trajne nesposobnosti za rad.
^lanak 73 u poglavlju XII ure|uje odnose vezane za izume i
tehni~ka unapre|enja zaposlenika.
295
Naknada tete koju uzrokuje zaposlenik utvr|eno je u po-
glavlju XIII, u ~lancima 74 do 80.
Solidarnost je utvr|ena u ~lanku 81, poglavlje XIV.
U poglavlju XV utvr|eni su uvjeti u slu~ajevima prestanka
ugovora o radu. Utvr|ena su pravila u slu~ajevima spora-
zuma o prestanku ugovora o radu (~lan 83), otkaza ugovora o
radu (~lanci 84 do 88), otkazu s ponudom izmijenjenog ugo-
vora (~lanak 89), izvanrednog otkaza ugovora o radu (~lanci
90 do 92). Oblik i na~in dostave otkaza, otkazni rok i ot-
premnina regulirani su ~lancima 93 do 95. Dodatak ugovoru
o radu utvr|en je u ~lancima 96 do 98.
Ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa regulirano je u
poglavlju XVI, u ~lancima 99 do107. Izobrazba i ospo-
sobljavanje za rad utvr|eni su u ~lanku 108, u poglavlju XVII.
Poglavlje XVIII, u ~lancima 109 do127, utvr|uje osnovna
pravila u radu.
Prijelazne i zavrne odredbe dane su u poglavlju XIX, u ~lan-
cima 128 do133.
Prilog 1. Pravilnika o radu (Tipizacija i vrednovane poslova )
~ine sastavni dio Pravilnika.
SBK
IZ GODINJEG IZVJE]A HEP-a
Za poslovanje HEP-a u 2000. godini moè se re}i da su sve
potrebe za elektri~nom energijom u cijelosti zadovoljene.
Ostvaren je porast potronje od 1,18 % u odnosu na 1999.
godinu. Ostvaren je ukupni prihod od prodaje elektri~ne en-
ergije u iznosu od 5,285.650 tisu}a kuna, temeljem ~ega je
prosje~na prodajna cijena za isporu~en kWh krajnjim po-
troa~ima 45,19 lipa bez PDV-a.
296
Tablica 1 Struktura proizvodnje elektri~ne energije od 1996. do 2000.
Proizvodnja i uvoz
1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 96/95 97/96 98/97 99/98 00/99
GWh GWh GWh GWh GWh GWh % % % % %
Ukupno u Hrvatskoj 9870 11892 11231 11239 11299 9799 116,78 94,44 100,07 100,53 86,72
Hidroelektrane 3650 7190 5260 5428 6531 5841 139,23 73,16 103,19 120,32 89,44
Termoelektrane 4030 2522 3578 4561 4768 3181 92,04 141,87 127,47 104,54 66,72
NE Krko 2190 2180 2393 1250 0 0 95,06 109,77 52,24 0,00 0,00
TE Plomin 2 0 0 0 0 0 777 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Izvan Hrvatske 3310 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0.00 0.00 0.00
Uvoz 1569 166 1562 2115 2376 4037 13,60 940,96 135,40 112,34 169,91
Ukupno raspoloìva
energija
14749 12058 12793 13354 13675 13836 105,73 106,10 104,39 102,40 101,18
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
Proizvodnja
(GWh)
1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.
Godine
Uvoz
Izvan Hrvatske
TE Plomin 2
NE Krko
Termoelektrane
Hidroelektrane
Slika 1 Struktura proizvodnje elektri~ne energije od 1996. do 2000.
U tablici 1 te dijagramom na slici 1 prikazana je struktura
proizvodnje elektri~ne energije za 1990. godinu i razdoblje
od 1996. do 2000. godine. Potronja i struktura potronje
elektri~ne energije u Republici Hrvatskoj z isto razdoblje pri-
kazana je u tablicama 2 i 3 te dijagramima na slikama 2 i 3.
297
Tablica 2 Struktura potronje elektri~ne energije u razdoblju od 1996. do 2000.
Potronja
1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 96/95 97/96 98/97 99/98 00/99
Distribucija 11594 11102 11706 12306 12586 12581 106,70 105,44 92,15 92,04 90,93
Veliki potroa~i (110 kV) 2702 512 643 550 533 553 87,60 125,59 85,40 96,91 103,75
Gubici u prijenosu i
vlastita potronja 453 444 444 498 556 702 106,99 100,00 112,16 111,65 126,08
Ukupno u Hrvatskoj 14749 12058 12793 13354 13675 13836 105,75 106,10 104,39 102,40 101,18
Maksimalno optere}enje 2421 2471 2417 2585 2600 2661 117,84 97,81 106,95 100,58 102,35
Tabela 3 Struktura potronje elektri~ne energije u distribuciji
1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 96/95 97/96 98/97 99/98 00/99
Raspoloìvo u distribuciji 11650 11102 11706 12856 13119 13135 106,70 105,44 109,82 102,05 100,12
Gubici u distribuciji 1131 1466 1395 1892 1544 1423 118,61 95,16 135,63 81,61 92,16
Prodaja 10519 9636 10311 10964 11575 11712 105,09 107,00 106,33 105,57 101,18
Prodaja po naponskim razinama
Na strani 110 kV 365 177 199 754 824 883 83,89 112,43 378,89 109,28 107,16
Na strani 35 kV 1065 628 708 727 665 649 103,63 112,74 102,68 91,47 97,59
Na strani 10 kV 2583 1837 1882 1881 1868 1867 102,97 102,45 99,95 99,31 99,95
Na strani 0,4 kV 6506 6994 7522 7602 8218 8313 106,49 107,55 101,06 108,10 101,16
Prodaja na niskom naponu
Ku}anstva 4485 4898 5190 5267 5742 5729 105,99 105,96 101,40 109,02 99,77
Ostali I. tarifna grupa 937 878 980 932 966 981 104,15 111,62 95,10 103,65 101,55
Ostali II. tarifna grupa 903 991 1098 1155 1231 1307 110,73 110,80 105,19 106,58 106,17
Javna rasvjeta 181 227 254 248 279 296 108,61 111,89 97,64 112,50 106,09
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
Potronja
(GWh)
1
9
9
0
.
1
9
9
6
.
1
9
9
7
.
1
9
9
8
.
1
9
9
9
.
2
0
0
0
.
Godine
Gubici u prijenosu i
vlastita potronja
Veliki potroa~i (110 kV)
Distribucija
Slika 2 Struktura potro{nje elektri~ne energije od 1996. do 2000.
Ukupna potronja elektri~ne energije u 2000. godini bla je
ve}a od potronje u prethodnoj godini za 1,18 %, dok je u od-
nosu na potronju u 1990. godini bila manja za pribli`no 6 %.
SBK
298
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
Potronja
(GWh)
1
9
9
0
.
1
9
9
6
.
1
9
9
7
.
1
9
9
8
.
1
9
9
9
.
2
0
0
0
.
Godine
Gubici u distribuciji
Javna rasvjeta
Ostali II. tarifna grupa
Ostali I. tarifna grupa
Ku}anstva
Na strani 10 kV
Na strani 35 kV
Na strani 110 kV
Slika 3 Struktura potro{nje elektri~ne energije u distribuciji od 1996. do 2000.
IZ STRANE STRU^NE LITERATURE
SMANJENJE EMISIJE CO
2
U NJEMA^KOJ
Savez njema~kih elektrana (VDEW) i njema~ka Savezna
vlada sklopile su partnerstvo u pogledu smanjenja emeisije
CO
2
. Zbog posebnih mjera, u prvome redu poboljanja koris-
nosti termoelektrana i pove}anja snage nuklearnih
elektrana, uspjelo je smanjiti emisiju CO
2
za 30 milijuna tona
ili 13%, u usporedbi s godinom 1990., iako se proizvodnja
elektri~ne energijepove}ala za 6%. VDEW je dala vladi
jasno do znanja, to bi za emisiju CO
2
zna~ilo odustajanje od
nuklearki. Elektroprivreda èli i nadalje davati svoj prilog
zatiti klime. To se nastoji izvesti tako da se i nadalje pobol-
java u~inkovitost termoelektrana na fosilna goriva i ja~a
postrojenja za snagu i toplinu. Samo }e na taj na~in biti mo-
gu}e ispuniti predvi|eni cilj, da se do godine 2012. smanji
emisija tetnih plinova za 30% u usporedbi s godinom 1990.
Elektrizittswirtschaft, god. 99 (2000), br. 26
Mrk
NIJE POSTIGNUT SPORAZUM O TARIFI ZA
PREKOGRANI^NI PRIJENOS ELEKTRI^NE
ENERGIJE U EUROPI
U studenom 2000. godine odràn je u Firenci sastanak
komisije europskih elektroprivrednika kako bi utvrdili
jedinstvenu europsku tarifu za prijenos elektri~ne energije
preko dràvnih granica.
Dok su Njema~ka, Belgija i Francuska stale na stanovite da
cijena prijenosa mora biti odre|ena prema stvarnim troko-
vima prijenosa, ostale su ~lanice zagovarale socijalizaciju
transportnih trokova tj. naknadu prema upotrebi korisnika.
Nije dolo do jedinstvenih zaklju~aka na razini Europe.
Komisija }e povesti direktne razgovore s elektroprivredom
Njema~ke i Belgije i traìti daljnje mogu}nosti rjeenja.
Mrk
SLOBODNO TR@ITE ELEKTRI^NOM
ENERGIJOM NALA@E NOVE NAÎNE
PROGNOZIRANJA OPTERE]ENJA
PRIJENOSNE MRE@E
Nakon reorganizacije elektroprivrednih poduze}a u posebne
jedinice proizvodnje, prijenosa i distibucije elektri~ne ener-
gije, nastala je u elektroprivredi nova situacija. Vlasnici, od-
nosnoosobe koje vode pogon elektri~ne mreè odgovorni su
za funkcioniranje cjelokupnog sustava. Oni prave prognoze
optere}enja na temelju svih potrebnih podataka priklju~enih
elektrana, postoje}e rezerve i potronje.
Nakon uspostave slobodnog trìta elektri~ne energije, mo-
gu}nosti se bitno mijenjaju. Zbog tajnosti ne postoje na ra-
spolaganju sigurni podaci o radu elektrana i veli~ini dobave
elektri~ne energije prema ugovorima s potroa~ima. Rezerve
kojima raspolaù pojedine elektrane tako|er nisu poznate.
Zbog nastalih promjena mora se primijeniti nova metodolo-
gija planiranja optere}enja, samo na temelju podataka ko-
jima se mogu sluìti u okviru svojih zadataka. Metodologija
elektroprivrede Njema~ke usaglaena je s metodologijom
UCPTE da se moè uspore|ivati na me|unarodnoj razini.
Za sada su u Njema~koj razra|ene prognoze za razdoblje
2001.-2003. godine. Kao klju~na godina za planiranje uzeta je
1999., a u obzir su uzeta sezonska kolebanja optere}enja, re-
vizije i isklju~enja elektrana uz predvi|ene rezerve. Za Nje-
ma~ku se planira pove}anje optere}enja, u navedenom
vremenskom razdoblju od 1,1 GW, a to iznosi godinje
pove}anje od 0,7%.
Mrk
VLADA MEKSIKA POVE]AVA PROIZVODNJU
ELEKTRI^NE ENERGIJE
Meksikanska je vlada odlu~ila pove}ati proizvodnju elek-
tri~ne energije nizom geotermi~kih elektrana, budu}i da ra-
spolaè prirodnim izvorima vrlo vru}e vode. Tvrtka Alstom
dobila je narud`bu za dobavu ~etiriju geotermalnih elek-
trana, snage 25 MW.
Tvrtka Alstom, osim toga, dobavlja za Meksiko, za drugu
fazu termoelektrana Tamnin, snage od 460 MW i dogradnju
hidroelektrane Chicoasen. Za elektrane dobavit }e tako|er 3
velike plinske turbine.
EW, god. 100 (2001), br. 5
Mrk
MONITORING VISOKONAPONSKIH
PLASTI^NIH KABELA
Visokonaponski plasti~ni kabeli, izolirani umreènim polie-
tilenom, imaju prakti~ki neograni~eno trajanje i zanemarivo
odràvanje, ali uz uvjet da izolacija bude trajno suha, a mak-
simalna temperatura u pogonu ne pre|e 90 C. Da bi takvi
uvjeti bili uvijek sigurno ispunjeni, potrebnaje stalna kon-
trola pogonskog stanja, to se moè posti}i odgovaraju}imin-
strumentima.
Razvijeni su mjerni ure|aji koji se sastoje od dva sustava.
Sustav koji signalizira prodor vode kroz plat do izolacije i
sustav koji prati ugrijavanje vodi~a.
Za signalizaciju vlage ugra|eni su u plat od bakrenih ìca
senzori za vodu (kabeli Pirelli). Instrument registrira vlagu i
mjesto kvara. Za kontrolu temperature u kabel su ugra|ene
svjetlovodne niti koje dovode temperaturne podatke do
ure|aja nazvanog RTTR(Real Time Thermal Rating). Osim
kontinuiranog pra}enja temperature instrument prima
preko strujnih transformatora i podatke o struji optere}enja.
RttR ure|aj ugra|en je na po~etku i kraju kabela, a svi su
traèni podaci mogu o~itati na jednom mjestu.
Osim kontinuiranog pra}enja temperature i optere}enja ka-
bela, instrument moè dati podatke o mogu}em preop-
tere}enju, uzimaju}i u obzir stvarno pogonsko stanje u tom
~asu i sve relevanstne prilike okoline. Podaci se odnose na
doputeno trajanje preoptere}enja od 5 sati, 3 sata, 1sat i 0,5
sati. Ubanku podataka instrumenta treba unijeti osobine ka-
299
bela i tla koje ga okruùje a pomo}u matematskog modela in-
strument daje podatke o doputenom preoptere}enju i
njegovom trajanju.
Tehnoloki razvoj kontrole vlage i pogonske temperature ka-
bela pomo}u RTTR ure|aja je zavren. Prvo komercijalno
kabelsko postrojenje na kojemu je primijenjen opisani kon-
trolni ure|aj ulo je u pogon u lipnju 2000. godine. Ugra|en
je na po~etku i kraju plasti~nog kabela 110 kV, u gradu Bit-
terfeldu u Njema~koj.
Mrk
OSNOVANA NJEMA^KA AGENTURA
ZA ENERGIJU
Savezno njema~ko ministarstvo za gospodarstvo i tehnolo-
giju (BMWi9 i Kreditna ustanova za izgradnju (KfW), osno-
vali su posebnu organizaciju za energetska pitanja Deutsch
Energie Agentur (DenA), sa sjeditem u Berlinu. Glavni je
cilj nove organizacije tednja energije i posredno utjecaj
nazatitu klime. Organizacija }e informirati industriju i
ku}anstva o mogu}nosti tednje energije i upotrebe ob-
novljive energije. Njezino }e se djelovanje protezati na cijeli
teritorij Savezne Republike.
Na po~etku }e DenA biti po pola financirana od osniva~a, a
zatim se o~ekuje potpora sponzora i zarada agenture.
Mrk
SUMNJIVE MRLJE NA ALUMINIJSKIM @ICAMA
Prilikom transporta ~eli~no-aluminijske uàdi za daleko-
vode, iz Europe u isto~nu Aziju, pojavile su se na alu-
minijskim ìcama sumnjive mrlje. Uàd je bila namotana na
drvene bubnjeve, smjetene u kontejenerima. Odmah je za-
po~eto laboratorijsko istraìvanje o sastavu i djelovanju te
pojave. Ustanovljeno je, da su to samo povrinske mrlje, koje
prodrle do tre}eg sloja pletene uàdi, ali bez korozivnog dje-
lovanja. Nisu izazvali niti ureze niti rupice. Osim toga, nije
opaèno nikakvo nepovoljno djelovanje na elektri~na ili me-
hani~ka svojstva aluminija.
EW, god. 100 (2001), br. 5
Mrk
KU]NE GORIVE ]ELIJE
Njema~ka tvrtka EnBW Energie Baden-Wrtenberg i
vicarska tvrtka Sulzer ugvorile su zajedni~ku izradu,
montaù i pogon malih gorivih }elija za ku}nu upotrebu.
Prema planu Sulzer }e izraditi za dobavu elektri~ne energije i
grijanje male jedinice gorivih }elija elektri~ne snage 1 kW i
toplinske 3 kW, a EnBW }e vriti montaù, pogon i
odràvanje postrojenja.
Ove }elije, koje je razvio Sulzer pod nazivom SOTC (Solid
Oxide Fuel Cell), kao gorivo upotrebljavaju zemni plin i spa-
daju u grupu visokotemperaturnih (oko 1000 C) }elija i
stavljaju malo zahtjeva na kvalitetu goriva.
Zbog rada na razmjerno visokoj temperaturi na ra-
spoloènju je dodatna toplina. Ukoliko se uz gorivu }eliju
prigradi i mikroplinska turbina, korisnost postrojenja dosiè
55% do 60%. Predvi|a se izrada 55 takvih postrojenja, pa }e
biti na dobivenim iskustvima iz prakti~kog pogona izra|eni
tipovi za trìte.
Paralelno se s razvojem malih postrojenja u izradi je najve}a
elektrana sa gorivim }elijama u Europi, od 1 MW, tako|er
tipa SOTC. Pilot projekt takve elektrane ve~ je od listopada
2000. godine u pogonu u mjestu Marback pod upravomi nad-
zorom EnBW.
EW, god. 100 (2001), br. 5
Mrk
PROIZVODNJA ELEKTRI^NE ENERGIJE
U NJEMA^KOJ 2000. GODINE
Prema izvje}u udruege VDEW, bruto proizvodnja elek-
tri~ne energije u njema~kim elektranama porasla je u 2000.
godini za 3% prema prethodnoj godini 1999. (514 TWh
prema 500 TWh).
Udio glavnih energenata, ugljena i urana nije se promijenio
(51%ugljena i 33%urana). Udio zemnog plina u proizvodnji
elektri~ne energije iznosio je 7%, a vodnih snaga 5%. Znatno
je porastao udio proizvodnje vjetroelektrana. On se podvos-
tru~io i iznosio 2%.
Svi ostali energenti, kao biomasa, sme}e, bioplin i sunce, proiz-
veli su u odnosnim elektranama, nepromijenjeni udio od 2%.
EW, god. 100 (2001), br. 6
Mrk
KANADA GRADI VJETROELEKTRANE
Skandinavsko poduze}e Nordex AG, vode}e svjetsko podu-
ze}e za gradnju vjetroelektrana, ugovorilo je s kanadskom
tvrtkom HydroDevelopers izgradnju kompletnog parka
vjetroelektrana kod mjesta Pincher Creek (Alberta). Ugovo-
rom vrijednim 23 milijuna DEM (bez tornjeva) treba izgra-
diti 15 vjetroelektrana tipa N-60, jedini~ne snage od 1,3 MW.
Time }e ukupna instalirana snaga ----- iznositi 20 MW. Ula-
zak u pogon predvi|en je za kolovoz 2001. godine.
S obzirom da na tom podru~ju Kanade padaju temperature
~ak do -30C, postrojenje je gra|eno posebnom tehnikom
nazvanomcold dimate, koja je uspjeno primijenjena u eu-
ropskim skandinavskim zemljama.
Osim navedenog postrojenja, sklopljen je predugovor o do-
bavi daljnjih 8 vjetroelektrana tipa N-60.
EW, god. 100 (2001), br. 6
Mrk
KATAR POVE]AVA INSTALIRANU SNAGU
TERMOELEKTRANA
Tvrtka za elektroprivredu id obavu vode QEWC u Kataru
(Emirat u Arapsko-perzijskom zaljevu) ugovorila je s
tvrtkom Alstom proirenje termoelektrane Ras-Abu-
Fortas-B, dobavu triju plinskih turbina tipa GT13E2, snage
165 MW. Kompletni zavretak postrojenja predvi|en je
2002. godine. Ugovorom vrijednim 170 milijuna eura obuh-
va}en je i ure|aj za odsoljavanje vode.
Ugradnjom ugovorenih agregata, termoelektrana Ras-Abu-
Fortas imat }e ukupno 8 jedinica plinskih turbina, jer ve} od
godine 1995. radi 5 jedinica istog tipa, koje je tako|er do-
bavio Alstom.
EW, god. 100 (2001), br. 6
Mrk
300
TEDNJA PRIMARNE ENERGIJE
ELEKTRI^NOM ENERGIJOM
Uve}anom primjenom elektri~ne energije podiè se
ekonomi~nost i tedi primarna energija. To se postiè
prvenstveno u komunikacionoj tehnici, industrijskim proce-
sima ili toplinskim crpkama.
Prema podacima njema~ke udruge VDEW s po~etka godine
2001. strujni intenzitet njema~kog narodnog gospodarstva paoje,
u vremenskom razdoblju od god. 1991. do god. 2000, za 8,5%.
U istom je razdoblju doma}i bruto proizvod porastao za
14,8%, a potroak primarne energije pao je za 3%.
EW, god. 100 (2001), br. 7
Mrk
RASTE TRGOVINA ELEKTRI^NOM
ENERGIJOM
U Njema~koj je prema prethodnoj godini porastao izvoz i
uvoz elektri~ne energije. Izvoz je porastao za 9%, a uvoz za
11%. Uvoz je prema izvozu premaen za 2TWh, a to je 0,4%
ukupno utroene elektri~ne energije u 2000. godini.
U njema~koj elektroenergetskoj uvoznoj bilanci izvoz je pre-
maio uvoz u razmjeni energije s Nizozemskomi Danskom, a
premaenje uvoza uslijedilo je u razmjeni sa Francuskom i
êkom Republikom.
EW, god. 100 (2001), br. 7
Mrk
USAVRAVANJE RUSKIH MANAGERA
U NJEMA^KOJ
Od godine 1997. provodi se u Njema~koj projekt usavra-
vanja ruskih managera. Projekt je osnovan u okviru
transformacijsko-savjetodavnog programa za Srednju i Is-
to~nu Europu. U njega su uklju~ena poduze}a diljem Nje-
ma~ke, koja omogu}uju usavravanje ruskih stru~njaka.
Time je dan doprinos potpori ruskoj privredi. Osim osobnog
usavravanja, provodi se savjetovanje za potrebno prestruk-
turiranje ruskih poduze}a i stvaranje poslovnih veza. Ve} je
vie od 1300 vode}ih ljudi iz Rusije dolo na usavravanje u
Njema~ku. U Njema~koj smatraju da je putem ovog projekta
uspjelo ispreplesti mnoge interese. Projektom su obuh-
va}ene mnoge njema~ke pokrajine i ruske regije,
me|udràvne komisije, udruge i poduze}a.
EW, god. 100 (2001), br. 7
Mrk
VISOKOTEMPERATURNI SUPRAVODIÎ
Kad su, sredinom osamdesetih, prona|eni supravodljivi ma-
terijali, koji odràvaju svoju supravodljivost na vioj tempera-
turi od dotada poznatih, pove}ao se kod elektroindustrije
inters za primjenu supravodljivosti. Umjesto hla|enja
skupljim teku}im vodikom, kod temperatura u blizini apso-
lutne nule, hal|enje je mogu}e, kod temperature 77K
(-196C) teku}im duikom, koji je jeftiniji i vrlo pogodan za
elektrotehni~ke svrhe. Osim toga, velika je uteda na energiji
potrebnoj za odràvanje niskih temperatura, a i rashladne su
aparature jednostavnije i jeftinije.
Mnoge elektrotehni~ke tvrtke izvode opse`na ispitivanja o
primjeni nove supravodljive tehnologije. Za primjenu u ener-
getici pokazao se pogodnim oksid bizmut-olovo-stroncij-
kalcij-bakar, a za ure|aje koji ograni~avaju struje kratkog
spoja, oksidi nitrija-barija-bakra.
Uvelja~i 2001. godine odràno je u Njema~koj u Darmstadtu
savjetovanje pod nazivom Supravodljivost jedna od kom-
ponenata opskrbe elektri~nom energijom kojem su prisust-
vovali stru~njaci iz industrije i elektroprivrede.
Iz diskusije i odrànih predavanja proizalo je da industrija i
elektroprivreda ne}e prihvatiti novu tehnologiju ukoliko ona ne
pruì ve}u ekonomi~nost i barem tolika pouzdanost kao to
imaju postoje}a postrojenja. Glavna }e nastojanja biti u
budu}nosti optimiranje. Primjena nove tehnologije u energetici
pruà mnoge prednosti. Smanjuje se npr. veli~ina i teìna trans-
formatora i motora, a smanjuju se i elektri~ni gubici.
U mnogim su zemljama, kao pokusni proto-tipovi, ugra|eni
ure|aji za ograni~enje struja kratkog spoja, konstruirani na
osnovu nove supravodljive tehnike. No, kako je ve} is-
taknuto, sve ovisi o cijeni i pouzdanosti novih postrojenja za
primjenu nove tehnologije u energetici ima jo mnogo posla,
prvenstveno u razvoju sistema hla|enja i sniènju trokova
op}enito. Bazni materijali za supravodljive vrp~ane vodi~e
morali bi projektirati za faktor 20. S takvim ure|ajima nema
iskustva pa su nepriznati pogonski trokovi i trokovi
odràvanja. Za sada tr`ne usporedbe trokova nisu mogu}e.
Savjetovanje je pokazalo, da primjena tzv. Visokotemperatur-
nih supravodi~a, uz sve dananje nedostatke i poteko}e, pred-
stavlja doprinos osiguranju dobave energije u 21. stolje}u.
EW, god. 100 (2001), br. 7
Mrk
NA RODOSU SE GRADI PARK
VJETROELEKTRANA
irom se svijeta nastoji to vie koristiti obnovljive energet-
ske izvore za proizvodnju elektri~ne energije. Uz hidroelek-
trane najve}e mogu}nosti pruàju vjetroelektrane, toliko
tehni~ki dotjerane, da se mogu ekonomi~no koristiti. Uz
obilje sun~anih kolektora, otok Rodos (Gr~ka) odlu~io je
izgraditi park vjetroelektrana. Zaklju~en je ugovor vrijedan
15 milijuna eura s tvrtkom ABB, o dobavi 15 vjetroelektrana
ukupne instalirane snage od 12 MW. Postrojenja }e biti in-
stalirana do kraja lipnja 2001. godine.
EW, god. 100 (2001), br. 7
Mrk
NOVA GENERACIJA MJERNIH SUSTAVA
Digitalna zatita elektri~nih mreà, koja je u pogonu ve} go-
dinama pokazala se prakti~nom i pouzdanom. Takva vrsta
zatite za svoje djelovanje treba iz elektri~ne mre}e signale
vrlo male snage za koje nisu potrebni veliki i skupi induktivni
mjerni transformatori. Mjerni ure|aji koje se osniva na kval-
itetnim mjernim senzorima i pretvornici mjernih signala,
predstavlja velike mogu}nosti utede u svojoj konstrukciji i
cijeni. Tako|er pruà prednosti u planiranju, montaì i
stavljanju u pogon. Zahvaljuju}i svojim prednostima postat
}e nove generacije mjernih sustava vrlo konkurentna.
EW, god. 100 (2001), br. 7
Mrk
301
UCTE SLAVI 50. GODINJICU
UCTE (Unija za koordinaciju prijenosa elektri~ne energije)
najve}i je savez prijenosnih mreà u Europi. Savez koordi-
nira elektroenergetski sustav svojih ~lanica u pogledu sigur-
nosti i pouzdanosti. U godini 2001. Slavi 50 godina svojeg
postojanja i uspjenog djelovanja u izmjeni elektri~ne ener-
gije u Europi.
UCPTE je osnovan u Parizu, u svibnju 1951. Godine, po pre-
poruci privredne zapadnoeuropske organizacije (zemlje
obuhva}ene Marshalovim planom, poslije 2. Svjetskog rata)
OEEC. Tada je trebalo provoditi tednju energije i svaki
viak npr. u hidroelektranama korisno upotrijebiti. Tokom
proteklih 50 godina zadatak savezu se promijenio. Danas, u
doba slobodne trgovine elektri~nom energijom, Savez treba
doprinijeti da koordinacijom tehni~kih sustava svojih ~lanica
u~ini prijenos elektri~ne energije sigurnim i pouzdanim.
Upravo zbog toga promijenjena je kratica Saveza. Ispalo je
slovo P, koje se odnosilo na proizvodnju (produkciju), koja
nije vie obuhva}ena djelovanjem Saveza. U~inkovitost i raz-
voj ove organizacije moè se najbolje procijeniti po ukupnoj
godinjoj razmjeni elektri~ne energije izme|u zemalja
~lanica. Razmjena godine 1958. godine iznosila je 8,3TWh, a
godine 1999. 157 TWh.
EW, god. 100 (2001), br. 8
Mrk
PLINSKI KABELI
Prvi plinom izolirani prijenosni val ili kra}e plinski kabel,
izoliran plinomSF6, montiran je godine 1974. Upumpnoj hi-
droelektrani Schuchsec u Schwarzwaldu u Njema~koj, kao
veza genertorskih transformatora u kavezni i nadzemnog
voda. Kabel je vo|en tunelom duljine 700m, pod naponom
420 kV i nazivne struje 2500A. Za vrijeme od 25 godina nisu
bile potrebne nikakve mjere odràvanja.
Tvrtka Siemens izgradila je u svijetu od godine 1975. vie od
30 sistemskih kilometara takvih plinskih vodova, za napone
420 kV do 500 kV i nazivne struje 3150 A do 4000 A. Izola-
cioni plin bila je mjeavina 80%N2 i 20%SF6. Druga genera-
cija takvih ure|aja ugra|ena je prvi puta na aerodromu u
Genevi (vicarska).
Visoka pouzdanost ovakvog prijenosa elektri~ne energije
postignuta je jednostavnom koaksijalnom gra|om alu-
minijskih cijevi kao vodi~a, u aluminijskoj cijevi koja je plat
kabela. Vodi~i su smjeteni na izolatorima od lijevane smole,
izolirani navedenom stabilnom smjesom plinova. Kabel se
moè direktno ukopati u zemlju ili voditi tunelima.
Ovakav kabel predstavlja nadopunu klasi~nih kabelskih veza
u slu~aju velikih optere}enja i specijalnih primjena.
Kabel ima slijede}e tehni~ke prednosti:
visoke prijenosne snage od 1000MVAdo 2000MVAu spe-
cijalnim primjenama
vie od 100 km sistemskih duljina, bez odràvanja
mali energetski gubici, mali pogonski trokovi
pogon kabela, kao nadzemnog voda
visoka sigurnost zbog metalnog plata
zanemarivo mala elektromagnetska polja u podru~ju izvan
kabela
neosjetljivost prema vanjskim utjecajima npr. zmazano}i.
Druga generacija ovakvih plinskih kabela djeluje kao pipe-
line za struju, ~ime }e biti mogu}e rijeiti mnoge probleme
prijenosa elektri~ne energije u budu}nosti.
EW, god. 100 (2001), br. 8
Mrk
BUDU]NOST UGLJENA U PROIZVODNJI
ELEKTRI^NE ENERGIJE
U oùjku 2001. Godine u Berlinu je odràn kongres koji je
raspravljao o budu}nosti ugljena kao energenta za proiz-
vodnju elektri~ne energije. Tom su skupu, osim stru~njaka,
prisustvovali i istaknuti predstavnici vlade, koji su u preda-
vanjima iznosili svoje miljenje i gledita upotrebe ugljena u
budu}nosti.
Premda je ovaj problem diskutiran u prvome redu s nje-
ma~kog gledita, on je zanimljiv i ire. Istaknuto je, da bi se
izvozomu svijet njema~kih standarda, u proizvodnji i u~inko-
vitoj energetskoj pretvorbi u mnogo doprinijelo smanjenju
emisije C02.
Ministar predsjednik Clement je naglasio da se daljnji razvoj
energetske politike ne moè prepustiti samo liberaliziranom
trìtu. Energija nije samo trìna roba, kao svaka druga koja
ovisi o me|unarodnim prilikama. Jeftina elektri~na energija
uvezena iz inozemstva, proizvedena u nuklearnim elek-
tranama ili termoelektranama s niskom tehnologijom zatite
okolia, ne moè neograni~eno prodirati u Njema~ku.
Ekodamping i pove}an riziko sigurnosti ne smiju obezvrije-
diti nacionalne napore u koritenju doma}ih ugljena koji
izgaraju uz maksimalnu zatitu okolia i pomaganjue u prim-
jeni obnovljive energije u proizvodnji struje.
Ministar predsjednik je nadalje upozorio da bi bilo vrlo
tetno osloniti se na samo jedan energent, odnosno malo njih
ili na uvoz jeftine elektri~ne energije. Gospodarstvo mora
shvatiti da se ne moè orijentirati samo na kratkoro~nu rent-
abilnost.
Istaknuto je da budu}nost ugljena u proizvodnji elektri~ne
energije mnogo ovisi, u doba sve stroìh ekolokih uvjeta,
ho}e li se ostvariti dovoljno ~ista tehnologija i koliki }e biti
pritisak u vezi emisije CO2. Osimtoga, mnogo }e utjecati po-
litika o koritenju nuklearne energije i energetskoj u~inko-
vitosti postrojenja. Treba i nadalje unapre|ivati nove
tehnologije izgaranja ugljena i istrìvati mogu}nosti
pove}anja efikasnosti. Op}e je miljenje da ugljen u proiz-
vodnji elektri~ne energije gubi na va`nosti.
EW, god. 100 (2001), br. 8
Mrk
NADOPLATA ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU
Potroa~i elektri~ne energije u Njema~koj moraju i nadalje
pla}ati od dràve odr|enu nadoplatu za potporu koritenju
obnovljive energije. Ta je nadoplata u godini 2000. Iznosila uk-
upno 2 milijarde DEM. Od uvo|enja zakona o dobavi elek-
tri~ne energije, u godini 1991. Ova uplati iznosi ukupno oko 5
milijardi DEM. Tomje subvencijomostvarena proizvodnja od
45TWh elektri~ne energije, a to je previsoka cijena.
Potroa~i u Njema~koj, u usporedbi s potroa~ima u
zemljama EU, ne smiju biti neproporcionalno optere}eni.
EW, god. 100 (2001), br. 9
Mrk
302
NIJEMCI O POVRATKU PRERA\ENOG
NUKLEARNOG OTPADA
Putem ankete izjasnilo se 73% gra|ana Njema~ke za
povratak prera|enog nuklearnog otpada iz Francuske u Nje-
ma~ku. Oko 22% bilo je protiv, a ostatak se nije odredio. Za
povratak prera|enog otpada bilo je 80% do 90% ~inovnika i
gra|ana visokih kolskih kvalifikacija. Pripadnici zelenih u
83% slu~aja bili su protiv. Anketom je obuhva}eno 2008
osoba, pa je statisti~ka pogreka procijenjena na 2,5%.
EW, god. 100 (2001), br. 9
Mrk
400 kV KABELSKA VEZA U LONDONU
britanska nacionalna kompanija National Grid Company
(NGC) polaè ispod Londona visokonaponski kabel 400 kV,
izoliran umreènim polietilenom. Kabel }e bit poloèn u
tunelu dugom20 km, a dobavlja ga tvrtka ABB. Sli~no rjeenje
tunelom i plati~nim 400 kV kabelom izvedeno je 1995. u Ber-
linu. Kabelom je vezana elektri~na mreà nekadanjeg zapad-
nog i isto~nog Berlina, koje su bile potpuno odvojene.
EW, god. 100 (2001), br. 9
Mrk
SPECIJALNI PODMORSKI KABEL
ZA VELIKE DUBINE
Norveka tvrtka Nexas, u svijetu vode}a u podru~ju proiz-
vodnje podmorskih energetskih kabela, dobavlja za naftnu
kompaniju Stell podmorski kabel, ukupne duljine 135 km,
koji }e biti poloèn u duboko more oko 2500 m. Ovim }e se
kabelom me|usobno povezati i spojiti s kopnom 6 naftnih
platformi u Meksi~kom zaljevu. Kabel je gra|en za prijenos
elektri~ne energije i telekomunikacija a istovremeno i trans-
port teku}ih i plinskih medija.
EW, god. 100 (2001), br. 9
Mrk
NAU^NO PROUÂVANJE PROMJENE KLIME
Za nau~no prou~avanje promjene klime i utjecaja tih prom-
jena na prilike u svijetu, UN osnovao je godine 1988 odbor
koji }e se baviti tim pitanjima, pod imenom Intergovernmen-
tal Panel on Climate Change (IPCC). Odbor je podre|en
svjetskoj meteorolokoj organizaciji (WMO) i Programu
Ujedinjenih naroda za okoli (UNEP). Time je stvoren
me|unarodni forum za debate iz podru~ja klime i njenih
promjena.
Rad se odvija u tri radne grupe, koje se bave odre|enim
problemima. R.g. I klimatskim sustavima, r.g. II u~incima
promjene klime i prilagodbama, r.g. III mjerama smanjenja
tetnih emisija. Odnosno, kratko re~eno, cilj je ovog Odbora
da nau~no prou~ava sve klimatske promjene uzrokovane
ljudskom djelatno}u i utjecaj tih promjena na prilike u
svijetu.
Radne grupe Odbora izradile su izvje}a koja su objavile na
svojim zasjedanjima. Upravo je u izradi tre}e saèto izvje}e
(pod kraticom TAR) o globalnim pitanjima klime. Op}enito
se moè re}i da su znanstvenici nedvojbeno zaklju~ili da je
zapo~ela promjena klime, no te je promjene mogu}e ublaìti
tehni~kim i organizacionim mjerama. Istraìvanja su poka-
zala da ve} ima mnogo znakova zatopljenja.
Od godine 1750. koncentracija CO2 u atmosferi pove}ala se
za 30%, a od toga tri ~etvrtine u posljednjih 20 godina.
Pove}anje koncentracije tetnih stakleni~kih plinova jo je
ve}e. Globalno pove}anje temperature od godine 1860.
Iznosi 0,6C. Devedesete su godine bile najtoplije u stolje}u,
a najtoplija je godina bila 1998. U posljednjem se stolje}u
razina mora podigla za 10 do 20 cm. Padavine su pove}ane u
srednjem i sjevernom zemljinom pojasu, a smanjene u sub-
tropskom pojasu.
Ispitivanja na mnogim klimatskim modelima pokazuju da bi
do godine 2000. Globalno povienje temperature moglo
iznositi 1,4C do 5,8C, a razina bi se mora pove}als za 9-
88cm. Razlike mnoìna padavina bi se pove}ale uz pove}anje
broja nevremena.
Ovakve klimatske promjene sigurno }e imati veliki utjecaj na
ljudski ìvot na Zemlji. Povienje razine mora nepovoljno }e
utjecati na naselja, infrastrukturu i gospodarstvo. Znatno }e
biti i djelovanje na ljude zbog promjena u prehrani, kvaliteti i
raspoloìvosti vode i smetnjama na ekosustavima. Takve }e
promjene sigurno pogodovati pove}anju infektivnih bolesti.
Mnogo se moè u~initi prilagodbama ali se teta ne moè
potpuno izbje}i.
EW, god. 100 (2001), br. 10
Mrk
303

Energija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Energija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

METODOLOGIJA PLANIRANJA RAZVOJA PRIJENOSNE MRE@E

ZASNOVANA NA EKONOMSKIM I TEHNI^KIM KRITERIJIMA

kratkog spoja) po-

You might also like