JU MS IVINICE

ELEKTROTEHNIKA KOLA

MATURSKI RAD
ELEKTROENERGETSKE MREE

PRORAUN ELEKTRINIH MREA

Mentor:
Alji Hazim
ivinice, Maj, 2015.

Uenik:
Omerbegovi Samir

Sadrzaj
UVOD........................................................................................................................................3

1.PRORAUN ELEKTRINIH MREA.................................................................................4

1.1.Svrha prorauna...............................................................................................................4
1.2.Zagrijavanje vodia i kablova..........................................................................................5
1.3.Nominalne struje golih vodia i kablova (tabelarni pregled)...........................................6
1.4.Dozvoljeni padovi napona..............................................................................................11
1.5.Izbor presjeka vodia i kablova s obzirom na zagrijavanje...........................................12
1.6.Najmanji dozvoljeni presjeci vodia nadzemnih vodova s obzirom na mehaniku
sigurnost vodova..................................................................................................................13
2.ELEKTRINI PRORAUN VODOVA ISTOSMJERNE STRUJE....................................14
2.1.Proraun jednostrano napajanog voda optereenog na kraju.........................................14
2.2.Proraun jednostrano napajanog voda optereenog na vie mjesta...............................17
3.ELEKTRICNI PRORAUN VODOVA IZMJENINE STRUJE.......................................20
3.1.Odreivanje pada napona u trofaznom vodu sa optereenjem na kraju.........................22
3.2.Odreivanje padova napona u trofaznom vodu optereenom na vie mjesta...............28
3.3.Proraun dvostrano napajanog trofaznog voda..............................................................30
3.4.Proraun trofazne elektrine zvjezdaste mree..............................................................32
4.ZADATAK............................................................................................................................36
5.ZAKLJUAK.......................................................................................................................39
6.LITERATURA......................................................................................................................40

UVOD
Elektrinom mreom nazivamo sistem vodova i transformatorsih stanica koji slue za prenos
elektrine energije od izvora (elektrana) do mjesta potronje i za raspodjelu elektrine
energije na pojedine potroae.
Razvitak elektrinih mrea neposredno je ovisio od razvitka elektrana i od rjeavanja
problema prenosa i raspodjele elektrine energije. 1866 godine Simens je otkrio princip rada
generatora istosmjerne struje, a ve 1879 godine Edison je napravio prvu elektrinu sijalicu
sa ugljenom niti. Edison je takoe izgradio prvu elektranu za napajenje elektrinih sijalica sa
ugljenom niti. Istosmjerna struja iz generatora Edisonove elekrtrane napajala je 7000 sijalica,
koje su od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara.Nazivni napon generatora je bio
103V, a nazivni napon sijalica 100V. Elektrinamrea koja je edisonovu elektranu povezivala
s potroaima bila je kablovska.
Elektrine mree su se pojavile kad i prve elektrane.
U elektranama se proizvodila samo istosmjerna struja. Napon je bio mali, pa su se
elektrinom energijom koristili samo potroai u neposrednoj blizini elektrana. Porastom
potronje kroz vodie je tekla vea struja, a to je imalo za posljedicu da ionako mali napon
potroaa postane, zbog porasta pada napona, jo manji. Zbog smanjenog napona sijalice su
svjetlile slabije. Da bi napon na potroau bio dovoljno velik,morao se smanjti pad napona na
vodiima, odnosno poveati presjek vodia.Meutim, poveanje presjeka vodia nije moglo
ii u nedogled, jer je to raspodjeluelektrine energije inilo neekonominom. Izlaz je naen u
poveanju napona.Umjesto za napon od 100V, sijalice se prave za napon od 220V, tako da su
i potroai mogli biti vie udaljeni od elektrane.

1.PRORAUN ELEKTRINIH MREA

1.1.Svrha prorauna
Elektricne mree moraju biti tako projektovane I izgraene da u pogonu zadovoljavaju
slijedee zahtjeve:
Tehniku ispravnost
Bezopasnost po okolinu
Ekonominost.
Da bi se ostvarili ovi zahtjevi, moraju se kod projektovanja elektrinih mrea napraviti
slijedei prorauni:

Toplotni
Elektrini
Ekonomski
Mehaniki
Razni dopunski prorauni

Svrha toplotnog prorauna je odreivanje jaine struje,odnosno odreivanje presjeka vodia i

kablova pri odredenoj jaini struje. Toplotnim proraunom odabiru se takvi presjeci koji ce
onemoguiti prekomjerno zagrijavanje vodia.
Svrha elektrinog prorauna je odredivanje padova napona pri poznatim presjecima vodia,
odnosno odredivanje presjeka vodia pri poznatim padovima napona. Elektrinim
proraunom odabri se taki presjeci koji ce omoguiti da potroaci dobiju nazivni napon.
Svrha ekonomskog prorauna je odredivanje najekonominije varijante za pojedine elemente
mree ( presjeci vodia, vrste stubova, nivo napona). Varijanta odabrana ekonominim
proraunom obezjbeduje najmanju investiciju I najmanje godinje trokove pogona.
Svrha mehanikog prorauna je odredivanje najracionalnijih konstrukcija i dimenzija dijelova
mreze, ali tako da su dovoljno pouzdani i ekonomini u pogonu.
Dopunskim proraunima se kontrolise ponasanje odredenih presjeka vodia i kablova pri
proticanju struje kratkog spoja,stabilnost rada itd.
Pri proraunu elektricnih mreza moramo se obavezno pridrzavati propisa i standarda.

1.2.Zagrijavanje vodia i kablova

Poznato nam je da se vodi zagrijava ako kroz njega tee struja. Ako struja trajno tee, onda
se on trajno zagrijava. Meutim temperature ne moze rasti neogranieno jer vodi iri
toplotu u okolni proctor.
Pod istim uslovima hlaenja vie se zagrijava kroz kojeg protice vea struja. To zaci da
odredenoj struji kod odredenih uslova hlaenja imamo i odredeno poveanje temperature.
Razumljivo je da se pri snienju temperature okoline vodi moze opteretiti veom strujom.
Proraunom eketrinih mrea smo utvrdili da li ce goli neizolirani vodi ili kabel biti u
normalnom zagrijan na temperature koja je manja od dozvoljene temperature?
Goli neizolirani vodii ice i uzad smiju se zagrijati najvie do 80 oC. Pri tome se rauna da
najvia temperature okoline iznosi 40oC. Razlika od 40oC je nadtemperatura i ona je
poslijedica proticanja struje kroz vodi. Na mjestu gdje su spojeni pojedini dijelovi vodia
(spojnice) postoji prelazni otpor i taj se otpor poveava zbog oksidacije povrina kontaktnog
mjesta. Oksidacija je toliko snanija ukoliko je temperatura voda vea. Zbog poveanog
otpora na kontaktnim mjestima rastu Dulovi gubitci (I2R) na kontaktnim mjestima pa se
temperature jos vie poveava. Tako poveanja temperature dovodi do nejadnakog irenja
elemenata spojnice, jer su spojnice obicno izvedene od razliitih materijala. Spojnica zbog
toga puca ili pregorjeva sto izaziva prekid u snadbjevanju potroaa elektrinom energijom.
Ako najvea temperature vodia ne prede 80oC onda je vrlo vjerovatno da do ovakvih pojava
nee doi.
Makimalne temperature kablova ovise o nazivnom naponu i vrsti izolacije.
Za kablove s bakarnim vodiima i papirnom izolacijom te temperature iznose:
65oC za kablove nazivnog napona od 1 do 6 kV,
55oC za kablove nazivnog napona od 10 do 20 kV,
45oC za kablove nazivnog napona od 30 do 60 kV.
Za kablove sa izolacijom od PVC-mase i bakrenim vodiima maksimalne temperature iznose:
70oC za kablove nazivnog napona od 1 do 6 kV,
60oC za kablove nazivnog napona od 10 do 20 kV.
U prektinim proraunima je veoma tesko raunati sa temperaturama i zbog toga se sluzimo
gotovim talblicama dozvoljenih strujnih optereenja. Ove tablice se sastavljene na osnovu
teoretski prorauna i eksperimentalnim ispitivanja golih vodia i kablova.

1.3.Nominalne struje golih vodia i kablova (tabelarni pregled)

Tablica 3.1- Trajna struja optereenja homogenih zica i uadi u A, za izmjeninu struju 50Hz
I nadtemperaturu 40oC
Presjek vodia
2

mm
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300

Trajna struja
aluminij
A
92
121
149
187
226
283
329
382
435
520
598

bakar
A
52
74
115
151
174
234
282
357
411
477
544
630
747

aldrej
A
8
115
142
178
215
269
313
63
414
479
568

Tablica 3.2 Trajna struja opterereenja aluelnih uadi u A za izmjeninu struju 50Hz I
natemperaturu od 40oC
Presjek vodia
mm2
1,6/2,5
25/4
35/6
50/8
70/12
95/15
120/21
150/25
185/32

Trajna struja
A
90
125
145
170
235
290
345
400
455

Presjek vodia
mm2
210/36
240/40
300/50
125/29
170/40
210/50
310/100
340/100

Trajna struja
A
490
530
615
355
440
505
630
680

U oznaci presjeka aluelinog vodica broj u brojniku oznacava nazivni presjek aluminijskog
plata, a broj u nazivniku nazivni presjek elicne legure. Ako je temperature okoline nia od
40oC onda se vodii mogu privremeno opteretiti vie nego to dozvoljavaju tabele(3.1 i 3.2).
Dozvoljena strujna opterecenja iz tablica pomnozimo sa korekcionim faktorom. U ovisnosti
od temperature vazduha korekcioni factor moze biti:
Temperature vazduja (oC):

30

20

10

0
6

Korekcioni factor:

1,12

1,22

1,30

1,36

Tablica3.3. Trajna struja optereenja u A dvoilnih, troilni i cetveroilnih kablova,

nazivnog napona 1 kV I jednoilnih kablova za istosmjernu struju Bakarni vodii,temperature
okoline 20oC, poedinano polaganje u zemlju
Nazivni presjek
vodia
mm2
1,5
2,5
4
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
400
500
625
800
1000

Jednoilni kablovi

Dvoilni kablovi

A
35
50
65
85
110
155
200
250
310
380
460
535
610
685
800
910
1080
1230
1420
1640
1880

A
30
40
50
65
90
120
155
185
235
280
335
380
435
490
570
640
760
-

Troilni i
cetveroilni kablovi
A
25
35
5
60
80
110
135
165
200
245
295
340
390
445
515
590
700
-

Tablica 3.4. Trajna struja optereenja u A troilnih kablova pojasnog tipa; bakarni vodii
temperature okoline 20oC, pojedinano polaganje u zemlju
Nazivni
presjek
vodia
mm2
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
400

Nazivni napon u kV
10

15

20

A
60
80
105
135
165
200
245
290
335
380
435
505
570
660

A
55
75
100
130
160
195
235
280
325
370
420
490
560
660

A
65
85
110
135
165
200
240
280
32
360
420
475
560

A
80
105
130
155
195
230
265
305
350
410
470
-

A
105
125
150
185
225
260
300
340
400
-

Tablica 3.5. Trajna stuja optereenja u A troilni kablova troolovog tipa; bakreni vodii,
temperature okoline 20oC, pojedinano polaganje u zemlju
Nazivni
presjek
vodia
mm2
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
400
500

Nazivni napon u kV
3

10

15

20

35

A
65
85
115
150
185
220
270
315
370
420
470
540
615
710
790

A
60
80
110
145
180
220
265
310
365
415
465
535
610
700
780

A
70
85
125
150
190
230
270
310
350
395
460
520
600
670

A
90
120
145
180
220
255
295
340
380
445
500
575
640

A
115
140
170
210
245
285
325
365
425
480
550
615

A
138
162
195
230
262
300
338
390
9

Tablica 3.6. Trajna stuja optereenja u A troilni kablova; aluminijski vodii, temperature
okoline 20oC
Nazivni
presjek
vodia
mm2
10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
400

Nazivni napon u kV
3

10

15

20

35

A
70
90
120
150
180
215
255
295
335
375
435
495
570

A
65
85
115
145
175
210
250
290
330
370
430
490
560

A
55
75
100
120
150
185
215
250
280
315
370
415
480

A
70
95
115
145
175
205
240
270
305
355
400
460

A
90
110
135
170
195
230
260
290
340
385
440

A
105
130
160
185
215
250
275
320
360
415

Jaina struje u tabelama (3.3, 3.4., 3.5. i 3.6.) potrebno je korigirati ako je vei broj kablova
poloen u neposrednoj blizini tako da rastojanje izmeu njih iznosi odo 7 cm. Korigoranje
treba izvrsit prema tablici (3.7.).
Tablica 3.7. Jaina struje u (%) od strujnih optereenja datih u tablicama
(3.3, 3.4., 3.5. i 3.6.)
Broj kablova u rovu
Jacina struje u %

2
90

3
80

4
75

5
70

6
65

8
62

10
60

Jaina struje u tablicama (3.3, 3.4., 3.5. i 3.6.) vrijede za kablove poloene u zemlju. Na
standard JUS N C5 220/1962 kaze da se kablovi poloeni na zamlju mogu opteretiti sa 80%
strujnih optereenja dati u ovim tablicama.

10

Ukoliko se struja u tabliama (3.3, 3.4., 3.5. i 3.6.) razlikuje od 20 oC treba je pomnoiti sa
korekcionim faktorom datim u tablici (3.8.)
Tablica 3.8. - Korekcioni factor kojim treba mnoiti strujna optereenja iz tablica (3.3, 3.4.,
3.5. i 3.6.)za temperature okoline od 20oC
Tempreratura
okoline u oC
Jaina struje za
kablove
od 1 do 6 kV
od 10 do 20 kV
od 20 do 30 kV

10

15

20

25

30

35

1,15
1,20
1,26

1,10
1,13
1,18

1,05
1,07
1,10

1,00
1,00
1,00

0,94
0,93
0,90

0,88
0,85
0,78

0,82
0,76
0,63

Kao sto vidimo kablovi se pri temperaturama niim od 20 oC mogu opteretiti vie od nazivne
trajne struje. Dok se pri temperaturama viim od 20 oC nazivne trajne struje smanjuju. Tako na
primjer kabal 10 mm2 i nazivnog napona 10 kV (tablica 3.6) moe se pri temperaturi 20 oC
opteretiti sa 55 A. Pri temperaturi od 5oC ovaj kabal se moe opteretit sa 55*1,20=66 A, dok
pri temperaturi od 35oC 55*0,76=41,8 A.
Sva strujna optereenja kablova prikazana u prethodnim tablicama vrijede za takozvanu
normalnu otponost tla, odnosno za specfini otpor tla od 70 Kcm/W. Ukolko je kabel poloen
u tlo druge toplotne otpornosti onda se optereenje kabela dobije mnoenjem korekcionog
faktora iz tabele 3.9.
Tablica 3.9.- Korekcioni factor kojima treba mnoiti strujna optereenja iz tablica (3.3, 3.4.,
3.5. i 3.6.) ako je kabel poloen u tlo razliite toplotne otpornosti
Vrste tla

Toplotna otpornost
K cm/W
550
310
105
75
55
95
60
65

Korekcioni faktori
1 do 10 kV
15 do 35 kV
0,43
0,50
0,57
0,63
0,87
0,90
0,98
0,98
1,07
1,05
0,90
0,93
1,05
1,03
1,03
1,02

ljaka, nasuta, suha

Pijesak, sasvim suh
Pijesak sa 10 % vlage
Pijesak sa 20 % vlage
Pijesak zasien vlagom
Zemlja,pijeskovita suva
Zemlja sa 80 % vlage
Zemlja glinasta ili ilovaa
Zemlja vlana ili nasut
pijesak izloen kii
40
1,17
1,11
Kamen gust (granit,baza)
35
1,22
1,13
Kamen porozan
(peenjak ili vapnenac)
60
1,05
1,03
Najvee optereenje kabla moramo odabrati prema najnepovoljnijem terenu kroz koji kabal
prolazi.
11

Ako je kabel poloen u vodu ( na dnu rijeke,jezera ili sl) onda korekcioni factor iznosi 1,15,
to znaci da se optereenje kablova u odnosu na zemlju povea za 15%.

1.4.Dozvoljeni padovi napona

Svaki element ili aparat i svaka elektina maina, kao i sva druga troila elektrine energije
izraeni su za odgovarajue napone.Taj napon se zove nazivni napon. Sijalice se obino grade
za 220V trofazni asihroni motori za 220 i 380 V,kuni termiki aparati za 220 i 380 V.
Algebarska razlika izmeu stvarnog napona U i nazivnog napona Un naziva se
odstupanje napona. Matematiki je odstupanje napona dato izrazom:
m=U Un(V )
Ili u procenetima:
m=

UUn
100( )
Un

Neposredni uzronik odstupanja napona je razlika napona u pojedinim elementima

mree. Te razlike napona nzivaju se padovi napona. Elektrini proraun mree se i
zasniva na proraunu pada napona.Padovi napona nesmiju prei propisima odreene
vrijednosti.Mi se koristimo sovjetskim standardima osnovne smjernice za pokretanje
gradskih elektrinih mrea:
a) Gradske mree niskog napona
Od sabirnica niskog napona transformatorske stanice do uvoda u kuu 3,5 do 5%;
b) Gradske mree visokog napona
Kablovske mree u normalnom pogonu
Nademne mree u normalnom pogonu
Kablovske mree kod pogona u sluaju kvara
Nadzemne mree kod pogona u sluaju kvara
c) Industrijske mree:

do 6%
do 8%
do 10%
do 12%

Od sabirnica transformatorske stanice do zadnjih motora:

U normalon pogonu
Kod pogona u sluaju kvara
Kod napajanja motora koji se esto pokree
Kod napajanja motora koji se rijetko pokree

do 8%
do 12%
do 10%
do 15%

Kod nas je uobiajno da dozvoljeni padovi napona ne prelaze slijedee vrijednosti:

Za mree koje napajaju samo elektromotore
Za mree koje napajaju samo sijalice
Za mree koje napajaju mjeovite potroae

do 6%
od 2 do 4,5%
do 3%
12

1.5.Izbor presjeka vodia i kablova s obzirom na zagrijavanje

Ranije smo vidjeli da najveca dozvoljena temperature golih neizlolovanih vodia iznosi 80 oC
a za kablove 40 do 75 oC.
Osnovni obrazac za izbor presjeka vodia s obzirom na zagrijavanje kae da trajno
dozvoljena struja vodia i kalba Id mora biti jednaka ili vea od pogonske struje Ip:
Id Ip

(5.1)

Pogonska struja je ovdje najvea struja u normalnom pogonu tee u bilo kojem dijelu vodia
a to nije nista drugo nego nazivna struja(nominalna struja) potroaca.
Za izracunavanje nazivnih struja potroaca sluimo se formulama koje smo nauili u
osnovama elektrotehnike:
Za istosmjernu struju

P=UI (W )

(5.2)

Za jednofaznu izmjeninu struju:

Djelatna (radna aktivna) snaga

P=UI cos(W )

(5.3)

Jalova( reaktivna) snaga

Q=UI sin(VAr)

(5.4)

Prividna(ukupna) snaga

S=UI (VA )

(5.5)

Za trofaznu izmjenini struju:

Djelatna snaga
Jalova snaga
Prividna snaga

P= 3 UI cos(W )

(5.6)

Q= 3 UI sin (VAr)

(5.7)

S= 3 UI (VA )

(5.8)

Napon je u V a struja u A. U formulama (5.6) (5.7) i (5.8) napon i struja su linijske veliine.

13

1.6.Najmanji dozvoljeni presjeci vodia nadzemnih vodova s obzirom na

mehaniku sigurnost vodova
Pri odabiranju presjeka vodia s obzorom na zagrijavanje imamo vrlo male presjeke koji ne
mogu da izdre mehanika naprezanja(vlastita teina, led, inje, snijeg, vjetar) zbog toga se
propisima odreuju najmanje presjeci vodia nadzemnih vodova koji su prikazani u tabeli 6.1
Tablica 6.1.- Najmanji dozvoljeni presjeci vodia nadzemnih vodova s obzirom na mehaniku
sigurnost vodova
Dio trase voda
Vodovi visokog i niskog napona
na normalnoj trasi
Vodovi visokog i niskog napona
na normalnoj trasi do 45 m
Vodovi visokog i niskog napona
na mjestima krianja sa
eljeznikim prugama
Vodovi visokog napona na
zvijezditima krianja sa PTTvodovima
Vodovi do 250V prema zemlji
na mjestima krianja sa PTTvodovima
Kuni prikljuci do 250V prema
zemlji do 20m raspona i
instalacije na otvorenom do
istog napona i raspona
Izolirani kuni prikljui do
250V prema zemlji na mjestima
krianja sa PTT-vodovima

Materijal vodica
aluminij
aldrej

bakar

bronca

elik

mm2

mm2

mm2

mm2

mm2

Aluel
6:1
mm2

10

10

25

16

10

16

16

10

16

16

16

35

25

16

25

16

16

25

25

25

25

10

10

25

16

10

16

10

10

16

10

16

10

10

16

10

16

Vidimo da najmanji dozvoljeni presjeci vodia iznose:

Za bakar 6 mm2
Za bronco 6 mm2
Za aluminij 16 mm2
Za alder 10 mm2
Za elik 6 mm2
Za aluel 6:1 16 mm2

14

15

2.ELEKTRINI PRORAUN VODOVA ISTOSMJERNE STRUJE

2.1.Proraun jednostrano napajanog voda optereenog na kraju
Na slici 1.a hematski je prikazano kolo istosmjerne struje u kome generator napaja jednog
potroaa. Snaga potroaa je P (kW). Presjek vodia je s (mm 2). Potroa je na generator
spojen vodom duzine l (m). Na slici 1.b ova ema je prikazana pojednostavljeno.

Slika 1. Kolo istosmjerne struje (a) I pojednostavljena ema kola (b)

U dovodnom i odvodnom vodiu tee struja I(A).

Pad napona u oba vodia iznosi:
u=U 1 U 2(V )
U 1 (V) napon na poetku voda ( na generator)
U 2 (V) napon na kraju voda (na potroau)

Pad napona se moe izraunati i po omovom zakonu:

u=I2 R=

I2 pl I2 l
=
(V )
s
ys

(7.2)

Gdje je specifni otpor u mm2/m a y specificna vodljivost u Sm/mm2. Ovaj pad napona
nazva se apsolutni pad napona.U preksi se ee rauna procentualni pad napona:

16

u=

u
100( )
U

(7.3)

Ako umjest apolutnog pada napona unesemo u ovaj obraza njegovu vrijednost datu obrascem
(7.2) dobijemo:
u=

200 Il
()
ysU

(7.4)

Prema obrazcu 7.4 mozemo provjeriti da li ce pad napona biti vei od dozvloljenog na
osnovu presjeka kojeg smo odabrali.
Presjek izraunavamo po formuli:
s=

200 Il
2
(mm )
yuU

(7.5)

U koliko je presjek vodia dobijen po obrascu manji od onog kojeg smo odabrali s obzirom
na njegova zagrijavanje, onda e pad napona biti manji od dozvoljenog.

Umjestu struje I mozemo pisati odnos (P/U) pa dobijemo:

200l
P
yuU
200 Pl
s=
=
(mm2 )
2
U
yu U
P je snaga u W. U koliko je snaga u kW onda izraz prelazi u:
s=

210 5 Pl
( mm2)
2
yu U

Presjeci vodia su obrnuto srazmjerni kvadratima napona.

s1 U 2 2
=( )
s2 U 1
Primjer.
s 2=(

U2 2
110 2
2
) s 1=(
) 240=60(mm )
U1
220

Iz izraza 7.5 izraunamo duzinu l:

17

l=

yuUs yuU
=
(m)
200 I
I
200
s
yu
l
200
s

=const

Pa izraz moemo napisati:

l=cU (m)

Duina izraunata naziva se domaaj prenosa. Pri istoj gustoi struje domaaj je
proporcionalan s naponom.

Kod voda koji je optereen snagom P imamo:

l=

yus
U 2=c U 2 (m)
200 P

Ovdje vidimo da je domaaj proporcionalan sa kvadratom napona.

Vodii koje smo dosad raunali pruaju proticanju struje otpor R. Uslijed toga nastaje pad
napona i gubitak snage p izmeu kojih imamo odnos:
p=uI (W )
Odnosno:
p=I

2l
2 2l
I =I
(W )
ys
ys

Procentualni gubitak snage:

18

p=

p
100 ( )
p

Prema tome kod vodova istosmjerne struje procentualni gubitak snage jednak je
procentualnom padu napona:
p=

uI
u
100=
100=u
P
U
s 1 u2
=
s 2 u1

Iz izraza 7.16 vidimo pri ostalim istim parametrima odnose obrnuto proporcionalno
procentualnim padovima napona.

19

2.2.Proraun jednostrano napajanog voda optereenog na vie mjesta

Na slici 2 prikazan je jednostrano napajan vod istosmjerne struje optereen na vie mjesta.
Vod je u tackama 1. 2. 3. 4. Optereen sa strujama i 1, i2 i3 i4. Najnii napon na vodu bit ce u
taki 4 jer je od izvora A do take 4 navie pad napona. Ukupni pad napona do take 4 bie
jednak zbiru padova napona u pojedinim dijonicama.
u=u 1 + u 2+ u3 + u4 ( V )

Slika 2. -jednostrano napajan vod istosmjerne struje optereen na vie mjesta

Pod uslovom da je presjek konstantan i da su vodii izradeni od istog materijala padovi
napona na pojedinim dijonicam bi iznosili:
u 1=

2l 1
(i +i + i +i )
ys 1 2 3 4

u 2=

2l 2
(i +i +i )
ys 2 3 4

u 3=

2l 3
(i +i )
ys 3 4

u 4=

2 l4
i
ys 4

Uvrstavaju vrijednost u jednainu iznad dobijemo:

20

l
[ 1 ( i 1+ i2 +i 3 +i 4 ) +l 2 ( i2 +i 3 +i 4 ) +l 3 ( i3 +i 4 ) +l 4 i 4 ]
2
u=
ys
U opcenit sluaju izraz u zagradi moemo staviti u obliku sume:
u=

2
Il
ys

I (A) struja na pojedinim dijonicama

l (m) duina pojedinih dijonica
Sreivanjem izraza dobijemo:
l

l
( 1+l 2+l 3 +l 4 )
( 1+l 2 )+i 3 ( l1 +l 2 +l 3 ) +i 4
i 1 l 1+i 2
2
u=
ys
Na slici 2.b oznaili smo sa:
L1=l 1
L2=l 1+ l 2
L3=( l 1 +l 2+ l3 )
L4=l1 +l 2 +l 3 +l 4
Uvrstavanjem ovi vrijednosti u jednainu iznad dobijemo:
u=

2
(i L +i L +i L +i L )
ys 1 1 2 2 3 3 4 4
u=

2
iL
ys

i (A) struja pojedinih potroaa

21

L (m) udaljenost pojedinih potroaa od izvora

Ako umjesto apsolutnog raunamo sa procentualnim padom napona izraz prelazi u oblik s:
s=

200 Il 200 iL
=
(mm2 )
yuU
yuU

22

Ukoliko nam je data snaga potroaa onda piemo izraz:

s=

210 5 Pl
2105 pL
=s=
(mm 2)
2
2
yuU
yu U

P (kW) snaga na pojedinoj dijonici

l (m) duzina pojedine dijonice
p (kW) snaga pojedinih potroaa
L (m) udaljenost pojedinih potroaa od izvora.
Procentualni gubitak snage :
p2
2 l
U2
2 2l
p= I
=
(W )
ys
ys
p=

p
100 ()
P

23

3.ELEKTRICNI PRORAUN VODOVA IZMJENINE STRUJE

Ranije smo odradili osnovne proraune mrea istosmjerne struje. Takve mree danas se
veoma rijetko grade. Zakljuke do kojih smo doli proraunom mree istosmjerne struje
mogu se bez ikakvih problema primjeniti na mree jednofazne izmjenine struje ukoliko je
factor snage jednak 1. Faktor snage je gotovo uvijek manji od 1 zbog toga kroz vodie
izmjenine mree pored aktivnih teku i jalove struje. Takoe moramo raunati osim s omskim
i sa induktivnim otporima i padovima napona. Sve ovo komplikuje proraun vodova
izmjenine struje. Proraun se moze pojednostaviti ako se rauna sa kompleksnim
brojevima.Ovaj raun se zove kompleksni ili simboliki raun.
Kompleksne brojeve predstavljama u Gausovoj ravnini kao sto je prikazano na slici 3.

Slika 3. Prikaz kompleksnih brojeva u Gausovoj ravni

24

Na apsicinsu se nalaze realne vrijednosti kompleksnih brojeva a na ordinantu imaginarne

vrijednosti kompleksnih brojeva.
Impendansa Z je sastavljena od omskog otpora R i induktivnog otpora X.Moemo je napisati
kao kompleksan broj:
Z =R + jX ()

(slika 3)

Izracunavo je po Pitagorinoj teoremi:

Z = R 2+ X 2 ()
Impendansu Z moemo izraziti u eksponencionalnom obliku pomou modula Z ugla
(argumenta) :
Z =Zcos + jZsin =Z ( cos + jsin ) =Z e j

(Slika 4)

Slika 4.

25

3.1.Odreivanje pada napona u trofaznom vodu sa optereenjem na kraju

U proraunima mreze i vodova izmjenine,jednofazne i trofazne struje postoje tri
karakteristina sluaja s obzirom na parameter voda i vrste optereenja na kraju ili du voda:
Raunamo samo sa omskim otporom voda i optereenjem na kraju ili duz voda,koje
imaju radna snagu (cos=1)
Raunamo samo sa omskim otporom voda i optereenjem na kraju ili duz voda koje
ima radnu i jalovu snagu
Raunamo sa induktivnim i omskim otporom voda i optereenjem na kraju ili duz
voda, koje ima radnu i jalovu snagu.
Prvi sluaj se veoma rijetko pojavljuje jer se rijetko pojavljuju ureaju sa (cos=1). Ako se
takav sluaj pojavi onda se primjenjuju sva pravila za proraun vodova istosmjerne struje za
proraun takvog voda izmjenine struje.
Drugi sluaj je ve realniji i potpuno odgovara stvarnim vodovima izmjenine struje( s
obzirom da zanemarimo postojanje kapaciteta).Posmatramo trofazni vod optereen na kraju
neovisno od spoja potroaa( trokut, zvijezda ili zvijezda sa nul vodiem) struja u faznim
vodiima jednaka je kod simetrinog optereenja. Fazni pomak je takoe jednak. Na slici 5
prikazan je vod izmjenice struje sa omskim otporom voda. Zbog simetricno opterecenih
faznih vodica posmatramo samo jedan vodic. Sve elektricne velicine na kraju voda
oznacavamo sa 2 a sve elektricne velicine na pocetku voda sa 1.
Na slici 5 prikazan je i vektorski diagram elektrinih veliina na kraju i na poetku voda u

Gausovoj ravni. Struja

stvara na vodu pad napona

IR

koji je na diagramu nacrtan

kao

26

Slika 5- a)Vod trofazne struje (samo sa omskim opterecenjem vodica) b) vektorski diagram
elektricnih velicina
vektor s ishoditem u taki A vrh mu je u taki D. Pad napona

IR

moemo rastaviti na

dvije komponente uzdunu uf i poprenu uf . U niskonaponskim mreama ugao iznosi

obino nekoliko minuta tako da se u prakticnim slucajevima proracuna moze zanemariti
njegovo postojanje pa mozemo zanemariti i komponentu pada napona u f pa namostaje samo
uzduzna komponenta pada napona uf .U tom sluaju pad napona na vodicu iznosi:
u f =IR cos 2
Ako zanemarimo indeks 2 jer je fazni pomak na pocetku i na kraju voda jednak (uz
zenemarivanje ugla ) dobijemo:
u f =IR cos (V )
Gdje je Icos =Id radna komponenta struje u vodu.
Prema tome ukupan pad napona na vodovima izmjenicne struje iznosi;
Na jednofaznom vodu

u=2 IR cos

Na trofaznom vodu

u= 3 IR c os

Gubitak snage na trofaznom vodicu je prema Dulovom zakonu

p=I R .

Prema tome , ukupan gubitak snage na vodovima izmjenicne struje iznosi:

2

Na jednofaznom vodu

p=2 I R

Na trofaznom vodu

p=3 I R

Treci slucaj proracuna elektricnih vodova u kojem racunamo omski i induktivni otpor vodica
i sa radnom i jalovom snagom opterecenje, odnosno sa radnom i jalovom strujom
opterecenja. Opet posmatramo trofazni, simetricno optereceni vod. U takvom slucaju nam
nije potreban nul vodic(ali je ipak nacrtan zbog lakseg oznacavanja faznih napona).

27

Slika 6 Vod trofazne struje (s omskim i induktovnim otporom vodia)

Sve elektricne velicine na kraju voda oznacavamo sa 2 a sve elektricne velicine na pocetku
voda sa 1. Fazni napon na pocetku voda dobijemo ako faznom naponu na kraju dodamo
(vektroski saberemo) pad napona na vodicu:
U f 1=U f 2 + IZ
Gdje je IZ pad napona.
Umjesto vektora I i Z mozemmu u izraz unijeti njihove komponenete:
I =I a+ jI j
Z =R + jX

Pa dobijemo:
U f 1=U f 2 + ( I a + jI j ) ( R+ jX )=U f 2=( I a R+ I j X ) + j(I a X I j R)
Na slici 5 oznacili smo sa:
uf =I a R+ I j X

uzduzna komponenta pada napona,

uf =I a XI j R

poprecna komponenta pada napona.

28

Slika 7-Vektorski diagram elektrinih veliina na vodu prikazanom na slici 6.

Apsolutna vrijednost napona na pocetku voda je:

U f 1= ( U f 2 + uf ) + uf 2 (V )
Ugao

izmedu vektoranapona na poetku i na kraju voda odredujemo iz izraza:

=arctan

u f
U f 2+ uf

Pad napona na vodicu jednak je vektorskoj razlici napona na pocetku i kraju voda. Kako je
kut veoma mali u niskonaponskim mrezama mozemo smatrati da je =0 odnosno
da su vektori faznih napona na pocetku i na kraju voda u fazi. Time da je omoguceno da pad
napona izracunamo kao aritmeticku razliku faznih napona na pocetku i na kraju voda:
uf =U f 1U f 2=I a R+ I j X=I ( Rcos 2 + Xsin 2 )
Ako lijevu i desnu strano pomnozimo sa

3 dobit cemo razliku linijsih napona na pocetku

i na kraju voda:
u=U 1U 2= 3 I ( Rcos 2+ Xsin 2 ) (V )

Gdje je

cos 2

faktor opterecenja snage na kraju voda.

Kako je prividna snaga na poetki i na kraju voda data izrazom:

29

S 2= 3 U 2 I
Mozemo struju I jednacini zamijeniti sa:
I=

S2

3 U 2

Pa dobijemo:
u=U 1U 2= 3

Kako je
u=

S2
1
( Rcos 2 + Xsin 2 )= U ( R S2 cos 2 + X S2 sin 2 )
3 U 2
2

S 2 cos 2=P2

S 2 sin 2=Q2

dobijemo konacno:

P2 R+Q 2 X
(V )
U2

Gdje je:
P2 (W) djelatna snaga opterecenja na kraju voda,
Q2 (Var) jalova snaga opterecenja na kraju voda
R () omski otpor voda
X () induktivni otpor voda
U2 (V) linijski napon na kraju voda.

30

Ako na dasnu stranu jednacine izvucemo izraz

R S 2 cos 2

i ako napon U2 zamjenim sa

nazivnim naponom mreze U, dobijemo:

u=

R S2 cos 2
P R
X
1+ tan 2 = 2 k
U
R
U

Gdje je k faktor kojim uzimamo u obzir faktor snage potrosaca i induktivni pad napona na
vodu:
k =1+

X
tan 2
R

Umjesto apsolutnog pada napona u mozemo pisati:

u=

uU
(V )
100
u

Gdje je

procentualan pad linijskog napona kada to uvrstimo u raniju jednacinu

dobijemo:
uU P2 l
=
k
100 ysU
Odakle nam je procentualni pad linijskog napona:
u=

100 k P2 l
ys U

()

Vidimo da su izrazi za procentualan pad napona i kod izmjenicnog i istosmjernog proracuna

gotovo idenicni.Razlika je sto u brojniku kod istosmjernog proracuna imamo broj 2 a kod
izmjencnog proracna faktor k. Brojna vrijednost faktora k ovisi od velicine presjeka vodica,
cos 2 .
srednje geometrijske udaljenosti izmedu faznih vodica(d) i faktora snage
Za faktor
snage

cos 2=0,8 icos 2=0,9

date su u tablici 3.1 brojne vrijednosti faktora k za bakarne

i aluminijske vodice.

31

Tablica 3.1.- Vrijednost faktora k

Presjek
vodia
mm2
6
10
16
25
35
50
70
95
120
150

Razmak izmedu faznih vodia (m)

0,50
0,75
1,00
1,50
cos=0,9
1,06
1,07
1,08
1,09
1,10
1,11
1,11
1,12
1,15
1,16
1,17
1,18
1,09
1,10
1,11
1,12
1,22
1,23
1,25
1,26
1,14
1,15
1,15
1,17
1,29
1,32
1,33
1,36
1,18
1,20
1,21
1,22
1,42
1,45
1,48
1,51
1,26
1,28
1,30
1,32
1,54
1,59
1,62
1,66
1,34
1,37
1,39
1,42
1,74
1,80
1,85
1,91
1,46
1,50
1,53
1,57
1,92
2,00
2,05
2,13
1,57
1,62
1,67
1,71
2,10
2,21
2,28
2,39
1,69
1,76
1,80
1,87

Razmak izmedu faznih vodia (m)

0,50
0,75
1,00
1,50
cos=0,8
1,10
1,11
1,12
1,13
1,15
1,16
1,17
1,18
1,23
1,25
1,26
1,28
1,15
1,16
1,16
1,17
1,34
1,36
1,36
1,38
1,21
1,23
1,24
1,26
1,46
1,50
1,52
1,56
1,29
1,31
1,32
1,35
1,65
1,70
1,74
1,80
1,40
1,44
1,46
1,50
1,84
1,91
1,96
2,03
1,52
1,56
1,60
1,65
2,15
2,25
2,32
2,41
1,72
1,78
1,83
1,88
2,42
2,54
2,63
2,76
1,89
1,96
2,02
2,10
2,70
2,87
2,98
3,16
2,07
2,18
2,24
2,36

Gornje vrijednosti u tablici (3.1) vrijede za bakar a donje za aluminij. Iz tablice vidimo da je
vrijednost faktora k relativo mala za male presjeke i vece faktore snage. Faktor k mozemo
izracuna iz formule

k =1+

X
tan 2
R

pri cemu moramo voditi racuna sa

probliznom

vrijednoscu induktovnog otpora koji po kilometru vodica niskonaposnkog napona iz nosi

priblizno 0,36 /km. Fakor k mozemo izracunati i a niskonaponske kablove. Priblizna
vrijednost induktovnog optora niskonaponskih kablova iznosi od 0,07 do 0,09 /km.

32

3.2.Odreivanje padova napona u trofaznom vodu optereenom na vie

mjesta
Na slici 8. prikazan je trofazni vod simetrino optereen u takama 1 i 2. Struja optereenja
prikljuenog u tacki 1 oznacena je sa I 1, a struja u taki 2 sa I 2. Factor snage optereenja u
taki 1 oznaen je sa cos1 a factor snage optereenja u taki 2 sa cos2. Na dionici A-1
omski otpor voda je R1 a induktivitet X1, na dionici 1-2 omski otpor je R2 a induktivitet X2.

Slika 8. Simetrino optereen trofazni vod

Na slic 9. nacrtan je vektorski diagram elektrinih veliina na ovom vodu. Na dionici A-1
tee zbir geometrijskih struja I1 i I2 tj I1 + I2 =I12 Na dionici tee samo struja I2.

Slika 9. Vektorski diagram elektrinih veliina na vodu prikazanom na slici

Zanemarujui kutove 1 i 2 zanemarili smo i poprene komponente padova napona tako da
padovi napona ostaju samo uzdune komponente.
Ukuni apsolutni pad linijskog napona iznosi:

33

u= 3 IZ = 3 ( Id j I 1 ) ( R+ jX )= 3 ( IdR + I 1 X ) + j ( IdX I 1 R )
Zanemarivanjem poprene komponente pada napona dobijemo:
IdR + I 1 X
()= 3 ( IRcos+ IXsin )
u= 3
Ako predpostavimo da su vodii na svim dijonicama izvedeni od istog materijala i da si istog
presjeka, moemo umjesto omskog otpora R i induktivnog otpora X pisati:
R=R1l i X=X1l
Gdje su R1 i X1 otpori po jednom kilometru vodia
u= 3 ( R 1 Idl + X 1 I 1 l )
Za iste faktore snage slijedi:
u= 3 ( R1 cos+ I X 1 sin ) Il

I=

S
3 U

u= 3 ( R1 cos+ I X 1 sin ) (

S
l)
3U

Procentualan pad linijsko napona piemo:

u=

100 kPl
()
ys U 2

34

3.3.Proraun dvostrano napajanog trofaznog voda

Govorei o jednostavno napajanim vodovima istosmjerne struje rekli smo da oni ne
obezbjeuju pogonsku sigurnost. Svaki kvar u neposrednoj blizini izvora onemoguava
napajanje potroaa elektrinom energijom.U tom pogledu su znatno sigurniji dvostrano
napajani vodovi.Ovi zakljuci vrijede i za dvostrano napajane trofazne vodove. Na slici 10. je
prikazan dvostrano napajani trofazni vod sa dva optereenja na vodu.

Slika 10. Dvostrano napajani trofazni vod

Pri proraunu voda polazimo od slijedeih predpostavki:

Naponi u izvorima A i B nisu jednaki (UAUB)
Impendantni otpori Z pojedinih dijonica su razliiti
Faktori snage cos pojedinih potroaa su razliciti
Susretna tacka se nalazi u tacki 2.
Prema drugom kirhofovom zakonu moemo razliku linijski napona u takama A i B
izraunati iz izraza:
I A Z 1+ ( I A I 1 ) Z 2I B Z 3
U AU B= 3
Struje

IA

I A I 1

IB

teku

na

dijonicama

iji

otpori

iznose

Z1 , Z2 , Z3

Primjenjujui 1 kirhofov zakon na taku 2 moemo pisati:

,

I B=I 2 + I 1 I A

Uvrstavajui 1 kirhofov zakon u gornji izraz dobijemo:

35

I A Z 1+ ( I A I 1 ) Z 2( I 2+ I 1I A ) Z 3=
U A U B
=
3
Z
Z
I 1 ( 2+Z 3 )I 2 Z3
I A ( 1+Z 2 + Z 3)

Odakle za struju IA imamo:

Z
Z
I 1 ( 2+ Z 3)+ I 2 Z 3
Z 1+Z 2+Z 3
3( 1+Z 2 + Z 3)+
U U B
I A= A

Analogno Za struju IB:

Z
Z

2+
Z 3)+ I 2 Z 3
I 1 (
Z 1+Z 2+Z 3
3( 1+Z 2 + Z 3)+
(U A U B )
I B=

Prvi lan u jednainama je struja izjednaenja i ona tee u vodiima zbog razliitih napona u
izvorima A i B. Drugi lan je struja koja bi tekla kada bi naponi bili jednaki(vektorski
jednaki), Prema tome ako su naponi u izvorima A i B jednaki onda jednaine prelaze u nove
oblike:

36

I A=

(IZ) B
Z

I B=

( IZ ) A
Z

Ukoliko je vod izmedu taaka A i B izveden sa vodiima istog presjeka i istog materija i sa
istim razmacima izmeu faznih vodia onda treba raunati samo duine sa ostojanjima
pojedinih optereenja.

37

3.4.Proraun trofazne elektrine zvjezdaste mree

Tri ili vie radijalnih vodova spojenih u jednu taku ine zvjezdastu elektrinu mreu.
Zajednika taka radijalnih vodova naziva se vorna taka, vorite ili vor.
Na slici 11. prikazana je najjednostavnija zvijezdasta mrea. Na slici se vidi da na vodovima
A-K, B-K, C-K nema optereenja i da se ono samo nalazi u tacki K.

Slika 11. Trofazna zvjezdasta mrea

Optereenje u voristu K napaja se iz tri izvora A,B,C.
Koliko je strujno optereenje pojedinih izvora? Da bi smo dobili odgovor na ovo pitanje poi
emo od slijedeih predpostavki:
Presjek vodia svih vodova je isti
Material vodia svih vodova je isti
Naponi na napojnim takama su jednaki.
Koristei se ovim predpostavkama polazei od injenice da padovi napona na pojedinim
vodovima moraju biti jednaki moemo napisati slijedee jednaine:
u AK = 3 I A

I AK
cos K
ys

u BK =3 I B

I BK
cos K
ys

u CK = 3 I C

I BK
cos K
ys

u AK = 3 I A

I AK
I
I
cos K =u BK =3 I B BK cos K =u CK = 3 I C BK cos K
ys
ys
ys
38

Ili ako izraz podjelim sa

3 cos ,
ys

dobijemo

IAlAK =IBlBK =IClCK

Za taku K kao vornu taku djeluje 1 kirhofov zakon:
I K =I A + I B + I C
Iz jednaine iznad dobijemo izraze za struje
vodova:
I B=I A

I AK
I BK

I C =I A

I AK
I CK

IB i I pomou

struje

IA

i duine pojedinih

Uvrtavanjem ovih jednaina dobijemo:

I K =I A + I A

I A=

IA K
I
l
l
+ I A AK =I A (1+ AK + AK )
I BK
I CK
l BK l CK

lK
l AK l AK
1+ +
l BK l CK

(A )

Iz cega moemo pisati izraz za struje IB i IC:

I B=

IC =

lK
l BK l BK
1+ +
l AK lCK
lK
l CK l CK
1+ +
l AK l BK

( A)

( A)

Nakon raspodjele optereenja, moemo zvijezdastu mreu rastaviti na tri jednostavno

napajana trofazna voda kao sto je prikazano na slici.

39

Za izbor presjeka s obzirom na zagrijavanje usvajamo onaj vod ije je strujno optereenje
najvee. Ova mrea je veoma rijetka mnogo je ea mrea gdje su optereenja ostavljena
du vodova kao na slici 12.

Slika 12. Trofazna zvjezdasta mrea sa optereenem du voda b)rastavljena trofazna

zvjezdasta mrea

Pri dimenzionisanju ove mree polazimo iz istih uslova kao i mree na slici 11. Dodat cemo
da su faktori snage svih opterenja jednaki. Najprije emo optereenje na vodovimaA-K, BK, C-K prebaciti u vor K. tako dobivena optereenja su reducirana optereenja. Pri tome se
elektrine prilike na vodovima ne smiju mijenjati(monenti struja i snage ostaju isti):
I 1 l 1=I 1r l AK
I 2 l 2=I 2r l BK
I 3 l 3=I 3 r lCK

Odakle dobijemo:

40

I 1 r =I 1

l1
l AK

I 2 r =I 2

l2
l BK

I 3 r =I 3

l3
l CK

Zbir reduciranih struja u voru K i optereenja I k, koji u voru ve postoji daje ukupno
optereenje Iu:
I u =I 1 r + I 2 r +I 3 r +I K
Na taj nacin mreu prikazanu na slici svodimo na mreu prikazanu na slici. Koristei se
ranijim formulama moemo napisati izraze za strujna otereenja pojedinih izvora:
I fA =

I fB =

I fC =

lK
l AK l AK
1+ +
l BK l CK
lK
l BK l BK
1+ +
l AK l CK
lK
l CK l CK
1+ +
l AK l BK

(A )

( A)

(A )

Stvarna optereenja dobijemo ako od fiktivnih oduzmemo reducirana optereenja:

I AK =I fAI 1 r
I BK =I fB I 2 r
I CK =I fC I 3 r

41

Ukoliko su optreenja pozitivna onda to znaci da te sruje teku prema voru a ako su
negativna onda struje teku od vora prema izvorima. Zahvaljujui raspodjeli optereenja,
pronalazimo na mrei susretnu taku i na taj nain zvijezdastu trofaznu mreu razdvojimo na
tri jednostavno napajana voda. Umjesto sa strujama moemo u ovim izrazima raunati sa
snagama u W ili kW.

42

4.ZADATAK
Zadatak:
Dimenzionisati trofaznu zvijezdastu mreu s obzirom na trajne struje ina dozvoljeni pad
napona, koja je izvedena sa Al uetom, ako su naponi izvora jednaki po intenzitetu i fazi(
U A =U B =U C =U D
). Nazivni napon mree jeU =3x380/220 V. Prosjean faktor snage
troila cos=0,95 a dozvoljeni pad napona umrei u=5%.

1. Prebacimo(redukujemo) opterecenja u Cvornu tacku K.

Vod A-K
I 1 r =I 1

I 3 r =I 3

l1
l AK

=30

70
=6,77 A
310

I 2 r =I 2

l2
180
=80
=46,45 A
l AK
310

l3
280
=90
=81,29 A
l AK
310

Vod B-K
I 4 r=I 4

l4
290
=40
=28,29 A
l BK
410

I 5 r =I 5

l5
140
=20
=6,83 A
l BK
410

43

I 6 r =I 6

l6
80
=100
=19,91 A
l BK
410

Vod C-K
I 7 r =I 7

l7
900
=130
=22,94 A
l CK
510

I 8 r =I 8

l8
310
=70
=42,55 A
l CK
510

I 10 r =I 10

l 10
160
=150
=50 A
l DK
480

Vod D-K
I 9r =I 9

l9
l DK

=30

300
=18,75 A
480

2. Ukupno redukovano opterecenje u tacki K

I u =I 1 r + I 2 r + I 3 r + I 4 r + I 5 r + I 6 r + I 7 r + I 8 r + I 9 r + I 10 r + I K =353,38
3.Izracunati fiktivna opterecenja izvora
I fA =

I fB =

I fC =

I fD=

lK
353,38
=
=117,79 A
l AK l AK l AK
310 310 310
1+
+
+
1+ + +
410 510 480
l BK l CK l DK
lK
353,38
=
=88,78 A
l BK l BK l BK
410 410 410
1+
+
+
1+ + +
310 510 480
l AK l CK l DK
lK
353,38
=
=71,37 A
l CK l CK l CK
510 510 510
1+
+
+
1+ + +
310 410 480
l AK l BK l DK
lK
353,38
=
=75,83 A
l DK l DK l DK
480 480 480
1+
+
+
1+
+
+
310 410 510
l AK l BK l CK

4.Izracunamo stvarna opterecenja koja izvori daju I cvornu tacku K

I AK =I fAI 1 rI 2 rI 3 r =16,72 A

44

I BK =I fBI 4 r I 5 rI 6 r =34,15 A
I CK =I fC I 7 r I 8 r =5,88 A
I DK =I fCI 9 r I 10 r =7,08 A
Kontrola
I AK =I AK + I BK + I CK + I DK =30,39 30 A
5. Nacrtamo raspodjelu opterecenja u mrezi i odredimo susretnu tacku

6. Rastavimo mrezu u susretnoj tacki 3 na cetiri jednostrano napajana voda

a) maksimalna struja tece iz izvora C I iznosi : Ic=205,88 A

Naosnovu te struje odabiremo presjek 3x70 +70 mm2
45

7. Provjerimo presjeke provodnika s obzirom na dozvoljeni pad napona

s=

100 kIl
=71,52mm 2
yu U

8.Stvarni pad napona na glavnom vodu iznosi

ustv =u

s1
=3,76
s2

5.ZAKLJUAK
Da bismo u praksi poveali pogonsku vrijednost vodova za distribuciju el. energije mi
formiramo zvjezdastu mreu koju napajamo iz vie izvora.Poeljno je da nam naponi izvora
budu jednaki po fazi i amplitudi kako ne bismo imali struje izjednaenja koje nepotrebno
napreu provodnike i stvaraju gubitke. U ovom sluaju nema izjednaenja struje izmeu
izvora. Pri rjeavanju zadatka prvo smo izvrili redukcijuvorne take k.Nakon toga smo
traili ukupno optereenje take k.Zatim smo izraunali fiktivna optereenja pojedinih
izvora. Nakon raunanja fiktivnih optereenja, onda smo izraunali i stvarne struje koje teku
od izvora prema taki k.Kada smo izraunali stvarne struje, onda smo uzeli najvee
optereenje na mrei i mreu razdvojili na est dijelova. Zatim smo izraunali k i R da bi
mogli izraunati presjek glavnog vodia i da bi mogli usvojiti presjek.Onda smo izraunali
pad napona. Iz rijeenog zadatka moemo zakljuiti da je mrea dobro dimenzionisani.

46

6.LITERATURA
1. Rajko Misita "Elektroenergetske mree za III i IV razred" Sarajevo1985.godina
2. Senka Brankovi "Elektroenergetske mree i dalekovodi za III i IVrazred" Beograd
1989.godina

47