PRETHODNO PRIOP]ENJE

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

M. [ander*

ZA[TITA OD PO@ARA HIDROELEKTRANA

UDK 621.311.21:614.84
PRIMLJENO: 18.3.2005.
PRIHVA]ENO: 1.7.2005.

SA@ETAK: U radu je prikazan pristup za{titi od po`ara pri projektiranju, izvedbi i pogonu
hidroenergetskih postrojenja. Po pitanju hidroenergetskih postrojenja u Hrvatskoj se u bliskoj
budu}nosti planiraju revitalizacije, a mogu}a je i izgradnja novih objekata. U proizvodnji
hrvatskog elektroenergetskog sustava vi{e od polovice izvora ~ine hidroelektrane. Hrvatska je po
tome jedna od vode}ih zemalja u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Zna~aj
hidroelektrana u hrvatskoj proizvodnji elektri~ne energije je svakako velik te je nu`no posvetiti
odre|enu pozornost za{titi od po`ara u hidroelektranama. U ovome radu nastoje se dati osnovni
obrisi za{tite od po`ara s konkretnim primjerom izvedbe na HE Peru}a. Prikazani su izvori po`arnih
opasnosti, preventivne mjere za{tite od po`ara kao vanjska hidrantska mre`a, unutarnja hidrantska
mre`a, aparati za ga{enje itd. Izdvojene su posebne mjere za{tite od po`ara; po`arno odjeljivanje,
stabilni sustav za ga{enje raspr{enom vodom, sustav za ga{enje po`ara sa CO2, sustav za dojavu
po`ara, vatrogasna postrojba. Prikazano je odjeljivanje na po`arne sektore uz glavne metode za
procjenu ugro`enosti od po`ara, TRVB 100, Euroalarm i Gretner. U tekstu se navode odre|ene
vrijednosti, zbog prikaza reda veli~ina, a odnose se na HE Peru}a. U ~lanku se nalaze slike koje bi
trebale ilustrirati konkretne izvedbe.
Klju~ne rije~i: za{tita od po`ara, hidroenergetsko postrojenje, izvori po`arnih opasnosti, hidrantska
mre`a, aparati za ga{enje po`ara, dojava po`ara, za{titne mjere na instalacijama, procjena
ugro`enosti od po`ara, po`arni sektori, generator, transformator

UVOD
U proizvodnji hrvatskog elektroenergetskog
sustava vi{e od polovice izvora ~ine hidroelektrane. Hrvatska je po tome jedna od vode}ih
zemalja u proizvodnji energije iz obnovljivih
izvora (World Atals & Industry Guide, 2004.).
Hrvatska elektroprivreda ima u pogonu 25
hidroelektrana (najva`nije navedene u Tablici 1).
Hidroelektrane su akumulacijskog i proto~nog
tipa. Organizacijski su podijeljene u 15 pogona
teritorijalno raspore|enih u tri proizvodna podru~ja i samostalnom pogonu HE Dubrovnik.
Proizvodno podru~je HE sjever uklju~uje HE
Vara`din, HE ^akovec i HE Dubrava. Proizvodno

podru~je HE zapad uklju~uje HE Rijeka, HE

Vinodol, HE Senj, HE Gojak i HE Ozalj. U sklopu
pogona HE Senj nalazi se jo{ i HE Sklope, a u
sklopu pogona HE Vinodol uklju~ene su i CHE
(Crpna Hidroelektrana) Fu`ine i RHE (Reverzibilna Hidroelektrana) Lepenica. Proizvodno
podru~je HE jug uklju~uje RHE (Reverzibilna
Hidroelektrana) Velebit, hidroelektrane na rijeci
Krki, HE Peru}u, HE Orlovac, HE \ale te HE
Kraljevac i najve}a HE Zaku~ac. U sklopu
hidroelektrana na Krki nalaze se HE Golubi},
MHE Kr~i}, HE Miljacka (slika 1) i HE Jaruga, a u
sklopu pogona HE Orlovac nalazi se PS Bu{ko
Blato. Samostalni pogon HE Dubrovnik uklju~uje
hidroelektrane Dubrovnik i Zavrelje.

*
Mr. sc. Miroslav [ander, dipl. ing., Elektroprojekt, Alexandera von
Humboldta 4, 10000 Zagreb.

301

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Hrvatske hidroelektrane imaju iza sebe dugogodi{nji rad i relativno visoku starost postrojenja.
Najmla|e hidroelektrane, HE Dubrava i HE \ale,
pu{tene su u rad 1989. godine. Vlasnik HEP intenzivno provodi revitalizaciju postrojenja, i to
trenuta~no HE Gojak, HE Peru}a i HE Zaku~ac.
Mo`e se re}i da je do sada iskori{teno
pribli`no 51% iskoristivog potencijala (World
Atals & Industry Guide, 2004.)., i to je uglavnom
koncentrirano u spomenutim hidroelektranama
(Tablica 1). Da bi se iskoristio preostali dio
potencijala, trebalo bi izgraditi pribli`no 60
postrojenja, {to govori da se radi o manjim
postrojenjima (iznimka su Novo Virje, Kosinj,
Le{}e, Podsused i Ombla) koja, osim toga,
ve}inom iskori{tavaju vodu na malim padovima,
{to sve tra`i relativno velike specifi~ne investicije.
Bez obzira na velike specifi~ne investicije, splet
ekonomskih i ekolo{kih okolnosti govori da }e
Hrvatska u budu}nosti, me|u ostalim, graditi i
hidroenergetska postrojenja.

Uzev{i u obzir zna~aj hidroelektrana u hrvatskoj proizvodnji elektri~ne energije, svakako je

nu`no posvetiti odre|enu pozornost za{titi od
po`ara u hidroelektranama. Za razliku od
elektrana na fosilna goriva u hidroelektranama je
sigurno puno manja opasnost od nastanka po`ara
za vrijeme izgradnje, kao i u pogonu. Ali, ta
opasnost postoji.
Budu}i da hidroenergetska postrojenja ne
upotrebljavaju zapaljive i eksplozivne materijale
za vrijeme pogona, to je sama proizvodnja
elektri~ne energije relativno siguran proces. Ali
kad do|e do incidenata, onda popravci od
o{te}enja mogu biti iznimno skupi. Glavna
opasnost dolazi od po`ara koji se mogu {iriti
kabelima, kabelskim kanalima, rasklopnim postrojenjem, ili u skladi{tima. O{te}enja na statoru
elektri~nog generatora mogu biti znatno financijsko optere}enje, te mogu dovesti do zastoja u
proizvodnji elektri~ne energije. Po`ar unutar strojarnice, te na kabelima ili na ulju za podmazivanje, tako|er, predstavlja znatnu opasnost.

Tablica 1. Izgra|ene hidroelektrane u RH

Hidroelektrana

Instalirana snaga
(u MW)

Agregat

Protok (Qi)
(m3/s)

Pad za Qi
(m)

Mogu}a god.
proizvodnja
(u GWh)

Vara`din

90 (2X45)

Kaplan

500

21,9 (bruto)

450

^akovec

76 (2X38)

Cijevni

500

17,5 (bruto)

350

Dubrava

76 (2X38)

Cijevni

500

17,5 (bruto)

350

Gojak

48,0 (3X16)

Francis vertikalni

50 (3X16,67)

118 (neto)

195

Rijeka

36,8 (2X18,4)

Francis vertikalni

(2X10,5)

212,7 (neto)

88,1

Vinodol

84 (3X28)

Pelton

15

645 (neto)

162

Sklope

22,5

Francis vertikalni

45

60 (neto)

85

Senj

216 (3X72)

Francis vertikalni

60 (3X20)

410 (neto)

972

Velebit

276,0 t
(2 x 138)

pumpa - turbina

60 (2X30) t
40 (2X20) p

517 t
559 p

333

Golubi}

6,84 (2X3,42)

Francis

14 (2X7)

59 (neto)

28

Miljacka

24 (3X6,4 +
1X4,8)

Francis

30 (3X8 +1X6)

102 (neto)

123

Orlovac

237,0 (3X79)

Francis

70 (3X23,3)

380 (neto)

360

Peru}a

41,6 (2X20,8)

Francis

120 (2X60)

41 (neto)

120

\ale

40,8 (2X20,4)

Kaplan

220 (2X110)

21 (neto)

157,5

Zaku~ac

486,0 (2X108 +
2X135)

Francis

220 (2X50 +2X60)

250,4 (neto)

1640

Kraljevac

59,2 (2X20,8 +
12,8 + 4,8)

Francis
horizont.

80

108 (neto)

40

Dubrovnik

216 (2X108)

Francis

216 (2X108)

272 (neto)

1430

302

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

NEKE PREPORUKE
Dobra preporuka primjene mjera za za{titu od
po`ara u hidroenergetskim postrojenjima je NFPA
851 - Recommended Practice for Fire Protection
for Hydroelectric Generating Plants (2004.), kao i
skupina hrvatskih propisa, pravilnika, uputa
(Zakon o gradnji, Zakon o za{titi od po`ara, Zakon
o za{titi na radu). Po`ari u hidroenergetskim
postrojenjima nisu tako rijetka pojava kako bi se u
prvi tren pomislilo. Skup stru~njaka u SAD-u koji
je pripremao NFPA 851 sakupio je dokumentaciju
o po`arima na puno postrojenja, a kroz
dokumentaciju je bilo vidljivo da se radilo o
razli~itom stupnju o{te}enja. To su bila ona koja
su izazivala samo trenuta~ne poreme}aje, pa do
takvih koja su dovodila do prestanka rada
gigantskih postrojenja (Gulliver, Arndt, 1991.).
Glavni problem pri ga{enju po`ara u
hidroenergetskim postrojenjima je to {to se ve}ina
njih nalazi pod zemljom. Ako za vrijeme
izgradnje elektrane nisu postavljeni sustavi za{tite
od po`ara, mo`e do}i do incidenata koji uzrokuju
velike {tete zbog toksi~nog dima koji se razvija u
kaverni i pod zemljom. Stoga je za vrijeme gra|enja potrebno provesti sve propisane i va`e}om
zakonskom regulativom predvi|ene mjere za{tite
od po`ara, kao i za{tite na radu pri rukovanju
lakozapaljivim materijalima. Takve materijale
potrebno je dr`ati udaljene od toplinskih izvora i
otvorenog plamena kako ne bi buknuo po`ar.
Lakozapaljive materijale (primjerice: eksploziv,
benzin, nafta, razna ulja i sl.) treba ~uvati u
posebnim skladi{nim prostorima, sigurnim od
po`ara, i to prema va`e}im odredbama, propisima
i standardima.
Elektri~ne instalacije, ure|aji i oprema moraju
svojom kvalitetom i na~inom izvedbe odgovarati
va`e}im propisima i standardima. Kontrolu provedbe mjera za{tite od po`ara provode projektant,
nadzorni in`enjer, kao i ovla{teni predstavnici
nadle`nih dr`avnih tijela (MUP).
Nakon zavr{etka radova na izgradnji hidroenergetskog postrojenja (pretpostavljamo da }e se
hidroenergetska postrojenja graditi) potrebno je
urediti gradili{te i ukloniti sve ostatke gra|e i
zapaljivih materijala, te dovesti okoli{ u prvobitno
stanje.

Slika 1. Hrvatska je po~ela rano graditi

hidroelektrane HE Miljacka, 1905. (Krka)

Za vrijeme pogona, tj. eksploatacije podzemna

hidroenergetska postrojenja moraju uvijek biti
pristupa~na te se moraju ventilirati. Dim i ostali
produkti izgaranja pri po`aru u podzemnoj kaverni ~esto mogu onemogu}avati vizualni pregled
situacije do te mjere da osoblje i vatrogasci ne
mogu znati gdje se uop}e nalazi materijal koji
gori. Stoga bi zadatak osoblja za odr`avanje
hidroelektrane bio da osigura neprekidan rad
ventilacije (pa i prirodne ventilacije) ~ak i kod
malih daljinski upravljanih postrojenja. Za{tita od
po`ara i spre~avanje po`ara u podzemnim
postrojenjima, galerijama i tunelima zahtijeva
pomno planiranje i procjenu ugro`enosti od
po`ara. To kod velikih hidroelektrana uklju~uje
organizaciju i trening vatrogasne postrojbe ili
postrojbe koja je stacionirana u blizini hidroelektrane, pa }e prema potrebi biti uklju~ena u
sustav za{tite od po`ara hidroelektrane. Osoblje
zadu`eno za odr`avanje mora osigurati neprekidnu napunjenost protupo`arnog spremnika s
vodom, kao i prohodnost svih protupo`arnih
cjevovoda te pouzdan rad protupo`arnih pumpi.
Op}enito, uzroci po`ara u postrojenjima i
gra|evinama hidroelektrana mogu se pojaviti
zbog neprimjerenih tehnolo{kih postupaka i
organizacijskih mjera, kvara na opremi i instalacijama, nepravilne monta`e, eksploatacije i
odr`avanja ure|aja i instalacija, nepo{tovanja tehnolo{kih pravila i pona{anja djelatnika, pu{enja,
upotrebe otvorenog plamena i sl.
303

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

Najugro`eniji dio hidroelektrane je svakako

strojarnica. Po`ar na postrojenjima u strojarnicama pojavljuje se zbog prodora ulja kojima su
uzrok ova o{te}enja:
labavi vij~ani ili prirubni~ki spojevi
pucanje ili pukotina zbog vibracija,
spre~avanja rastezanja, istro{enih mjesta,
visokih tlakova
nepravilno zavarena mjesta
nepravilna monta`a i odr`avanja tla~nih
vodova
istro{eno brtvljenje na osovinama
nepravilno brtvljenje
pucanja cjevovoda ulja zbog kvara na
turbinskom dijelu ili drugim komponentama postrojenja.
Pored navedenog, po`ar na postrojenjima u
strojarnicama pojavljuje se u slu~aju kod elektri~ke gre{ke zbog nedopu{tenog optere}enja
opreme ili termi~ki nepovoljnog rasporeda
opreme. Po`ar u prostoru kabelskog tunela pojavljuje se u slu~aju kod elektri~ke gre{ke zbog
nedopu{tenog optere}enja opreme ili termi~ki
nepovoljnog rasporeda opreme. Po`ar u prostorijama zgrade komande pojavljuje se u slu~aju
kod elektri~ke gre{ke zbog nedopu{tenog optere}enja opreme ili termi~ki nepovoljnog rasporeda opreme. Po`ar u prostorijama zgrade
srednjonaponskog (primjerice 35 kV) i visokonaponskog (primjerice 110 kV) rasklopnog
postrojenja pojavljuje se zbog nedopu{tenog
optere}enja izazvanog kratkim spojem ili
zemljospojem ili nedopu{tenim zagrijavanjem
zbog visokih prijelaznih otpora na priklju~nim
mjestima i kontaktima. Po`ar na transformatorima
pojavljuje se u slu~aju elektri~ke gre{ke zbog
nedopu{tenog optere}enja u transformatoru. U
skladu s klasifikacijom po`ara prema HRN
Z.C0.003 i vrsti zapaljivih tvari koje mogu biti
obuhva}ene po`arom u objektima gra|evina
hidroenergetskih postrojenja, mogu se pojaviti
po`ari: klase A, tj. po`ari ~vrstih zapaljivih tvari;
klase B ili po`ari zapaljivih teku}ina; klase E, tj.
po`ari na ure|ajima i instalacijama pod
elektri~nim naponom.
304

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

IZVORI PO@ARNIH OPASNOSTI KOD

HIDROENERGETSKIH POSTROJENJA
Potencijalni izvori po`arnih opasnosti kod
hidroenergetskih postrojenja mogu se podijeliti
prema gra|evinskim i funkcionalnim cjelinama
hidroenergetskog postrojenja. U prostoru hidropostrojenja to mogu biti:
neispravna elektri~na oprema, ure|aji i
instalacije
ulje za podmazivanje i upravljanje turbine
u slu~aju nekontroliranog istjecanja, propu{tanja na spojevima ili pucanja
cjevovoda mo`e se zapaliti.
Potencijalni izvori po`arnih opasnosti u transformatorskim stanicama s uljnim transformatorima
su:
neispravna elektri~na oprema,
ure|aji i instalacije
ulje za hla|enje transformatora, u slu~aju
neispravnog rada transformatora ulje se
mo`e pregrijati i izazvati po`ar.
Potencijalni izvori po`arnih opasnosti kod dizelskog agregata su:
neispravna elektri~na oprema, ure|aji i
instalacije
dizelsko gorivo.
Potencijalni izvori po`arnih opasnosti u
kompresorskoj stanici ili nekim drugim pomo}nim
postrojenjima mogu biti:
neispravna elektri~na oprema i instalacije.
Jedan od izvora po`arnih opasnosti je grom. U
dijelovima hidroelektrana koji su smje{teni
nadzemno moraju biti postavljene gromobranske
instalacije prema tehni~kim propisima o
gromobranima. Preventivno gromobranska instalacija mora biti izvedena, odr`avana i postavljena
tako da se sprije~i svaka mogu}nost nastanka
po`ara zbog atmosferskog pra`njenja. O gromobranskim instalacijama mora postojati tehni~ka dokumentacija i mora se voditi revizijska
knjiga gromobranskih instalacija. Preventivne
mjere su jedan od glavnih zadataka pri projektiranju i izvedbi postrojenja.

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

PREVENTIVNE MJERE
ZA[TITE OD PO@ARA

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Razmje{taj hidranata mora omogu}iti ga{enje

objekta s najmanje dva hidranta. Nadzemni hidranti
izvode se od lijevanog `eljeza.

Preventivne mjere odabiremo u fazi projektiranja, ali isto tako ako se uo~e nedostaci nadopune
se mogu izvr{iti tijekom izvedbe ili kasnije u pogonu
rekonstrukcijom. Kod hidroenergetskih postrojenja
mora biti omogu}en kru`ni tok prometa prometnicama {irine 3 m za jednosmjerno kretanje,
odnosno 5,5 m za dvosmjerno kretanje prema
Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe.
Nosivost vatrogasnih pristupa mora biti takva da
podnosi osovinski tlak ve}i od 100 kN. Svi prolazi
kroz nadzemne gra|evine unutar hidroelektrane
moraju imati slobodan profil ve}i od 3x4 m u skladu
sa spomenutim Pravilnikom.
Kod ve}ine hidroenergetskih postrojenja predvi|aju se ove tehni~ke mjere za{tite od po`ara
(ZOP): izvori vode za potrebe ZOP-a, vanjska
hidrantska mre`a, unutarnja hidrantska mre`a,
prisilna ventilacija, stabilni sustav za ga{enje plinom CO2, stabilni sustavi za ga{enje raspr{enom
vodom, aparati za ga{enje po`ara, za{titne mjere na
instalacijama, ru~na dojava po`ara, sustav automatskog otkrivanja i javljanja po`ara.

Slika 2. Hidroelektrana Peru}a na rijeci Cetini

uzvodno od Sinja

Izvori vode za potrebe ZOP-a

Unutarnja hidrantska mre`a

Kod hidroenergetskih postrojenja ima vode u

izobilju te kao voda za potrebe za{tite od po`ara
mo`e poslu`iti voda koja se odvaja iz nekog od
glavnih tokova ili koja je dovedena do spremnika
koji se posebno grade, a uz njih i pumpno
postrojenje. Uvijek je dobro da jedna od protupo`arnih pumpi bude priklju~ena na dizelski
agregat. Pumpe se ve`u na hidrantsku mre`u preko
tla~nog spremnika.

Postavlja se u hidroenergetskim objektima u

strojarnicu te prema potrebi u druga pomo}na
postrojenja. Me|usobni razmak izme|u dva
unutarnja hidranta trebao bi biti oko 30 m, a
raspore|uju se tako da se po`ar mo`e gasiti s dva
hidranta. Na cjevovodima unutarnje hidrantske
mre`e postavljaju se unutarnji hidranti u zidne
hidrantske ormari}e sa svom potrebnom opremom.
Zidni hidrantski ormari}i postavljaju se na visini 1,5
m od poda i ozna~avaju propisanom oznakom za
hidrant (slovo H).

Vanjska hidrantska mre`a

Izvodi se od ~eli~nih cijevi dimenzija NO 80,
NO 100, NO 125, NO 150. Na ~vornim mjestima
ugra|uju se zasuni za odvajanje pojedinih sekcija
vanjske hidrantske mre`e ako se ona sastoji od vi{e
prstenova. Cjevovodi vanjske hidrantske mre`e
ukopavaju se u zemlju na dubini cca 1 m i u njima
se nastoji odr`avati stalni tlak od 8 bar (ne smije biti
ni`i od 2,5 bar). Na vanjskoj hidrantskoj mre`i
postavljaju se nadzemni hidranti ili podzemni
hidranti. Udaljenosti izme|u dva hidranta iznose
manje od 80 m (NFPA 12, 2000.).

Prisilna ventilacija
Kod hidroenergetskih postrojenja se kao mjera
za{tite za odimljavanje mo`e postaviti prisilna
ventilacija. U strojarnici postrojenja mogu se
predvidjeti posebni sustavi za odvo|enje dima i
topline nastalih u po`aru. Odvo|enje dima i topline
nastalih u po`aru mo`e se tako|er omogu}iti
ventilacijskim otvorima u kaverni strojarnice, ventilacijskim otvorima te prozorima i ventilacijskim
otvorima na odre|enim objektima hidropostrojenja.
305

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Jedinice su modulnog tipa. Svi vodovi priklju~eni na

jedinicu su pod neprekidnim nadzorom radi prekida, kratkog spoja ili zemljospoja. Termi~ki javlja~i
po`ara nadziru porast temperature generatora s
temperaturom aktiviranja (obi~no od 110 oC ).
Stabilni sustavi za ga{enje raspr{enom vodom

Slika 3. Strojarnica HE Peru}a

(generator i komandna soba u pozadini)

Stabilni sustav za ga{enje sa CO2 postrojenja

Za protupo`arnu za{titu postrojenja turbinskog
generatora obi~no slu`i stabilni sustav za ga{enje sa
CO2. Stabilni sustav za ga{enje sa CO2 isporu~uje
se kao postrojenje uz generatore vodnih turbina i
izvodi se u skladu s ameri~kim propisima NFPA12
(2000.). Stabilni sustav za ga{enje sastoji se
obi~no od dvije baterije boca CO2, od kojih jedna
slu`i za po~etno ga{enje po`ara, a druga za
odr`avanje koncentracije CO2 u trajanju od 20
min (slika 4). Na svakoj boci ugra|uje se ure|aj za
kontrolu mase ili ure|aj koji pokazuje gubitak
punjenja >10%. Boce koje su izgubile vi{e od
10% punjenja moraju se zamijeniti u roku od 36
h. Baterije boca nalaze se izvan prostora koji se
{titi.
Svaka boca CO2 spojena je cijevima na
razdjelne cjevovode. Razdjelni cjevovodi opremljeni su sapnicama za raspr{ivanje CO2. Stabilni
sustav za ga{enje mo`e se aktivirati: ru~no,
daljinski-elektri~no, automatski-elektri~no.
Automatsko aktiviranje stabilnog sustava za
ga{enje po`ara omogu}ava se automatskim
sustavom za detekciju po`ara koji se sastoji od
termi~kih javlja~a po`ara i sredi{nje ADC
(automatske dojavne centrale). Sredi{nja ADC
sastoji se od nekoliko polica na koje su postavljene
odgovaraju}e jedinice za nadzor opreme stabilnog
sustava, aktiviranje ga{enja i druge signalizacije.

306

Ako je potrebno postavljanje sustava za ga{enje

(snage ve}e od 40 MVA), za protupo`arnu za{titu
glavnih transformatora treba se projektirati stabilni
sustav za ga{enje raspr{enom vodom (slika 5).
Stabilni sustav za ga{enje po`ara raspr{enom vodom
je stabilna automatska instalacija za ga{enje po`ara
vodom s otvorenim mlaznicama, pa se ga{enje
obavlja istovremeno sa svim postavljenim mlaznicama iznad povr{ine koja se {titi. Transformatori
koji se nalaze na otvorenom prostoru (Pravilnik o
tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih
postrojenja i ure|aja od po`ara) ne moraju se {tititi
stabilnim ure|ajem za ga{enje po`ara uz uvjet da se
polo`ajem ili postavljanjem vatrootpornih zidova
spre~ava {irenje po`ara na susjedne objekte (slika 6).
Koli~ina vode u spremniku odre|uje se u
skladu s ameri~kim propisima NFPA 15 (1996.) i
dostatna je za trajanje ga{enja od 10 minuta na
jednom glavnom transformatoru. Stabilni sustav
za ga{enje mo`e se aktivirati: ru~no, poluautomatski, automatski. Ru~no aktiviranje obavlja se
izravnim otvaranjem ru~nog ventila koji je ugra|en
na DELUGE ventilu. Poluautomatsko aktiviranje
obavlja se tipkalom ru~nog aktiviranja koji je
postavljen uz transformator. Automatsko aktiviranje
obavlja se pomo}u termomaksimalnih javlja~a
po`ara ugra|enih kod transformatora koji proslijede
signal na vatrodojavnu centralu. Nakon aktiviranja
otvara se DELUGE ventil i instalacija dolazi pod tlak
vode iz tla~nog spremnika.
Aparati za ga{enje po`ara
Postavljaju se u blizini opasnih mjesta na
uo~ljivim i lako pristupa~nim mjestima, pri ~emu
se nastoji da me|usobna udaljenost aparata nije
ve}a od 20 m, a visina postavljenih aparata nije
vi{a 1,5 m od poda. Uz nadzemne vanjske
hidrante postavljaju se samostoje}i ormari}i s
opremom ZOP-a u skladu s Pravilnikom o odr`avanju i izboru vatrogasnih aparata.

Slika 4. Sustav za ga{enje po`ara na elektri~nim generatorima sa CO2 (HE Peru}a)

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

307

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Svi prodori kanala kroz granice po`arnog sektora

moraju biti opremljeni protupo`arnim zaklopkama klase T30 (ili prema konkretnim zahtjevima)
koji se aktiviraju na dva na~ina: stabilnim sustavom dojave po`ara i lokalno pomo}u termomaksimalnog okida~a.
Ru~ni klasi~ni javlja~i
Postavljaju se na izlazima {ti}enih prostorija, a
aktivira ih operator postrojenja ili djelatnik ako
primijeti da je nastao po`ar. U spoju s modulom
jedinice za nadzor zone konvencionalnih ru~nih
javlja~a po`ara omogu}eno je spajanje na vatrodojavnu centralu.
Sustav automatskog otkrivanja i javljanja po`ara
Slika 5. Ga{enje transformatora - dvije razine cijevi
za vodu i po`arni zidovi F90 (HE Peru}a)

U funkcionalnim cjelinama raspore|uju se

javlja~i po`ara u dvije me|usobno neovisne elektri~ne petlje. Vatrodojavni sustav sastoji se od
automatskih analogno adresabilnih javlja~a, automatskih binarnih javlja~a, prilagodnih naprava,
ru~nih javlja~a, javlja~a CO2 i vatrodojavne
centrale. Javlja~i po`ara postavljaju se kao dimni ili
opti~ki u prostorijama zgrade, a kao osjetila
prekora~enja zadane temperature (termomaksimalni ili termodiferencijalni) na transformatorima,
prigu{nicama i sli~nim ure|ajima. Glede automatskog otkrivanja i javljanja po`ara primjenjuju se
Upute o za{titi od po`ara za daljinski nadzirana
elektroenergetska postrojenja.

PO@ARNI SEKTORI I
PROCJENA UGRO@ENOSTI

Slika 6. Transformatori samo s po`arnim zidovima

bez vode za raspr{ivanje (HE Miljacka)

Za{titne mjere na instalacijama

(klimatizacije, ventilacije i grijanja)
Svi ventilacijski kanali koji vode iz po`arnih
sektora koji se {tite stabilnim sustavima za ga{enje
po`ara uglji~nim dioksidom izvode se plinotijesno od negorivih materijala.
308

Po`arni sektori i po`arne jedinice hidroelektrana

oblikuju se na temelju sadr`aja koji se u njima
nalaze kao i na temelju funkcionalnih cjelina.
Veli~ina po`arnih sektora ovisi o po`arnom
optere}enju, otpornosti hidroelektrane kao gra|evine na po`ar, postojanju ure|aja za automatsko
ga{enje po`ara, postojanju ure|aja za automatsko
otkrivanje po`ara. Svi po`arni sektori na svim
razinama i u svim smjerovima (vodoravno i okomito)
odjeljuju se od susjednih sektora pregradama u
skladu s HRN.UJ1.240 i HRN DIN 4102 - 1. Pona{anje gra|evnih gradiva i gra|evnih elemenata u
po`aru. Svi otvori za prodor instalacija koji se
nalaze na granicama po`arnih sektora nakon postavljanja instalacija moraju se zabrtviti sa smjesom

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

vatrootpornosti u klasi zida kroz kojeg prolaze.

Otvori na granicama po`arnih sektora, koji u
normalnom pogonu moraju biti prolazni, opremaju
se vratima i zaklopkama koje se automatski
zatvaraju na znak detekcije po`ara ili startanja
stabilnog sustava za ga{enje po`ara. Vrata na
granicama po`arnih sektora koja u normalnom
pogonu moraju biti otvorena opremaju se
mehanizmom koji ih automatski zatvara na znak
detekcije po`ara i/ili prorade stabilnog sustava za
ga{enje po`ara. Ovaj mehanizam napaja se
besprekidnim izvorom elektri~ne energije. Svi
vertikalni kanali za razvod instalacija po`arno se
odjeljuju od ostalog prostora pregradama klase 160
(ili vi{e prema zahtjevima).
Radne prostorije moraju imati osigurane
slobodne povr{ine za prolaz i evakuaciju ljudi.
Protupo`arna vrata na vodoravnim izlazima treba
izvoditi kao zakretna. Rasvjeta evakuacijskih
prostora iz po`arnog sektora mora biti osigurana u
svakom trenutku. Svi otvori na izlaznim putevima iz
prostorija koje se {tite stabilnim sustavom za ga{enje
sa CO2 moraju se za{tititi sa samozatvaraju}im
vratima. Konstrukcija za{titnih ograda i rukohvata
mora biti izvedena bez dijelova koji str{e ili
umetnute oplate. Vrata koja vode iz po`arnog
sektora na stubi{te moraju imati ispred stuba ravan
dio du`ine jednake {irine vratiju. Protupo`arna
vrata trebaju biti uvijek u takvom stanju da
spre~avaju {irenje po`ara, a to zna~i da dovratnik
ne smije biti odvaljen od zida, fuga izme|u vrata i
zida mora biti zabrtvljena, krila vrata ne smiju biti
iskrivljena ili o{te}ena, okov ne smije biti labav.
Svi uljni transformatori koji se smje{taju na
otvorenom prostoru kao zasebni po`arni sektori
za{ti}uju se od {irenja po`ara s armirano-betonskim
pregradnim zidovima vatrootpornosti F90, visine do
gornjeg ruba dilatacijske posude transformatora i
du`ine koja odgovara du`ini, odnosno {irini slivnog
lijevka ispod transformatora ovisno o polo`aju
transformatora u odnosu na susjedni objekt (zgradu).
Ispod svakog uljnog transformatora izvode se
sabirne uljne jame takvog obujma da mogu primiti
ukupnu koli~inu ulja koju sadr`i pojedini energetski
transformator. Sabirna uljna jama izvodi se tako da
oborinske ili podzemne vode ne ometaju njezinu
namjenu.
Podjela po`arnog optere}enja radi se prema
HRN U.J1.030. Prema HRN U.J1.030 specifi~no
po`arno optere}enje dijeli se na nisko (do 1 GJ/m2),

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

srednje (do 2GJ/m2) i visoko po`arno optere}enje

(preko 2 GJ/m2). Veli~ina po`arnog optere}enja Q
mo`e se odrediti prema smjernici TRVB 100, TRVB
126 (1975.), a dobro je po`arna optere}enja
prikazati
tabli~no.
Glavni
transformatori,
transformatori vlastite potro{nje te dizelski agregat
obi~no se tretiraju kao posebne po`arne jedinice, a
Q se prora~unava i izra`ava direktno u MJ/m2.
Prvi va`ni korak po pitanju ZOP-a pri projektiranju hidroenergetskih postrojenja, paralelno
s podjelom na po`arne sektore, je procjena
ugro`enosti od po`ara. Metode koje dolaze u
obzir kod hidroelektrana su austrijska TRVB 100,
Euroalarm i Gretner (Juki} i sur., 1994.) te
eventualno Dow.
Jedna od ~esto primjenjivanih metoda je
procjena ugro`enosti od po`ara prema TRVB 100.
Analiza mora po}i od osnovnih gra|evinsko-konstrukcijskih parametara: izvedbe objekta
glede vatrootpornosti pri ~emu se misli na
osnovno svojstvo konstrukcije, veli~ine objekta i
geometrije po`arnih sektora, lokacije gra|evine
po pitanju udaljenosti od ostalih objekata i
vatrogasne postrojbe, po`arnog optere}enja u
po`arnim sektorima (zapaljivost, brzina izgaranja, dimni plinovi, toksi~nost, korozivnost),
mogu}nost odvo|enja dima i topline. Pored
gra|evinsko-konstrukcijskih parametara uzimaju
se u obzir i tehni~ki sustavi: sustav dojave po`ara,
stabilni automatski ure|aji za ga{enje, vanjska i
unutarnja hidrantska mre`a, rasvjeta, odvo|enje
dima i topline, aparati za ga{enje, organizacijske
mjere ZOP-a.
Procjena ugro`enosti od po`ara prema metodi
Euroalarm analizira ugro`enost gra|evine i
ugro`enost sadr`aja u gra|evini (Juki} i sur.,
1994.). Pri ugro`enosti gra|evine hidroelektrane
(UG) potrebno je analizirati intenzitet i mogu}e
trajanje po`ara te otpornost na vatru glavnih i
nosivih konstrukcija objekta. Na ugro`enost
gra|evine UG utje~u po`arna optere}enost i
zapaljivost (po`arna optere}enost je Q = QM+ QI
tj. jednaka je zbroju mobilne i imobilne po`arne
optere}enosti), zatim polo`aj i veli~ina po`arnog
sektora te u~inak ka{njenja ga{enja. U smislu
smanjenja po`arne ugro`enosti djeluju vatrootpornost nosivih gra|evinskih dijelova i dobar
pristup za ga{enje. Po`arnu ugro`enost smanjuje
dakle dobar pristup za ga{enje i mogu}nost
u~inkovitog odvo|enja topline.
309

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

Metode mo`emo primjenjivati kombinirano jer

svaka od njih se optimalno primjenjuje na odre|eni
objekt u termoelektrani toplani te svaka od njih
ima odre|ene prednosti i nedostatke.
Metoda procjene ugro`enosti od po`ara prema
Dow metodi (Juki} i sur., 1994.). nije primjenjiva
na hidroelektrane jer je namijenjena prvenstveno
za kemijsku i petrokemijsku industriju. Po`arna
ugro`enost se kod nje izra`ava preko indeksa
opasnosti od po`ara i eksplozije kao numeri~kog
pokazatelja razine po`arnog rizika te se pomo}u
indeksa, tj. korespondentno indeksu odre|uju
nu`ne mjere za{tite. Dow metoda je, dakle,
interesantna kod gra|evina s velikim skladi{tima
zapaljivih materijala te u procesima sa zapaljivim
materijalima, pa }e se vrlo rijetko primjenjivati u
procjeni ugro`enosti hidroelektrana.

ZA[TITA OD PO@ARA NA
PRIMJERU HE PERU]A
HE Peru}a je elektrana koja je smje{tena uz
branu, a izgra|ena je 1960. godine na rijeci Cetini
uzvodno od Sinja. Akumulacija je dobivena
izgradnjom nasute brane visine 63 m, a duljine
425 m u kruni brane. Najve}a razina u
akumulacijskom jezeru prije miniranja 1993.
godine i rekonstrukcije brane dosezala je kotu
361,20 m. n. m. (kod preljeva), a volumen vode u
akumulaciji iznosio je 540 hm3. Kao evakuacijski
objekti slu`ili su preljev i temeljni ispust.
Povi{enje brane za 1,5 m i nova preljevna klapna
izra|ena nakon miniranja stare, pu{tene u rad
1996. godine, omogu}avaju vi{u razinu
akumulacije i stoga pove}anu akumulaciju od
565 hm3 (Rup~i}, Sever, Vilovi}, Zec, 2003.).
Strojarnica je izgra|ena popre~no na tok rijeke
Cetine i sadr`i dvije proizvodne skupine.
Ugra|ene su Francis turbine s vertikalnom
osovinom, za nazivni protok 2x60 m3/s i
konstruktivni pad od 41 m te sinkroni generatori
2x26 MVA, 10,5 kV, 187,5 min-1, cos j = 0,8.
Sinkroni generatori spojeni su preko pripadaju}ih blok transformatora 2x26 MVA na
rasklopno postrojenje 110 kV, odnosno preko
dalekovoda na prijenosnu mre`u. HE Peru}a u
elektroenergetski sustav povezana je preko dva
110 kV dalekovoda DV Sinj i DV Bu{ko Blato, te
preko jednog 35 kV dalekovoda DV Vrlika (HE
310

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Peru}a zamjena i obnova, 2004.). HE Peru}a

nije automatizirana. Proizvodnim jedinicama i
pomo}nim postrojenjima upravlja se lokalno
ru~no, odnosno ru~no upravljanje uzbudom i
sinkronizacijom mogu}e je iz komande. Umjesto
klasi~nog rasklopnog postrojenja 110 kV izgra|eno je novo metalom oklopljeno SF6 postrojenje
s modernom mikroprocesorskom upravlja~kom
opremom. Ve}ina objekata HE Peru}a nalaze se u
~voru strojarnice ispod nasute brane akumulacijskog jezera Peru}a dok se ostali objekti prema
tehnolo{kim zahtjevima nalaze izvan te lokacije
(slike 7 i 8).
Izvori opasnosti od po`ara u prostorijama
zgrade strojarnice su sljede}i gorivi materijali:
turbinsko ulje za podmazivanje le`ajeva turbinskog agregata i hidrauli~ko ulje za upravljanje
regulacijom turbine, izolacija elektri~nih kabela.
Izvori opasnosti od po`ara u prostoru kabelskog
tunela je izolacija elektri~nih kabela, u prostorijama zgrade komande to je izolacija elektri~nih kabela. U prostorijama zgrade rasklopnog
postrojenja 35 kV to su transformatorsko ulje,
izolacija elektri~nih kabela. Izvori opasnosti od
po`ara u prostorijama gra|evine dizelskog agregata su lako ulje za lo`enje i izolacija elektri~nih
kabela. U prostoru gra|evine transformatora to su
transformatorsko ulje, izolacija elektri~nih kabela
itd.
Prema izvr{enoj analizi opasnosti od po`ara, a
u skladu sa zakonima, propisima, pravilnicima i
pravilima za{tite od po`ara na gra|evini HE
Peru}a predvi|ene su preventivne mjere za{tite od
po`ara, kao i posebne mjere za{tite od po`ara
prema zakonima o gradnji, za{titi od po`ara i
za{titi na radu. Pod preventivnim mjerama za{tite
od po`ara podrazumijevamo i dajemo odre|ene
primjere:
Lokacija i pristupni putovi
Ve}ina objekata izgra|ena je na lokaciji ~vora
strojarnice, a ostali se nalaze izvan te lokacije.
^vor strojarnice priklju~en je asfaltiranom
prilaznom prometnicom na dr`avnu cestu
Knin-Sinj. Prilazna prometnica je {irine ve}e od
5 m tako da je omogu}eno dvosmjerno kretanje
vatrogasnih vozila, a nosivost je takva da mo`e
podnijeti osovinski tlak ve}i od 100 kN, {to je u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne
pristupe.

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Slika 7. Generalna situacija HE Peru}a

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

311

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

Konstrukcija
Zgrada
strojarnice
izvedena
je
kao
armirano-betonska nosiva konstrukcija tako da
elementi konstrukcije zadovoljavaju zahtjeve
norme HRN U.J1.240 za III. stupanj, srednja
otpornost.
Budu}i da su u strojarnici na eta`i generatora
(kota 2,5 m) u posebnim prostorima smje{teni
generatori 1 i 2 koji su od prizemnog prostora hale
strojarnice odijeljeni nosivom ~eli~nom konstrukcijom koja je za{ti}ena, stupanj otpornosti
protiv po`ara je prema HRN U. J1. 240 I. stupanj
otpornosti (bez otpornosti).
Materijali
Ugra|eni materijali moraju prema hrvatskim
propisima biti negorivi, tj. klase A1 i A2 prema
HRN DIN 4102 (dio 1).
Po`arno odjeljivanje i po`arni sektori
Po`arni sektori su djelomi~no prikazani na
slikama 8 i 9. Prikaz prora~una kao i detalje ovdje
ne}emo elaborirati.
Evakuacija
Za evakuaciju iz prostora i prostorija zgrade
strojarnice kao i ostalih prostora osigurani su
putovi, izlazi, stubi{ta, protupani~na rasvjeta itd.
Primjerice u prostoru eta`e turbine na koti 5,5 m
osigurana su dva vodoravna izlaza na siguran
prostor, a s dva stubi{ta prostor eta`e turbine
povezan je s prostorom eta`e generatora na koti
2,5 m. Svi izlazi za evakuaciju i vatrogasni
pristupi ozna~eni su propisanim znakovima
za{tite od po`ara. Oznake izlaza vidljive su s bilo
koje strane pristupa izlazu. Pristupi izlazima
ozna~eni su jasno vidljivim oznakama u svim
slu~ajevima kada izlaz nije direktno vidljiv. U
blizini oznake izlaza ne nalazi se nikakva zapreka
ili rasvjeta koja bi smanjila ili onemogu}ila
vidljivost oznake. Svaka oznaka ispisana je
slovima propisane visine i u propisanoj debljini.
Svaka oznaka izlaza osvijetljena je i u normalnim
uvjetima i u uvjetima nu`ne rasvjete.
Izvor i opskrba vodom za za{titu od po`ara
Izvor vode za ga{enje po`ara na lokaciji HE
Peru}a je izvor [ilovka koji se nalazi na lijevoj
obali rijeke Cetine. Na samom izvoru izgra|ena je
312

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

crpna stanica [ilovka. Iz crpne stanice dobavlja

se potrebna voda za ga{enje po`ara te pitka voda
za potrebe objekata na lijevoj obali rijeke Cetine u
~etiri ukopana spremnika, izgra|ena na visinama
od 62 m do 110 m iznad platoa ~vora strojarnice.
Kao pri~uva vode za ga{enje po`ara u trajanju
od dva sata predvi|ena su tri ukopana spremnika.
Vanjska hidrantska mre`a
Za ga{enje po`ara na gra|evinama na lokaciji
HE Peru}a upotrebljava se hidrantska mre`a koja
je izvedena u obliku prstena, a na kojoj su
postavljeni nadzemni i podzemni hidranti.
Podzemni hidranti postavljeni su na odre|enim
mjestima da se ne bi ometao promet. Udaljenost
izme|u dva hidranta iznosi manje od 80 m.
Hidranti su postavljeni na udaljenosti od
gra|evina ve}oj od 5 m, a manjoj od 10 m.
Razmje{taj hidranata je takav da omogu}ava
ga{enje po`ara istovremeno s najmanje dva
hidranta. Uz vanjske hidrante postavljeni su
samostoje}i ormari}i s opremom za{tite od po`ara
u skladu s Pravilnikom o tehni~kim normativima
za hidrantsku mre`u za ga{enje po`ara.
Odvo|enje dima
Odvo|enje dima i vru}ih po`arnih plinova iz
prostora strojarnice mogu}e je kroz prozore za
prirodno provjetravanje tog prostora. Sli~no za
ostale prostore.
Aparati za ga{enje
Za ga{enje manjih po~etnih po`ara u
objektima gra|evine HE Peru}a predvi|eni su
prijenosni i prijevozni vatrogasni aparati na prah i
ugljik-dioksid koji se mogu u~inkovito upotrebljavati za ga{enje po`ara klase A, B i E (po`ar
~vrstih zapaljivih tvari, po`ar zapaljivih teku}ina i
po`ar na elektri~noj opremi). Vatrogasni aparati
postavljeni su (slika 8) u blizini izlaza iz
ugro`enog prostora; tako da me|usobna udaljenost aparata nije ve}a od 20 m; do visine od
najvi{e 1,5 m od razina poda u skladu s
Pravilnikom o odr`avanju i izboru vatrogasnih
aparata.
Mjere za{tite od po`ara na
strojarskim instalacijama
Svi nadzemni cjevovodi su za{ti}eni od
mehani~kih o{te}enja. Svi nadzemni cjevovodi

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

propisno su uzemljeni, za{ti}eni od korozije i

postavljeni tako da toplinsko {irenje ne mo`e
utjecati na stabilnost i ~vrsto}u cjevovoda.
Podzemni cjevovodi ukopani su u zemlju do
dubine najmanje 60 cm i za{ti}eni od nagrizanja.
Prije pokrivanja podzemnih cjevovoda zemljom
mora se obaviti ispitivanje nepropusnosti ispitnim
tlakom od najmanje 1,5 najve}eg mogu}eg
radnog tlaka u trajanju od jednog sata, pri ~emu se
tlak ne smije spustiti ispod navedene vrijednosti.
Mjere za{tite od po`ara na
elektri~nim instalacijama
Izme|u faznih vodi~a i uzemljenja postavljeni
su odvodnici prenapona. Sve elektri~ne instalacije
osigurane su kada prolaze kroz za{titne zidove
izme|u po`arnih sektora. Otvori za njihov prodor,
nakon polaganja instalacija, zabrtvljeni su smjesom vatrootpornosti u klasi za{titnih zidova (E 60).
Predvi|ene su za{titne mjere na svim elektri~nim
instalacijama metalnim masama (uzemljenje,
za{tita od previsokog napona dodira). U visokonaponskim postrojenjima nije dopu{teno ga{enje
dok je postrojenje pod naponom, ve} se postrojenje mora isklju~iti prije ga{enja po`ara.

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

za{titnim zidovima vatrootpornosti u klasi F90

visine do gornjeg ruba dilatacijske posude
transformatora i du`ine koja odgovara du`ini,
odnosno {irini slivnog lijevka ispod transformatora
ovisno o polo`aju transformatora u odnosu na
susjednu gra|evinu.
Ispod svakog uljnog transformatora izveden je
slivni lijevak (kada) i uljna kanalizacija do
zajedni~ke sabirne jame takvog obujma da mo`e
primiti ukupnu koli~inu ulja koju sadr`i energetski
transformator s najvi{e ulja. Sabirne uljne jame
izvedene su tako da oborinske vode ne ometaju
njezinu namjenu
Sustav za ga{enje po`ara vodom
Za za{titu od po`ara blok transformatora 1 i 2 i
regulacijskog transformatora predvi|eni su sustavi
za ga{enje po`ara vodom koji se potrebnim
koli~inama vode napajaju iz ukopanih spremnika
vode. Sustavi za ga{enje po`ara vodom
(DRENCHER) su stabilne automatske instalacije za
ga{enje po`ara s otvorenim sapnicama iznad
povr{ina koje se {tite. Sustav za ga{enje po`ara
vodom sastoji se od:
ventilske stanice
razvodnog cjevovoda

POSEBNE MJERE ZA[TITE

OD PO@ARA NA HE PERU]A
Na objektima gra|evine HE Peru}a nakon
provedene procjene ugro`enosti od po`ara te
prema zahtjevima posebnih tehni~kih propisa i
pravilnika primijenjene su i posebne mjere za{tite
od po`ara:
po`arno odjeljivanje
sustav za ga{enje po`ara vodom
sustav za ga{enje po`ara sa CO2
sustav za dojavu po`ara
intervencija vatrogasne postrojbe.
Po`arno odjeljivanje
Blok transformatori 1 i 2 i regulacijski
transformator koji su smje{teni na otvorenom
prostoru, a podijeljeni su u tri po`arna sektora
za{ti}eni su od po`ara armirano-betonskim

cjevovoda sa sapnicama
termi~kih javlja~a po`ara koji su priklju~eni na centralu za dojavu po`ara.
Ventilska stanica smje{tena izvan po`arnih
sektora koji se {tite stabilnim sustavima, u
posebnoj prostoriji unutar zgrade rasklopnog
postrojenja 35 kV, sastoji se od tri DELUGE ventila
s pripadaju}im ure|ajima. Razvodni cjevovod
postavljen je od ventilske stanice do cjevovoda s
otvorenim sapnicama oko transformatora. Na
impuls dojave po`ara, ~iji su javlja~i postavljeni u
istim prostorima gdje su i otvorene sapnice, otvara
se pripadaju}i DELUGE ventil na ventilskoj
stanici, voda ulazi u cjevovode i istovremeno
izlazi iz svih sapnica, raspr{ena u fine ~estice koje
pokrivaju cijelu povr{inu i gase nastali po`ar.
Sustav za ga{enje po`ara sa CO2
Za za{titu od po`ara generatora turbine
predvi|en je visokotla~ni sustav za ga{enje po`ara
313

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Slika 8. Po`arni sektori na koti 0.0 HE Peru}a

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

314

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Slika 9. Po`arni sektori na koti 2.5 i 5.5 HE Peru}a

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

315

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

sa CO2. Sustav za ga{enje po`ara sa CO2 sastoji se

od dvije stanice s bocama za CO2, i to jedne za
po~etno ga{enje u trajanju od 60 sekundi i druge
za produljeno ga{enje u trajanju 20 minuta (slika
4). Svaka stanica s bocama za CO2 sastoji se od
~eli~nih boca u kojima je uskladi{ten CO2, pneumatskih i mehani~kih ventila za CO2 boce,
sabirne i uzbudne cijevi, gumenih cijevi s nepovratnim ventilima, vage, elektromehani~kog okida~a, vodilice utega s mikrosklopkom i blokatorom, utega, poluge mehanizma za aktiviranje,
okvira sa za{titnom mre`om i kutije za ru~no
aktiviranje. Visokotla~ni sustav za ga{enje po`ara
sa CO2 predvi|en je kao sustav potpune za{tite, to
jest kao potapaju}i. Pri potpunoj za{titi predvi|eno je automatsko zatvaranje svih otvora na
granicama po`arnih sektora pri aktiviranju
sustava. Aktiviranjem stabilnog sustava automatski
se mora isklju~iti prisilno provjetravanje tog
prostora. Stanica CO2 postavlja se u strojarnici
izvan po`arnih sektora koji se {tite, pri ~emu }e
biti omogu}en pristup i eventualno ru~no aktiviranje. Stanica CO2 aktivirat }e se automatski ili
ru~no. Jedan od na~ina aktiviranja nastupi nakon
{to elektromehani~ki okida~ oslobodi uteg koji
svojim padom preko poluge mehanizma za
aktiviranje otvara mehani~ke ventile na dvije CO2
boce. Uglji~ni dioksid izlazi iz boca s mehani~kim
ventilima u uzbudnu i sabirnu cijev. Uzbudna
cijev povezana je s pneumatskim ventilima na
svim ostalim CO2 bocama. Pneumatski ventili
otvaraju se i osloba|aju izlaz uglji~nog dioksida iz
CO2 boca u sabirnu cijev.
Sustav za dojavu po`ara
Sustav za dojavu po`ara je skup naprava
povezan na na~in koji osigurava nadzor nad
objektom za{tite i omogu}uje:
nadzor objekta i automatsko otkrivanje
opasnih stanja i po`ara
ru~nu dojavu po`ara
zvu~nu i svjetlosnu dojavu opasnih stanja i
po`ara
alarmiranje vatrogasne postrojbe u slu~aju
po`ara.
U skladu s Pravilnikom o sustavima za dojavu
po`ara u gra|evini HE Peru}a predvi|eni su ovi
sustavi za dojavu po`ara:
316

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

ru~ni javlja~i po`ara

automatski javlja~i po`ara
ure|aj za nadzor i upravljanje
(centrala za dojavu po`ara)
naprava za dojavu
izvor elektri~nog napajanja
elektri~ne instalacije.
Centrala za dojavu po`ara nadzire sve po`arne
sektore u kojima su ugra|eni javlja~i po`ara.
Postavljena je u komandnoj prostoriji koja se
nalazi u zgradi komande, a u kojoj boravi stalna
posada. Centrala za dojavu po`ara i centrala za
prijam dojave po`ara sposobne su:
primiti dojavu, odnosno odgovaraju}u
obavijest od skupina dojave
nadzirati glavne vodove
automatski pokazivati pogonska stanja.
Vatrogasna postrojba
Za neposredno ga{enje po`ara ve}ih razmjera
predvi|eno je pozivanje na intervenciju najbli`e
javne vatrogasne postrojbe. Najbli`a vatrogasna
postrojba nalazi se u Sinju i udaljena je cca 15 km
od gra|evine HE Peru}a.

ZAKLJU^AK
Za{tita od po`ara na hidroenergetskim objektima
mora biti u skladu s hrvatskim zakonima i regulativom. Cjelokupno projektno rje{enje mora osigurati rano otkrivanje po`ara te u~inkovito ga{enje
uz minimalne tro{kove. Sva tehni~ka rje{enja
moraju uzeti u obzir za{titu ljudskog zdravlja, a u
slu~aju najgoreg akcidenta sigurne evakuacijske
putove. Za{tita od po`ara u hidroelektranama je
zakonska i stru~na obveza kod projektanta, graditelja, izvo|a~a i pogonskog voditelja postrojenja.
Formalno-pravno zadovoljavanje mjera za{tite u
projektu, a kasnije i u eksploataciji ostat }e proma{eno ako mjere i ure|aji funkcionalno ne
zadovoljavaju. Vrlo kvalitetni ure|aji ne}e sprije~iti
{irenje po`ara ako nisu projektno dobro ukomponirani u cjelinu te ako se u uporabi periodi~no ne
ispituju i adekvatno odr`avaju. Uz tehni~ki
kvalitetan ure|aj potrebno je dobro projektno

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

rje{enje, a u eksploataciji odr`avanje i tehni~ki

nadzor. Pri projektiranju novih postrojenja, kao i u
projektima revitalizacije postoje}ih, nakon
odre|ivanja glavnih projektnih karakteristika
hidroenergetskih postrojenja, treba prvo procijeniti
ugro`enost postrojenja od po`ara. Na raspolaganju
nam stoje metode: TRVB 100, Euroalarm i Gretner.
Iz rezultata procjene ugro- `enosti od po`ara i
va`e}ih zakona, pravilnika i normi donose se
odluke o preventivnim i posebnim mjerama
za{tite od po`ara, a ujedno se odre|uju granice
po`arnih sektora. Mjere za{tite od po`ara
primjenom
gra|evinskih
mjera
(po`arno
sektoriranje s vatrootporno{}u zidova na
granicama sektora, dimni sektori i dimne zavjese,
za{tita od prijenosa me|u susjednim gra|evinama, vatrogasni pristupi, evakuacijski putevi
itd.), tehni~kotehnolo{kih mjera (gromobranske
instalacije, klimatizacijski i ventilacijski kanali
itd.) te organizacijskih mjera (planovi za{tite od
po`ara, vatrogasne postrojbe, nadzor nad provedbom mjera za{tite itd.) jam~e da }e ljudske i
materijalne {tete na hidroenergetskim postrojenjima
biti minimalne u slu~aju nastanka po`ara. Pri
projektiranju i izvedbi (posebno u gra|evinskom
dijelu) osim hrvatskih (od kojih je ovdje nazna~en
samo manji broj) stoje nam na raspolaganju
europski te ameri~ki standardi i norme.

LITERATURA
Gulliver, J.S., Arndt, R.E.A.: Hydropower Engineering Handbook, McGrawHill, New York,
1991.
HE Peru}a Zamjena i obnova postrojenja HE
Peru}a (glavni projekt), Elektroprojekt, Zagreb,
2004.
HRN DIN 4102 - 1 Pona{anje gra|evnih
gradiva i gra|evnih elemenata u po`aru (Preuzeti
DIN), 1971.
HRN. UJI.240 Za{tita od po`ara tipovi
konstrukcija prema njihovoj unutarnjoj otpornosti
na po`ar, 1991.

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

Juki}, P. i sur.: Numeri~ke metode za procjenu

ugro`enosti od po`ara i tehnolo{kih eksplozija, U:
Zbornik radova, IPROZ, Zagreb, lipanj 1994.
NFPA 851 Recommended Practice for Fire Protection for Hydroelectric Generating Plants,
2004.
NFPA 12: Standard on Carbon Dioxide Extinguishing Systems, National Fire Protection Association, 2000.
NFPA 15: Standard for Water Spray Fixed Systems for Fire Protection, 1996.
Pravilnik o odr`avanju i izboru vatrogasnih
aparata, N.N., br. 35/94.,103/96.
Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu
elektroenergetskih postrojenja i ure|aja od
po`ara, N.N., br. 53/91. (preuzet Sl. list, br. 74/90.)
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe,
N.N., br. 35/94., 55/94.
Pravilnik o tehni~kom normativima za
hidrantsku mre`u za ga{enje po`ara, Sl. list, br.
30/91.
Pravilnik o odr`avanju i izboru vatrogasnih
aparata, N.N., br. 35/94., 103/96.
Pravilnik o sustavima za dojavu po`ara, N.N.,
br. 56/99.
Rup~i}, J., Sever, Z., Vilovi}, M., Zec, M.:
Brana Peru}a 10 godina poslije, U: Zbornik
radova, Hydropower & Dams, Cavtat, 2003.
Rup~i}, B.: The Available Hydropotential of
Croatia HYDRO 2003, U: Zbornik radova,
Hydropower & Dams, Zagreb, 2003.
Technische
Richtlinien
vorbeungender
Brandschutz TRVB 100, TRVB 124, TRVB 125,
TRVB 126, 1975.
Upute o za{titi od po`ara za daljinski nadzirana
elektroenergetska postrojenja, N.N., br. 41/91.
Zakon o gradnji, N.N ., br. 175/03.
Zakon o za{titi od po`ara, N.N., br. 58/93.
Zakon o za{titi na radu, N.N., br. 59/96.
World Atlas & Industry Guide 2004, The International Journal on Hydropower & Dams, Aqua media
Int. Ltd., London, 2004.

317

M. [ANDER: Za{tita od po`ara hidroelektrana

SIGURNOST 47 (4) 301 - 318 (2005)

FIRE PROTECTION IN HYDRO POWER PLANTS

SUMMARY :The paper presents the approach to fire protection in designing, building and operation
of hydro power plants. In Croatia, hydro power plants are to undergo upgrading in the near future,
with a possible construction of new facilities. The Croatian power system relies by over 50% on hydro
power plants. In this, Croatia is one of the leading countries in the production of energy from
renewable sources. The significance of hydro power plants in Croatias power production is enormous
and prevention of fire hazards in these plants requires adequate attention. The paper attempts to
outline the basics of fire protection, focusing in particular on the concrete situation at the Peru}a
power plant. Shown are the sources of fire hazard and fire protection measures (external fire hydrants,
in-house fire hydrants, fire extinguishers, etc.). Special measures are shown separately, including fire
sectors, stationary water sprinkling system, CO2 fire extinguishing system, fire alarms, fire fighting
crew. Fire protection sectors and chief methods for assessing fire hazard, TRVB 100, Euroalarm and
Gretner, are shown The values and magnitudes quoted in the text refer to the Peru~a power plant. The
article includes illustrations intended to show the actual execution.
Key words: fire protection, hydro power plant, sources of fire hazard, hydrant system, fire
extinguishers, fire alarm, safety measures on installations, fire hazard assessment, fire sectors,
generator, transformer

Preliminary communication
Received: 2005-03-18
Accepted: 2005-07-01

318