Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16. Elektrodinamiko polje (1)

Neka je sredstvo linearno, izotropno i homogeno te neka u njemu nema izvora ( = 0). Neka su znaajke sredstva , i . Za takvo sredstvo vrijede Maxwellove jednadbe:

r r r E H = E + t r r H E = t r E = 0
r H = 0
1

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16. Elektrodinamiko polje (2)

Iz prethodno navedenih Maxwellovih jednadbi, lako se mogu dobiti priguene valne jednadbe elektromagnetskog polja:

r r r E 2E E 2 = 0 t t r r r H 2H H 2 = 0 t t
Ove su jednadbe priguene valne jednadbe jer je sredstvo vodljivo ( 0).

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16. Elektrodinamiko polje (3)

Za linearno, homogeno i izotropno nevodljivo sredstvo ( = 0), vrijede nepriguene valne jednadbe elektromagnetskog polja:

r r 2E E 2 = 0 t r 2 r H H 2 = 0 t
Ove se jednadbe lako dobiju iz priguenih valnih jednadbi tako da se u njih uvrsti = 0.
3

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16. Elektrodinamiko polje (4)

U sluaju dobrih vodia mogu se zanemariti pomane struje tako da se u priguene valne jednadbe uvrsti = 0. Tada se za elektromagnetsko polje dobiju tzv. jednadbe difuzije:

r r E E = 0 t r r H H = 0 t
Jednadbe difuzije nisu valne jednade. One se koriste za proraun polja u vodiima, odnosno za rjeavanje problema vrtlonih struja. Ovdje govorimo i o kvazistatikom elektromagnetskom polju.
4

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.1. Ravni val u neogranienom sredstvu (1)

Ravni val je elektromagnetska pojava za koju veliine polja ovise samo o jednoj prostornoj koordinati i vremenu. Neka veliine polja ovise samo o z koordinati pravocrtnog koordinatnog sustava. U izabranom sluaju, vektori jakosti elektrinog i magnetskog polja lee u ravninama okomitim na os z (z = konst.), a val se iri u smjeru osi z. Dakle, vrijedi da je:

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.1. Ravni val u neogranienom sredstvu (2)

Jakost elektrinog polja ravnog vala

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.1. Ravni val u neogranienom sredstvu (3)

Ravni val je transverzalni val, jer su vektori elektromagnetskog polja okomiti na smjer irenja vala. U posebnom sluaju kada jakost elektrinog polja ima samo x komponentu, tada jakost magnetskog polja ima samo y komponentu, tj. tada vrijedi da je:

Ovakav val se naziva linearno polariziranim valom.

7

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.1. Ravni val u neogranienom sredstvu (4)

Jakost elektrinog polja linearno polariziranog vala

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.1. Ravni val u neogranienom sredstvu (5)

Vektori

r r E i H meusobno su okomiti i okomiti su na os z. Ako su ovi

vektori i konstantni u svakoj toki ravnine z = konst., onda za takvo polje kaemo da je uniformno, za razliku od homogenog elektrostatikog polja. Eenergija polja prikazuje se vektorskim produktom E H pa slijedi da se r r energija iri u smjeru osi z, tj. okomito na ravninu u kojoj lee vektori E i H. Ako je polje uniformno, onda je gustoa energije u svakoj toki prostora jednaka. Ravni val moe biti i drukije polariziran, npr. kruno ili eliptiki polariziran.
9

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (1)

Maxwellove jednadbe za linearno polarizirani val glase:

H E = E + z t E H = z t

gdje je:

E = Ex
H = Hy
10

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (2)

U iduem koraku Maxwellove jednadbe se deriviraju po z:

2H z 2 2E z 2

E 2E = + z z t 2H = z t

Iz prethodnih etiriju difrencijalnih jednadbi slijede dvije difrencijalne jednadbe, a to su priguene valne jednadbe ravnog vala u vodljivom sredstvu.
11

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (3)

Valne jednadbe priguenog ravnog vala glase:

2E z 2 2H z 2

E 2E 2 = 0 t t H 2H 2 = 0 t t

Ove se jednadbe mogu rijeiti metodom separacije varijabli. Od posebnog je interesa rjeenje ovih jednadbi za harmonijsko polje. Tada se koristi fazorski zapis sinusnih (harmonijskih) veliina.
12

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (4)

Za harmonijsko polje, valne jednadbe priguenog ravnog vala glase:

2E z
2

2 E = 0

2H z
gdje je:
2

2 H = 0

2 = k 2 = j ( + j )

Kompleksna veliina k naziva se valnim brojem, a veliina = j k naziva se valnom konstantom. E je fazor jakosti elektrinohg polja, H je fazor jakosti magnetskog polja.
13

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (5)

Rjeenja valnih jednadbi priguenog ravnog harmonijskog vala glase:

E = E1 e z + E 2 e z H = H1 e z + H 2 e z
gdje su

E1 , E 2 , H1 , H 2 neodreene konstante integracije.

Trenutne vrijednosti E(z, t) i H(z, t) mogu se izraziti pomou fazora pripadnih veliina u ovisnosti o tome kako je definiran fazor.
14

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (6)

Ako je modul fazora maksimalna vrijednost pripadne cosinusne veliine, onda je:

E(z, t ) = Re E e jt

) )

H(z, t ) = Re H e jt

Ako je modul fazora efektivna vrijednost pripadne cosinusne veliine, onda je:

E(z, t ) = Re

( (

2 E e jt = 2 E cos( t + E ) 2 H e jt =

H(z, t ) = Re

2 H cos( t + H )
15

Neka je modul fazora efektivna vrijednost pripadne cosinusne veliine.

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (7)

Rjeenja za E i H ne mogu biti nezavisna jer su te veliine meusobno povezane Maxwellovovim jednadbama. Za linearno polarizirani ravni val vrijedi da je:

Za linearno polarizirani harmonijski ravni val vrijedi da je:

E = j H z

E1 e z + E 2 e z z

) = j (H e
1

+ H 2 e z

)
16

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (8)

Nakon deriviranja po z dobije se da je:

E1 e z + E 2 e z = j H1 e z + H 2 e z
Iz prethodnog izraza slijedi da je:

E1 E j = 2 = = Zv H1 H2
gdje je:

Zv =
valna impedancija sredstva.

j
17

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (9)

Valna konstanta (konstanta prostiranja) moe se izraziti na sljedei nain:

= + j
gdje je priguna konstanta, dok je fazna konstanta. Lako se moe pokazati da je:

1+ 1+

+ 1

18

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (10)

Dakle, valna impedancija sredstva je:

Zv =

j = ( + j ) = Z v e jv 2 2 + j +

Lako se vidi da je:

Z v = Zv =

2 + 2

v = arc tg

19

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (11)

Brzina irenja vala: Neka je:

v=

E1 = E1 e j1E E 2 = E 2 e j2 E H1 = H1 e j1H H 2 = H 2 e j2 H
20

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (12)

Slijedi da je:

E = E1 e j1E e ( + j )z + E 2 e j2 E e ( + j )z H = H1 e j1H e ( + j )z + H 2 e j2 H e( + j )z
pa je:

E = E1 e z e j(z 1E ) + E 2 e z e j(z + 2 E ) H = H1 e z e j(z 1H ) + H 2 e z e j(z + 2 H )

21

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (13)

Fazni kutovi elektrinog i magnetskog polja povezani su preko kuta valne impedancije:

E1 E = 1 e j(1E 1H ) = Z v e jv H1 H1 E2 E = 2 e j(2 E 2 H ) = Z v e jv = Z v e j( + v ) H2 H2
Lako se vidi da je:

H1 = H2 =

E1 Zv E2 Zv

; ;

1H = 1E v 2H = 2 E v

22

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (14)

Trenutne vrijednosti jakosti polja su:

E ( z, t ) = + H ( z, t ) = +

2 E1 e z cos( t z + 1E ) 2 E 2 e z cos( t + z + 2E ) 2 H1 e z cos( t z + 1H ) 2 H 2 e z cos( t + z + 2H )

Direktni val se kree u smjeru osi z, a inverzni val u suprotnom smjeru. Svaki se od tih valova priguuje u smjeru svog irenja.
23

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.2. Rjeenje MJ za linearno polarizirani ravni val (15)

Trenutne vrijednosti jakosti polja mogu se napisati i na sljedei nain:

E ( z, t ) = +

2 E1 e z cos( t z + 1E ) 2 E 2 e z cos( t + z + 2E )

H ( z, t ) =

E1 z e cos( t z + 1E v ) Zv E 2 z e cos( t + z + 2 E v ) Zv
24

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.3. Linearno polarizirani ravni val u dielektriku (1)

Za dielektrik ( = 0), vrijede valne jednadbe nepriguenog ravnog vala:

2E z
2

2E t
2

= 0

2H z
2

2H t
2

= 0

Za harmonijski ravni val u dielektriku vrijede valne jednadbe:

2E z
gdje je:
2

2 E = 0

2H z
2

2 H = 0

2 = 2
25

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.3. Linearno polarizirani ravni val u dielektriku (2)

Slijedi da je valna konstanta linearnog, homogenog i izotropnog dielektrika:

= j = j
U zraku (vakuumu) = 0, = 0 pa je:

= j 0 0 = j

gdje je c = 3108 m/s brzina svjetlosti. Valna impedancija vakuuma je:

Zv =

j 0 =

0 = 376,73 0

v = 0
26

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.3. Linearno polarizirani ravni val u dielektriku (3)

Neka je 1E = 2 E = 0. Tada vrijedi da je:

E ( z, t ) = H ( z, t ) =

2 E1 cos( t z ) + 2 E1 cos( t z ) Zv

2 E 2 cos( t + z ) 2 E2 cos( t + z ) Zv

U ovom sluaju, direktne komponente jakosti polja su istofazne:

E dir (z, t ) = H dir ( z, t ) =

2 E1 cos( t z ) 2 E1 cos( t z ) Zv

27

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.3. Linearno polarizirani ravni val u dielektriku (4)

Inverzne komponente jakosti polja su protufazne:

E inv (z, t ) =

2 E 2 cos( t + z ) E2 cos( t + z ) Zv

H inv (z, t ) = 2

Na razmaku od jedne valne duljine () prostorna faza se promijeni za 2:

= 2

28

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.3. Linearno polarizirani ravni val u dielektriku (5)

Slijedi da je za f = 50 valna duljina = 6000 km. Direktni i inverzni val nose sa sobom energiju koja se izraava pomou Poyntingovog vektora:

r* r r * r P1 = E1 H1 = E1 H1 z0 r r r* r P 2 = E 2 H 2 = E 2 H* ( z 0) 2
Vrijedi da je srednja plona gustoa snage direktnog vala:

P1 = P1sr = E1 H1
Energija sadrana u direktnom valu giba se brzinom svjetlosti.
29

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.3. Linearno polarizirani ravni val u dielektriku (6)

Znaenje novouvedenih oznaka je:

r P1 kompleksni Poyntingov vektor,

r E1 fazor vektora jakosti elektrinog polja, r H1 fazor vektora jakosti magnetskog polja.
* - oznaka da je kompleksna veliina konjugirana.

30

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.3. Linearno polarizirani ravni val u dielektriku (7)

Ako je E1 = E2, tada se radi o tzv. stojnom valu (nul-toke vala nepomine):

E ( z, t ) = H ( z, t ) =

2 E1 [cos( t z ) + cos( t + z )] 2 E1 [cos( t z ) cos( t + z )] Zv

Iz prethodnih izraza slijedi da je:

E( z, t ) = 2 2 E1 cos( t ) cos( z ) H(z, t ) = 2 2 E1 sin ( t ) sin ( z )

31

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.4. Linearno polarizirani ravni val u dobrim vodiima (1)

U vodljivom sredstvu mogu se zanemariti pomane struje ( = 0) pa se valne jednadbe elektromagnetskog polja aproksimiraju jednadbama difuzije:

2E z 2 2H z 2

E = 0 t H = 0 t

Ova se aproksimacija moe uvesti jer je za dobre vodie gustoa provodne struje mnogo vea od gustoe pomane struje.
32

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.4. Linearno polarizirani ravni val u dobrim vodiima (2)

Za harmonijski ravni val u vodiu jednadbe difuzije glase:

2E z
2

2 E = 0

2H z 2
gdje je:

2 H = 0

2 = j
= e j45 = + j
33
o

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.4. Linearno polarizirani ravni val u dobrim vodiima (3)

Slijedi da je:

==

dok je valna impedancija vodia:

Zv =

j =

o e j45 = 2

j45o e

34

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.4. Linearno polarizirani ravni val u dobrim vodiima (4)

U ovom sluaju, direktne komponente jakosti polja su:

E dir (z, t ) = H dir ( z, t ) =

2 E1 e z cos( t z + 1E ) 2 E1 z e cos t z + 1E Zv 4

Elektromagnetsko polje se priguuje u smjeru irenja. Udaljenost du osi z za koju je z = 1 naziva se dubinom prodiranja:

35

Predavanje iz predmeta Teorijaka elektrotehnika

16.4. Linearno polarizirani ravni val u dobrim vodiima (5)

Na dubini d amplituda jakosti polja opadne na 36,8 % svoje vrijednosti na povrini vodia. Pribline dubine prodiranja za frekvenciju 50 Hz iznose: eljezo: 1 mm, Bakar: 10 mm, Morska voda: 30 m.

36