HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ

Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009. C3-00
C3-00

GRUPA C3 – UTJECAJ ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA NA OKOLIŠ

Predsjednik: mr. sc. DAMIR SUBAŠIĆ, dipl. ing.

Tajnik: dr. sc. ZORAN STANIĆ, dipl. ing.

Stručni izvjestitelj: SAŠA CAZIN, dipl. ing.

IZVJEŠĆE STRUĈNOG IZVJESTITELJA

1. UVOD

Prispjelo je ukupno 8 referata za Studijski odbor C3 Utjecaj elektroenergetskog sustava na okoliš,

za 9. savjetovanje HRO CIGRÉ u 2009. godini. Za ovo savjetovanje odabrane su ukupno četiri
preferencijalne teme, koje su nastale kao odraz interesa stručnjaka i specijalista na području
elektroenergetike i ekologije.

Preferencijalne teme za SO C3 na 9. savjetovanju HO CIGRÉ su:

1. Utjecaj i doprinos obnovljivih izvora energije zaštiti okoliša

2. Iskustva u planiranju i provedbi projekata uvođenja sustava upravljanja okolišem u EE objekte
3. Utjecaj klimatskih promjena na EES - emisije CO2 uključujući financijske aspekte na EES koji proizlaze
iz zahtjeva Kyotskog protokola i IPPC direktive
4. Utjecaj energetskih objekata na okoliš i lokalnu zajednicu

Pristigli i prihvaćeni referati su razvrstani prema preferencijalnim temama:

Preferencijalna tema 1: C3-01_R19348

Preferencijalna tema 2: C3-02_R19133, C3-03_R19289, C3-04_R19346
Preferencijalna tema 3: C3-05_R19144, C3-06_R19349
Preferencijalna tema 4: C3-07_R19155, C3-08_R19338

Kako je broj pristiglih referata nešto niži nego proteklih godine, u radu SO C3 bit će prezentiran, u
svojstvu pozvanog referata, referat iz studijskog odbora C1 – Razvoj i ekonomija EES pod nazivom
„Planiranje udjela obnovljivih izvora energije u europskoj energetskoj bilanci do 2020. godine”, autora
Saša Cazin i Damjan Međimorec, HEP-Operator prijenosnog ustava. Referat će biti prezentiran u sklopu
preferencijalne teme 1.

2. IZVJEŠTAJI O REFERATIMA

2.1. PREFERENCIJALNA TEMA 1: UTJECAJ I DOPRINOS OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

ZAŠTITI OKOLIŠA.

1
C3-01 Igor Anić, Indira Crnkić
MOGUĆNOST ENERGETSKOG KORIŠTENJA OTPADA KAO OBNOVLJIVOG IZVORA
ENERGIJE U RH

U radu je dan pregled osnovnih zakonskih odredbi koje reguliraju korištenje deponijskog plina za
proizvodnju električne energije. Načinjen je pregled stanja na odlagalištima u Hrvatskoj i komentirana je
analiza isplativosti s obzirom na dostupne tehnologije, njihove troškove i moguće prihode od prodaje
električne energije.

Pitanja za diskusiju:
1. Koliki je značaj deponijskog plina kao OIE u usporedbi s ostalim OIE (vjetar, biomasa, sunce...)?
2. Koliki su fiksni i varijabilni troškovi pogona za proizvodnju el. energije iz deponijskog plina?
3. Što se može učiniti na povećanju isplativosti ulaganja u takva postrojenja?

2.2. PREFERENCIJALNA TEMA 2: ISKUSTVA U PLANIRANJU I PROVEDBI PROJEKATA

UVOĐENJA SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM U
EE OBJEKTE

C3-02 Goran Vranĉić, Zlatko Haramustek

ISKUSTVA POSTUPANJA S OTPADOM U PRIJENOSNOM PODRUĈJU OSIJEK

Referat daje dobar pregled napretka u gospodarenju s opasnim i neopasnim otpadom u HEP-
OPS Prijenosnom području Osijek. Zbog što sustavnijeg rješavanja problema vezanih uz postupanje s
otpadom, 2003. godine pristupilo se provedbi procjene nultih stanja postupanja s otpadom za svako
prijenosno područje i pripremi prijedloga internih pravilnika o postupanju s otpadom sukladno zakonskim
propisima i suvremenoj praksi. Pomoću toga uspostavljen je kvalitetan nadzor nad prikupljanjem i
zbrinjavanjem otpada, što pokazuju i rezultati inspekcijskih nadzora.
1. Prilikom prezentacije referata na savjetovanju bilo zanimljivo usporediti i napredak u načinu
konačnog zbrinjavanja otpada u odnosu na stanje iz 2003. godine.

Pitanja za diskusiju:
1) U referatu je objašnjen napredak u skladištenju, evidenciji i prijavljivanju otpada u odnosu na 2003.
godinu, ali ne i konačnom zbrinjavanju. Kakve su razlike u načinima zbrinjavanja otpada iz Prp
Osijek u odnosu na 2003. godinu?
2) Da li su u proteklom razdoblju (od analize stanja 2003. do danas) prepoznate i nove vrste otpada u
PrP Osijek i koje?
3) Koji će, prema mišljenju autora, biti najveći izazovi u funkcioniranju i eventualnom daljnjem
poboljšavanju sustava gospodarenja otpadom u PrP Osijek?

C3-03 Kristijan Jelić, Kristina Mumić, Ţeljko Poljak

UVOĐENJE SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM PREMA NORMI ISO 14001:2004 U
PRIJENOSNOM PODRUĈJU ZAGREB

Referat opisuje tijek procesa uvođenja sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004
u Prijenosno područje Zagreb koje je jedna od organizacijskih cjelina HEP-Operatora prijenosnog sustava
d.o.o. Opisana je provedba aktivnosti od donošenja odluke o uspostavi sustava upravljanja okolišem pa
sve do certifikacije od strane ovlaštene nezavisne certifikacijske kuće. Također su iznesene i opisane
brojne prednosti i koristi za Prijenosno područje Zagreb koje su ostvarene tijekom uvođenja sustava.
Referat predstavlja kvalitetan pregled provedenih aktivnosti tijekom uvođenja i certificiranja sustava
upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004.

Pitanja za diskusiju:
1. Navedite opće i pojedinačne ciljeve upravljanja okolišem formulirane tijekom uvođenja sustava
upravljanja okolišem ?
2. Opišite detaljnije aspekte okoliša utvrđene tijekom uvođenja SUO prema normi ISO 14001:2004, a
koji mogu imati ili imaju značajan utjecaj na okoliš ?

2
3. Opišite aktivnosti koje su provođene tijekom uvođenja SUO prema normi ISO 14001:2004 a
vezano za dio „Pripravnost i odziv na izvanredne situacije“?

C3-04 Kristina Mumić, Kristijan Jelić, Ţeljko Poljak

PRAĆENJE PROVEDBE UPRAVLJANJA ZAŠTITOM OKOLIŠA OBZIROM NA
DEFINIRANE OPĆE I POJEDINAĈNE CILJEVE I PROGRAME ZAŠTITE OKOLIŠA HEP
OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O., PRIJENOSNOG PODRUĈJA ZAGREB

U radu su prikazani definirani opći i pojedinačni ciljevi proizašli iz značajnih aspekata okoliša
Prijenosnog područja Zagreb d.o.o.. Sukladno ciljevima, pokrenuti su programi zaštite okoliša, kojima se
prate mjerljivi rezultati provedbe i osigurava ispunjavanje odrednica iz usvojene politike upravljanja
zaštitom okoliša Prijenosnog područja Zagreb d.o.o..
Politikom upravljanja zaštitom okoliša utvrđena je strategija u odnosu prema okolišu i izražena namjera
da se postavljeni ciljevi ostvare.
Prijenosno područje Zagreb d.o.o. primjenom, provjerom i nadzorom uspostavljenih odrednica sustava
upravljanja zaštitom okoliša postaje odgovoran i savjestan član okruženja u kojem djeluje.

Pitanja za diskusiju:
1. Je li metodologija ocjenjivanja značajnosti aspekata okoliša Prijenosnog područja Zagreb razvijena
unutar tvrtke ili je preuzeta iz nekog drugog izvora? (ako je navesti izvor)
2. Koliko je prijedloga konkretnih mjera proizišlo od samih radnika?
3. Koliko je funkcioniranje sustav u praksi prihvaćeno od strane radnika?

2.3. PREFERENCIJALNA TEMA 3: UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA EES - EMISIJE CO2

UKLJUČUJUĆI FINANCIJSKE ASPEKTE NA EES KOJI
PROIZLAZE IZ ZAHTJEVA KYOTSKOG PROTOKOLA I IPPC
DIREKTIVE

C3-05 Tamara Tarnik, Ivana Roksa, Ivana Milohanović

UTJECAJ ODREDBI DIREKTIVE O CJELOVITOM SPRJEĈAVANJU I NADZORU
ONEĈIŠĆENJA (IPPC DIREKTIVA 96/61/EC) NA HRVATSKU ELEKTROPRIVREDU

Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) u hrvatsko zakonodavstvo prenesene
su odredbe EU Direktive o cjelovitom sprječavanju i nadziranju onečišćenja okoliša (IPPC Direktiva
2008/1/EZ). Prema odredbama Zakona, sva postojeća postrojenja za izgaranje toplinske snage na ulazu
veće od 50 MW morat će za nastavak svog rada ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša (tzv. okolišnu
dozvolu) pa tako i HEP-ova. Objedinjene uvjete zaštite okoliša morat će ishoditi i postrojenja koja idu u
rekonstrukciju te nova postrojenja prije ishođenja lokacijske dozvole.
U ovom radu opisana su iskustva i prepreke na koje se nailazilo pri ispunjavanju zahtjeva za
ishođenje pilot-okolišnih dozvola u TE Sisak i TE Plomin u okviru projekta EU CARDS 2004, dan je pregled
usklađenosti HEP-ovih postrojenja s odredbama IPPC direktive i hrvatskih zakonskih propisa iz ovog
područja te procjena troškova usklađivanja.

Pitanja za diskusiju:
1. Koji su predvidivi problemi povezani s procjenom i usklađivanjem HEP-ovih termoelektrana s najbolje
raspoloživim tehnikama?
2. Kako je zamišljen način organiziranja ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša u okviru HEP-a?
3. Na koji način je napravljena procjena potrebnih ulaganja za postizanja standarda HEP-ovih
termoelektrana u skladu sa najboljim raspoloživim tehnikama?

C3-06 Tamara Tarnik, Ivan Androĉec, Goran Labar, Domagoj Puzak, Ante Ĉurić
UTJECAJ ODREDBI KYOTSKOG PROTOKOLA NA RAD I RAZVITAK HRVATSKOG
ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

U radu je dan pregled osnovnih odredbi protokola iz Kyota relevantnih za rad i razvitak hrvatskog
EES-a kao i mjera koje su poduzete u HEP-u kako bi se buduće obveze na vrijeme sagledale i sustavno

3
rješavale. Također je dat osvrt na razdoblje iza 2012. godine kada završava period reguliran Kyotskim
protokolom ali će Hrvatska uz pretpostavku ulaska u EU biti obvezna primjenjivati odredbe EU-ETS sheme
koja pretpostavlja aukcije prava na emisiju CO2 od 2013. godine.

Pitanja za diskusiju:
1. U članku su projicirani vrlo visoki dodatni troškovi trgovanja emisjama CO 2, kako su ti troškovi
planirani u HEP-u?
2. Kako će se trgovanje emisijama reflektirati na cijene el. energije na tržištu i na proizvodne
troškove postojećih i novih termoelektrana?
3. Da li će kupci električne energije u Hrvatskoj plaćati višu cijenu zbog trgovanja emisijama i
koliko?

2.4. PREFERENCIJALNA TEMA 4: UTJECAJ ENERGETSKIH OBJEKATA NA OKOLIŠ I

LOKALNU ZAJEDNICU

C3-07 Saša Cazin

UTJECAJ VISOKONAPONSKIH TRANSFORTMATORSKIH STANICA I DALEKOVODA NA
OKOLIŠ

Referat opisuje utjecaj visokonaponskih transformatorskih stanica i dalekovoda na okoliš i zdravlje

ljudi. Opisani su najznačajniji aspekti okoliša, njihove karakteristike i uređaji ili oprema u kojoj se nalaze.
Osim tri najznačajnija aspekta (ulja, polikloriranih bifenila i plina SF 6) obrađene su i ostale potencijalne
opasnosti po okoliš i zdravlje ljudi, kao što su utjecaj buke, elektromagnetska zračenja, akumulatorske
baterije i općenito gospodarenje otpadom. Referat predstavlja jedan sažet i kvalitetan pregled mogućih
štetnih utjecaja na okoliš od strane visokonaponskih transformatorskih stanica i dalekovoda, kao i
smjernice za zaštitu od istih.

Pitanja za diskusiju:
1. Opišite detaljnije obvezu oporabe i/ili zbrinjavanja i dekontaminacije opreme koja sadrži PCB i dali je
rok za zbrinjavanje realan ?
2. Na koji način se zbrinjava plin SF6 u HEP-OPS-u ?
3. Kakav utjecaj imaju EM polja na naše djelatnike koji borave u visokonaponskim postrojenjima u
smjenama po 12 sati ?

C3-08 Mladen Petriĉec, Zoran Stanić, Tamara Tarnik

MOGUĆI UTJECAJI PROVEDBE OKVIRNE DIREKTIVE O VODAMA EU NA
ELEKTROENERGETSKO KORIŠTENJE VODA U HRVATSKOJ

U radu je predstavljena Okvirna direktive o vodama (Water Framework Directive, 2000/60/EC) koja
će značajno utjecati na politiku upravljanja vodama u Hrvatskoj uključujući i proizvodnju električne energije.
Donošenje Okvirne direktive o vodama (ODV EU) predstavlja prekretnicu u razvoju europske vodne
politike. Njome se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na području politike voda radi zaštite kopnenih
površinskih i podzemnih voda, prijelaznih voda i priobalnih voda. Kao najveći problemi daljnjeg korištenja
vodnog potencijala i provedbe ODV EU su zabrana pogoršanja stanja voda, povećanje minimalnih protoka,
veća ograničenja maksimalne proizvodnje, te dodatni troškovi očuvanja vodnih ekosustava.

Pitanja za diskusiju:
1. Na koji način se primjenjuje ODV EU u Hrvatskoj tj koji konkretni koraci su napravljeni kako bi se
ispunile odrednice ODV EU?
2. Koji model praćenja i prikupljanja podataka se koristi kako bi se stvorio koncept troškova okoliša i
resursa?
3. Koji postotak hidroenergije namjerava koristiti Republika Hrvatska obzirom na preuzete obveze o
korištenju obnovljivih izvora energije do 2020 godine?
4. Kojim načinom će se postići kompromis između korištenja hidroenergije i zahtjeva zaštite okoliša?
5. Tko će prati i nadzirati proces provedbe ODV EU u Hrvatskoj?

4
3. ZAKLJUĈAK

Prema objavljenim referatima i postavljenim pitanjima mogu se uočiti sljedeća područja od

posebnog interesa:
- Iskustva u planiranju i provedbi projekata uvođenja sustava upravljanja okolišem u EE objekte
- Utjecaj klimatskih promjena na EES - emisije CO2 uključujući financijske aspekte na EES koji
proizlaze iz zahtjeva Kyotskog protokola i IPPC direktive
- Utjecaj energetskih objekata na okoliš i lokalnu zajednicu