Osnove prorauna

armiranobetonskih elemenata
prema graninom stanju nosivosti
(GSN)
Naponska stanja u betonskoj gredi optereenoj
koncentrisanom silom F u l/2:

Granina stanja nosivosti

su u vezi s ruenjem (slomom) ili drugim oblicima
otkazivanja nosivosti konstrukcije te mogu ugroziti
sigurnost ljudi.

To su na primjer:
gubitak ravnotee konstrukcije ili kojeg od
njezinih dijelova koji se smatra krutim tijelom;
otkazivanje konstrukcije zbog prekomjernog
deformisanja, zbog sloma ili gubitka stabilnosti
konstrukcije ili jednog njezinog dijela, ukljuujui
leajeve i
temelje;
otkazivanje zbog zamora ili zbog drugih uinaka
ovisnih o vremenu.

Granina stanja upotrebljivosti

su ona stanja kod ijih prekoraenja vie nisu
ispunjeni propisani uslovi upotrebljivosti
konstrukcije ili konstrukcijskog elementa, udobnosti
ljudi, ili izgleda konstrukcije.
To su na primjer:
deformisanja ili progibi koji utiu na izgled ili
predvienu upotrebu konstrukcije
(smetnje u pogonu na strojevima i ureajima), ili
koji uzrokuju tete na povrini betona, ili na
nenosivim dijelovima;
vibracije koje izazivaju nelagodu kod ljudi, tete
na graevini ili njezinim ureajima ili ograniavaju
njezinu funkcionalnost;
pukotine u betonu koje mogu uticati na izgled,
trajnost ili vodonepropusnost;

 oteenja betona zbog prekomjernog tlanog

naprezanja koja mogu dovesti do smanjenja trajnosti.
odgovarajua granina stanja nisu premaena.

PRORAUNSKE SITUACIJE
Su takav skup fizikih uslova koji prikazuju
odreeno razdoblje za koje e se proraunom pokazati
da odgovarajua granina stanja nisu premaena.
Dijele se na:
- stalne proraunske situacije
koje su mjerodavne u razdoblju istog reda veliine
kao i razdoblje proraunskog radnog vijeka
konstrukcije, tj. odgovaraju normalnim uslovima
upotrebe konstrukcije;
- prolazne proraunske situacije
koje se primjenjuju na razdoblje koje je mnogo krae
od proraunskog radnog vijeka konstrukcije i koje
imaju veliku vjerovatnou pojavljivanja,
npr.privremeni uslovi za vrijeme gradnje ili
popravaka;
- iznenadne proraunske situacije
koje ukljuuju izuzetne uslove za konstrukciju ili
njezinu izloenost, npr.poar, eksplozija, udar.

DJELOVANJA (F)
(a) Djelovanje moe biti:
- direktno djelovanje: sila (optereenje) koje
djeluje na konstrukciju;

- nedirektno djelovanje: prisila (npr. sprijeeno

deformisanje uzrokovano promjenom temperature, vlage
ili nejednolikim slijeganjem).
(b) Djelovanja se dijele:
Prema vremenskoj promjenljivosti djelovanja se
dijele na:
- stalna djelovanja (G): vjerovatno e trajati u
cijelom razdoblju proraunske situacije i promjena
veliine u vremenu je zanemariva u odnosu na srednju
vrijednost, npr. vlastita teina konstrukcije,
opreme, nenosivih dijelova,tehnikih ureaja;
- promjenljiva djelovanja (Q): nije vjerovatno da e
trajati cijelo razdoblje proraunske situacije, ili
promjena veliine u vremenu nije zanemariva u odnosu
na srednju vrijednost, npr. upotrebno optereenje,
vjetar, snijeg;
- iznenadna djelovanja (A): obino kratkotrajna, nije
vjerovatno da e se dogoditi u znatnoj veliini u
razdoblju projektovanog radnog vijeka
konstrukcije,npr. eksplozija, udar vozila.
Prema prostornoj promjenljivosti djelovanja se dijele
na:
- nepomina djelovanja (raspodjela po konstrukciji
se ne mijenja): npr. Vlastita teina za konstrukcije
jako osjetljive na promjene vlastite teine;
- slobodna djelovanja (razliita raspodjela po
konstru.): npr. Slobodna upotrebna optereenja,
vjetar, snijeg itd.

 Prema svojoj prirodi i/ili odzivu konstrukcije

djelovanja se dijele na:
- statika djelovanja: ne prouzrokuju znatno ubrzanje
konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata (npr.
teina konstrukcije);
- dinamika djelovanja: prouzrokuju znatno ubrzanje
konstrukcije ili konstrukcijskih elemenata (npr.
vozila na mostu, potres).
(c) Prednaprezanje (P) je stalno djelovanje.
(d) Prisilna su djelovanja ili stalna Gind (npr.
slijeganje) ili promjenljiva Qind (npr. temperature)
i primjereno se obrauju.

KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI
DJELOVANJA ( Fk )
Odreuju se normama (Eurocode 1), od strane
investitora ili projektanata u dogovoru s
investitorom, kao srednje vrijednosti, a ako su
veliki koeficijenti varijacije razlikuju se dvije
karakteristine vrijednosti: gornja i donja
karakteristina vrijednost.
Oznake su npr: Gk; Qk; Ak

REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI
DJELOVANJA ( Frep )

Reprezentativne vrijednosti izraavaju se pomou

karakteristinih vrijednosti Qk uz primjenu
koeficijenata kombinacije i koji se utvruju od
strane investitora s obzirom na najmanje zahtjeve
koji su propisani normama ili od strane mjerodavnih
ustanova.
To su vrijednosti koje se upotrebljavaju za provjeru
graninog stanja.
Na primjer:

- karakteristina vrijednost (Qk)

Je glavna reprezentativna vrijednost nekog
djelovanja. Ako se moe odrediti statistiki,
odabire se tako da odgovara propisanoj vjerovatnoi
da nee biti premaena na strani nesigurnosti tokom
referentnog razdoblja, uzimajui u obzir
proraunski radni vijek konstrukcije i trajanje
proraunske situacije.

- vrijednost u kombinaciji (0Qk)

Uzima u obzir smanjenu vjerovatnou istovremenog
djelovanja vie promjenljivih nezavisnih optereenja
s njihovom najnepovoljnijom vrijednou.
Koristi se za provjeru graninog stanja nosivosti i
nepovratnog graninog stanja upotrebljivosti.
Ova kombinacija je vrlo rijetka i u vijeku trajanja
konstrukcije, dogaa se jednom ili nijednom.
PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA ( Fd )
Dobivaju se prema izrazu:

Fd = F Fk
(proraraunska veliina djelovanja = F karakteristina
vrijednost djelovanja)

F = parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanja

(G, Q, A, P)
Uzima se u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja
djelovanja, mogunost netanog modeliranja
djelovanja, nesigurnost kod odreivanja uinka
djelovanja, kao i nesigurnost kod pretpostavljanja
dotinog graninog stanja

Na primjer:
Gd = G Gk
Qd = Qk ili
Ad = Ak
Pd = Pk
Q

i Qk
Q

A
P

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja:

PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI UINAKA

DJELOVANJA ( Ed )
Uinci (E) su reakcije konstrukcije na djelovanja
(npr. unutranje sile,naprezanja, deformisanja):

Ed = sd E (gGk, qQk, ..)

SVOJSTVA MATERIJALA
KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVO
MATERIJALA (Xk)
Svojstvo materijala dato je s karakteristinom
vrijednou Xk koja odgovara odreenoj fraktili (5
%-tna) u pretpostavljenoj statistikoj raspodjeli

analiziranog svojstva (npr. vrstoa, granica

poputanja).
Vrijednosti se odreuju iz normiranih opita koji se
izvode pod odreenim uslovima.
PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVO
MATERIJALA (Xd)
Dobivaju se prema izrazu:

Xd = Xk /M
(proraunska vrijednost vrstoe materijala = karakteristina
vrstoa / )
= parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo
materijala
M

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstvo materijala:

ZAHTJEVI KOD PROJEKTOVANJA KONSTRUKCIJA

OPTE:

 Treba dokazati da mjerodavna granina stanja nisu

prekoraena.
Treba uzeti u obzir sve proraunske situacije i
sluajeve optereenja.
Treba uzeti u obzir sva odstupanja djelovanja od
pretpostavljenog smjera ili mjesta.
Proraune treba provoditi uz primjenu
odgovarajuih proraunskih modela (koji se prema
potrebi dopunjuju ispitivanjima), uz uzimanje u
obzir svih mjerodavnih parametara. Proraunski
modeli moraju biti dovoljno tani da bi mogli
predvidjeti ponaanje konstrukcije u skladu s
ostvarivom tanou izvedbe i pouzdanou ulaznih
podataka.

GRANINA STANJA NOSIVOSTI

Ako nastupi granino stanje sloma ili prekomjerno
deformisanje jednog poprenog presjeka dijela
graevine ili spoja, treba dokazati da je:

Sd Rd
S = proraunska vrijednost neke sile ili momenta
(uslijed
djelovanja)
R = proraunska vrijednost otpornosti konstrukcije
(nosivost)
d

GRANINA STANJA UPOTREBLJIVOSTI

Za razliku od graninih stanja nosivosti,
vrijednosti optereenja ne mnoe se s parcijalnim
koeficijentima sigurnosti, nego se uzimaju s
osnovnom
vrijednou tj. = = 1,0.
Takoe, ako drugaije nije odreeno, vrijedi =
1,0.
G,j

Q,j

Treba dokazati da je:

Ed Cd ili Ed Rd

E = proraunska vrijednost uinka optereenja jedne

od kombinacija
C = nazivna vrijednost koja se odnosi na promatrane
proraunske uinke ili funkcija odreenih svojstava
materijala
d

R = proraunska vrijednost otpornosti konstrukcije

d

TRAJNOST
Za postizanje dovoljne trajnosti konstrukcije treba uzeti u
obzir slijedee faktore:
namjenu konstrukcije
zahtijevana svojstva konstrukcije
oekivane uslove okoline
sastav, svojstva i ponaanje materijala
oblik elementa i izvedbu
kvalitet graenja i obim nadzora
naroite mjere zatite

 oekivano odravanje za vrijeme predviene

upotrebe

Uslove okoline treba procijeniti u fazi

projektovanja da bi se predvidjelo njihovo znaenje
s obzirom na trajnost, a da bi se preduzele potrebne
mjere zatite materijala u konst.

DIMENZIONISANJE ARMIRANOBETONSKIH
ELEMENATA
Proraunski kriteriji
Za armirani beton zatita armature od korozije osigurana
je ispunjenjem ovih zahtjeva:
ogranienjem naprezanja u upotrebi
odreivanjem graninog stanja raspucavanja
odreivanjem graninog stanja deformisanja
odreivanjem zatitnog sloja
razradom detalja(pojedinosti)

Za odreivanje nosivosti armiranobetonskog

presjeka potrebno je:
1) definisati pretpostavke
2) usvojiti radne i proraunske - - dijagrame
betona i elika za armiranje.
1) Pretpostavke :
ravni presjeci i nakon deformacije ostaju ravni
deformacije armature spregnute s betonom u
vlanom i tlanom podruju betonskog presjeka
jednake su deformaciji betonskog vlakna koje se
nalazi u istom nivou

 vlana vrstoa betona se zanemaruje

raspodjela tlanih naprezanja betona odgovara
proraunskom dijagramu naprezanje-deformacija
naprezanja u armaturi ili eliku za
prednaprezanje izvode se iz proraunskog dijagrama
naprezanje-deformacija
za presjeke naprezane samo uzdunom tlanom silom
tlana deformacija betona ograniava se na 0,002(2,0 )
za presjeke koji nisu po cijeloj visini naprezani
na tlak, tlana deformacija betona ograniava se na0,0035(-3,5 )

2) - - dijagrami za beton i elik za armiranje:

- dijagram za beton: - dijagram elika za armiranje:

- Proraunski - dijagrami za beton (u tlaku):

cu - najvea tlana deformacija betona je -0,0035 (-3,5

)
fcd = fck /c - proraunska tlana vrstoa
- koeficijent kojim se uzima u obzir nepovoljno
djelovanje dugotrajnih optereenja na tlanu vrstou

betona, te druga nepovoljna djelovanja koja proizlaze iz

naina nanoenja optereenja:

= 0,85 - uzima se uobiajeno

= 0,80 - uzima se za trougaone, krune, trapezaste
presjeke, te one kojima se irina smanjuje udaljavanjem od
n.o.(neutralne ose) prema tlanom rubu, te kod dijagrama s
pravougaonom raspodjelom naprezanja

- Proraunski - dijagram elika za armiranje (tlak vlak):

su - najvea deformacija elika je 0,020 (20

horizontalna gornja grana), ili 0,010 (10 kosa gornja
grana)
fyd = fyk /s - proraunska granica poputanja elika

U proraunu nosivosti presjeka uzima se mogunost

da dijagram deformacija prolazi kroz jednu od tri
take:

A, B ili C.

Dimenzionisanje presjeka na
moment savijanja
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONOG
PRESJEKA NA MOMENT SAVIJANJA

Jednostruko armirani pravougaoni presjek

optereen na moment savijana ( MSd MRd )

Na osnovu radnog dijagrama betona odreujemo:

 Koeficijent punoe RDB-a (v):

Koeficijent poloaja tlane sile (rezultanta tlanih

naprezanja u betonu) ka - teite dijagrama:

Tablice za dimenzionisanje armiranobetonskih presjeka

Primjer 1: dimenzionisanje jednostruko armiranog pravougaonog

presjeka na moment savijanja.

Prikaz armature u poprenom presjeku grede:

Primjer 2: dimenzionisanje jednostruko armiranog

pravougaonog presjeka na moment savijanja.

MINIMALNA POVRINA ARMATURE

Kod slabo armiranih presjeka slom nastaje
trenutano.
Da se takav slom ne dogodi potrebno je presjek
armirati s minimalnom armaturom.
Koliina armature u zateuoj zoni mora biti
tolika da primi silu zatezanja koju je prije
otvaranja pukotine preuzimala zateua zona betona
(s vlanom armaturom).
Uslov glasi:
As1,min fyk z fct,m Wct
(moment nosivosti armature u presjeku) (moment nosivosti
betona u vlanoj zoni)

gdje je:
Wct moment otpora betonskog presjeka
fct,m srednja vlana vrstoa betona
z krak unutranjih sila
fyk karakteristina granica poputanja elika

Za pravougaoni presjek grede:

Pretpostavimo:
krak unutranjih sila z 0.9 d
moment otpora betonskog presjeka:
Wct bh2/6 b(1.1d)2/6 0.2 bd2
vlana vrstoa betona: fct 0.1fck

slijedi:
As1,min fyk 0.9 d = 0.1 fck 0.2 b d2

Minimalni koeficijent armiranja:

1,min = As1,min/ b d = 0.022 fck/fyk

Minimalna povrina armature za ploe i grede rauna

se prema izrazu:
As1,min 0.6 bt d/ fyk 0.0015 bt d [fyk u N/mm2]
d statika visina presjeka
bt srednja irina zateue zone
Maksimalna povrina armature za ploe i grede
rauna se prema izrazu:
(1) As1,max = 0.04 Ac
Ac povrina betonskog presjeka
(2) zavisno o razredu betona i vrsti armature,

maksimalna armatura iznosi:

PRIKAZ NASTAJANJA T PRESJEKA

a) Zateui naponi se prihvataju armaturom, a

funkcija betona u zateuoj zoni je zatita
armature od korozije i prenos posminih napona.
Za velike raspone potrebna je velika visina
konstrukcije, znatno se poveava,vlastita teina i
konstrukcija postaje masivna.
b) Armatura se moe grupisati. Za vezu s tlanom
zonom betona dovoljno je ostaviti rebra, dok se
ostatak zateue zone izostavi. Tako se smanji
suvina masa, te se konstrukcija olaka. Jo uvijek
je konstrukcija suvie masivna.
c) Uklanja se beton koji statiki nije dobro
iskoriten (beton oko neutralne osi), a s obzirom
da povrina betonskog presjeka preuzima to vei Ms
to je dalje od n.o., konstrukcijski element bi se
trebao sastojati od tanke ploe i visokog rebra
(irina rebra uslovljena je smjetajem vlane
armature i prenosom posminih napona).

DIMENZIONISANJE T- PRESJEKA NA MOMENT SAVIJANJA

Sudjelujua
irina
T-presjeka

beff = bw + l0/5 za T- presjek

beff = bw + l0/10 za jednostrani ili poluT presjek(
presjek)

gdje je:
l0 udaljenost nul-taaka momentnog dijagrama
L raspon nosaa
Lk duina konzole
za krajnja polja kont.nosaa l0 = 0,85 L
za srednja polja kont. nosaa l0 = 0,70 L
za konzolu l0 = 2 Lk

(b2) beff < 5bw

(takav T- presjek treba raunati tako da se tlani
dio presjeka zamijeni pravougaonim irine bi kojem
neutralna os prolazi donjim rubom)

Odnosno:
bi = b beff
koeficijent b pronai u tablici zavisno o:
hf/d i beff/bw , te =x/d ( = - 0.0035
0.01)
c2

i =
s1

nakon toga provodi se dimenzionisanje kao za

pavougaoni presjek bi/h.
(Prorauna se Sd te se u tablicama za dimenzionisanje
pronalazi koeficijent .Vrijednosti koeficjenata
(pretpostavljena i proraunata) se usporeuju, te ako ima
razlike postupak se ponavlja sa zadnjim koeficijentom .)

Primjer 2: Dimenzionisanje T- presjeka na moment

savijanja
Zadat je betonski T presjek prema crteu, kvaliteta
materijala:
beton C 25/30 i elik B 500B, proraunsko
optereenje: Msd = 3000 kNm.

beff < 5 bw
150 < 5 40

(2) Proraun armature na leaju: za (MSd)

VANO!
Greda T- presjeka na leaju (tlano podruje
dolje), neutralna os sijee rebro, proraunava se
kao pravougaoni presjek irine bw i visine h.

Dvostruko armirani pravougaoni presjek

optereen na moment savijanja ( MSd > MRd,lim )

Primjer 1: dimenzionisanje dvostruko armiranog pravougaonog

presjeka na moment savijanja.