KRUENJE VODE U PRIRODI

- voda mijenja sva 3 agregatna stanja (koja su to?)

- vodena para i temperatura utjeu na stvaranje:

1. magle, 2. oblaka i 3. padalina

 APSOLUTNA I RELATIVNA VLAGA ZRAKA

- apsolutna vlaga = koliina vodene pare u prostornom

metru (1 m)
- relativna vlaga
maksimalne

= odnos izmeu postojee vlage i

koliine koju zrak moe primiti (u %)

- Relativna vlaga ovisi o temperaturi npr. kad je manja

temperatura
onda je zrak gui i moe primiti manje vlage pa se
relativna vlaga
poveava kondezacija i sublimacija = padaline;
a kad je temperatura via, zrak je laki pa moe primiti
vie vlage

- rosite = temperatura na kojoj je zrak zasien vodenom

parom
(koliko onda iznosi relativna vlaga zraka?)
- ukoliko temperatura padne ispod temperature rosita

vodena
para kondezacijom prelazi u kapi vode
- ukoliko temperatura padne ispod nule, vodena para

sublimacijom
prelazi u kristale leda

 MAGLA I OBLACI

- magla = nastaje kondezacijom vodene pare pri tlu

- oblaci = nastaju kondezacijom vode pare u

atmosferi
(kojem sloju?)
nastaju kad se topao i vlaan zrak uzdigne i ohladi
do rosita
i ako u zraku postoje higroskopske estice (aerosoli
koji slue
kao jezgre kondezacije)

- naoblaka = pokrivenost neba oblacima izraena u

desetinama
-klasifikacija oblaka zasniva se na njihovu izgledu,

visini i
procesu postanka

 PADALINE
- nastaju kad se u oblacima vodene kapljice ili kristalii

poveaju i oteaju pa padaju na tlo

- padaline (oborine) = voda u tekuem ili krutom

stanju koja
pada iz oblaka u mjerljivoj koliini (kia, snijeg,
tua) ili koja
nastaje na Zemljinoj povrini kondezacijom i
sublimacijom
vodene pare (rosa, mraz, inje i poledica)
- prosjena godinja koliina padalina na Zemlji iznosi

1000 mm;

- kia

= najvanija padalina za ivi svijet;

nastaje u oblacima kad kapi oteaju
prilikom spajanja
- snijeg = ledeni kristali slijepljeni u pahuljice;

nastaje kristalizacijom iz vodene pare (< 0

C)
via temperatura mnogo pothlaenih kapljica
krupni
nia temperatura malo pothlaenih kapljica sitni

- tua (grad)= zrno leda;

nastaje kad u oblacima doe do jakih

vrtlonih
i uzlaznih strujanja;
ledena zrnca i pothlaene kapi se
sljepljuju

- ohlaivanjem tla kondezacijom i sublimacijom

nastaju:

a)rosa = temperatura > 0 C

b)mraz = temperatura < 0 C
c)inje = pothlaene kapljice se hvataju na grane

drvea
d)poledica = pothlaene kapljice padnu na tlo

 PADALINE PREMA NAINU POSTANKA

a) konvekcijske padaline = nastaju brzim izdizanjem
zraka
iznad veoma zagrijane podloge; na odreenoj visini
temp.
padne do toke rosita kondezacija oblaci kia;
osobina ekvatorijalnih podruja u popodnevnim
satima
b) orografske (reljefne) padaline = nastaju kad se
zrak uzdie uz
planinsku prepreku kondezacija padaline

c) frontalne (ciklonske) padaline = nastaju na

dodiru
frontalnih ploha

 MJERENJE PADALINA
- kiomjer = naprava za mjerenje padalina
- mjeri se u milimetrima 1 mm = 1 l na 1 m
- dnevne, mjesene i godinje koliine padalina

- geografska raspodjela padalina na Zemlji prikazuje se

izohijetama
(na slici u centimetrima)
- izohijete = linije koje povezuju toke iste koliine
padalina

Vlanost zraka i padaline

apsolutna vlaga - broj grama vodene pare na 1 m3
zraka
relativna vlaga - odnos izmeu postojee i maksimalne
koliine vlage u zraku (u %)
- vodena para i temperatura utjeu na stvaranje: oblaka,
magle i padalina
- higroskopske estice = aerosoli koji slue kao jezgre
kondenzacije
- naoblaka = pokrivenost neba oblacima; izraava se u
desetinama
- zasienost zraka vlagom = relativna vlaga 100%
- topli zrak prima vie vlage, a hladni manje - hlaenje
zraka uvjetuje rast vlage
- rosite - temperatura na kojoj je zrak zasien vodenom

- sublimacija - pretvaranje vodene pare u kruto stanje

- temperatura ispod 0 C
- oblaci: cirusi, stratusi, kumulusi, nimbusi
padaline: kia, snijeg, tua, rosa, mraz, inje, poledica
- padaline prema nainu postanka: konvekcijske,
orografske (reljefne) i frontalne (ciklonske)
- mjerenje padalina - kiomjer = naprava za mjerenje
padalina
- 1 mm padalina 1 litra vode na jedan metar
etvorni
- prosjena koliina padalina - 1000 mm
-pustinjski i polarni prostori < 200 mm
- tropski prostori > 2000 mm