TSB, RIJEKA TEHNIKI MATERIJALI Nastavnica: Snjeana Kui-Mirkovi, dipl.ing.

OPA SVOJSTVA TEHNIKIH MATERIJALA

Svojstvo je osobitost, atribut, karakteristika, oznaka za razlikovanje koja pripada nekoj stvari, a
zajednika je svim lanovima jednog razreda.

Svojstva materijala dijele se na:

eksploatacijska ili uporabna
tehnoloka ili proizvodna

Svojstva tehnikih materijala mogu se svrstati u etiri grupe:

1. Mehanika svojstva skup karakteristika materijala koja dolaze do izraaja u uvjetima
mehanikog optereenja, a vana su i kod prerade i kod uporabe materijala. Tu spadaju:
a) vrstoa otpornost na deformacije i kidanje
b) tvrdoa otpornost na troenje tj. otpornost na zadiranje u povrinu
c) ilavost otpornost na udarna optereenja
d) elastinost sposobnost vraanja u prvobitno stanje

2. Tehnoloka svojstva vezana su uz izbor postupka obrade.

obradivost - deformacijom (lijevanje, kovanje, savijanje, valjanje, izvlaenje,
preanje);
obradivost - skidanjem strugotine (tokarenje, blanjanje, glodanje, buenje,
bruenje, turpijanje, piljenje);
toplinska - obradivost (arenje, kaljenje, poputanje, cementiranje,
nitriranje)

3. Fizikalna svojstva skup karakteristika tvari kojima se mogu opisivati i prouavati stanja i
promjene stanja bez promjene tvari. Tu spadaju:
boja, specifina teina, toplinska i elektrina vodljivost, magnetska svojstva, talite i
skrutite, isparavanje i ukapljivanje i dr.

4. Kemijska svojstva izraavaju se u ponaanju neke tvari prema vanjskim utjecajima koji je
nastoje pretvoriti u neku drugu tvar, kao prema utjecaju kiselina, luina, soli, vlage i dr.
agresivnih medija.
Primjeri:
kemijski sastav;
otpornost prema kemijskim utjecajima (npr. otpornost na koroziju).

1
TSB, RIJEKA TEHNIKI MATERIJALI Nastavnica: Snjeana Kui-Mirkovi, dipl.ing.

MEHANIKA I TEHNOLOKA SVOJSTVA MATERIJALA

MEHANIKA SVOJSTVA

Opa mehanika svojstva:

otpornost - sposobnost pruanja otpora prema promjeni oblika ili raskidanja materijala
u opim uvjetima optereenja
oblikovljivost - deformabilnost; sposobnost za trajne deformacije ili trajno izoblienje. Ako
lom nastupi bez prethodne trajne deformacije materijal ima svojstvo krhkosti

Specifina mehanika svojstva su:

- vrstoa svojstvo otpornosti u uvjetima kratkotrajnog statikog optereenja
- istezljivost sposobnost trajne deformacije prije kidanja
- ilavost otpornost koja dolazi do izraaja u uvjetima kratkotrajnog dinamikog (udarnog)
optereenja; ako lom nastupi bez prethodnih trajnih deformacija materijal ima svojstvo lomljivosti
- statika izdrljivost otpornost u uvjetima statikog dugotrajnog optereenja; ako pri tom konst.
optereenju tijekom vremena materijalu rastu deformacije, to nazivamo puzavost
- dinamika izdrljivost otpornost u uvjetima dugotrajnog dinamikog (promjenjivog) optereenja;
ako se pri tom materijal razara pripisujemo mu svojstvo umorljivosti

Vrste optereenja
Optereenje je djelovanje svake vanjske sile ili momenta sile. Ono deformira tijelo i u njemu izaziva reakciju
po jedinici povrine tj. naprezanje.
Naprezanje moe biti:
- normalno nastaje kada na povrinu djeluje normalna (okomita) sila Fn; uzrokuje skraenje ili
produljenje;
- tangencijalno nastaje kada djeluje tangencijalna sila Ft okomito na sredinju os predmeta; uzrokuje
odrez ili torziju
= , N/mm2 = , N/mm2

Vrste optereenja po nainu

djelovanja:

- vlak ili rastezanje

- tlak ili sabijanje
- savijanje
- smik ili odrez
- izvijanje
- torzija ili uvijanje

2
TSB, RIJEKA TEHNIKI MATERIJALI Nastavnica: Snjeana Kui-Mirkovi, dipl.ing.

TEHNOLOKA SVOJSTVA
su proizvodna svojstva koja nam daju uvid u ponaanje materijala pri njegovoj obradi lijevanjem, preanjem,
rezanjem zavarivanjem kaljenjem itd.

Livljivost svojstvo rastaljene kovine da ispuni kalupe

Oblikovljivost (kovkost) svojstvo kovine deformiranju u toplom i/ili hladnom stanju
Rezljivost svojstvo kovine pri obradi rezanjem
Zavarljivost svojstvo pri postupcima spajanja
Kaljivost svojstvo kovine pri toplinskoj obradi kaljenjem, poboljavanjem, cementiranjem i sl.

ISPITIVANJE TEHNIKIH MATERIJALA

Razlikujemo metode ispitivanja:

s razaranjem uzorak ili epruveta se lomi, kida ili minimalno oteuje; najee se primjenjuju za
ispitivanje vrstoe, statike i dinamike izdrljivosti, ilavosti, tvrdoe te za ispitivanje tehnolokih
svojstava
bez razaranja nerazorne metode ispitivanja (defektoskopija) kojima se ispituju mogue povrinske i
skrivene pogreke unutar materijala kao npr. poroznosti, pukotine, ukljuevine i sl. Primjenjuju se
radigrafske (rendgenske), ultrazvune,magnetske, penetrantske i dr. metode.
Za ispitivanje unutarnje grae (strukture) koriste se metode mikroskopije.

ISPITNI LABORATORIJ

Za ispitivanje tehnikih materijala koriste se razni ureaji i strojevi za ispitivanje koji su uz svu potrebnu
dodatnu opremu smjeteni u ispitnim laboratorijima.
Ispitni laboratoriji moraju imati uporabne dozvole te zadovoljavati sve mjere sigurnosti na radu koje e
sprijeiti ozljede na radu, trovanje kemikalijama, plinovima ili tekuinama, radioaktivno ozraivanje, strujne
udare i dr.
Ispitni ureaji i strojevi u laboraoriju:
1. Kidalica za ispitivanje granice razvlaenja, rastezne (vlane) vrstoe, istezljivosti, sabijanja, savojne
vrstoe i dr.
2. Umaralica ili pulzator hidrauliki ili servohidrauliki postie promjenjivo optereenje uzorka ili
strojnog dijela te se pri tom mjeri broj promjena (ciklusa) optereenja do loma epruvete.
3. Torzijska ispitivalica za ispitivanje torzijskog momenta i torzijske vrstoe.
4. Charpyev bat za ispitivanje udarne radnje loma (ilavosti).
5. Brinellova ispitivalica za ispitivanje tvrdoe utiskivanjem eline zakaljene kuglice
6. Vickersova ispitivalica za ispitivanje tvrdoe utiskivanjem dijamantne etverostrane piramide
7. Rockwellova ispitivalica za ispitivanje tvrdoe utiskivanjem dijamantnog stoca ili eline zakaljene
kuglice
8. Mikroskopi za ispitivanje mikrostrukture (kristalita ili zrna) metala
9. Spektroskop za ispitivanje kemijskog sastava i postotnog udjela elemenata u tvarima na osnovi
spektra boja i njihova intenziteta.

Pitanja za provjeru znanja:

1. to je svojstvo i u koje etiri skupine moemo podijeliti opa svojstva tehnikih materijala?
2. Koja su najvanija mehanika svojstva materijala? Definiraj ih.
3. Objasni statiku i dinamiku izdrljivost.
4. Objasni to je optereenje, a to naprezanje.
5. Navedi vrste optereenja prema nainu djelovanja. Skiciraj.
6. Objasni i navedi neka tehnoloka svojstva.
7. Navedi metode ispitivanja materijala te navedi koje ureaje za ispitivanje moe sadravati ispitni laboratorij.