FRAZEOLOGIJA

FRAZEOLOGIJA Znanstvena disciplina koja proučava frazeme/posebne jezične jedinice

FRAZEM frazem/ izraz: je višečlana jezična jedinica koja se u govornome činu uvijek reproducira kao
cjelina. Struktura frazemâ vrlo je čvrsta i oni se reproduciraju u unaprijed određenome,
gotovome obliku. Pojedine se sastavnice obično ne mogu zamijeniti kojom drugom riječi i
poredak sastavnica vrlo je stabilan.

zapela mu je knedla u grlu (knedla je srbizam, ali ne možemo je zamijeniti s okruglica)

ČETIRI UVJETA 1. da fraza postoji tako da se nijedan dio ne može mijenjati (imati trn u peti)

2. fraza mora imati najmanje dvije punoznačne riječi (kamen smutnje)

3. semantički uvjet: riječ u frazi mora „žrtvovati“ svoje elementarno značenje u

korist fraze (živjeti Bogu iza nogu)

4. frazem se u svim kontekstima mora moći aktualizirati: to znači da može biti i

predikat (bila je trn u peti), i subjekt (jabuka razdora je među nama) i priložna
oznaka (Petar živi Bogu iza nogu) , i objekt (Strpljivo smo odslušali sve te stare
gusle)

KAKO ZNATI KOJU  ako imamo primjer ni za živu glavu što znači nipošto onda je taj frazem
SLUŽBU IMA priložna oznaka
FRAZEM

 ako imamo primjer majstor od pera što znači pisac onda može biti ili
subjekt ili atribut ovisi o cijeloj rečenici: Majstor od pera/Pisac nije
iznevjerio čitatelje ili Čitatelji vole čitati majstora od pera/pisca to je
objekt

FRAZEMSKE Ipak, neke se sastavnice u nekim frazemima mogu varirati, tj. zamijeniti kojom drugom
INAČICE ILI
jedinicom, npr. sinonimom (časna (poštena) riječ, vrag (đavo) bi ga znao, dopasti tuđih ruku
VARIJANTE
(šaka)), riječju iz istoga ili bliskoga semantičkoga polja (dobiti po njuški (po zubima), vrag ne
spava (ne miruje)), značenjski udaljenom riječju (pijan kao majka (zemlja, letva, čep, deva,
panj), kao da zidu (stablu) govoriš), antonimom (gdje je bog (vrag) rekao laku noć, koji ti je
bog (vrag)) ili dijalektizmom (ko brod bez kormila (timuna))
FRAZEMSKIM Od frazemskih inačica valja razlikovati izrazno potpuno različite frazeme koji imaju vrlo
SINONIMIMA
blisko ili jednako značenje.
(tanak kao čačkalica –sama kost i koža – suh kao bakalar, zaspati vječnim snom – ispustiti
dušu – otići na onaj svijet).
FRAZEMSKIM Frazemi mogu imati djelomično ili potpuno antonimno značenje.
ANTONIMIMA
Antonimno značenje frazema može biti:
1. uvjetovano antonimnim leksemima koje frazem sadrži (poslati na krivu adresu –
poslati na pravu adresu, biti na dobru glasu – biti na zlu glasu, toplo kao u peći –
hladno kao u ledenici);
2. vidljivo iz definiranja značenja dvaju frazema koji ne sadrže antonimne lekseme
(plakati kao malo dijete – skakati od radosti, hodati kao u snu – čvrsto stajati na
 zemlji, dočekati se na sve četiri – pasti kao kruška).
KLASIFIKACIJA a) na nacionalne (vedriti i oblačiti, trice i kučine, kud puklo da puklo) i posuđene
FRAZEMA: frazeme (alfa i omega, začarani krug, željezna zavjesa);
PREMA b) na frazeme nastale na temelju citata iz književnih i drugih djela napisanih jezikom
PODRIJETLU u kojemu se upotrebljavaju (tko bi gori, eto je doli; bože mili, kud sam zašo) ili
FRAZEMI SE prevedenih s drugih jezika (biti ili ne biti, boriti se s vjetrenjačama, sajam taštine);
DIJELE: c) na frazeme iz narodne književnosti (ljepota djevojka, čardak ni na nebu ni na zemlji)
d) na frazeme nastale na osnovi termina iz različitih struka i znanosti (lančana
reakcija, kratki spoj, bestežinsko stanje), iz glazbe (svirati prvu violinu, davati ton), iz
kazališta (igrati glavnu ulogu, stupiti na scenu), iz sporta (niski udarac, dobiti crveni
karton), iz pomorstva (dići sidro, uploviti u mirnu luku).
PREMA OBLIKU a) fonetska riječ veza je jedne samostalne i naglašene i jedne nesamostalne i
RAZLIKUJU SE nenaglašene riječi (rjeđe dviju) koje zajedno tvore naglasnu cjelinu (za dlaku, za po
SLJEDEĆE VRSTE kući, ni u snu, ni govora)
FRAZEMA: b) skup riječi veza je dviju ili više samostalnih riječi s pomoćnim riječima ili bez njih;
u takvim se skupovima ostvaruju različite sintaktičke veze: nezavisne ili
koordinirane (uzduž i poprijeko, nit smrdi nit miriše, luk i voda) i zavisne ili
subordinirane koje su rezultat kongruencije/sročnosti (začarani krug, krokodilske
suze, iz petnih žila), glagolske rekcije/upravljanja (otkriti toplu vodu), imeničke
rekcije/upravljanje (čovjek od riječi, kamen smutnje) i pridjevske rekcije (pun sebe,
gladan kruha) te pridruživanja (mirno spavati, krivo gledati)
c) rečenica; ona može biti jednostavna (vrag ne spava, u tom grmu leži zec),
nezavisnosložena (dođoše divlji i istjeraše pitome) i zavisnosložena (trla baba lan da
joj prođe dan, tko je jamio, jamio je)
KAKO NAĆI frazemi se dijele na imeničke, pridjevske, glagolske, priložne, zamjeničke i brojevne. Glavna
FRAZEM U se sastavnica određuje na sljedeći način:
RJEČNIKU  ako frazem sadrži imenicu, on se u rječniku obrađuje pod njezinom natuknicom
 ako ih sadrži više, obrađuje se pod prvom od njih
 ako nema imenica, frazem je obrađen pod pridjevskom natuknicom (ili prvim od
njih)
 ako nema imenica i pridjeva, obrađuje se pod glagolom
 dalje je redoslijed: prilog – zamjenica – broj.
FRAZEOSHEME Imaju ustaljen oblik i slijed sastavnica, dakle shema im je zadana, stalna i
nepromjenjiva i to je ono po čemu su te jedinice slične frazemima. No jedna se njihova
sastavnica obično može zamijeniti drugom riječju iste vrste i strukture, a leksičke se
sastavnice ne desemantiziraju, pa se po tome frazeosheme razlikuju od frazema. Posebno su
brojne TAUTOLOŠKE FRAZEOSHEME u kojima se ponavlja jedna riječ (čovjek je čovjek)
ili njezin leksički morfem (nov novcat). Dijele se u sljedeće skupine:
IMENIČKE  ljubav je ljubav, pare su pare, djeca su djeca, bez snijega zima nije zima, bez juhe
FRAZEOSHEME ručak nije ručak
 dijete kao/ko dijete, muško kao/ko muško, ispit kao/ko ispit
 budala nad budalama, luđak nad luđacima
 dan za danom, godina za godinom, kilometar za kilometrom
 luđak do luđaka, čovjek do čovjeka, kuća do kuće, vrata do vrata
  od kuće do kuće, od grada do grada, od liječnika do liječnika
 iz sata u sat, iz godine u godinu, iz grada u grad, iz veze u vezu
 sa sastanka na sastanak, s noge na nogu
GLAGOLSKE  plakao ne plakao, mučila se ne mučila, kišilo ne kišilo
FRAZEOSHEME  tko bio da bio, komu rekao da rekao, što koštalo da koštalo, kakav bio da bio, kamo
krenuo da krenuo, koliko znao da znao
PRIDJEVSKE I  nov novcat, cijel cjelcat, plav plavcat, sam samcat
PRILOŽNE  sve bolji i bolji, sve ljepša i ljepša, sve teže i teže, sve ranije i ranije
FRAZEOSHEME
MJEŠOVITI TIPOVI  kap po kap, dan po dan, korak po korak, jedan po jedan, troje po troje
 Što jest, jest, Tko zna, zna, Koliko vrijedi, vrijedi, Komu vjeruješ, vjeruješ, Tko je
pametan, pametan je, Tko je budala, budala je, Što je previše, previše je, Kad je
dosadno, dosadno je
 Da je uzalud, uzalud je, Da je istina, istina je, Da je previše, previše je
 LEKSIČKI DODIRI I.

IZRAVNO POSUĐIVANJE jezik davalac/jezik primalac

npr. lektor (lat.), boccia/boca (tal.), Schlager/šlager (njem.),

bobrek/bubreg (tur.), csipke/čipka (mađ.), časopis/časopis

(češ.), drevnyj/drevan (rus.), charme/šarm (fran.), cakes/keks

(eng.)

POSREDNO POSUĐIVANJE jezik davalac- JEZIK POSREDNIK- jezik primalac

kefir (tatarski), tabu (tibetanski), lama (budistički svećenik),

bonsai i ikebana (japanski), bumerang (australski), pončo

(južnoamerički Indijanci)

KRUŽNO POSUĐIVANJE jezik davalac - jezik primalac

jezik primalac – jezik davalac

hrvatsko – mađarski

akov/stara mjera za tekućinu, astal/stol, čorda/stado,

duguš/upravitelj, bereg/močvara

KAJKAVSKO NARJEČJE posuđivali: latinski, njemački, mađarski

ČAKAVSKO NARJEČJE posuđivali: latinski i talijanski

ŠTOKAVSKO NARJEČJE posuđivali: turski, njemački, mađarski, talijanski, latinski

1
 LEKSIČKI DODIRI II.

LEKSIČKO  najčešći je oblik međujezičnih utjecaja

POSUĐIVANJE  do leksičkoga posuđivanja dolazi zbog:
a) unutarjezičnih razloga (popunjavanje leksičkih praznina u jeziku
primatelju)
b) izvanjezičnih razloga (neposredni kontakti između govornika
različitih jezika).
BILINGVIZAM  podrazumijeva da pojedinac rabi dva jezika
 dvojezičnost (bilingvizam) individualna je pojava
DIGLOSIJA  nastaje kada dva jezična sustava postoje u jednoj jezičnoj zajednici
 to može biti i istodobna uporaba dvaju različitih varijeteta jednoga
jezika, pri čemu svaki ima poseban krug društvenih funkcija (npr.
norveški).
 diglosija zahvaća čitavu jezičnu zajednicu
JEZIČNI KONTAKT  dodir je jezika koji nastaje zbog specifičnih geografskih, povijesnih i
društvenih uvjeta i koji dovodi do komunikacije zajednica različite
jezične pripadnosti.
 jezici dolaze u kontakt:
a) kada se neka riječ ili jezična konstrukcija iz jezika davatelja
preuzme u jezik primatelj
b) kada govornik odluči naučiti strani jezik.
KATEGORIJE Latinizmi, grecizmi (grčki), germanizmi, hungarizmi, rusizmi, bohemizmi
POSUĐENICA U (češki), polonizmi (poljski), srbizmi, orijentalizmi (posuđenice iz turskoga,
HRVATSKOME arapskoga i perzijskoga jezika), anglizmi, amerikanizmi, talijanizmi, galicizmi
JEZIKU
(francuski), hispanizmi (španjolski), luzitanizmi (portugalski i brazilski)
STRANE RIJEČI ili nisu prošle nijedan stupanj prilagodbe jeziku primatelju (npr. Toshiba je
TUĐICE predstavila dva prototipa uređaja direct methanol fuel (fjul/gorivo) cell/stanica
(sel).
bicikl, bife, bistro, kare, šou
INTERNACIONALIZMI  Posuđenice koje u više jezika imaju isto osnovno značenje i u osnovi isti
izraz (kronika, memorija, biblioteka, demokracija, karakter, ekstreman,
inferioran, maksimalan).
 Potječu uglavnom iz klasičnih jezika (grčkoga i latinskoga)
 Zajednička su leksička baština europskih jezika, pa se nazivaju i
europeizmima.
EGZOTIZMI posuđenice koje označavaju „različite posebnosti pojedinih naroda“
 jela i pića (boršč, giros/jelo, paelja; ginseng, metaksa, votka, sake),
 narodne nošnje, glazbala, pjesme i plesovi (kilt, pončo, balalajka,

1
 bendžo, sitar, buzuki, fado, flamenko, mazurka, sirtaki, čardaš),
 narodni običaji, igre i svečanosti (korida, mikado, rodeo, harakiri),
 karakteristične građevine i obitavališta (graht, iglu, jurta/šator,
polder/nasip),
 karakteristična plovila (gondola, kanu),
 nazivi novčanih jedinica (jen, funta, dolar, rubalj, rijal, kruna),
 posebnosti biljnoga i životinjskoga svijeta (ananas, avokado, banana;
guanako, gnu, irvas, ljama),
 klimatsko-zemljopisne posebnosti (atol, fjord, gejzir, kanjon, monsun,
pampa, prerija, savana, tajga, tundra),
 društveni i politički život (kibuc komuna, kolhoz, lord, sir, laburist,
kanton, distrikt/zajednica, apartheid, džihad, taliban, mudžahedin).

EPONIMI  nastaju kad vlastito ime (ili prezime) postane opća imenica (levisice,
brajica), posredna (gardenija) i arbitrarna (Kukuljevići, Vivipara
Mažuranići, Planorbis Šulekianus).
 (Patrick Hooligan, irski razbojnik → apelativ huligan; Candido i Roy
Jacuzzi (1903–1986) → apelativ džakuzi);
 (grogram ‘vrsta tkanine’ → nadimak Old Grog engleskoga admirala
Edwarda Vernona → grog ‘vrsta pića’)
 Earl of Sandwich (1718–1792) → sendvič ‘vrsta jela’ → sendvič ‘položaj
u nogometu’);
 aligator ‘krokodil kratke njuške’ → Aligator, nadimak francuskoga
sportaša i proizvođača sportske odjeće Lacostea → idiogram – likovni
znak aligatora na sportskoj odjeći
 Abel ‘drugi sin Adama i Eve, ubio ga stariji brat Kain’ → simbol Abel
‘nedužno ubijen čovjek; mučenik svoje vjere’);
 Baraba ‘razbojnik kojega je, prema Novom zavjetu, svjetina odabrala
da bude oslobođen umjesto Krista’ → baraba ‘razbojnik, zločinac’
PREVEDENICE  riječi su građene od domaćih sastavnica prema stranome modelu ili
(KALKOVI) hrvatski leksemi koji izrazom i sadržajem nasljeduju izraz i sadržaj
leksema u stranome jeziku
(njem. der Wasserfall, der Übermensch, der Bahnhof > vodopad,
nadčovjek, kolodvor, engl. skyscraper > neboder).
prabilježnik/grč., lat. protonotarius
vodopad/njem. Wasserfall
SEMANTIČKE  domaće su riječi koje su pod utjecajem nekoga stranog jezika dobile
POSUĐENICE ili novo značenje (dodavanje novoga sadržaja već postojećim leksičkim

2
NEOSEMANTIZMI jedinicama).
 (generacija, memorija, meni, program, virus), (miš ʻračunalna
komponentaʼ < engl. mouse, zvijezda ʻslavna osobaʼ < engl. star,
zamrznuti, zalediti ‘obustaviti’ < engl. to freeze, bubati ‘učiti’ < njem.
pauken, kričav ʻkoji bode očiʼ< njem. schreiend).

3
 LEKSIČKI DODIRI III.

PRIMJERI LEKSIČKOG POSUĐIVANJA

LEKSIČKO POSUĐIVANJE  Započinje transferom modela iz jezika davatelja u jezik

primatelj.
 Strana riječ (model) prilagođava se sustavu jezika primatelja na
različitim jezičnim razinama zadobivajući status posuđenice
(replike).
 U našoj se literaturi opisuju četiri razine prilagodbe (adaptacije)
modela: fonološka, ortografska, morfološka i semantička
PRIMJERI POSUĐENICA  npr. talijanski modeli: gondola, laguna, fontana, regata, cantata >
hrv. replike: gondola, laguna, fontana, regata, kantata; mađarski
modeli: lámpás, perec, dobos, puska > hrv. replike: lampaš, perec,
doboš, puška; njemački modeli: das Besteck, der Platz, gemischt,
knapp > hrv. replike: beštek, plac, gemišt, knap);

 npr. franc. modeli: passage /pɑsaʒ/, filet /filε/ > hrv. replike:
pasaž, file; njem. modeli: Träger /’trε:gɐ/, Butter /’bʊtɐ/, Fleck
/flεk/ > hrv. replike: treger, puter, flek; engl. modeli: film /fɪlm/,
tank /tæŋk/, snob /snɔb/ > hrv. replike: film, tenk, snob);

 npr. njem. Röntgen /’roentgn/, Bühne /bynǝ/, Breite /’braitə/ >

hrv. replike: rendgen, bina, brajda; franc. modeli: début /deby/,
ensemble /ãsɑ bl/, intérieur / erjoer/ > hrv. replike: debi, ansambl,
interijer; engl. modeli: thong /θɔŋ/, waggon /wægən/, goal /gəʊl/ >
hrv. replike: tanga, vagon, gol).

PRIMJERI POSUĐENICA  npr. franc. purée, bordeau, passage > hrv. replike: pire, bordo,
pasaž; njem. modeli: Schnitzel, Vorspeise, Bühne > hrv. replike:
šnicl(a), foršpajs, bina; engl. modeli: bulldog, nylon, foul > hrv.
replike: buldog, najlon, faul);
 npr. tal. pianissimo, commedia dell’arte, a cappella > hrv. replike:
pianissimo, commedia dell’arte, a cappella; engl. modeli:
makeover, reality show, back-up > hrv. replike: makeover, reality
show, back-up);
 npr. engl. dealer, interwiev > hrv. replike: diler, intervju; mađ.
model: pajtás > hrv. replika: pajdaš);
 npr. franc. poudre > njem. kao posrednik, Puder > hrv. replika:
puder; engl. model: strike > njem. kao posrednik, Streik > hrv.
replika: štrajk).

1
 npr. njem. Ziel, Platz, Stoff > hrv. replike: cilj, plac, štof; engl.
modeli: check, jam, ranch > hrv. replike: ček, džem, ranč);
 npr. tal. bagat-ella, mar-enda, cont-essa > hrv. replike: bagatela,
marenda, kontesa; engl. modeli: rapp-er, paraglid-ing, comput-er
> hrv. replike: reper, paraglajding, kompjuter)
 npr. tal. canzon-e, sopran-o, pianist-ico > hrv. replike: kancon-a,
sopran-ø, pijanist-ičk-i; njem. modeli: Must-er, Uhr-ø, frisch-ø,
kitsch-ig > hrv. replike: mustr-a, ur-a, friž-ak-ø, kič-ast-ø; engl.
modeli: steward-ess, (to) box, (to) download > hrv. replike:
stjuard-es-a, boks-a-ti, daunloud-a-ti).
 npr. hungarizmi bitanga, cikla, artičoka, mamlaz, palačinka;
 talijanizmi tombola, gorgonzola, mortadela, sonet, bijenale;
galicizmi želatina, defetizam, amortizer, muflon, mansarda
 npr. germanizmi beštek, flaster; talijanizmi bjanko, arija, libreto;
 npr. hungarizmi kip, roštilj, hungarizmi sara, bundaš
 npr. talijanizmi lavina, galanterija; germanizam šminka;
 npr. rusizmi babuška, samizdat, putešestvije
 grecizmi: gramatika, fonem
 latinizmi: impresija, vizija
 anglizmi: intervju, film
 romanizmi (romanski jezici)
 galicizmi: francuski jezik
 talijanizmi: talijanski
 hispanizmi: španjolski jezik
 hungarizmi: mađarski jezik
 bohemizmi: češki jezik
 rusizmi: ruski jezik
 polonizmi: poljski jezik
 luzitanizmi: portugalski jezik

2
 LEKSIČKI DODIRI IV.

LEKSIČKO POSUĐIVANJE  Započinje transferom modela iz jezika davatelja u jezik primatelj.

 Strana riječ (model) prilagođava se sustavu jezika primatelja na
različitim jezičnim razinama zadobivajući status posuđenice (replike).
 U našoj se literaturi opisuju četiri razine prilagodbe (adaptacije)
modela: fonološka, ortografska, morfološka i semantička
FONOLOŠKA ADAPTACIJA  NULTA TRANSFONEMIZACIJA provodi se kad su fonemi
MODELA NAZIVA SE podudarni u jezicima koji su u kontaktu (npr. talijanski modeli:
TRANSFONEMIZACIJA
gondola, laguna, fontana, regata, cantata > hrv. replike: gondola,
laguna, fontana, regata, kantata; mađarski modeli: lámpás, perec,
dobos, puska > hrv. replike: lampaš, perec, doboš, puška; njemački
modeli: das Besteck, der Platz, gemischt, knapp > hrv. replike: beštek,
plac, gemišt, knap);

 DJELOMIČNA ILI KOMPROMISNA TRANSFONEMIZACIJA

provodi se kad su fonemi međusobno slični, ali se razlikuju po nekim
svojstvima (npr. vokali u sljedećim primjerima: franc. modeli:
passage /pɑsaʒ/, filet /filε/ > hrv. replike: pasaž, file; njem. modeli:
Träger /’trε:gɐ/, Butter /’bʊtɐ/, Fleck /flεk/ > hrv. replike: treger,
puter, flek; engl. modeli: film /fɪlm/, tank /tæŋk/, snob /snɔb/ > hrv.
replike: film, tenk, snob);

 SLOBODNA TRANSFONEMIZACIJA provodi se kad za foneme

jezika davatelja ne postoje ekvivalenti u jeziku primatelju (npr. vokali
u sljedećim primjerima: njem. modeli: Röntgen /’roentgn/, Bühne
/bynǝ/, Breite /’braitə/ > hrv. replike: rendgen, bina, brajda; franc.
modeli: début /deby/, ensemble /ãsɑ bl/, intérieur / erjoer/ > hrv.
replike: debi, ansambl, interijer; engl. modeli: thong /θɔŋ/, waggon
/wægən/, goal /gəʊl/ > hrv. replike: tanga, vagon, gol).

NA ORTOGRAFSKOJ SE  prema izgovoru modela i tada su u najvećoj mjeri prilagođeni

RAZINI MODELI ortografiji jezika primatelja (franc. modeli: purée, bordeau, passage >
PRILAGOĐAVAJU JEZIKU
hrv. replike: pire, bordo, pasaž; njem. modeli: Schnitzel, Vorspeise,
PRIMATELJU NA JEDAN
Bühne > hrv. replike: šnicl(a), foršpajs, bina; engl. modeli: bulldog,
nylon, foul > hrv. replike: buldog, najlon, faul);
 prema ortografiji modela, kada replike zadržavaju ortografiju jezika
davatelja (tal. modeli: pianissimo, commedia dell’arte, a cappella >
hrv. replike: pianissimo, commedia dell’arte, a cappella; engl.
modeli: makeover, reality show, back-up > hrv. replike: makeover,
reality show, back-up);

1
  kombinacijom izgovora i ortografije modela, kada je dio ortografije
replike formiran prema izgovoru, a dio prema izvornoj ortografiji
modela (engl. modeli: dealer, interwiev > hrv. replike: diler, intervju;
mađ. model: pajtás > hrv. replika: pajdaš);
 pod utjecajem jezika posrednika (franc. model: poudre > njem. kao
posrednik, Puder > hrv. replika: puder; engl. model: strike > njem.
kao posrednik, Streik > hrv. replika: štrajk).
MORFOLOŠKA  NULTA TRANSMORFEMIZACIJA predstavljena je tipom:
ADAPTACIJA MODELA slobodni morfem + nulti morfem (njem. modeli: Ziel, Platz, Stoff >
NAZIVA SE
hrv. replike: cilj, plac, štof; engl. modeli: check, jam, ranch > hrv.
TRANSMORFEMIZACIJA.
replike: ček, džem, ranč);
TRI SU TIPA:
 KOMPROMISNA TRANSMORFEMIZACIJA predstavljena je
tipom: slobodni morfem + strani vezani morfem (tal. modeli:
bagat-ella, mar-enda, cont-essa > hrv. replike: bagatela, marenda,
kontesa; engl. modeli: rapp-er, paraglid-ing, comput-er > hrv.
replike: reper, paraglajding, kompjuter);
 POTPUNA TRANSMORFEMIZACIJA predstavljena je tipom:
slobodni morfem + domaći vezani morfem (tal. modeli: canzon-e,
sopran-o, pianist-ico > hrv. replike: kancon-a, sopran-ø, pijanist-ičk-
i; njem. modeli: Must-er, Uhr-ø, frisch-ø, kitsch-ig > hrv. replike:
mustr-a, ur-a, friž-ak-ø, kič-ast-ø; engl. modeli: steward-ess, (to) box,
(to) download > hrv. replike: stjuard-es-a, boks-a-ti, daunloud-a-ti).
SEMANTIČKA  PRIMARNA SEMANTIČKA ADAPTACIJA, koja ima tri svoje
PRILAGODBA MODELA varijante:
NAZIVA SE
 u nultoj adaptaciji replika zadržava značenje modela (hungarizmi
TRANSEMANTIZACIJA.
bitanga, cikla, artičoka, mamlaz, palačinka; talijanizmi tombola,
DVA SU OSNOVNA TIPA:
gorgonzola, mortadela, sonet, bijenale; galicizmi želatina, defetizam,
amortizer, muflon, mansarda)
 pri suženju broja značenja model je u jeziku davatelju polisemni
leksem, a replika preuzima samo jedno ili samo neka značenja
(germanizmi beštek, flaster; talijanizmi bjanko, arija, libreto;
hungarizmi kip, roštilj);
 pri suženju polja značenja ne mijenja se broj značenja replike u
odnosu na model, ali se preuzeto značenje sužava (hungarizmi sara,
bundaš);
 SEKUNDARNA SEMANTIČKA ADAPTACIJA, koja ima dvije
svoje varijante:
 proširenje broja značenja, kad replika ima više značenja nego
model (talijanizmi lavina, galanterija; germanizam šminka; rusizmi

2
 babuška, samizdat);
 proširenje polja značenja (rusizam putešestvije).