FRAZEMI FRAZEOLOGIJA

Frazem je ustaljena veza najmanje dviju punoznačnih riječi koje se u govoru i pismu
ostvaruju kao cjelina.
-čine ga najmanje dvije punoznačne riječi
-riječi unutar frazema ne mogu zamjenjivati svoja mjesta
-unutar frazema nijedna se punoznačna riječ ne može izostaviti

Frazeologija je grana leksikologije koja proučava frazeme.

Frazeologizacija jepostupak kojim od slobodne veze riječi nastaje frazem.

VRSTE FRAZEMA:
1.PREMA SREDIŠNJOJ PUNOZNAČNICI

a) IMENIČNI
figa u džepu, grižnja savjesti
b) GLAGOLSKI
dati petama vjetra, kupiti prnje, žariti i paliti, nestati u vidu magle
c) PRIDJEVNI
brz kao munja, ni živ ni mrtav, mrtav pijan, hladan kao špricer
d) PRILOŽNI
navrat-nanos, mirne duše

2. PREMA SINTAKTIČKOM USTROJSTVU

A. FRAZEMSKE SINTAGME
majstor od zanata, druga strana medalje, pokazati zube, kap u moru
B. FRAZEMI REČENICE
Jabuka ne pada daleko od stabla.
Dolazit demo makar sjekire padale s neba.
Izgledaš kao smrt na dopustu.

3.PREMA PODRIJETLU

 IZ KNJIŽEVNIH DJELA
biti ili ne biti, borba s vjetrenjačama
 BIBLIJSKI
nositi svoj križ, dolina suza, Sodoma i Gomora
 ANTIČKOG PODRIJETLA
Ahilova peta, kocka je bačena
 NACIONALNI
spraviti krivu Drinu, mirna Bosna
 UZ RAZLIČITE LJUDSKE DJELATNOSTI
ponoviti iks puta, izazvati lančanu reakciju, stati na loptu
___________________________________________________________________________

 FRAZEMSKI SINONIMI
suh kao bakalar-tanak kao čačkalica
 FRAZEMSKI ANTONIMI
spor kao puž-brz kao zec

 FRAZEMSKE JEDNOZNAČNICE
čuvati leđa
 FRAZEMSKE VIŠEZNAČNICE
omastiti brk (Pri podijeli imovine omastili smo brk. Za večerom smo omastili brk.)

 FRAZEMSKE INAČICE ILI VARIJANTE

imati mušice u glavi, imati bubice u glavi
 FRAZEMSKE SRASLICE
šud-mud pa prolij, sbrda-sdola

___________________________________________________________________________

PERIFRAZA-spoj riječi kojima se opisuje neki pojam,svaka riječ u perifrazi ima osnovno
značenje

prvi čovjek-Adam, glavni grad Hrvatske-Zagreb

FRAZA-izraz koji ništa ne znači, lažan sadržaj, dodvoravanje

Danas prekrasno izgledate.

Kako ste?
JEZIČNI PURIZAM
-drugi naziv je jezično čistunstvo

PRAVILA JEZIČNOG PURIZMA:

1.Tamo gdje postoji dobra domada riječ , ne treba upotrebljavati stranu riječ.
pozicija-stajalište, efikasan-učinkovit

2.Tamo gdje postoji dobra standardnojezična riječ, ne treba upotrebljavati dijalektizam.

muha-muva, prozor-oblok

3.Ne treba upotrebljavati istoznačnu novotvorenicu ili prevedenicu, ne treba unositi

prevedene izraze ili konstrukcije iz drugih jezika.
internet-sumrežje, hardver-očvrstje
JEZIČNO POSUĐIVANJE
POSUĐENICA- svaki leksem preuzet iz nekog drugog jezika

RAZLOZI LEKSIČKOG POSUĐIVANJA

1.UNUTARJEZIČNI
-kada jezik nema svoj vlastiti leksem posudit de taj leksem iz drugog jezika
funta, tango, sardina, simbol, provincija…
- neke riječi su prevedenice- dalekozor, teleskop
2. IZVANJEZIČNI
-političke i kulturno-civilizacijske veze: pozicija, apoteka, ambasador
-gospodarske i tehnološke novine: bolid, plantaža, farma
-zemljopisni dodir: busola, gumb, cerada
-prestiž, pomodnost, snobizam: fensi, sejvati, ivent

VRSTE POSUĐENICA:
1. PREMA JEZIKU IZ KOJEG POTJEČU:
LATINIZMI, GRECIZMI, GERMANIZMI, TURCIZMI, HUNGARIZMI, RUSIZMI,
BOHEMIZMI(češki), ANGLIZMI, ROMANIZMI, GALICIZMI(francuski), TALIJANIZMI,
HISPANIZMI(španjolski), POLONIZMI(poljski), BAZOTINIZMI(portugalski)

2. PREMA IZRAZU:
a) EGZOTIZMI- posuđenice koje označavaju različite posebnosti pojedinih naroda
sushi, pizza, lazanje, pončo, iglu, štrukli, tacosi, votka, kuna, dolar, valcer, tango,
sombrero

b) EUROPEIZMI- potječu iz lat. i grč. jezika

c) EPONIMI- nazivi nekih otkrida ili izuma koji su dobili ime po svom izumitelju.
petrarkizam, penkala, žilet, giljotina, baraba, tesla, amper,

d) INTERNACIONALIZMI- posuđenice koje u više jezika imaju isto značenje i izraz

hrv. turizam njem. Tourismus
hrv. indeks eng. Index
3. PREMA NAČINU PRILAGODBE HRVATSKOME JEZIKU:
fonološki, grafijski, gramatički, značenjski
biro, scan-skenirati, taxi-taksi, bug-kukac(engl.), pogreška u softweru ili hardveru(hrv.)

a) TUĐICE-posuđenice u kojih je uočljivo njihovo strano podrijetlo

žiri, džezva, kabare, show, intervju, bicikl, smoking, hot-dog

b) USVOJENICE-posuđenice koje su se prilagodile hrvatskom jeziku da se više ne osjedaju

kao strane riječi.
car, kukurut, čizma, jastuk, boja

c) PREVEDENICE ILI KALKOVI-hrvatski leksemi koji izrazom i sadržajem nasljeduju izraz i

sadržaj leksema u stranom jeziku.
sky-scrape - neboder, Arbaitsgaber-poslodavac, football-nogomet(foot je noga,ball je
lopta)

d) ZNAČENJSKE POSUĐENICE-posuđuju se značenje leksema koje se pridodaje

hrvatskom izrazu.
bubanj- glazbeni instrument
-dio stroja

VRSTE POSUĐIVANJA:
JEZIK DAVALAC-jezik iz kojeg se preuzima leksem
JEZIK PRIMALAC-jezik koji uzima leksem
JEZIK POSREDNIK-jezik primalac koji uzima leksem koji je ved preuzet iz nekog jezika

1.Izravno posuđivanje
-preuzimanje leksema iz jednog jezika u drugi bez posredovanja
jezik davalac jezik primatelj-hrvatski
grč.khilias hiljada
njem.Schalter šalter
mađ.lampas lampaš

2.Posredno posuđivanje
tal.sardina-hrv.sardina/ talijanski je taj leksem posudio iz latinskoga, a latinski iz grčkoga
sardine=riba

3.Kružno posuđivanje
Balaton-preuzet iz hrvatskog jezika u mađarski
-to je pridjev blatno , no mađarski jezik ne može imati jedan do drugoga dva suglasnika pa je
između fonema /bl/ umetnuti /a/ i fonema /tn/ premetanjem umetnuti /o/
-jezici su bili u dugom jezičnom dodiru pa su leksemi prelazili iz jezika u jezik često u
izmijenjenom obliku

-npr.Hrvat-hrvatski leksem koji su preuzeli Francuzi i vratili ga kao u promijenjenom obliku

kravata
ONOMASTIKA

Onomastika ili imenoslovlje je dio leksikologije koji proučava omena

Etimologija – znanost koja proučava podrijetlo imena i riječi

Antroponimi-imena ljudi-imena, prezimena, nadimci

→ patronimi – prezimena izvedena od očeva imena-npr. Ivo-Ivid, Stipe-Stipanovid...

→ matronimi – prezimena izvedena od majčina imena-npr.Ana-Anid, Mara-Marid...

Toponimi-zemljopisna imena

a) ekonimi ili ojkonimi– imena naseljenih mjesta (Zagreb, Gospid, Klanjec)

→ etnik – ime stanovnika naseljena mjesta (Zagrepčanin, Zagrepčanka)

→ ktetik – posvojni pridjev izveden od imena naseljena mjesta (zagrebački)

b) oronimi – imena gora (Medvednica, Velebit, Žumberak)

c) hidronimi – imena voda (Dunav, Kupa, Korana)

→ egzonimi – hrvatska imena naseljenih mjesta izvan hrvatskoga govornoga područja

(Beč, Budimpešta, Rim)