GRAMATICKI

LEKSIKON
 GLAGOLI

Koja ti je omiljena grupa

glagola u prezentu?

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Koji su ti omiljeni
nastavci glagola na –ati u
prezentu?

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Voliš li u prezentu više

glagole na –nuti ili –sti?

©Vesna Podgorac
1)-ati
1a) -ati > -am (uživati)
(-irati > -iram biciklirati)
1b) -ati > jem (klizati) (jotacija: c, k > č, d > đ, g/z > ž, h/s > š, l > lj, n > nj)
1c) -ati > -em (ustajati)
1d) -ati > -im (trčati)
1e) -ovati/-evati/-ivati > -ujem (putovati/prijateljevati/istraživati)

2) -iti > -im (kasniti)

3) -jeti > -im (živjeti)

4) -nuti > -nem (brinuti)

5) -sti > -dem (jesti)

©Vesna Podgorac
©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Voliš li više pomoćni

glagol biti ili htjeti?

©Vesna Podgorac
BITI - perfekt
HTJETI - futur

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Koji ti je omiljeni
modalni glagol?

©Vesna Podgorac
htjeti, moći, morati, smjeti, trebati

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Koji ti je omiljeni
povratni glagol?

©Vesna Podgorac
©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Voliš li povratne glagole

u 3. l. jd. u perfektu?

©Vesna Podgorac
Ja sam se smijala. 

Ja se smijala. 

Ona se je smijala. 

Ona se smijala. 

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Koji ti je omiljeni rod i

broj pri tvorbi participa?

©Vesna Podgorac
 infinitivna osnova
(infinitiv – -ti)
+

Sadrži informaciju o rodu i broju.

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Voliš li više participe

glagola na –jeti ili –sti?

©Vesna Podgorac
 -je > -i

-(s)ti

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Koji ti je omiljeni
nepravilni particip?

©Vesna Podgorac
nepravilna osnova +
nepostojano a

• ići – išao (išla…)

• moći – mogao
(mogla…)
• naći – našao
(našla…)
• poći – pošao
(pošla…)
• reći – rekao
(rekla…)
• ući – ušao (ušla…)

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Voliš li u futuru više

glagole na –ti ili –ći?

©Vesna Podgorac
 Infinitivi na –ti: Infinitivi na –ći:

• Ja ću biciklirati.  • Ja ću reći. 
• Biciklirati ću.  • Reći ću. 
• Bicikliratø ću.  • Rećø ću. 

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Voliš li više svršene ili

nesvršene glagole?

©Vesna Podgorac
 GLAGOLI

Voliš li u hrvatskom više

indikativ ili konjuktiv?

©Vesna Podgorac
 U hrvatskom jeziku
konjuktiv ne postoji!

©Vesna Podgorac
 KLITIKE

Koja ti je omiljena
klitika?

©Vesna Podgorac
 KLITIKE

Voliš li više kad klitika

stoji na prvom, drugom
ili posljednjem mjestu u
rečenici?
©Vesna Podgorac
 1) upitna čestica (li)

2) nenaglašeni oblici glagola biti (sam, si, smo, ste, su) ili
nenaglašeni oblici glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će)
IZNIMKA: 3.l.jd. glagola biti (je) uvijek ide na posljednje mjesto

3) nenaglašeni oblici ličnih zamjenica u dativu (mi, ti, mu, joj, nam, vam, im)

4) nenaglašeni oblici ličnih zamjenica u akuzativu ili

genitivu (me, te, ga, je/ju, ih)

5) povratna zamjenica (se)

Klitike ne mogu stajati na početku,

a imaju tendenciju smjestiti se na 2. mjesto u rečenici
(hijerarhijski gore navedenim redoslijedom).

©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Koji ti je omiljeni padež?

©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Koje ti je omiljeno
padežno pitanje?

©Vesna Podgorac
©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Koji ti je omiljeni
prijedlog
koji otvara mjesto
nominativu?
©Vesna Podgorac
 Ne postoji prijedlog koji
otvara mjesto nominativu!

©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Koji ti je omiljeni
prijedlog koji otvara
mjesto genitivu?

©Vesna Podgorac
 od, do, iz, kod, prije, poslije, nakon,
zbog, protiv, bez, (po)kraj, pored,
preko, blizu, iznad, ispod, ispred, iza,
između, oko, osim, poput

©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Voliš li više direktni ili

indirektni objekt?

©Vesna Podgorac
direktni objekt = AKUZATIV

+ u, na, za, po, uz, kroz, niz

pod, nad, među, pred

indirektni objekt = DATIV

+ k(a), prema, nasuprot,

unatoč, usprkos

©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Voliš li više prijedlog u ili

na?

©Vesna Podgorac
U - zatvoreno, konkretno
NA - otvoreno, apstraktno

Idem u školu na nastavu.

Penjemo se na planinu.

u/na + A → glagoli kretanja

u/na + L → svi ostali glagoli

Putujem u Španjolsku na odmor.

Uživam u Španjolskoj na odmoru.

©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Voliš li više koristiti

lokativ s prijedlozima ili
bez njih?

©Vesna Podgorac
Lokativ bez prijedloga ne postoji!

na, o, po, pri, u

©Vesna Podgorac
 PADEŽI
(I PRIJEDLOZI)

Voliš li više koristiti

prijedlog s(a) uz
instrumental sredstva ili
društva?
©Vesna Podgorac
 Uz instrumental sredstva
ne koristi se prijedlog!

• Putujem s prijateljem.  Putujem prijateljem. 

• Putujem s avionom.  Putujem avionom. 

s(a), među, nad, pod, pred

©Vesna Podgorac
 IMENICE

Voliš li više imenice

muškog i srednjeg roda
na palatal ili nepalatal?

©Vesna Podgorac
©Vesna Podgorac
 IMENICE

Voliš li više imenice

ženskog roda na vokal ili
konsonant?

©Vesna Podgorac
©Vesna Podgorac
 IMENICE

Voliš li imenice srednjeg

roda koje završavaju na
–u?

©Vesna Podgorac
 Ne postoje imenice
srednjeg roda na -u!
(Samo -o / -e.)

©Vesna Podgorac
 IMENICE

Voliš li više imenice

muškog roda kad
označavaju živo ili
neživo?
©Vesna Podgorac
©Vesna Podgorac
 IMENICE

Koja ti je omiljena
specifičnost imenica
muškog roda u množini?

©Vesna Podgorac
 skraćena množina
duga množina (-ov / -ev)
(-in > -ø)

sibilarizacija
nepostojano a
k, g, h + i > c, z, s

©Vesna Podgorac
 IMENICE

Voliš li više imenice

ženskog roda s
palatalizacijom ili
sibilarizacijom?
©Vesna Podgorac
 Imenice ženskog roda
s palatalizacijom ne postoje!
palatalizacija: k>č, g>ž, h>š (+e)
sibilarizacija: k>c, g>z, h>s (+i)

©Vesna Podgorac
 GLASOVNE
PROMJENE

Koja ti je omiljena
glasovna promjena?

©Vesna Podgorac
 PRIDJEVI

Voliš li više određeni ili

neodređeni vid pridjeva?

©Vesna Podgorac
 PRIDJEVI

Voliš li više pridjeve s

naveskom ili bez njega?

©Vesna Podgorac
određeni
vid
pridjeva

ID =
imenička
deklinacija

©Vesna Podgorac
neodređeni
vid
pridjeva

OVP =
određeni
vid pridjeva

©Vesna Podgorac
 PRIDJEVI

Koja ti je omiljena
glasovna promjena kod
pridjeva?

©Vesna Podgorac
 nepostojano a vokalizacija

gubljenje suglasnika

jednačenje po zvučnosti

b>p d>t

z>s ž>š
©Vesna Podgorac
 ZAMJENICE

Koja ti je omiljena vrsta

zamjenica?

©Vesna Podgorac
• lične zamjenice
• povratna zamjenica
• povratno-posvojna zamjenica
• posvojne zamjenice
• pokazne zamjenice
• odnosne zamjenice
• upitne zamjenice
• neodređene zamjenice

©Vesna Podgorac
 ZAMJENICE

Voliš li u L i I više
koristiti naglašeni ili
nenaglašeni oblik ličnih
zamjenica?
©Vesna Podgorac
Lične zamjenice nemaju nenaglašeni oblik u L i I!

©Vesna Podgorac
 ZAMJENICE

Koji ti je omiljeni oblik

posvojne zamjenice u 3.
l. mn. – za muški, ženski
ili srednji rod?
©Vesna Podgorac
U 3. l. mn. svi rodovi imaju isti oblik!

©Vesna Podgorac
 ZAMJENICE

Voliš li za izricanje
posvojnosti više koristiti
posvojnu zamjenicu ili
ličnu zamjenicu u dativu?
©Vesna Podgorac
 • Posvojna • Lična zamjenica
zamjenica: u dativu:

Moj tata Tata mi

voli planinariti. voli planinariti.

©Vesna Podgorac
 ZAMJENICE

A posvojni pridjev ili

sintagmu u genitivu?

©Vesna Podgorac
POSVOJNI PRIDJEV (ŽIVO) POSVOJNI PRIDJEV (NEŽIVO)

MUŠKI ROD • SKI

1)Hrvatska → hrvatski
• ov(a/o/i/e/a) 2)svi ostali: Portugal → portugalski
brat + ov = bratov

• ev(a/o/i/e/a)
bratić + ev = bratićev • ŠKI
1)Norveška → norveški
(palatal) 2a) g: Prag → praški
2b) h: Pečuh → pečuški
c + ev → čev
stric + ev = stričev

• ČKI
ŽENSKI ROD
1)Grčka → grčki
2a) c: Kumrovec → kumrovečki
• in(a/o/i/e/a)
2b) č: Beč → bečki
sestra + in = sestrin
2c) k: Meksiko → meksički
c, k + in → čin
majka + in = majčin
©Vesna Podgorac
 Janko Polić + ulica

• Posvojni pridjev (živo): • Sintagma u genitivu:

Jankova ulica.  Ulica Janka Polića. 

Jankova Polićeva ulica.  Ulica Janka. 
Grad Rijeka + ulica

• Posvojni pridjev (neživo): • Sintagma u genitivu:

Riječka ulica.  Ulica Grada Rijeke. 

Gradska riječka ulica.  Ulica Rijeke. 
©Vesna Podgorac
 BROJEVI

Voliš li više broj 3 u

muškom ili ženskom
rodu?

©Vesna Podgorac
 Samo brojevi 1 i 2 razlikuju rod!

21, 31, 101… dvadeset jedna profesorica, trideset jedna profesorica,

sto jedna profesorica…
22, 32, 102… dvadeset dvije profesorice, trideset dvije profesorice,
sto dvije profesorice…
21, 31, 101… dvadeset jedno vino, trideset jedno vino, sto jedno vino…
©Vesna Podgorac
 BROJEVI

Voliš li više deklinirati

imenice uz broj 1, 3 ili 6?

©Vesna Podgorac
21, 31, 101… dvadeset jedan bicikl, trideset jedan bicikl,
sto jedan bicikl…
22, 32, 102… dvadeset dva bicikla, trideset dva bicikla,
sto dva bicikla…
25, 35, 105… dvadeset pet bicikala, trideset pet bicikala,
sto pet bicikala…

©Vesna Podgorac