GLASOVNE PROMJENE

Ponavljamo!

 Glasovne promjene su promjene glasova glede tvorbe

riječi ili promjene oblika riječi uz međusoban utjecaj
glasova sličnih ili različitih zvučnosti i izgovornih svojstava.
Glasovne promjene događaju se na granici morfema i
osnove, osnove i morfema te na granici riječi i riječi.
Glasovne promjene mogu se javljati samo u izgovoru ili u
pismu i izgovoru.
Odredi osnovni oblik riječi ovih riječi:

majci vrapca momka

Što se promijenilo? Što se promijenilo? Što se promijenilo?

Kako ćemo naučiti glasovne promjene?

1. Najprije moraš naučiti pravilo za svaku od glasovnih promjena.

2. Kada dobiješ riječ u kojoj moraš prepoznati glasovnu, prvo uoči koji se glas
mijenja.

3. Zatim imenuješ glasovnu promjenu.

4. Ne odustaj od pokušaja! Glasovnih promjena ima nekoliko, kad ih jednom naučiš,

neće ti biti teško prepoznati ih!
Nabrojimo glasovne promjene:

- nepostojano a
- nepostojano e
- palatalizacija
- sibilarizacija
- jotacija
- jednačenje suglasnika po zvučnosti
- jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe
- prijeglas
- prijevoj
- vokalizacija
- navezak
- ispadanje suglasnika
Glasovne promjene možemo
podijeliti:
PALATALIZACIJA
suglasnici K,G,H mijenjaju se ispred E u Č,Ž,Š

Zašto naziv palatalizacija? Zato što se glasovi č, ž, š zovu i palatali lat.

palatum – nepce

• seljaK – seljaČe (vokativ)

• peKu – peČem (prezent nekih glagola)
• reKoh – reČe (aorist nekih glagola)
• djevojKa+in = djevojČin (posvojni pridjev)
• muKa-muČiti; praH – praŠina (u tvorbi nekih glagola i
imenica)
• ...
 SIBILARIZACIJA ili druga palatalizacija

k, g, h + i > c, z, s

suglasnici K, G, H ispred I mijenjaju se u C, Z, S

momak + i > momCi (nom. mn.); duh + i > dusi ; jaruGa + i jaruZi (dat. jed.)

ZAŠTO naziv SIBILARIZACIJA? Zato što se glasovi c, z,s zovu sibilanti

Sibilarizacija se Ne provodi:
 genitiv množine ženskog roda ispred nastavka –i
 imenice koje znače stanovnike naseljenih mjesta
 muška imena i prezimena bez obzira na podrijetlo
 kod većine zemljopisnih imena, domaćih i stranih
 u imenicama odmila na – a,- o
 u imenicama na -cka, - čka, -ćka
 u imenica na -tka
 kod večine imenica kojima osnova završava na suglasnik + g
 kod večine imenica s osnovnim završetkom suglasnik + h
JOTACIJA ime dolazi od grč. Ιώτα, iota = J, j
nastaje spajanjem nepalatalnog suglasnika c, d, g, h, k, l, n, s, t i z s glasom J nastaju

palatalni suglasnici č, đ, ž, š, lj, nj i ć.

•c +j=č
klicati - kličem, micati - mičem
•d + j = đ
mlad - mlađi
•g + j = ž
blag – blaži, slagati - slažem
•h + j = š
suh – suši,mahati - mašem
•k + j = č
jak – jačii, vikati - vičem
•l + j = lj
dalek - dalji
•n + j = nj
tanak - tanji
•s + j = š
pisati - pišem
•t + j = ć
platiti - plaćen
•z + j = ž
mazati - mažem
Jotacija možedjeluje na cijeli završni suglasnički skup, npr:
gust - gušći
grozd - grožđe
JEDNAČENJE suglasnika po ZVUČNOSTI

Ako se dva suglasnika, različita po zvučnosti, nađu jedan pored drugog, oni
se jednače, i to tako što se prvi mijenja prema drugom

ZVUČNI
SUGLASNICI p t k č ć s š f c h
BEZVUČNI
SUGLASNICI b d g dž đ z ž - - -
DVA PRAVILA: I. Sz + Sb > SbSb od + pisati > otpisati
II. Sb + Sz > SzSz svat + ba > svadba
IZNIMKE: -d + c,č,s,š = d odcijepiti, odčepiti, odspavati, odšetati
-u složenicama s ispod- i iznad- ispodprosječan,
iznadprosječan
JEDNAČENJE po MJESTU tvorbe- dva uzastopna glasa
različitoga tvorbenoga mjesta se jednače

s + č,ć > š z + dž,đ,j,lj,nj,š,ž > ž

piS + Čev > piŠčev grozd + je > grozđe – groZĐe >
groŽđe

n + b, p = n ( u složenicama )
jedanput

n + b, p > m ( u izvedenicama )
stambeni
NEPOSTOJANO A -
samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi se gubi, da bi
se pojavio opet u drugim oblicima istih riječi

 borac - borci, momak – momci (N. mn.)

 borac - G: borca – G. mn.: boraca
 sestre – sestara (G. mn.)
 dobar – dobri (N.jed. Pridjeva u neodređenom obliku)

 NAPOMENA: ova se promjena javlja samo kod NEKIH

imenica navedenih rodova
Navezak –
je pokretni samoglasnik koji može doći na kraju neke riječi, a da joj uopće ne
mijenja značenje. Često se koristi zbog lakšega izgovora ili stilske obilježenosti

 lijep – lijepogA (u kosim padežima pridjeva)

 tvog – tvogA (u kosim padežima zamjenica)

 kad – kadA (kod nekih priloga)

 s- sA (kod nekih prijedloga)

PROMJENA L u O ili VOKALIZACIJA

- glasovna promjena pri kojoj se u nekim riječima L mijenja u O

mislilac gledalac nosilac

N
G misliOca gledaOca nosiOca
gl. pridjev mio-mila topao-topla nagao-
radni nagla
NAPOMENA:

 nisu navedene sve glasovne promjene

 kod prikazanih glasovnih promjena nisu dati svi oblici u
kojima se javlja određena glasovna promjena

 Zdenka