Gla so v ne p ro mj en

FONOLOŠKI UVJETOVANE MORFOLOŠKI UVJETOVANE

⇰ do alternacije/zamjene dolazi zbog prirode ⇰uvjetovane su nekom gramatičkom kategorijom

samog fonema (zvučnost, mjesto tvorbe) ili zbog (padež, lice) ili tvorbenom kategorijom
raspodjele fonema unutar samog morfema (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica i sl.)

jednačenje suglasnika = asimilacija  nepostojano a

(težnja za izjednačavanjem dvaju suglasnika kad se  nepostojano e
nađu jedan do drugoga)  navezak
 zamjena l sa o / vokalizacija
 jednačenje suglasnika po zvučnosti  palatalizacija
 jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe  sibilarizacija
 gubljenje suglasnika  jotacija
 udvajanje suglasnika  alternacije ije/je/e/i

ZVUČNO JEDNAČENJE MJESNO JEDNAČENJE

a) s ispred č, ć, lj, nj prelazi u š

b d g - - - dž đ z ž s + čepati = ščepati
p t k c f h č ć s š nos + nja = nošnja
b) z ispred dž, đ, lj, nj prelazi u ž
a) Sz + Sb = SbSb kaz + njiv = kažnjiv
rob + stvo = ropstvo paz + ljiv = pažljiv
b) Sb + Sz = SzSz c) h ispred č, ć prelazi u
svat + ba = svadba š orah + čić = oraščić
iznimke: trbuh + čić = trbuščić
drh + ćem = dršćem
- dc, dč, dć, ds, dš: podcijeniti, d) n ispred b i p prelazi u m
odčitati, predstava, podšišati stan + beni = stambeni
- složenice s prijedlozima ispod i iznad: obran + beni =
ispodprosječan, iznadprosječan obrambeni
- druge složenice kada je to potrebno radi iznimke:
jasnoće: podtekst, postdiplomski, nadtrčati - s, z ispred lj i nj:
a) kada su završetak prefiksa:
izljubiti, raznjihati
b) ako su lj i nj nastali od staroga jata: slijep
– sljepoća, snijeg – snježan
c) n na kraju prvog dijela složenice:
izvanblokovski, stranputica, jedanput
 ISPADANJE /GUBLJENJE SUGLASNIKA

STAPANJE SUGLASNIKA - do promjene dolazi radi lakšeg izgovora

- kada se jedan uz drugoga nađu dva ista a) d i t ispred c i č

suglasnika, stapaju se u jedan suglasnik sudac – sudca – suca
otac – otca – oca
preddvorje – svetac – svetca –
predvorje bezzvučan – sveca
b) d i t ispred sufiksa – ština
bezvučan
slobod + ština = sloboština
Buzet + ština = Buzeština
- često se događa zbog neke glasovne gospod + ština =
promjene gospoština

pet + deset = ped + deset = c) d i t u suglasničkim skupovima st, št,

pedeset bez + žični = bež + žični = zd, žd ispred nekog drugog suglasnika
osim r i v
bežični iz + sipati = is + sipati =
korist + na = korisna
isipati kazališt + ni = kazališni
obrast + la = obrasla
Iznimke: godišt(e) + nji =
godišnji nužd(a) + na =
 ne provodi se u pisanju superlativa nužna
pridjeva koji započinju zvonačnikom
j najjači, najjadniji… iznimka
- u pisanju nekih stranih riječi t se ne gubi:
azbestni, protestni
 u nekim složenicama radi jasnoće
dvadesettrećina, izvannastavni, kreppapir
d) s u sufiksu –ski kada se ovaj sufiks nađe
iza č i ć
ribič + ski = ribički
Gospić + ski =
gospićki
KAKO JE RIJEČ NASTALA GLASOVNE PROMJENE
ženidba
prehrambeni
otada
othraniti
lječilišni
masna
jedanput
podčiniti
raščistiti
raščupan
bešćutan
raščetvoriti
 MORFOLOŠKI UVJETOVANE PROMJENE
NEPOSTOJANO A c) u nekim oblicima imenica na –lac:
o je ono koje se gubi i ponovno javlja u mislilac – mislioca
različitim oblicima iste riječi (uvijek u
zadnjem slogu) d) ispred sufiksa –ba:
kobac – kopca, gladak – glatka, hrabar – hrabriji
dijeliti – dioba, seliti- seoba
N jd. G jd. N mn. G mn.
o iznimka
N jd. vrabac vrapca vrapci vrabaca N jd. i G mn. imenica na -lac
i momak momka momci momaka
G mn. lažljivac lažljivca lažljivci lažljivaca ronilac, donosilac –
nekih naranča naranče naranče naranača ronilaca, donosilaca
imenica izložba izložbe izložbe izložaba

N jd.
PALATALIZACIJA
umora umorn
pridjeva
n a
(neodređ. K Č vuče, veličina
modar modra
oblik) G ispred e ,i Ž pluže,
bistar bistra množina H Š duše,
N jd. prašina
kakav kakva
nekih
sav svega
zamje-
nekaka nekakv
nica C ispred e, i Č mjeseče, mjesečina
v a
Z ispred e Ž vitez - viteže
NEPOSTOJANO E

o javlja se u kajkavskim govorima: o provodi se:

Čakovec – a) u V jd. imenica m.r. koje završavaju na k, g, h
Čakovca Gubec –
junak – junače, mjesec –
Gupca
ZAMJENA L SA O / VOKALIZACIJA mjeseče, knez – kneže

b) u prezentu i aoristu glagola kojima osnova

o suglasnik l se na kraju riječi zamjenjuje
završava na k, g, h
samoglasnikom o
anđeo – anđela, kotao – kotla, posao – posla pečem ( peći < pek-ti)

o do ove promjene dolazi i nakon neke druge podiže ( podići < podig-ti)
glasovne promjene:
c) u tvorbi umanjenica sufiksima –ica, -ić
dio – dijela, vidio – vidjela imenica koje završavaju na k, g, h

o najčešće se provodi: kružić (krug), nožica (noga), mušica (muha)

a) u m.r. glag.pridjeva radnog:

pitao – pitala, htio – htjela

b) u N jd. imenica m.r.:

kotao – kotla
SIBILARIZACIJA JOTACIJA (<grč. jota = j)

o stapanje nepalatalnog suglasnika s

KC ruka - ruci knjiga - knjizi duh - dusi glasom j u novi palatalni suglasnik
ispred iZ t+ j = ć (žući) g+ j = ž (draži)
S
d+ j = đ (mlađi) c+ j = č ( zečji)
o provodi se: h+j = š (suši) k+ j = č (jači)

a) u D i L jd. imenica ž.r. s +j = š (viši) l+ j = lj (posoljen)

z+j = ž ( brži) n+j = nj ( punjen)
majka – majci, knjiga – knjizi, svrha – svrsi

b) u D, L, I mn. imenica m.r.

o provodi se:
đacima, vrazima, dusima - u komparaciji pridjeva ( nastavak –ji):
slađi, blaži, tiši
c) u N i V kratke mn. imenica m.r. - u prezentu i imperfektu glagola
(nastavak –jem, -jah): mičem,
đaci, vrazi, dusi vođah
- u glagolskom pridjevu trpnom
d) u imperativu nekih glagola kojima
osnova završava na k, g, h (nastavak –jen): izrađen,
zapamćen
reci (rek-ti), teci ( tek-ti), lezi (leg-ti) - u I jd. imenica ž.r. (nastavak –ju):
radošću, pameću, solju, krvlju
o iznimke: - u zbirnim imenicama (nastavak –je):
osobna imena i cvijeće, granje

prezimena Dubravki,
o poseban oblik jotacije → kada se usnenici
Bosiljki, Ladiki)
b, p, m nađu ispred j, umeće se l →
imenice odmila / epentetsko/umetnuto l/ epenteza
hipokoristici (baki, seki) grub – ji = grublji snop – je =
imenice na:
snoplje grm – je = grmlje mrav – ji =
- cka: kocki
mravlji
- čka: kvočki
→ Vakuf – Vakufljanin (ovdje epentetsko l
- ćka: praćki
dolazi između f i j)
- tka: tvrtki

- zga: mazgi → Kako ćete znati je li u prezentu glagola

čija osnova završava na k,g,h došlo do
neka zemljopisna palatalizacije ili jotacije?
imena: Kartagi, Krki
 Stavite glagol u 3.l.mn. pz i vidite je li
došlo do promjene.
 Ako nije, onda je palatalizacija (od
peći – peku); ako jest (od mahati –
mašu), onda je jotacija.