GLASOVNE

PROMJENE
(ponavljanje)
 ŠTA SU GLASOVNE PROMJENE?
• Glasovne promjene su promjene glasova zbog tvorbe riječi ili promjene oblika riječi.
Glasovne se promjene događaju na granici morfema i osnove, osnove i morfema te na
granici riječi i riječi. Glasovne promjene mogu se javljati samo u izgovoru ili u pismu i
izgovoru.
• Imamo: Prvu palatalizaciju, sibilarizaciju, nepostojano a, vokalizacija, jednačenje suglasnika
po zvučnosti, jotovanje, gubljenje suglasnika.
 PRVA PALATALIZACIJA
• Kada se zadnjonepčani suglasnici k, g, h Prva palatalizacija se provodi:
nađu ispred samoglasnika e, i prelaze u U vokativu jednine imenica m.r (junače)
palatalne suglasnike č, ž, š naziva se prva
palatalizacija. U prezentu nekih glagola (skačem)
U aoristu nekih glagola (podiže)
• Primjeri: U tvorbi nekih imenica (junačina)
Junak-e -> junače U tvorbi nekih glagola (mučiti)
Drug-e -> druže
Duh-e -> duše
 IZUZECI ZA PRVU
PALATALIZACIJU
• Kod prisvojnih pridjeva izvedenih od ličnih imena: Olga-Olgin, Meho-Mehin, deka-dekin
• Kod imenica koje u osnovi imaju suglasničku skupinu: tk, sk, ck ,šk, zg, vk, ćk, čk.
• motka-motkin, kocka-kockin, sveska-sveskin, mačka-mačkin...
 SIBILARIZACIJA
• Kada se zadnjonepčani suglasnici k, g, h • Sibilarizacija se provodi:
nađu ispred samoglasnika i, onda prelaze u U dativu i lokativu jednine imenica ž.r
sibilante c, z, s. (majci)
• Primjeri U nominativu i vokativu množine imenica
Dječak -> dječaci m.r (junaci)
Bubreg -> bubrezi  U imperativu nekih glagola (vuci)
Siromah -> siromasi U dativu, lokativu i instrumentalu množine
imenica m.r (junacima)
 IZUZECI ZA SIBILARIZACIJU
• Zbog promjene značenja: kocka-kocki, tačka-tački, patka-patki, puška-puški.
 NEPOSTJANO A
• To je glasovna promjena u kojoj se
samoglasnik a u nekim riječima javlja
između dva posljednja suglasnika, a u
drugim se gubi.
• Primjeri:
Kod imenica (konac-konca-konaca)
Kod zamjenica (takav-takva)
Kod brojeva (jedan-jedna)
Kod pridjeva (hladan-hladna)
 JOTOVANJE
• To je glasovna promjena uklapanje • Vršilo se:
nenepčanih suglasnika sa glasom j u nove Dodavanjem nastavka –ji na osnovu nekih
prednjonepčane suglasnike. pridjeva (vis+ji -> viši)
U oblicima prezenta (glođe)
Primjeri: U oblicima trpnog pridjeva nekih glagola
lud+ji -> najluđi (mlaćen)
mlad+ji -> mlađi U oblicima imperfekta nekih glagola
U obliku instrumentala jednine imenica ž.r na
suglasnik
Kod zbirnih imenica koje se tvore nastavkom
-ji
 IZUZECI U JOTOVANJU
• U riječima stranog porijekla: injekcija
• U primjerima sa sj i zj: sljez, zjenica
• U primjerima kao što su: djed, otjerati
 VOKALIZACIJA
• Kada se glas l nađe na kraju riječi ili sloga, • Dvojni oblici:
on prelazi u samoglasnik o: Sol-so, gol-go cio-cijel...
pepeo-pepela anđelski-anđeoski, selski-seoski
pisao-pisala
 IZUZECI U VOKALIZACIJI
• U riječima domaćeg porijekla, posuđenicama i vlastitim imenima: bijelac-bijelca, malac-
malca.
• U orijentalizmima: halal, telal, bakal, batal
 GUBLJENJE SUGLASNIKA
• Kada se u riječima nađu jedan do drugog
dva ista suglasnika, onda se jedan gubi da
bi se izbjeglo ponavljanje istih glasova.
ruski -> rus+ski -> russki -> ruski
• Kada se suglasnici d/t nađu ispred afrikata
onda se d/t u pravilu gubi
ostaci -> ostatci -> ostatki -> ostatak
• Kada se d i t nađu u grupi između
suglasnika s, z na prvom ili k, m, n na
drugom, onda d i t ispadaju iz takvih
položaja.
radost -> radostna -> radosna
 IZUZECI U GUBLJENJU
SUGLASNIKA
• U superlativu pridjevi koji počinju sa glasom j: najjači, najjeftiniji...
• U složenicama:vannastavni, poddijalekat
• Kada suglasnik t ostaje u stranim riječima: protestni, azbestni...
• Kada su suglasnici d i t na granici složene riječi: potcijeniti, predsjednik, otcuriti...
 JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO
MJESTU TVORBE
• Kada se nađu suglasnici različiti po mjestu
tvorbe jedan do drugog u riječi, radi se to
zbog lakšeg izgovora-prvi suglasnik se
prilagođava drugom.
s i z se mijenjaju u š i ž ispred
prednjonepčanih suglasnika (nositi-nošnja
h se mijenja u š ispred č/ć (drhtati-dršćem)
n se mijenja u m ispred p/b (zelen-
zelembać)
 IZUZECI U JEDNAČENJU
SUGLASNIKA PO MJESTU
TVORBE
• Kad se nađu na granici složene riječi: jedanput, vanbračni...
• Kod primjera: sljeme, sljez, Rizvanbegović...
 JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO
ZVUČNOSTI
• Kada se u nekoj riječi nađu jedan do • Primjeri:
drugog dva suglasnika različite zvučnosti, top -> topdžija -> tobdžija (p-b ispred dž)
onda vršimo jednačenje po zvučnosti. ozvučivanje
• Vrši se tako da se prvi suglasnik mijenja tj. rob -> robstvo -> ropstvo (b-p isred s)
Jednači prema drugom. obezvučivanje
• Može se vršiti ozvučivanje i obezvučivanje.
 IZUZECI U JEDNAČENJU
SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI
• Kada se suglasnik d nađe ispred s i š, ne vrši se jednačenje: gradski, beogradski, sudstvo...
• U nekim stranim imenima i nazivima: Vašington, adhezija, rentgen...
• Kod bošnjačkih imena i prezimena: Subhija, Edhem, Zubčević...
HVALA NA PAŽNJI!