Lekcija 8: Osnove glasovnih promjena

Lekcija 8. Osnove glasovnih promjena

NA ELA GLASOVNIH PROMJENA

Alternacije (glasovne promjene) sandhi su promjene u fonemskom sastavu morfem .

U hrvatskom jeziku: Fonolo ki uvjetovane alternacije: jedna enje suglasnika po zvu nosti (svjedo iti svjedod ba), jedna enje suglasnika po mjestu tvorbe (stan stambeni), ispadanje suglasnika (iz sisati isisati ).

Morfolo ki i tvorbeno uvjetovane alternacije: nepostojani samoglasnici (stolac stolca), prijeglas (gradom : mu em), pro irivanje (brati berem), vokalizacija (an eo an ela), palatalizacija (majka maj ica), sibilarizacija (majka majci ), jotacija (grubo grublje), ispadanje pojedina nog suglasnika i sloga (crpsti crpem), alternacija suglasni kih skupova (dahtati da em), alternacije ije je e i (cvijet cvjetovi ).

U indoevropskim jezicima dolazi do regresivne asimilacije, to zna i da po etni glas sljede eg morfema mijenja zavr ni glas prethodnog morfema. Npr:

stan + beni = stambeni (labijal b je labijalizirao n u m) Zagreb + anin = Zagrep anin (bezvu ni je obezvu io b u p)

Glavna na ela sandhija u sanskrtu su 1. poni tavanje zijeva (hijata); 2. jedna enje suglasnika po zvu nosti, 3. jedna enje suglasnika po mjestu tvorbe, te 4. cerebralizacija.

RASTAVLJANJE RIJE I

Svaka logi na cjelina (re enica ili stih (do crte)) smatra se neprekinutim lancem slogova, pa do sandhija dolazi i izme u dviju zasebnih rije i. Sandhija nema samo na kraju cjeline.

Unutar jednog re eni nog sklopa rije i se rastavljaju samo ako rije zavr ava samoglasnikom, anusv rom ili visargom, a sljede a rije po inje suglasnikom; te ako je se rije rastavlja kao posljedica sandhija. Tada se u devanagarskom pismom sve rije i pi u pod jednom crtom. U transliteraciji se mo e rastavljati na rije i, ali se mo e transliterirati identi no kao u devanagarskom pismu.

VRSTE SANDHIJA

Samoglasni ki sandhi nastaje na spoju dvaju samoglasnika. Suglasni ki sandhi nastaje na spoju dvaju suglasnika.

samoglasnik + samoglasnik = samoglasni ki sandhi samoglasnik + suglasnik = suglasni ki sandhi (vrlo rijetko) suglasnik + suglasnik = suglasni ki sandhi suglasnik + samoglasnik = suglasni ki sandhi (ozvu ivanje)

Izvanjski sandhi nastaje na spoju dviju rije i. Unutarnji sandhi nastaje na spoju rije i i razli itih afiks .

PRIJEVOJ (APOFONIJA)

Prijevoj (apofonija) je naziv za samoglasni ke promjene (alternacije) u korijenu rije i u odre enim tvorbenim i morfolo kim kategorijama indoevropskog prajezika. Budu i da je prijevoj posljedica pradavnih proces , sa uvan je samo djelomi no i ne mo e se dosljedno pratiti ni u jednom jeziku. Najzornije se mo e pratiti u sanskrtu.

U hrvatskom se u prijevojnim alternacijama mogu pojaviti svi samoglasnici, te odsutnost samoglasnika (obi no nikada u jednom nizu svi samoglasnici, a naj e e su alternacije dvaju samoglasnika). Npr:

e ije o a i
e ije je a o i ije oj e ije i - o aiu

mrtav mrem mrijeti umoriti umarati umirati te i tijek utjecati utakati tok liti lijevati loj re i rije proricati prorok dahnuti disati duh

Prijevoji se mogu pratiti i u drugim indoevropskim jezicima:

gr ki latinski engleski njema ki

tego toga

sing sang sung song werfen warf geworfen Wurf

U sanskrtu samoglasnici podlije u dvostrukom stupnjevanju. Ti se prijevojni stupnjevi nazivaju gu a i vr ddhi. Gu a-stupanj je poja avanje jednostavnog samoglasnika s prethodnim a. Vr ddhi-stupanj je poja avanje gu a-stupnja jo jednim prethodnim a. prijevojni stupnjevi

jednostavni (praznina) gu a (punina) vr ddhi (duljina)

i, e ai

u, o au

r ,r ar r

l al -

Npr.

brahman br hma a div deva daivya

- - - -

muc mok a mauk a kr ak r a

kl p kalpa

SUGLASNICI NA SVR ETKU RIJE I (U PAUZI)

U sanskrtu rije i ne po inju glasovima:

, , ,

. .

Etimolo ki rije i ne zavr avaju glasovima:

, y, l, v i

Prije nego se rije uklju i u re enicu (ili stih) potrebno ju je svesti na zavr ni suglasnik, pa tek onda mogu nastupiti glasovne promjene. Tako poredane svedene rije i prije glasovnih promjena naziva se "p da-tekst" (p da = dio stiha). U pauzi (p da-tekstu) rije i mogu zavr iti na bilo koji samoglasnik.

Pravila za svo enje rije i na zavr ni suglasnik:

1. Ako rije zavr ava na dva ili vi e suglasnika, ostaje samo prvi, a ostali se odbacuju. Npr:

sants = san kakubhs = kakubh

Dopu tena je samo skupina "r + suglasnik". Npr:

urk = urk

2. Rije i u pauzi mogu zavr avati samo na 8 mogu ih suglasnika:

k,

, t, p,

, n, m,

Ako rije etimolo ki zavr ava na neki drugi suglasnik svodi se na sljede i na in:

k, kh, g, gh c, ch, j, jh, , h , h, , h,

svodi se na svodi se na svodi se na svodi se na svodi se na svodi se na svodi se na svodi se na svodi se na

k k ili

t, th, d, dh p, ph, b, bh , n m s, r

t p

n m

Npr.

tad tat

- - -

yudhs yudh yut pr c pr k

- -

devar j devar a a

- - -

punar puna a vas a va

Ako korijenski slog po inje zvu nim neaspiriranim, a zavr ava zvu nim aspiriranim suglasnikom ili hakom h ; u pauzi se aspiracija pomi e s kraja na po etak sloga! Npr.

goduh godhuk budh bhut

Lekcija 9. Izvanjski samoglasni ki sandhi

prijevojni stupnjevi

jednostavni (praznina) gu a (punina) vr ddhi (duljina)

i, e ai

u, o au

r ,r ar r

l al -

Istovrsni samoglasnici su oni koji se ne razlikuju ili se razlikuju samo po kvantiteti (du ini): a ,i ,u ,r r .

1. Do etni istovrsni samoglasnici stapaju se u svoj dugi oblik:

a i u r

ili ili ili ili r

+ + + +

a i u r

ili ili ili ili r

= = = = r

na asti = n sti s api = s pi

= = =

na sit = n sit r dh

vat = r dh vat

api k ate = ap k ate na asti iha = n st ha dev iva = dev va

= = =

ki tu udeti = ki t deti

s dhu uktam = s dh ktam kartr pitr r ju = kartr r ddhi = pitr ju

= =

ddhi

2. Samoglasnici a i s ostalim jednostavnim samoglasnicima stapaju se u njihov oblik gu a (budu i da rije i ne po inju samoglasnikom l , ne uzima ga se u obzir):

a a a

ili ili ili

+ + +

i u r

ili ili ili r

= = =

e o ar

tava indra parama

= tavendra

= =

vara = parame vara opani ad

a upani ad =

s uktva = soktva

= =

tava r ddhi = tavarddhi mah r i = mah r i

3. Samoglasnici a i

sa slo enim dvoglasnicima (diftonzima) stapaju se u njihov oblik vr ddhi:

a a a a

ili ili ili ili

+ + + +

e o ai au

= = = =

ai au ai au

para edhita = paraidhita vidy eva = vidyaiva alpa ojas = alpaujas

= =

ga g ogha = ga gaugha

= = =

deva ai varya = devai varya

jvara au adha = jvarau adha

Sanskrt ima etiri polusamoglasnika koji su parnjaci odgovaraju im samoglasnicima!

samoglasnici i, u, r ,r l

odgovaraju i polusamoglasnik y v r l

4. Jednostavni samoglasnici (osim a i ) ispred bilo kojeg jednostavnog samoglasnika preoblikuju se u odgovaraju i polusamoglasnik:

i u r

ili ili ili l r

+ + + +

samoglasnik samoglasnik samoglasnik samoglasnik

= = = =

y + samoglasnik v + samoglasnik r + samoglasnik l + samoglasnik

agni astra = agnyastra

prati uvaca = pratyuvaca tu id n m = tvid n m astu etat = astvetat m tr kartr

= =

nanda = m tr nanda uta = kartruta

5. Iza dvoglasnik e i o ispu ta se po etno a ( to se mora nazna iti avagrahom u devanagarskom pismu, a apostrofom u transliteraciji):

e u

+ +

a a

= =

e' o'

te api = te 'pi

= =

so api = so 'pi

6. Ispred svih ostalih samoglasnika, e i o postaju a stvaraju i pritom zijev (tu je dakle zijev posljedica glasovne promjene):

e o

+ +

samoglasnik (osim a) samoglasnik (osim a)

= =

a + samoglasnik a + samoglasnik

vane ste = vana aste sakhe iha = sakha iha

= = =

prabho ehi = prabha ehi vi o iha = vi a iha

7. Samoglasnik ai postaje ispred svih samoglasnika postaje v: ai au + + samoglasnik samoglasnik = =

(stvaraju i pritom zijev), a samoglasnik au

+ samoglasnik v + samoglasnik

tasmai ad t = tasm ad t tau ubhau = t vubhau

pregled izvanjskog samoglasni kog sandhija (okomito su zavr ni glasovi prethodne rije i, a vodoravno su po etni glasovi sljede e rije i):

a a

i e e e e

u o o yu yu o o y y

r ar ar yr yr vr vr

r ar ar yr yr vr vr r r a+r +r a+r vr

l -

e ai ai ye ye ve ve re re a+e +e a+e ve

ai ai ai yai yai vai vai rai rai a+ai +ai a+ai vai

o au au yo yo vo vo ro ro a+o +o a+o vo

au au au yau yau vau vau rau rau a+au +au a+au vau

ya ya

y y v v r r a+ + a+ v vi vi ri ri a+i +i a+i vi v v r r a+ + a+ v

va va

r r l e ai o au

ra ra e+' +a o+' va

ru ru a+u +u a+u vu

r r a+ + a+ v

r r

a+r +r a+r vr

Iznimke izvanjskog samoglasni kog sandhija.

1. Prijedlozi koji zavr avaju na a ili spajaju se u oblik vr ddhi s glagolima koji po inju na r 2. 3. 4. 5. 6.
dakle u r (a ne u oblik gu a, tj. u ar ). Prijedlog pra s participom perfekta ha daje prau ha. Augment a ispred po etnog samoglasnika spaja se u oblik vr ddhi. Uzvici se ne spajaju s drugim rije ima, npr. i indra; evam, aho apehi Svi oblici za dvojinu (imenski i glagolski) ne podlije u samoglasni kom sandhiju, npr. kanye s te atra. Zamjenica am oni (N, mn od adas onaj ) ne podlije e samoglasni kom sandhiju, npr. am a v .

Lekcija 10. Izvanjski suglasni ki sandhi

Rije i u pauzi mogu zavr avati samo na 8 mogu ih suglasnika: k,

, t, p,

, n, m,

Bezvu ni suglasnici ne mijenjaju se ispred bezvu nih suglasnika (nema sandhija), osim glasa t koji se mijenja ispred palatal i retrofleks . U ostalim slu ajevima dolazi do sandhija.

n r ya

t pr

= n r ya

t pr

1. Bezvu ni okluzivi (k, , t, p) ispred samoglasnik i zvu nih suglasnika (osim nazal i haka h) ozvu uju se, tj. mijenjaju se u svoj zvu ni neaspirirani parnjak (g, , d, b):

+ +

samoglasnik samoglasnik samoglasnik samoglasnik

ili ili ili ili

zvu ni suglasnik (osim nazala i haka) zvu ni suglasnik (osim nazala i haka) zvu ni suglasnik (osim nazala i haka) zvu ni suglasnik (osim nazala i haka)

= = = =

g+ + d+ b+

t p

+ +

str j = sdr j

= = = = =

abhavat atru = abhavad atru

samyak uktam = samyag uktam parivr ayam = parivr ayam

mahat dhanu

= mahad dhanu

kakup atra = kakub atra

2. Bezvu ni okluzivi (k,

, t, p) ispred nazal mijenjaju se u svoj odgovaraju i nazal ( ,

, n, m):

+ +

nazal nazal nazal nazal

= = = =

+ + n+ m+

t p

+ +

dik n ga

= di

n ga me

v k me = v jagat n tha a m sa

= = =

= jagan n tha = a m sa

tat netram = tan netram ap m lam = am m lam

= =

3. Dentalni okluziv t ispred polusamoglasnika l mijenja se u l :

ll

tat labdham = tal labdham

4. Dentalni okluziv t ispred palatalnih okluziva (c, ch, j, jh ) mijenja se u odgovaraju i palatal (c ili j ), a ispred palatalnog sibilanta mijenja se u c, dok istodobno postaje ch:

cc

t t t t

+ + + +

ch j jh

= = = =

cch jj jjh cch

tat ca = tac ca

= =

tat chinatti = tac chinatti

tat j vanam = taj j vanam tat jha a tat r = taj jha a

= =

oti = tac chr

oti

5. Dentalni okluziv t ispred retrofleksnih okluziva ( , ili ):

h,

h) mijenja se u odgovaraju i retrofleks (

t t t t

+ + + + h h

= = = = h h

tat etat tat etat

k = ta hakkura nam = ta

=
hakkura

= eta nam

=
haukate

haukate = eta

6. Nazali i n na kraju rije i udvostru uju se ako im prethodi kratki samoglasnik, a sljede a rije po inje bilo kojim samoglasnikom:

prethodi kratki samoglasnik prethodi kratki samoglasnik n

+ +

samoglasnik samoglasnik

= =

nn

san atra = sann atra pratya s na

=
sina

= pratya

7. Dentalni nazal n ispred zvu nih palatalnih okluziva (j, jh ) mijenja se u palatalni nazal . Ispred palatalnog sibilanta tako er se mijenja se u , dok istodobno postaje ch:

n n n

+ + +

j jh

= = =

j jh ch

t n jayati = t jayati

= =

a v n jharjhati = a v jharjhati t n rd l n = t ch rd l n

8. Dentalni nazal n ispred zvu nih retrofleksnih okluziva ( ,

h ) mijenja se u retrofleksni nazal

n n

+ + h

= = h

mah n a v n

amara

= mah

amara haukate

= =

haukate = a v

9. Dentalni nazal n ispred polusamoglasnika l mijenja se u nazalizirani l pismu nazna uje anun sikom):

( to se u devanagarskom

ll

t n lok n = t l

lok n

10. Dentalni nazal n ispred bezvu nih palatalnih, retrofleksnih i dentalnih okluziva (c, ch, mijenja se u (anusv ru), a izme u njih se ume e odgovaraju i sibilant ( , , s ):

h, t, th )

n n n n n n

+ + + + + +

c ch

= = =

c ch

h t th

= = =

h st sth

bharan ca = bhara p n chettum = p i ibha

ca

=
chettum i

=
ibha

calan

= cala

patan taru

= pata staru

11. Dentalni nazal n ispred dentalnog sibilanta s ostaje nepromijenjen, ali se izme u njih mo e umetnuti bezvu ni dental t :

ns

ili

nts

t n sahate = t n sahate t nt sahate

12. Labijalni nazal m ispred polusamoglasnik (y, r, l, v ), sibilanata ( , (anusv ra):

, s ) i haka h postaje

polusamoglasnik, sibilant ili hak

tam veda = ta

veda

=
roditi

karu am roditi = karu a mok am seveta = mok a

= = =

seveta

madhuram hasati = madhura

hasati

13. Labijalni nazal m ispred okluziv i nazal n i m mo e postati

(anusv ra) ili odgovaraju i nazal:

m m m m m

+ + + + +

k, kh, g, gh c, ch, j, jh , h, , h

= = = = =

+ + + + +

ili ili ili ili ili

+ + + n+ m+

t, th, d, dh, n p, ph, b, bh, m

kim karo i = ki ki karo i

karo i

jahi

atrum jahi = atru atru jahi

namati

gurum namati = guru gurun namati

phalam

kim phalam = ki kim phalam

sate = sate stra mm sate

stram m m stram m m

14. Visarga

ostaje nepromijenjena ispred bezvu nih velara i labijala (k, kh, p, ph ):

k, kh, p, ph

kany puna

=t

kany

=
puna

puna

= puna

15. Visarga

ostaje nepromijenjena ispred sibilanata ( ,

, s ) ili se mo e promijeniti u sibilant:

+ + + s

= = =

+ + +s

ili ili ili ss

supta supta

i u i u

= supta

i u

a va a va

a a

= a va

sarga

= prathama sarga

prathama

prathamassarga

16. Visarga ispred bezvu nih palatalnih, retrofleksnih i dentalnih okluziva (c, ch, se u odgovaraju i sibilant:

h, t, th ) mijenja

+ + + + + +

c ch

= = =

c ch

h t th

= = = st

sth

iva

ca = iva ca a kai traya

=
ca = ku h rai a kai ca

ku h rai bhr tara

= bhr tarastraya

17. Ako se visarga mijenja se u r :

nalazi iza bilo kojeg samoglasnika (osim a i

), a ispred zvu nih glasova (osim r )

ne prethodi a ili

zvu ni glas (osim r )

kavi

ayam = kavir ayam

mati vi u

mama = matir mama bhavati = vi yukta

= =

ur bhavati

gu ai gau

= gu air yukta

= =

gacchati = gaur gacchati

18. Visarga ispada ako se nalazi iza bilo kojeg samoglasnika (osim a i ), a ispred polusamoglasnika r. Samoglasnik koji joj prethodi produ uje se ako je kratak:

ne prethodi a ili

(kratki samoglasnik se produ uje)

karkandh taru

rohati = karkandh rohati

rohati = tar rohati

19. Visarga ispada ako se nalazi iza samoglasnika , a ispred zvu nih glasova, stvaraju i zijev ispred samoglasnik :

prethodi

zvu ni glas

a v gat a v

am = a v am r aya

=
aya

= gat r

vahanti = a v vahanti

20. Ako se visarga

nalazi iza samoglasnika a, a ispred zvu nih suglasnik , mijenja se u o,:

prethodi a

zvu ni suglasnik

nama a va n ta

nama

= namo nama

vahati = a vo vahati d pa = n to d pa

21. Visarga pritom zijev:

ispada ako se nalazi iza samoglasnika a, a ispred samoglasnik (osim a ), stvaraju i

prethodi a

samoglasnik (osim a )

kuta ka ka

gata e a r i

= kuta gata

= ka e a = ka r i

= =

22. Ako se visarga nalazi iza i ispred samoglasnika a, mijenja se u o, a samoglasnik a koji slijedi izostavlja se ( to se u devanagarskom pismu nazna uje avagrahom, a u transliteraciji apostrofom):

prethodi a

o+'

a va nara

api = a vo 'pi

ayam = naro 'yam

23. Ako je suglasnik r sveden na visargu , ona se ispred svih zvu nih glasova ponovno mijenja u r (no, ispred r pona a se u skladu s pravilom 18.):

(stoji za r) (stoji za r)

+ +

zvu ni glas (osim r ) r

= =

r (kratki samoglasnik se produ uje)

puna puna

asti = punar asti

= =

rohati = pun rohati

24. Zavr ni bezvu ni okluziv ozvu uje se ispred po etnog haka h, a s m h postaje njegov zvu ni aspirirani parnjak:

+ +

h h h h

= = = =

ggh h ddh bbh

t p

+ +

v k hi = v g ghi

tat hi = tad dhi

25. Po etni palatalni okluziv ch pretvara se u cch iza kratkog samoglasnika, te estica m ("ne") i ("do"):

prethodi kratki samoglasnik

ch

cch

tava ch y = tava cch y m chidat = m cchidat

26. Izme u zavr nog velarnog nazala

i sibalanata ( ,

, s ) mo e se umetnuti velar k :

+ + + s

= = =

k k ks

pr

ete = pr

k ete

27. Iza okluziv k,

i p, sibilant

mo e postati ch, ali to se obi no ne doga a:

(k,

,t

k,

, t + ch)

(v k atam = v k chatam

= )

Iznimke izvanjskog suglasni kog sandhija.

7. Zamjenice sa i e a (on, onaj) zadr avaju visargu samo na kraju re enice. Ispred a postaju 8. 9.
so i e o, npr. sa dad ti > sa dad ti; sa indra > sa indra, e a abhavat > e o 'bhavat Nepravilni vokativ imenice bhavas (titula po tovanja) bho izostavlja visargu ispred svih samoglasnika i zvu nih suglasnika, npr. bho na > bho na, bho deva > bho deva Isto se odnosi i na vokativ imenice bhagavat bhago . Indeklinabilne imenice svar (nebo) i ahar (dan) zadr avaju r u slo enicama s imenicom pati (gospodar): aharpati , svarpati .

pregled izvanjskog suglasni kog sandhija (okomito su zavr ni glasovi prethodne rije i, a vodoravno su po etni glasovi sljede e rije i ): V = samoglasnik (vokal) V k gV V t p dV bV V/ V n m nV / nnV mV k kk k tk pk k nk k/ k kh kkh kh tkh pkh kh nkh kh / kh g gg g dg bg g ng g/ g gh ggh gh dgh bgh gh ngh gh / gh c kc c cc pc c c c / c ch kch ch cch pch ch ch ch / ch jj bj j j j / j j gj j jh gjh jh jjh bjh jh jh jh / jh / p k h k h h h p h h h h/ h b g

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx d k gd d t p dd bd d n m nd d/ nd dh gdh dh ddh bdh dh ndh dh / ndh n n n nn bn n nn n/ nn p kp p tp pp p np p/ mp ph kph ph tph pph ph nph ph / mph b gb b db bb b nb b/ mb bh gbh bh dbh bbh bh nbh bh / mbh m m m nm mm m nm m/ mm y gy y dy by y ny y r gr r dr br r nr r ll l ll bl l l gl l v gv v dv bv v nv v (

(k

pregled sandhija sa zavr nom visargom (

(okomito su zavr ni glasovi prethodne rije i, a vodoravno su po etni glasovi sljede e rije i ):

V' bilo koji samoglasnik osim a ili V ' dugi samoglasnik (ako je kratak produ uje se) osim a ili V'' bilo koji samoglasnik osim a x nema promjene + rije i se rastavljaju

a V' a ra o+' +a

V'' rV'' a+V'' +V''

k +k +k +k

kh +kh +kh +kh

g rg o+g +g

gh rgh o+gh +gh

c c c c

ch ch ch ch

j rj o+j +j

jh rjh o+jh +jh

h h h h

d V' a rd o+d +d

dh rdh o+dh +dh

n rn o+n +n

p +p +p +p

ph +ph +ph +ph

b rb o+b +b

bh rbh o+bh +bh

m rm o+m +m

y ry o+y +y

r V '+r o+r +r

l rl o+l +l

v rv o+v +v

Visarga (

) za etimolo ko r postaje r ispred svih zvu nih glasova (osim r ).

Lekcija 11. Unutarnji sandhi

Unutarnji sandhi nastaje dodavanjem pade nih sufiks na imenske osnove, te konjugacijskih sufiks na glagolske osnove. Pravila za izvanjski sandhi (koji nastaje doticajem dviju rije i) uglavnom vrijede i kod unutarnjeg sandhija. Najbolje je nau iti paradigme za deklinaciju i konjugaciju, pa se tako najlak e usvajaju pravila unutarnjeg sandhija. Slijede najva nije osobitosti unutarnjeg sandhija:

UNUTARNJI SAMOGLASNI KI SANDHI

1. Ispred samoglasnik

esto samoglasnici i i postaju iy ; u i

postaju uv ; a r

postaje ir :

dh + i = dhiyi ; bh + i = bhuvi ; yuyu + u

= yuyuvu

; gr

+ ati = girati

2. Zavr ni r

ispred sufiks koji po inju suglasnikom postaje r , a nakon labijal

r:

gr

+ yate = g ryate ; pr

+ yate = p ryate

3. Zavr ni r

ispred y postaje ri :

kr

+ yate = kriyate

4. Samoglasnici e, ai, o i au mijenjaju se ispred sufiks koji po inju samoglasnikom ili polusamoglasnikom y u: ay, y, av i v :

ne + ana = nayana ; go + e = gave ; rai + e = r ye ; nau + a

= n va

UNUTARNJI SUGLASNI KI SANDHI

1. Najva nija osobitost unutarnjeg suglasni kog sandhija je nepromjenjivost zavr nih suglasnika ispred sufiks koji po inju samoglasnikom, polusamoglasnikom ili nazalom. Pred ostalim sufiksima obi no slijede pravila izvanjskog sandhija:

v c + ya = v cya ; pr c + a

= pr ca

; mana

+ su = mana su ;

v c + mi = v cmi; v c + ti = v kti

2. Aspirirani glasovi ostaju nepromijenjeni ispred sufiks koji po inju samoglasnikom, polusamoglasnikom ili nazalom. Pred ostalim sufiksima gube aspiraciju. U sanskrtu nikada ne mogu stajati dva aspirirana glasa jedan do drugoga, pa ako se kod unutarnjeg sandhija doti u dva aspirirana glasa, prvi e izgubiti aspiraciju:

rundh + dhve = runddhve ; labh + sye = lapsye ; yudh + i = yudhi ; lobh + ya

= lobhya

3. Glasovi t i th kao po etni glasovi nastavaka postaju iza zvu nih aspiriranih glasova zvu ni i preuzimaju aspiraciju:

budh + ta = buddha ; labh + tum = labdhum

4. Zavr ni h se stapa s t, th ili dh koji ga slijede u a ) produ uje se:

h. Ako mu pritom prethodi kratki samoglasnik (osim

lih + ta = l ha

5. U korijenima koji po inju s d, te u korijenu snih, zavr ni h se ispred t spaja u dh :

duh + ta = dugdha

6. U unutarnjem sandhiju dentali iza cerebral (retrofleks ), uklju uju i i

, uvijek postaju cerebrali:

+ te =

e;i

+ ta = i

Ostale osobitosti unutarnjeg sandhija najbolje je nau iti pamte i paradigme!

Lekcija 12. Zakoni cerebralizacije

Cerebralizacija odre enih glasova u sanskrtskim rije ima je glasovna promjena koja se mora izvr iti u svakoj rije i, bez obzira na to nastaje li ona dodavanjem odre enih sufiks na glagolske i imenske osnove (unutarnji sandhi) ili spajanjem vi e rije i u slo enicu. Cerebralizacija zna i da neki dentalni glasovi postaju cerebralni (retrofleksni).

1. ZAKON CEREBRALIZACIJE

Dentalni nazal n postat e cerebralni nazal , ako mu neposredno prethode glasovi r, r , r ili , ili ako izme u njih i glasa n stoje samoglasnici, velarni i labijalni okluzivi, polusamoglasnici y i v, hak h i/ili anusv ra ( ); a neposredno iza glasa n mora slijediti samoglasnik ili glasovi n, m, y ili v.

glas koji uzrokuje cerebralizaciju

glasovi koji mogu stajati izme u samoglasnici k, kh, g, gh,

cerebralizacija

glasovi koji moraju stajati iza

samoglasnici n postaje n= ,m

r, r , r

p, ph, b, bh, m y, v h

y, v

kar a d br

a am

ha am

k ip u prem

ak an ak

- - + = + =

brahman br hma a n ra + ayana = n r ya a

r ma + ayana = r m ya a nr + n m = nr m

+ =
a

ni an + na

= ni a

+ =

2. ZAKON CEREBRALIZACIJE

Dentalni sibilant s postat e cerebralni sibilant , ako mu neposredno prethode glasovi k, r ili samoglasnici (osim a i ) ili ako izme u njih i glasa s stoje anusv ra ( ) ili visarga ( ); a neposredno iza glasa s mora slijediti samoglasnik ili glasovi t, th, n, m, y ili v.

glas koji uzrokuje cerebralizaciju

glasovi koji mogu stajati izme u

cerebralizacija

glasovi koji moraju stajati iza

samoglasnici (osim a i k, r ) s postaje

samoglasnici t= , th = ,m h

n=

y, v

v k + su = v k u hav havis + i

+ =

= havi

+ =
u

havis + su = havi g r + su = g r u ti + sthati = ti

+ =

+ =
hati

+ = + =

bhavis + yati = bhavi yati su + sv pa = su v pa

+ = + =

cak us + mat = cak u mat hav i

Lekcija 13. Uvod u deklinaciju imenskih rije i

Rije i se dijele na promjenjive i nepromjenjive. Promjenjive rije i se dijele na stati ne i dinami ne. Stati ne rije i su imenske rije i i podlo ne su deklinaciji (sklonidbi): imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi. Usto, neke su rije i podlo ne komparaciji (poredbi): pridjevi i prilozi. Dinami ne rije i su podlo ne konjugaciji (sprezanju): glagoli. Nepromjenjive rije i su: prijedlozi, veznici, uzvici i estice.

Deklinacija (sklonidba) je mijenjanje oblika imenskih rije i po pade ima, rodu i broju.

Sanskrt razlikuje: y y y 3 roda: mu ki, enski, srednji. 3 broja: jednina, dvojina, mno ina. 8 pade a: nominativ, vokativ, akuzativ, instrumental, dativ, ablativ, genitiv, lokativ.

Obi ni pade ni nastavci su:

pade N V Ak I D Abl G L

jednina -s -am -e -as -as -i

dvojina -au / - (s.r.) -au / - (s.r.) -au / - (s.r.) -bhy m -bhy m -bhy m -os -os

mno ina -as / -i (s.r.) -as / -i (s.r.) -as / -i (s.r.) -bhis -bhyas -bhyas - m -su

Vokativ je u dvojini i mno ini uvijek, a u jednini esto, jednak nominativu. Imenice i pridjevi srednjeg roda u nominativu i akuzativu jednine naj e e nemaju nastavak (osim osnova na a koje i maju nastavak -m).

S pomo u nastavka tas mo e se tvoriti ablativ jednine za sve osnove (npr. mukha = usta; mukhatas = iz usta).

Najjednostavnije je nau iti paradigme za svaku pojedinu deklinaciju.

U sanskrtu svaka imenica ima svoju osnovu. Osnova je neutralan oblik imenice koji se navodi u rje niku. jednine. Time se sanskrt razlikuje od " ivih" jezik . esto se osnova razlikuje i od nominativa

Deklinacija imenica i pridjeva dijeli se na sljede e osnove:

SUGLASNI KE OSNOVE Ispred nastavaka koji po inju samoglasnikom, imenice zadr avaju izvorni suglasnik, a ispred onih na suglasnik imenice svr avaju na svoj svedeni suglasnik.

Nepromjenjive osnove Ima ih relativno malo. Imenice mu kog i enskog roda dekliniraju se na identi an na in, a one srednjeg roda razlikuju se samo u N., V. i Ak. dv. i mn.

1. osnove na dentale 2. osnove na labijale 3. osnove na palatale 4. osnove na cerebrale 5. osnove na -h 6. osnove na -r 7. osnove na -s

Promjenjive osnove Ove imenice i pridjevi imaju stupnjevane (heteroklitne) osnove. To zna i da se pade ni nastavci u odre enim slu ajevima nastavljaju na razli ite osnove iste imenice ili pridjeva. Imaju samo mu ki i srednji rod (osim nepravilne imenice ap ("voda") koja je enskog roda).

Imenice i pridjevi s dvije osnove Postoje jaka i slaba osnova:

Jaka osnova se javlja kod N., V. i Ak. jd. i dv.; te N. i V. mn u mu kom rodu; te kod N., V., Ak. mn. u srednjem rodu. Slaba osnova se javlja u ostalim pade ima.

8. osnove na -at (participi prezenta aktivnog ) 9. osnove na -mat i -vat (pridjevi s pro lim aktivnim zna enjem ) 10. osnove na -in (-min, -vin) (imenice i pridjevi ) 11. osnove na - yas (komparativi pridjev )

Imenice i pridjevi s tri osnove Postoje jaka, srednja i slaba osnova: Jaka osnova se javlja kod N., V. i Ak. jd. i dv.; te N. i V. mn u mu kom rodu; te kod N., V., Ak. mn. u srednjem rodu. Srednja osnova se javlja kod nastavaka koji po inju suglasnikom: I., D., Abl. dv. i mn.; te L. mn. u mu kom rodu; a u srednjem rodu imaju je jo i N., V. i Ak. jd. Slaba osnova se javlja u ostalim pade ima.

12. osnove na -vas (participi perfekta aktivnog ) 13. osnove na -an (-man, -van) (imenice i pridjevi ) 14. osnove na -ac (pridjevi ) 15. nepravilne promjenjive osnove (imenice: ap, ana vah i puma s )

SAMOGLASNI KE OSNOVE

16. osnove na -a (indoevropska o-deklinacija, imaju m.r i s.r.) 17. osnove na - (indoevropska a-deklinacija, imaju samo .r.) 18. osnove na -i 19. osnove na -u 20. jednoslo ne i vi eslo ne osnove na - (imaju samo .r.) 21. jednoslo ne i vi eslo ne osnove na - (imaju samo .r.) 22. osnove na -r 23. osnove na slo ene samoglasnike (samo etiri imenice: rai, go, dyo, nau, imaju m.r. i .r.)

TABELARNI PRIKAZI STUPNJEVANIH OSNOVA

imenice i pridjevi s dvije osnove mu kog roda jednina dvojina mno ina

N V Ak I D Abl G L

imenice i pridjevi s dvije osnove srednjeg roda jednina N V Ak I D Abl G L dvojina mno ina

imenice i pridjevi s tri osnove mu kog roda jednina N V Ak I D Abl G L dvojina mno ina

imenice i pridjevi s tri osnove srednjeg roda jednina N dvojina mno ina

V Ak I D Abl G L

U svim deklinacijama identi ni su: I., D., Abl. dv.; G. i L. dv., te D. i Abl. mn.

Usporedni prikaz osnovnih pade nih nastavaka u indoevropskom prajeziku i sanskrtu

praindoevropski

pade N V Ak I D Abl G L

jednina - / -s -m / -m -e / -o ; -bhi / -mi -ei -es / -os / -s ; -ed / -d -es / -os / -s -i

dvojina -e ; -i / - // - // -bhy / -m - // - // -ous / - s (?) -ou

mno ina -es - // -n s / -n -bhis / -mis / - is -bh(j)os / -mos - // -om / - m -su

sanskrt

pade N V Ak I D Abl G L

jednina -s -am -e -as - // -i

dvojina -au / - (s.r.) - // - // -bhy m - // - // -os - // -

mno ina -as / -i (s.r.) - // - // -bhis -bhyas - // - m -su

Lekcija 14. Deklinacija imenica i pridjeva sa suglasni kom nepromjenjivom osnovom

Ispred nastavaka koji po inju samoglasnikom, imenice zadr avaju izvorni suglasnik, a ispred onih na suglasnik imenice svr avaju na svoj svedeni suglasnik. Ima ih relativno malo. Imenice mu kog i enskog roda dekliniraju se na identi an na in, a one srednjeg roda razlikuju se samo u N., V. i Ak. dv. i mn.

1. OSNOVE NA DENTALE

marut (m.r.) = vjetar jednina N V Ak I D Abl G L marut -//marutam marut marute marutas -//maruti dvojina marutau -//-//marudbhyam -//-//marutos -//mno ina marutas -//-//marudbhis marudbhyas -//marut m marutsu

Budu i da je najva nija osobitost unutarnjeg suglasni kog sandhija nepromjenjivost zavr nih suglasnika ispred sufiks koji po inju samoglasnikom, polusamoglasnikom ili nazalom, pred ostalim sufiksima obi no slijede pravila izvanjskog sandhija. To se najzornije o ituje kod imenica koje zavr avaju na zvu ni suglasnik:

suhr d (m.r.) = prijatelj jednina N suhr t dvojina suhr dau mno ina suhr das

V Ak I D Abl G L

-//suhr dam suhr d suhr de suhr das -//suhr di

-//-//suhr dbhy m -//-//suhr dos -//-

-//-//suhr dbhis suhr dbhyas -//suhr d m suhr tsu

2. OSNOVE NA LABIJALE

dharmagup (m.r.) = uvar dharme (reda, zakona) jednina N V Ak I D Abl G L dharmagup -//dharmagupam dharmagup dharmagupe dharmagupas -//dharmagupi dvojina dharmagupau -//-//dharmagubbhy m -//-//dharmagupos -//mno ina dharmagupas -//-//dharmagubbhis dharmagubbhyas -//dharmagup m dharmagupsu

kakubh ( .r.) = podru je, regija jednina N V Ak I D Abl G L kakup -//kakupam kakup kakupe kakupas -//kakupi dvojina kakupau -//-//kakubbhy m -//-//kakupos -//mno ina kakupas -//-//kakubbhis kakubbhyas -//kakup m kakupsu

3. OSNOVE NA PALATALE U skladu s pravilima svo enja suglasnik , neki palatali (c, ch, j, jh, ) su svedeni na k, a neki na .

v c ( .r.) = govor, rije jednina N V Ak I D Abl G L v ci v k -//v cam v c v ce v cas -//v cos -//dvojina v cau -//-//v gbhy m -//-//mno ina v cas -//-//v gbhis v gbhyas -//v c m v k u

ruj ( .r.) = bolest jednina N V Ak I D Abl G L ruji ruk -//rujam ruj ruje rujas -//rujos -//dvojina rujau -//-//rugbhy m -//-//ruj m ruk u mno ina rujas -//-//rugbhis rugbhyas -//-

samr j (m.r.) = kralj, suveren jednina N V Ak I D Abl G L samr -//samr jam samr j samr je samr jas -//samr ji samr dvojina samr jau -//-//bhy m -//-//samr jos -//samr samr mno ina samr jas -//-//bhis bhyas -//samr j m samr su

di ( .r.) = smjer, pravac jednina N dik dvojina di au mno ina di as

V Ak I D Abl G L di i

-//di am di di e di as -//di os

-//-//digby m -//-//di -//m

-//-//digbhis digbhyas -//-

dik u

vi ( .r.) = doseljenik, seljak jednina N V Ak I D Abl G L vi i vi -//vi am vi vi e vi as -//vi os -//dvojina vi au -//-//vi by m -//-//vi vi m u mno ina vi as -//-//vi bhis vi bhyas -//-

4. OSNOVE NA CEREBRALE To su samo osnove na -

dvi

(m.r.) = neprijatelj jednina dvojina dvi au -//dvi am dvi a dvi e dvi as -//dvi i -//-//dvi bhy m -//-//dvi os -//dvi mno ina dvi as -//-//dvi bhis dvi bhyas -//m

N V Ak I D Abl G L

dvi

dvi su

5. OSNOVE NA -h Neke su svedene na -k, neke na - , a imenica up nah ("cipela") na -t (N.jd up nat; L. mn. up natsu )

-duh (m.r.) = koji muze jednina N V Ak I D Abl G L -duhi -dhuk -//-duham -duh -duhe -duhas -//dvojina -duhau -//-//-dhugbhy m -//-//-duhos -//mno ina -duhas -//-//-dhugbhis -dhugbhyas -//-duh m -dhuk u

-lih (m.r.) = koji li e jednina N V Ak I D Abl G L -lihi -li -//-liham -lih -lihe -lihas -//-lihos -//dvojina -lihau -//-//-li bhy m -//-//-lih m -li su mno ina -lihas -//-//-li bhis -li bhyas -//-

6. OSNOVE NA -r

dv r ( .r.) = vrata jednina N V Ak I D Abl G L dv ri dv r -//dv ram dv r dv re dv ras -//dvojina dv rau -//-//dv rbhy m -//-//dv ros -//mno ina dv ras -//-//dv rbhis dv rbhyas -//dv r m dv r u

Kod osnova na -ir dolazi do produ enja samoglasnika i kod nastavaka koji po inju suglasnikom:

gir ( .r.) = glas jednina N V Ak I D Abl G L giri gr -//giram gir gire giras -//giros -//dvojina girau -//-//g rbhy m -//-//gir m gr u mno ina giras -//-//g rbhis g rbhyas -//-

7. OSNOVE NA -s To su uglavnom imenice srednjeg roda izvedene s pomo u tvorbenih sufiks : -as, -is i -us. U N., V. i Ak. mn. produ uje se zadnji samoglasnik, ume e se anusv ra ( ) i dodaje -i.

ya as (s.r.) = slava jednina N V Ak I D Abl G L ya as -//ya asam ya as ya ase ya asas -//ya asi dvojina ya as -//-//ya obhy m -//-//ya asos -//ya mno ina si -//-//ya obhis ya obhyas -//ya as m ya a su

yus (s.r.) = ivotni vijek, ivot jednina N V Ak I D Abl G L yus -//yusam yus yuse yusas -//yu i yu -//-//yurbhy m -//-//yu os -//dvojina y mno ina i -//-//yurbhis yurbhyas -//yus m yu u

Pridjev sumanas ("veseo") u N. m.r. glasi suman s, a V. jd. je sumanas; N., V. s.r. je sumanas.

Na isti na in se u N. jd. produ ava samoglasnik -a- i kod imenica: a giras (m.r.), u anas (m.r.) (imena mudraca) i u as ( .r.) ("zora"): a gir s, u an s i u s. Kod imenice is ( .r.) ("blagoslov") produ ava se i kao kod osnova na -ir.

Lekcija 15. Promjenjiva suglasni ka deklinacija imenica i pridjeva s dvije osnove

Ove imenice i pridjevi imaju heteroklitne osnove. Imaju samo mu ki i srednji rod. Mu ki i srednji rod razlikuju se samo u N. V. i Ak.

8. OSNOVE NA -at To su participi prezenta aktivnog. Jaka osnova je na -ant, a slaba na -at :

adat (m.r.) = koji jede jednina N V Ak I D Abl G L adati adan -//adantam adat adate adatas -//dvojina adantau -//-//adadbhy m -//-//adatos -//mno ina adantas -//adatas adadbhis adadbhyas -//adat m adatsu

adat (s.r.) = koje jede jednina N V adat -//dvojina adat -//mno ina adanti -//-

Ak I D Abl G L

adatam adat adate adatas -//adati

-//adadbhy m -//-//adatos -//-

-//adadbhis adadbhyas -//adat m adatsu

Iznimka je pridjev mahat ("velik") koji ima jaku osnovu na - nt.

Udvostru eni (reduplicirani) korijeni imaju samo slabu osnovu. Jaku osnovu mogu imati samo u N., V. i Ak. mn. s.r.

dadat (m.r.) = koji daje jednina N V Ak I D Abl G L dadat -//dadatam dadat dadate dadatas -//dadati dvojina dadatau -//-//dadadbhy m -//-//dadatos -//mno ina dadatas -//-//dadadbhis dadadbhyas -//dadat m dadatsu

dadat (s.r.) = koje daje jednina N V Ak I D Abl G L dadat -//dadatam dadat dadate dadatas -//dadati dvojina dadat -//-//dadadbhy m -//-//dadatos -//mno ina dadanti -//-//dadadbhis dadadbhyas -//dadat m dadatsu dadati -//-//-

9. OSNOVE NA -mat I -vat To su pridjevi s pro lim aktivnim zna enjem. Ti sufiksi imaju zna enje "kao" ili "koji ima", npr. agnimat zna i ""onaj koji je kao Agni" ili "onaj koji ima agni, tj. obrednu rtvenu vatru". Jaka osnova je na -ant, a slaba na -at. Od osnova na at razlikuju se samo po tome to se u N. jd. m.r. produ uje osnova u - n.

j navat (m.r.) = koji ima znanje jednina N V Ak I D Abl G L j nav n -//j navantam j navat j navate j navatas -//j navati dvojina j navatau -//-//j navadbhy m -//-//j navatos -//mno ina j navantas -//j navatas j navadbhis j navadbhyas -//j navat m j navatsu

j navat (s.r.) = koje ima znanje jednina N V Ak I D Abl G L j navat -//j navatam j navat j navate j navatas -//j navati dvojina j navat -//-//j navadbhy m -//-//j navatos -//mno ina j navanti -//-//j navadbhis j navadbhyas -//j navat m j navatsu

Kada je pridjev bhavat particip prezenta glagola bh 1 ("biti") sa zna enjem "koji jest, bivstvuju i" deklinira se kao i adat. Ako ima zna enje titule "veli anstvo, visost, po tovani, tovani" deklinira se kao j navat, s time da ima nepravilan V. jd. m.r. bhos. Pridjevi s prilo kim zna enjem kiyat ("kolik(o)") i iyat ("tolik(o)") dekliniraju se kao j navat.

10. OSNOVE NA -in To su imenice i pridjevi koji imaju zna enje "koji ima" i ima ih mnogo. Npr. bala zna i "snaga", a balin zna i "koji ima snagu, sna an". Slabu osnovu imaju samo ispred nastavaka koji po inju suglasnikom. U tim slu ajevima gube n :

dhanin (m.r.) = koji ima bogatstvo, obilje; bogat jednina N V Ak I D Abl G L dhan dhanin dhaninam dhanin dhanine dhaninas -//dhanini dvojina dhaninau -//-//dhanibhyas -//-//dhaninos -//mno ina dhaninas -//-//dhanibhis dhanibhyas -//dhanin m dhani u

dhanin (s.r.) = koje ima bogatstvo, obilje; bogato jednina N V Ak I D Abl G L dhani -//-//dhanin dhanine dhaninas -//dhanini dvojina dhanin -//-//dhanibhyas -//-//dhaninos -//mno ina dhan ni -//-//dhanibhis dhanibhyas -//dhanin m dhani u

V. jd. s.r. ima dvije mogu nosti: dhani ili dhanin.

Na isti na in se dekliniraju i osnove na -min i -vin koje imaju sli na zna enja. Npr. manasvin ("mudar") ili v gmin ("rje it ").

11. OSNOVE NA - yas To su komparativi pridjev . Jaka osnova je na - ya s, a slaba na - yas:

gar yas (m.r.) = te i (od guru = te ak) jednina N V Ak I D Abl G L gar yan -//gar ya sam gar yas gar yase gar yasas -//gar yasi dvojina gar ya sau -//-//gar yobhy m -//-//gar yasos -//mno ina gar ya sas -//gar yasas gar yobhis gar yobhyas -//gar yas m gar ya su

gar yas (s.r.) = te e jednina N V Ak I D Abl G L gar yas -//gar yasam gar yas gar yase gar yasas -//gar yasi dvojina gar yas -//-//gar yobhy m -//-//gar yasos -//mno ina gar y si -//-//gar yobhis gar yobhyas -//gar yas m gar ya su

Lekcija 16. Promjenjiva suglasni ka deklinacija imenica i pridjeva s tri osnove

Ove imenice i pridjevi imaju heteroklitne osnove. Imaju samo mu ki i srednji rod, a vrlo rijetko i enski rod (sklanja se kao i mu ki rod). Mu ki i srednji rod razlikuju se samo u N. V. i Ak.

12. OSNOVE NA -vas To su participi perfekta aktivnog. Tvore se od redupliciranog perfekta. Jaka osnova je na -v s, srednja osnova je na -vat, a slaba na -u :

cakr vas (m.r.) = koji je (u) inio, initelj jednina N V Ak I D Abl G L cakr v n cakr van cakr v sam dvojina cakr v sau -//-//cakr vadbhy m -//-//cakr u os -//cakr u mno ina cakr v sas -//cakr u as cakr vadbhis cakr vadbhyas -//m

cakr u a cakr u e cakr u as -//cakr u i

cakr vatsu

cakr vas (s.r.) = koje je (u) inilo jednina N cakr vat dvojina cakr u i mno ina cakr v si

V Ak I D Abl G L

-//cakr vatam cakr u a cakr u e cakr u as -//cakr u i

-//-//cakr vadbhy m -//-//cakr u os -//cakr u

-//-//cakr vadbhis cakr vadbhyas -//m

cakr vatsu

Kod nekih participa ume e se i ispred v, ali se odbacuje ispred u . Npr. tasthiv n, ali tasthu Particip perfekta aktivnog tvori se iz konjugacijskih paradigmi za reduplicirani perfekt.

13. OSNOVE NA -an To su imenice i pridjevi izvedeni s pomo u primarnih tvorbenih sufiksa: -an, -man i -van. Jaka osnova je na - n, srednja osnova je na -a, a slaba na -n. U N. jd. m.r. odbacuje se zavr no -n. Za L. jd. i N., V., Ak. dv. s.r. postoje dva oblika: na -n i na -an. Osnove na -man i -van imaju slabu osnovu na -an ako im prethodi suglasnik:

r jan (m.r) = kralj jednina N V Ak I D Abl G L r ji r jani r j r jan r j n m r j r je r jas -//r jos -//dvojina r j nau -//-//r jabhy m -//-//r j m r jasu r jas r jabhis r jabhyas -//mno ina r j nas -//-

Iznimke u srednjem rodu su N. Ak. V.: n man (s.r) = ime jednina N n ma dvojina n mn n man V Ak I D n mn n mne -//-//-//-//n mabhy m -//-//-//n mabhis n mabhyas mno ina n m ni

Abl G L

n mnas -//n mni n mani

-//n mnos -//-

-//n mn m n masu

V. jd. ima dva oblika: n ma i n man.

brahman (m.r) = Brahm (ime boga) jednina N V Ak I D Abl G L brahm brahman brahm brahma brahma e brahma as -//brahma i am dvojina brahma au -//-//brahmabhy m -//-//brahma os -//brahma brahmasu mno ina brahm as -//brahma as brahmabhis brahmabhyas -//m

brahman (s.r) = sveta izreka, sveprisutni brahman jednina N V Ak I D Abl G L brahma -//-//brahma brahma e brahma as -//brahma i dvojina brahma -//-//brahmabhy m -//-//brahma os -//brahma brahmasu mno ina brahm i -//-//brahmabhis brahmabhyas -//m

gr van (m.r) = kamen jednina N V Ak gr v gr van gr v am dvojina gr v au -//-//mno ina gr v as -//gr v as

I D Abl G L

gr v gr v e gr v as -//gr v i

gr vabhy m -//-//gr v os -//-

gr vabhis gr vabhyas -//gr v m

gr vasu

Nepravilne osnove na -an imaju imenice: panthan (m.r.) ("put"); ahan (s.r.) ("dan"), van (m.r.) ("pa s"), yuvan (m.r.) ("mladost"), maghavan (m.r.) ("obilat", ime boga Indre); te korijen han ("ubiti") kada se rabi na kraju slo enice (u smislu: "koji ubija").

panthan (m.r) = put jednina N V Ak I D Abl G L pathi panth s pantha panth nam path pathe pathas -//pathos -//dvojina panth nau -//-//pathibhy m -//-//path m pathi u pathas pathibhis pathibhyas -//mno ina panth nas -//-

ahan (s.r) = dan jednina N ahas dvojina ahn ahan V Ak I D Abl G L ahni ahani ahn ahne ahnas -//ahnos -//-//-//-//-//ahobhy m -//-//ahn m aha su -//-//ahobhis ahobhyas -//mno ina ah ni

Kada je imenica ahan prvi lan slo enice ima oblik ahar-, npr. aharahar ("dan za danom") ili aharga a ("serija dan "), osim u slo enici ahor tra ("dan i no ").

van (m.r) = pa s

jednina N V Ak I D Abl G L uni v van v nam un une unas -//-

dvojina v nau -//-//vabhy m -//-//unos -//-

mno ina v nas -//unas vabhis vabhyas -//un m vasu

yuvan (m.r) = mladost jednina N V Ak I D Abl G L y ni yuv yuvan yuv nam y n y ne y nas -//y nos -//dvojina yuv nau -//-//yuvabhy m -//-//y n m yuvasu y nas yuvabhis yuvabhyas -//mno ina yuv nas -//-

maghavan (m.r) = "obilat", ime boga Indre jednina N V Ak I D Abl G L maghav maghavan maghav nam maghon maghone maghonas -//maghoni dvojina maghav nau -//-//maghavabhy m -//-//maghonos -//mno ina maghav nas -//maghonas maghavabhis maghavabhyas -//maghon m maghavasu

brahmahan (m.r) = ubojica brahmana jednina N V Ak brahmah brahmahan brahmaha am dvojina brahmah nau -//-//mno ina brahmahanas -//brahmaghnas

I D Abl G L

brahmaghn brahmaghne brahmaghnas -//brahmaghni brahmaha i

brahmahabhy m -//-//brahmaghnos -//-

brahmahabhis brahmahabhyas -//brahmaghn m brahmahasu

U slabim osnovama ne dolazi do cerebralizacije!

14. OSNOVE NA -ac Ti su pridjevi slo enice u kojima je drugi lan glagol ac1 = saviti se. Ima funkciju sufiksa koji zna i "usmjeren ka, okrenut ka, savinut ka" Jaka osnova je na -ac, srednja na -ac, a slaba na - c ili - c (ovisno o tome prethodi li y ili v ):

pratyac (m.r.) = stra nji, zapadni jednina N V Ak I D Abl G L pratya -//pratyacam prat c prat ce prat cas -//prat ci dvojina pratyacau -//-//pratyagbhy m -//-//prat cos -//mno ina pratyacas -//prat cas pratyagbhis pratyagbhyas -//prat c m pratyak u

pratyac (s.r.) = stra nje, zapadno jednina N V Ak I D Abl G L prat c prat ce prat cas -//prat ci pratyak -//-//dvojina prat c -//-//pratyagbhy m -//-//prat cos -//mno ina pratyaci -//-//pratyagbhis pratyagbhyas -//prat c m pratyak u

anvac (m.r.) = sljede i

jednina N V Ak I D Abl G L an ci anva -//anvacam an c an ce an cas -//-

dvojina anvacau -//-//anvagbhy m -//-//an cos -//-

mno ina anvacas -//an cas anvagbhis anvagbhyas -//an c m anvak u

anvac (s.r.) = sljede e jednina N V Ak I D Abl G L an ci an c an ce an cas -//anvak -//-//dvojina an c -//-//anvagbhy m -//-//an cos -//mno ina anvaci -//-//anvagbhis anvagbhyas -//an c m anvak u

Nepravilna je osnova tiryac ("koji ide okolo, ide preko; ivotinja, vodozemac") nastala od tiras ("preko") + ac.

tiryac (m.r.) = ivotinja, vodozemac jednina N V Ak I D Abl G L tira ci tirya -//tiryacam tira c tira ce tira cas -//dvojina tiryacau -//-//tiryagbhy m -//-//tira cos -//tira cas tiryagbhis tiryagbhyas -//tira c m tiryak u mno ina tiryacas -//-

enski rod svih promjenjivih osnova tvore se sufiksom - na slabu osnovu. Npr. j navat , dhanin , manasvin , gar yas , r j , un itd. enski rod participa prezenta aktivnog glagol tematske konjugacije tvori se od jake osnove: -ant ; a kod atematske konjugacije tvori se od slabe osnove: -at .

Nekoliko pridjeva na -van ima enski rod na -var . Sve se te imenice i pridjevi sklanjaju po samoglasni koj osnovi na - .

15. NEPRAVILNE PROMJENJIVE OSNOVE

ap ( .r.) = voda (ima samo mno inu!) mno ina N V Ak I D Abl G L ap m apsu apas adbhis adbhyas -//pas -//-

ana vah (m.r.) = "koji vu e kola", vol jednina N V Ak I D Abl G L ana v n ana van ana v ham ana uh ana uhe ana uhas -//ana uhi dvojina ana v hau -//-//ana udbhy m -//-//ana vah -//mno ina ana v has -//ana uhas ana udbhis ana udbhyas -//ana uh m ana utsu

puma s (m.r.) = ovjek jednina N pum n dvojina pum sau mno ina pum sas

V Ak I D Abl G L

puman pum pu s pu se pu sas -//pu si sam

-//-//pumbhy m -//-//pu sos -//pu sas

-//-

pumbhis pumbhyas -//pu s m pu su

Lekcija 17. Samoglasni ka deklinacija

16. OSNOVE NA -a To je indoevropska o-deklinacija (latinski lupus, gr ki U sanskrtu su to imenice i pridjevi mu kog i srednjeg roda. Razlikuju se samo u N. jd. i N. V. Ak. dv. i mn. , gotski wulfs, staroslavenski vl k ).

deva (m.r.) = Bog, nebesnik jednina N V Ak I D Abl G L devas deva devam devena dev ya dev t devasya deve dvojina devau -//-//dev bhy m -//-//devayos -//mno ina dev s -//dev n devais devebhyas -//dev n m deve u

k la (s.r.) = obala jednina N V Ak I k lam k la k lam k lena dvojina k le -//-//k l bhy m mno ina k l ni -//-//k lais

D Abl G L

k l ya k l t k lasya k le

-//-//k layos -//-

k lebhyas -//k l n m k le u

17. OSNOVE NA To je indoevropska a-deklinacija (latinski terra, gr ki , gotski giba, staroslavenski r ka).

U sanskrtu su to imenice i pridjevi samo enskog roda. (Vokativ imenice amb (majka) je amba).

kany ( .r.) = djevojka jednina N V Ak I D Abl G L kany kanye kany m kanyay kany yai kany yas -//kany y m dvojina kanye -//-//kany bhy m -//-//kanyayos -//mno ina kany s -//-//kany bhis kany bhyas -//kany n m kany su

18. OSNOVE NA -i To su imenice i pridjevi svih rodova.

kavi (m.r.) = pjesnik jednina N V Ak I D Abl G kavis kave kavim kavin kavaye kaves -//kav -//-//kavibhy m -//-//kavyos kav n kavibhis kavibhyas -//kav n m dvojina mno ina kavayas -//-

kavau

-//-

kavi u

uci (s.r.) = isto jednina N V Ak I D Abl G L uci -//-//ucin ucine ucinas -//ucini dvojina ucin -//-//ucibhy m -//-//ucinos -//mno ina uc ni -//-//ucibhis ucibhyas -//uc n m uci u

mati ( .r.) = misao jednina N V Ak I D matis mate matim maty matye matyai Abl mates maty s G L -//matau maty m matyos -//mat n m mati u -//-//mat -//-//matibhy m -//mat s matibhis matibhyas dvojina mno ina matayas -//-

Nepravilne su imenice: pati (m.r.) = gospodar, mu . Ima oblike: paty (I. jd.), patye (D. jd.), patyus (Abl. G. jd.), patyau (L. jd.).

sakhi (m.r.) = prijatelj jednina N V Ak I D Abl G L sakh sakhe sakh yam sakhy sakhye sakhyus -//sakhyau dvojina sakh yau -//-//sakhibhy m -//-//sakhyos -//mno ina sakh yas -//sakh n sakhibhis sakhibhyas -//sakh n m sakhi u

ak i (s.r.) = oko jednina N V Ak I D Abl G L ak ak ak ak e as -//i ak ak i -//-//dvojina ak i -//-//ak ibhy m -//-//os -//ak ak mno ina i -//-//ak ibhis ak ibhyas -//m

ak i u

19. OSNOVE NA -u To su imenice i pridjevi svih rodova.

pa u (m.r.) = ivotinja, zvijer jednina N V Ak I D Abl G L pa us pa o pa um pa un pa ave pa os -//pa au pa -//-//pa ubhy m -//-//pa vos -//pa pa n dvojina mno ina pa avas -//-

pa ubhis pa ubhyas -//n m

pa u u

madhu (s.r.) = med jednina N V Ak I D Abl G L madhu -//-//madhun madhune madhunas -//madhuni dvojina madhun -//-//madhubhy m -//-//madhunos -//mno ina madh ni -//-//madhubhis madhubhyas -//madh n m madhu u

dhenu ( .r.) = krava jednina dvojina mno ina

N V Ak I D

dhenus dheno dhenum dhenv dhenave dhenvai

dhen -//-//dhenubhy m -//-

dhenavas -//dhen s dhenubhis dhenubhyas

Abl

dhenos dhenv s

-//-

-//-

G L

-//dhenau dhenv m

dhenvos -//-

dhen n m dhenu u

Pridjevi (ali ne i imenice) srednjeg roda na -i i -u mogu se deklinirati kao da su mu kog roda! Nepravilnu osnovu na -u ima jedna imenica:

dyu ( .r.) = nebo jednina N V Ak I D Abl G L divi dyaus -//divam div dive divas -//divos -//div -//-//dyubhy m -//-//div m dyu u dvojina mno ina divas -//-//dyubhis dyubhyas -//-

20. OSNOVE NA To su imenice i pridjevi isklju ivo enskog roda. Razlikuju se deklinacija jednoslo nih i deklinacija vi eslo nih rije i.

jednoslo ne osnove na -

dh ( .r.) = misao jednina N V Ak I dh s -//dhiyam dhiy dvojina dhiyau -//-//dh bhy m mno ina dhiyas -//-//dh bhis

dhiye dhiyai

-//-

dh bhyas

Abl

dhiyas dhiy s

-//-

-//-

-//-

dhiyos

dhiy m dh n m

dhiyi dhiy m

-//-

dh

vi eslo ne osnove na -

nad ( .r.) = rijeka jednina N V Ak I D Abl G L nad nadi nad m nady nadyai nady s -//nady m dvojina nadyau -//-//nad bhy m -//-//nadyos -//nad s nad bhis nad bhyas -//nad n m nad u mno ina nadyas -//-

Iznimka je imenica:

str ( .r.) = ena jednina N V Ak str stri str m striyam I D Abl G striy striyai striy s -//str bhy m -//-//striyos str str bhis str bhyas -//m dvojina striyau -//-//mno ina striyas -//-//-

striy m

-//-

str

21. OSNOVE NA To su imenice i pridjevi isklju ivo enskog roda. Razlikuju se deklinacija jednoslo nih i deklinacija vi eslo nih rije i.

jednoslo ne osnove na -

bh ( .r.) = Zemlja jednina N V Ak I D bh s -//bhuvam bhuv bhuve bhuvai Abl bhuvas bhuv s G -//bhuvos bhuy m bh n m L bhuvi bhuv m -//bh u -//-//dvojina bhuvai -//-//bh bhy m -//mno ina bhuvas -//-//bh bhis bh bhyas

vi eslo ne osnove na -

vadh ( .r.) = ena jednina N vadh s dvojina vadhvai mno ina vadhvas

V Ak I D Abl G L

vadhu vadh m vadhv vadhvai vadhv s -//vadhv m

-//-//vadh bhy m -//-//vadhvos -//-

-//vadh s vadh bhis vadh bhyas -//vadh n m vadh u

22. OSNOVE NA -r To su imenice mu kog i srednjeg roda za vr itelja radnje (nomina agentis) koje se izvode tvorbenim sufiksom -tr . Tako er, to su imenice srodstava mu kog i enskog roda na -r . Imenice mu kog roda za vr itelja radnje razlikuju se od imenica srodstava mu kog roda u N. Ak. jd.; N. V. Ak. dv. i N. V. mn. Imenice srodstava mu kog roda razlikuju se od imenica srodstava enskog roda samo u Ak. mn.

imenice vr itelja radnje

d tr

(m.r.) = davatelj, koji daje jednina dvojina d t rau -//-//d tr bhy m -//-//d tros -//d tr d tr u d tr mno ina d t ras -//n

N V Ak I D Abl G L

d t d tar d t ram d tr d tre d tur -//d tari

d tr bhis d tr bhyas -//m

d tr

(s.r.) = koje daje jednina dvojina d tr -//mno ina d tr i -//-

N V

d tr d tr d tar

Ak I

d tr d tr

-//d tr bhy m

-//d tr bhis

D Abl G L

d tr d tr

e as -//d tr

-//-//os -//-

d tr bhyas -//d tr d tr u m

d tr

imenice srodstava

pitr

(m.r.) = otac jednina dvojina pitarau -//-//pitr bhy m -//-//-//pitari pitros -//pitr pitr u pitr mno ina pitaras -//n

N V Ak I D Abl G L

pit pitar pitaram pitr pitre pitur

pitr bhis pitr bhyas -//m

m tr

( .r.) = majka jednina dvojina m tarau -//-//m tr bhy m -//-//m tros -//m tr m tr u m tr mno ina m taras -//s

N V Ak I D Abl G L

m t m tar m taram m tr m tre m tur -//m tari

m tr bhis m tr bhyas -//m

Iznimke:

Imenice naptr (m.r.) = ujak i bhartr (m.r.) = mu , suprug iako su imenice srodstava sklanjaju se kao imenice za vr itelja radnje (kao d tr ). Na isti na in se sklanja i imenica svasr ( .r.) = sestra, ali Ak. mn. je svasr s.

Imenica kro

(m.r.) = agalj ima N. mn. kro

ras, I mn. kro

ubhis, itd.

Imenica n r (m.r.) = ovjek u jednini ima samo N. jd. n . G. mn. je nr m ili nr m. U vedskom jeziku jp se susre u: Ak. jd. naram; D. jd. nare; Abl. G. jd. naras, L. jd. nari; N. mn. naras, Ak. mn. nr n, I. mn. nr bhis, L. mn. nr u.

Imenice enskog roda za vr iteljice radnje tvori se sufiksom - , npr. d tr , te se dekliniraju kao imenice na - .

23. OSNOVE NA SLO ENE SAMOGLASNIKE To su samo etiri imenice:

rai (m.r.) = bogatstvo, posjed jednina N V Ak I D Abl G L r yi r s -//r yam r y r ye r yas -//r yos -//dvojina r yau -//-//r bhy m -//-//r y m r su mno ina r yas -//-//r bhis r bhyas -//-

go (m.r.; .r.) = govedo, krava jednina N V Ak I D Abl G L gavi g m gav gave gos -//gavos -//gaus -//dvojina g vau -//-//gobhy m -//-//g s gobhis gobhyas -//gav m go u mno ina g vas -//-

nau ( .r.) = la a, brod jednina N V Ak I D Abl G L n vi naus -//n vam n v n ve n vas -//n vos -//dvojina n vau -//-//n ubhy m -//-//mno ina n vas -//-//naubhis naubhyas -//n v m nau u

dyo ( .r.) = nebo jednina N V Ak I D Abl G L dyaus -//dy m dyav dyave dyos -//dyavi dvojina dy vau -//-//dyobhy m -//-//dyavos -//dy s dyobhis dyobhyas -//dyav m dyo u mno ina dy vas -//-

Imenice dyu ( .r.) i dyo ( .r.) su istozna nice, ali druk ije se dekliniraju.

USPOREDNI PRIKAZ INDOEVROPSKE "O-DEKLINACIJE" *wl kw os vuk

jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ lokativ instrumental ablativ dvojina N, Ak, V G, L I, D, Abl mno ina N, V G D Ak L I Abl vr k s vr k n m vr kebhyas vr k n vr ke u vr kais vr kebhyas lup s lup lup rum lup s lup s wulfos wulfe wulfam wulfans vi kai vi k vi kms vi ks vi kuos vi ka s vl ci vl k vr kau vr kayos vr k bhy m vi ku vl ka vl ku sanskrt vr kas vr kasya vr k ya vr kam vr ka vr ke vr kena vr k d lup gr ki latinski lupus lup lup lupum lupe gotski wulfs wulfis wulfa wulf wulf wulfa litavski vi kas vi ko vi kui vi k vi ke vi k vi k

staro vl k vl ka vl ku vl k vl e

vl c

vl kom

vl kko vl ky

vl c x vl ky

Lekcija 18. Komparacija pridjeva

Komparacija (poredba) je skup oblika koji iskazuju razli itu koli inu ili mjeru onoga to zna e.

Tri su stupnja komparacije:

y y y

pozitiv (dobar, lo , lijep) komparativ (bolji, gori, ljep i) superlativ (najbolji, najgori, najljep i)

Komparativ i superlativ mogu se tvoriti dvama sufiksima:

1. Komparativ se tvori tako da se sufiks -tara doda na srednju osnovu (ako imenica ili pridjev ima tri osnove), odnosno na slabu osnovu (ako imenica ili pridjev ima dvije osnove); a superlativ tako da se doda sufiks -tama:

uci ucitara ucitama ist i pr c pr ktara pr ktama prednji

i naj i

dhanin dhanitara dhanitama bogat bogatiji najbogatiji vidvas vidvattara vidvattama u en, koji zna u eniji naju eniji pratyac pratyaktara pratyaktama stra nji pu ya pu yatara pu yatama ist i i naj i i

enski rod se tvori sufiksima -tar i -tam .

2.

Komparativ se tvori tako da se sufiks - yas dodaje se na korijen iz kojega je pridjev izveden, pri emu je korijen naj e e u stupnju gu a; a superlativ tako da se doda sufiks -i ha.

laghu lagh yas laghi mr du mrad yas mradi pr thu prath yas prathi guru gar yas gari d ra dav yas davi yuvan yav yas yavi

ha lagan lak i najlak i ha mekan mek i najmek i ha irok iri naj iri

ha te ak te i najte i ha dalek, udaljen dalji najdalji ha mlad mla i najmla i

Rijetko se za komparativ rabi sufiks -yas:

priya preyas pre bh ri bh yas bh

ha drag dra i najdra i ha brojan brojniji najbrojniji

U nekim slu ajevima nedostaje pozitiv:

reyas re jy yas jye

ha bolji najbolji ha stariji najstariji

enski rod se tvori sufiksima: -(i)yas i -i

h .

Ponekad se sufiksi -tara i -tama dodaju na komparative i superlative na -iy s i -i

ha, npr:

gariyastara, re

hatara, re

hatama

DEKLINACIJA KOMPARATIVA I SUPERLATIVA

Oblici na -tara, -tama i -i -tar , -tam i -i

ha dekliniraju se po samoglasni koj osnovi na -a za m.r. i s.r.; a oblici na

h po samoglasni koj osnovi na - za .r.

Oblici na -iyas imaju dvije osnove i zasebnu deklinaciju za m.r. i s.r., a osnove na -iyas po vi eslo noj deklinaciji na - za .r.

Lekcija 19. Deklinacija zamjenica

Zamjenice su rije i koje zamjenjuju druge imenske rije i. Ni ta ne imenuju, ve izri u razli ite odnose me u govornim licima.

U sanskrtu se (kao i u ve ini jezika) u deklinaciji zamjenica razlikuju broj i pade , a u 3. licu i rod. Postoje tri lica:

lice onaj tko govori ja, mi lice onaj komu se govori ti, vi lice onaj tko u asu govorenja nije prisutan on (ona, ono), oni (one, ona)

U deklinaciji zamjenice nemaju vokativ.

Enklitike (naslonjenice) su nenagla eni oblici zamjenica koji se naslanjaju na prethodnu rije . Zato nikada ne mogu biti na po etku re enice. Postoje samo u nekim pade ima.

LI NE ZAMJENICE Ozna uju odnos sudionika u razgovoru.

Zamjenica u 1. licu ima osnovu mad = ja ; a u mno ini asmad = mi.

mad = ja jednina N aham ja enklitike

Ak I D Abl

m m may mahyam mad mattas

mene (sa) mnom meni od mene

me

me

mi

G L

mama mayi

(od) mene u meni

me

me

dvojina N1 Ak I D Abl G L v m -//v bhy m -//-//vayos -//nas dvojica, dvije, dvoje nas dvojicu, dvije, dvoje (s) nas dvojicom, dvije, dvoje nama dvojici, dvjema, dvoma od nas dvojice, dvije, dvoje (od) nas dvojice, dvije, dvoje u nama dvojici, dvjema, dvoma

enklitike

nau

nas dva

nau

nama dvoma

nau

nas dva

asmad = mi mno ina N Ak I D Abl vayam asm n asm bhis asmabhyam asmad asmattas G L asm kam asm su (od) nas u nama nas nas mi nas (s) nama nama od nas nas nam nas nas enklitike

Zamjenica u 2. licu ima osnovu tvad = ti ; a u mno ini yu mad = vi.

tvad = ti

jednina N Ak I D Abl tvam tv m tvay tubhyam tvad tvattas G L tava tvayi (od) tebe u tebi te ti tebe (s) tobom tebi od tebe te tv

enklitike

te

ti

te

dvojina N Ak I D Abl G L yuv m -//yuv bhy m -//-//yuvayos -//vas dvojica, dvije, dvoje nas dvojicu, dvije, dvoje (s) nas dvojicom, dvije, dvoje nama dvojici, dvjema, dvoma od nas dvojice, dvije, dvoje (od) nas dvojice, dvije, dvoje u nama dvojici, dvjema, dvoma

enklitike

v m

nas dva

v m

nama dvoma

v m

nas dva

yu mad = vi mno ina N Ak I D Abl y yam yu m n yu m bhis yu mabhyam yu mad yu mattas G L yu m kam yu m su (od) vas u vama vas vas vi vas (s) vama vama od vas vas vam vas vas enklitike

Izvorno, mama i tava nisu genitivi, ve posvojni pridjevi.

POKAZNE ZAMJENICE Pridjevne su. Kazuju u blizini kojeg lica se nalazi ono to zna i rije uz koju stoji. Razlikuju se i po rodovima. Nema enkilitika. U sanskrtu osnova ta ima zna enje pokazne zamjenice onaj, ona, ono; taj, ta, to; kao i li ne zamjenice: on, ona, ono.

ta = onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

jednina mu ki rod N Ak I D Abl G L sa tam tena tasmai tasm t tasya tasmin on, onaj, to njega, tog (s) njim, tim njemu, tom od njega, toga (od) njega, tog u njemu, tomu srednji rod tad -//tena tasmai tasm t tasya tasmin ono, to njega, tog (s) njim, tim njemu, tom od njega, toga (od) njega, tog u njemu, tomu enski rod s t m tay tasyai tasy s -//tasy m ona, ta nju, tu (s) njom, tom njoj, toj od nje, te (od) nje, te u njoj, toj

dvojina mu ki r. N Ak I D Abl G L tau -//t bhy m -//-//tayos -//njih dvojica njih dvojicu (s) njima dvojicom njima dvojici od njih dvojice (od) njih dvojice u njima dvojici srednji r. te -//t bhy m -//-//tayos -//njih dvoje njih dvoje (s) njima dvoma njima dvoma od njih dvoje (od) njih dvoje u njima dvoma enski r. te -//t bhy m -//-//tayos -//njih dvije njih dvije (s) njima dvjema njima dvjema od njih dvije (od) njih dvije u njima dvjema

mno ina mu ki rod N Ak te t n oni, ti njih srednji rod t ni -//ona, ta njih enski rod t s -//one, te njih

I D Abl G L

tais tebhyas te m -//te u

(s) njima njima od njih (od) njih u njima

tais tebhyas te m -//te u

(s) njima njima od njih (od) njih u njima

t bhis t bhyas t s m -//t su

(s) njima njima od njih (od) njih u njima

Na potpuno isti na in deklinira se i osnova eta = ovaj, ova, ovo. m.r. ima oblike: e ah, etam, etena s.r. ima oblike: etad, etad, etena .r. ima oblike: e , et m, etay

Oblici sa i e a stoje samo na kraju re enice. U sredini teksta gube visargu ( ): sa i e a ; a ispred samoglasnika a postaju so i e o; a a se izostavlja i pi e se avagraha (u transliteraciji apostrof).

Na isti na in deklinira se i osnova enad = on, ona, ono; ali rabi se samo u Ak. svih brojeva; te I. jd. i G. i L. dv.

Osnova idam je pokazna zamjenica koja zna i ovaj, ova, ovo :

jednina mu ki rod N Ak I D Abl ayam imam anena asmai asm t ovaj ovog (s) ovim ovom od ovoga srednji rod idam -//anena asmai asm t ovo ovog (s) ovim ovom od ovoga enski rod iyam im m anay asyai asy s ova ovu (s) ovom ovoj od ove

G L

asya asmin

(od) ovoga u ovomu

asya asmin

(od) ovoga u ovomu

-//asy m

(od) ove u ovoj

dvojina mu ki r. N Ak I D Abl G L imau -//bhy m -//-//anayos -//ova dvojica ovu dvojicu (s) ovom dvojicom ovoj dvojici od ove dvojice (od) ove dvojice u ovoj dvojici srednji r. ime -//bhy m -//-//anayos -//ovo dvoje ovo dvoje (s) ovim dvoma ovim dvoma od ovo dvoje (od) ovo dvoje u ovim dvoma enski r. ime -//bhy m -//-//anayos -//ove dvije ove dvije (s) ovima dvjema ovima dvjema od ove dvije (od) ove dvije u ovima dvjema

mno ina mu ki rod N Ak I D Abl G L ime im n ebhis ebhyas e m -//e u ovi ove (s) ovima ovima od ovih (od) ovih u ovima e u srednji rod im ni -//ebhis ebhyas e m -//ova ova (s) ovim ovima od ovih (od) ovih u ovima su enski rod im s -//bhis bhyas s m -//ove ove (s) ovima ovima od ovih (od) ovih u ovima

Osnova adas je pokazna zamjenica koja zna i onaj, ona, ono :

jednina mu ki rod N Ak I D Abl G L asau amum amun amu mai amu m t amu ya amu min onaj onog (s) onim onom od onoga (od) onoga u onomu srednji rod adas -//amun amu mai amu m t amu ya amu min ono onog (s) onim onom od onoga (od) onoga u onomu enski rod asau am m amuy amu yai amu y s -//amu y m ona onu (s) onom onoj od one (od) one u onoj

dvojina mu ki r. N Ak I D Abl G L am -//am bhy m -//-//amuyos -//ona dvojica onu dvojicu (s) onom dvojicom onoj dvojici od one dvojice (od) one dvojice u onoj dvojici srednji r. am -//am bhy m -//-//amuyos -//ono dvoje ono dvoje (s) onim dvoma onim dvoma od ono dvoje (od) ono dvoje u onim dvoma enski r. am -//am bhy m -//-//amuyos -//one dvije one dvije (s) onima dvjema onima dvjema od one dvije (od) one dvije u onima dvjema

mno ina mu ki rod N Ak I D Abl G L am am am n am bhis am bhyas am m -//u oni one (s) onima onima od onih (od) onih u onima am srednji rod am ni -//am bhis am bhyas am m -//u ona ona (s) onim onima od onih (od) onih u onima am enski rod am s -//am bhis am bhyas am m -//u one one (s) onima onima od onih (od) onih u onima

UPITNE ZAMJENICE Slu e za postavljanje pitanja.

Osnova je ka = tko, to, koji?. Deklinira se isto kao i ta. Npr. ka , k Jedina razlika je u N. i Ak. s.r : kim.

U izvedenicama se javljaju oblici: ka, ki i ku . Npr: kiyat = kolik?, kutra = gdje?, kad = kada?...

U slo enicama se kao prvi lan ponekad javlja oblik kim, a ponekad ku. Npr. ki r pa = kakav? kakvog oblika? ; kukarman = kakvo djelo? (zna i: nedjelo)

ODNOSNE ZAMJENICE Njima se uvodi odnosna re enica.

Osnova je ya = koji. Deklinira se isto kao i ta. Npr. ya , yad, y

POVRATNE ZAMJENICE Rabi se kada subjekt vr i radnju na sebi.

svayam = s m

Kao i u hrvatskom ta je zamjenica nepromjenjiva (nesklonjiva). Obi no ima zna enje u nominativu, npr. ja s m, ti s m; ali i u instrumentalu i ponekad genitivu. Ima i prilo ko zna enje: "spontano".

tman = "sopstvo"; sebe, se

Iako je imenica mu kog roda (deklinira se kao brahman) u jednini se upotrebljava kao povratna zamjenica za sve rodove u svim pade ima.

sva = sebe, svoj

To je povratni pridjev koji se odnosi na sva tri lica.

mu ki rod N Ak I D Abl G L sva svam svena svasmai svasm t svasya svasmin

srednji rod svam -//svena svasmai svasm t svasya svasmin

enski rod sv sv m svay svasyai svasy s -//svasy m s m sebe (sa) sobom sebi od sebe (od) sebe u sebi

Ponekad se u istom zna enju rabi i pridjev nija = ro eni, nativni.

POSVOJNE ZAMJENICE Pridjevne su i kazuju kojem govornom licu ne to pripada. Tvore se na dva na ina:

1. Sufiks - ya dodaje se na osnove osobnih zamjenica:

mad ya = moj tvad ya = tvoj tad ya = njegov, njezin, njihov asmad ya = na yu mad ya = va

1. Sufiks -ka dodaje se na genitive osobnih zamjenica u 1. i 2. licu (s produ enjem u prvom slogu):

m maka = moj

t vaka = tvoj

Mo e se re i i bhavatka = Va (iz po tovanja).

SLO ENE ZAMJENICE

1. Na neke zamjeni ke osnove mogu se dodati sufiksi: -dr Npr. t dr y dr dr k dr m dr tv dr , t dr , y dr , dr , k dr a, t dr k a = takav a, y dr k a = kakav

, dr

a ili dr k a (koji zna e "(iz)gled").

a, dr k a = ovakav a, k dr k a = kakav? a, m dr k a = kao ja a, tv dr k a = kao ti

, m dr , tv dr

enski rod se tvori na razli ite osnove:

-dr -dr

> -dr k a > -dr

-dr k a > -dr ks

2. Na neke zamjeni ke osnove mogu se dodati sufiksi: -vat i -yat sa zna enjem pridjeva koli ine (za nebrojive imenice, eng. how much?):

t vat = tolik(o) et vat = ovolik(o) y vat = kolik(o) iyat = ovolik(o) kiyat = kolik(o)

enski rod je na -vat i -yat .

3. Oblici kati = kolik(o) i tati = tolik(o) imaju zna enje pridjeva koli ine (za brojive imenice, eng. how many?). Ne sklanjaju se u nominativu i akuzativu. U ostalim pade ima sklanjaju se kao imenice na osnovu -i u mno ini.

4. Dodavanjem sufiksa -cit, -cana ili -api na upitnu zamjenicu tvore se neodre ene zamjenice sa zna enjem netko:

ka cit, k cit, ki cit, ka cana, k cana, ki cana, ko 'pi, k pi, kimapi

5. Na isti na in se tvore i neodre eni prilozi. S negacijom imaju negativna zna enja:

kad = netko, kad cit, kad cana = ponekad, nekad, jednom kva = gdje, kvacit, kvacana, kv pi = negdje na kad cit = nikada na kvacit = nigdje

6. Odnosna zamjenica ispred upitne tako er ima zna enje neodre enih zamjenica:

ya ka itko

= itko, tkogod; yasya kasya = i od koga; ya

ka cit, ya

ka ca, ya

ka cana = tkogod,

7. Udvostru ena odnosna zamjenica ima distributivno zna enje i tako er ima udvostru ene korelatore:

yo ya

= koji god

8. Prilozi na -tra rabe se kao lokativ, npr. tatra sthane = na tom mjestu

ZAMJENI KI PRIDJEVI Nekoliko pridjeva izvedeno je iz zamjenica ili im je srodno.

1. Zamjeni ku deklinaciju (kao osnova ta ) u potpunosti imaju:

anya = ini, drugi anyatara = jedan (od dva) itara = ini, drugi katara = koji? (od dva)

katama = koji? (od mnogo)

2. Zamjeni ku deklinaciju (s jednom iznimkom) imaju:

sarva = svaki ubhaya = oba eka = jedan, neki ekatara = jedan (od dva)

Samo u N. jd. sr. Dobivaju sufiks -m: sarvas, sarvam, sarv

3. Sljede i pridjevi u Abl. i L. jd. m.r i s.r. mogu imati i zamjeni ku i imensku deklinaciju:

p rva = prednji, prvi, isto ni; avara = stra nji, zapadni; adhara = ni i, zapadni; uttara = sljede i, sjeverni; dak i a = ju ni; para = sljede i, ini, drugi; apara = ini, drugi, ni i; antara = izvanjski, sva = svoj, vlastiti

Npr. p rvasm t ili p rv t

4. Neki pridjevi, uglavnom na -ya ili -taya dekliniraju se kao obi ni pridjevi, ali u N. mn. m.r. mogu imati nastavke kao u zamjeni koj deklinaciji:

ardha = pola, alpa = malo, katipaya = ne to malo, prathama = prvi, carama = zadnji, dvaya, dvitaya = dvostruk Npr. carama > N. mn. m.r. = caram s ili carame

Bilo koja od ovih rije i srodnih zamjenicama dekliniraju se kao pridjevi kada su dio atributivne slo enice (bahuvr hi ).

Lekcija 20. Brojevi

GLAVNI BROJEVI Kazuju koliko jedinica ima onoga to zna i rije uz koju stoje.

Jedno lani (osnovni) brojevi

1 2 3 4 5

eka dva tri catur paca

6 7 8 9 10

a sapta a a

nava da a

Broj dva = dva kao prvi lan slo enica glasi: dvi.

Izvedeni brojevi

11 12 13 14 15

ek da a dv da a trayoda a caturda a pacada a

16 17 18 19

o a a saptada a a da a

navada a

Desetice

10 20 30 40 50

da a vi tri ati at at at

60 70 80 90 100

saptati a ti navati atam

catv ri pac

Slo eni brojevi

U sanskrtu jedinice stoje ispred desetica (kao u slovenskom ili njema kom).

Ispred 20 i 30 brojevi 2, 3 i 8 glase: dv , trayas, a Ispred 80 brojevi 2, 3 i 8 glase: dvi, tri, a a.

Ispred 40, 50, 60, 70 i 90 mogu biti oba oblika.

21 22 23 24 25

ekavi dv vi trayovi caturvi pacavi

ati ati ati ati ati

26 27 28 29

a vi saptavi a vi

ati ati ati ati

navavi

31 32 33 34 35

ekatri dv tri trayastri catustri pacatri

at at at at at

36 37 38 39

a tri saptatri a tri

at at at at

navatri

41 42

ekacatv ri dvicatv ri dv catv ri

at at at at at at

46 47

a catv ri saptacatv ri

at at

43

tricatv ri

48

a a

acatv ri catv ri

at at at

traya catv ri 44 catu catv ri

49

navacatv ri

45

pacacatv ri

at

51 52

ekapac dvipac dv pac

at at at at at at at

56 57

a pac saptapac

at at

53

tripac

58

a a

apac pac

at at at

traya pac 54 55 catu pac pacapac

59

navapac

61 62

eka a dvi a dv a i

i i i

66 67

a ti

sapta a ti

63

tri a traya

68

a a

a a ti a ti

a ti a ti 69

64 65

catu

nava a ti

paca a ti

71 72

ekasaptati dvisaptati dv saptati

76 77

a saptati saptasaptati

73

trisaptati traya saptati

78

a a

asaptati saptati

74 75

catu saptati pacasaptati

79

navasaptati

81 82 83 84 85

ek

ti

86 87 88 89

a a ti sapt a nav ti ti ti

dvya ti trya ti catura ti pac ti

91 92

ekanavati dvinavati dv navati

96 97

avati

saptanavati

93

trinavati

98

anavati

trayonavati 94 95 caturnavati pacanavati 99

navati

navanavati

Slo eni brojevi s brojem 9 mogu se tvoriti i tako da se sljede oj desetici doda prefiks na- = umanjen za jedan:

19 29 39 49 59

navi natri

ati at at at i

69 79 89 99

nasaptati n ti

nacatv ri napac na a

nanavati na atam

Ako se glavni broj doda prefiksu na-, mogu se tvoriti daljnje izvedenice, npr. try natri at = 27 = "30 umanjen za 3" itd.

Stotice

100

atam

600

a a

atam at ni

200

dvi atam dve ate

700

sapta atam sapta at ni

300

tri atam tr i at ni atam

800

a a

a atam a at ni

400

catu

900

nava atam nava at ni

catv ri at ni 500 paca atam paca at ni

Jedinice i desetice mogu se staviti ispred stotica ili im se dodaje pridjev adhika = dodatni:

101

eka atam ek dhika atam

106

atam atam

a adhika 107 sapta atam sapt dhika 108 a a 109 a atam dhika

102

dvi atam dvyadhika atam

atam

103

tri atam tryadhika atam

atam

104

catu

atam atam

nava atam nav dhika atam

caturadhika

105

paca atam pac dhika atam

110

da a atam da dhika atam

Opcije za zbroj stotica i jedinica razlikuju se od stotica samo u naglasku!

102 103 104

dv atam tr atam ctu atam

200 300 400

dvi atm tri atm catu atm

Ve i brojevi:

1.000

sahasra da a at ni

10.000 100.000 1.000.000 10.000.000 1.000.000.000

ayuta lak a niyuta ko i nikharva

DEKLINACIJA GLAVNIH BROJEVA

Samo se brojevi od 1 do 4 razlikuju u deklinaciji po rodovima. Ostali brojevi imaju istu deklinaciju za sve rodove.

Broj 1 ima zamjeni ku deklinaciju u jednini, s iznimkom u N. jd. s.r. (kao pridjev sarva)

mu ki rod N Ak I D Abl G L ekas ekam ekena ekasmai ekasm t ekasya ekasmin jedan jednog (s) jednim jednomu od jedoga (od) jednoga u jednomu

srednji rod ekam -//ekena ekasmai ekasm t ekasya ekasmin jedno jednog (s) jednim jednomu od jedoga (od) jednoga u jednomu

enski rod ek ek m ekay ekasyai ekasy s -//ekasy m jedna jednu (s) jednom jednoj od jedne (od) jedne u jednoj

Broj 2 ima deklinaciju u dvojini kao osnove na -a :

mu ki rod N Ak I D Abl G L dvau -//dv bhy m -//-//dvayos -//dva dva (s) dvama dvama od dvaju (od) dvaju u dvama

srednji rod dve -//dv bhy m -//-//dvayos -//dva dva (s) dvama dvama od dvaju (od) dvaju u dvama

enski rod dve -//dv bhy m -//-//dvayos -//dvije dvije (s) dvjema dvjema od dviju (od) dviju u dvjema

Broj 3 ima deklinaciju u mno ini kao osnove na -i , s iznimkom u G. m.r. i s.r.:

mu ki rod N Ak I D Abl G L tray tri u trayas tr n tribhis tribhyas -//m tri tri (s) trima trima od triju (od) triju u trima

srednji rod tr i -//tribhis tribhyas -//tray tri u m tri tri (s) trima trima od triju (od) triju u trima

enski rod tisras -//tisr bhis tisr bhyas -//tisr n m tisr u tri tri (s) trima trima od triju (od) triju u trima

U vedskom jeziku se javlja i pravilni oblik za G. mn. m.r. i s.r.: tr

Broj 4 ima deklinaciju u mno ini s promjenjivom osnovom:

mu ki rod N Ak I D Abl G L catv ras caturas caturbhis caturbhyas -//catur m etiri etiri (s) etirima etirima od etiriju (od) etiriju u etirima

srednji rod catv ri -//caturbhis caturbhyas -//catur m etiri etiri (s) etirima etirima od etiriju (od) etiriju u etirima

enski rod catasras -//catasr bhis catasr bhyas -//catasr n m catasr u etiri etiri (s) etirima etirima od etiriju (od) etiriju u etirima

catur u

catur u

Broj 5 ima deklinaciju u mno ini kao osnove na -an u srednjem rodu, osim G. gdje je :

N Ak I D Abl G L

paca -//pacabhis pacabhyas -//pac nam pacasu

pet -//-//-//-//-//-//-

Na isti na in se dekliniraju i brojevi 7, 8, 9 i 10.

Ipak, broj 8 mo e imati i nepravilne oblike: N. i Ak. a a su.

au; I. a

bhis; D. i Abl. a

bhyas i L.

Glavni brojevi od 3 do 19 mogu biti i atributi imenica u mno ini s kojima se sla u u pade u (a brojevi 3 i 4 i u rodu). Glavni brojevi od 20 do 99 koji su u enskom rodu (kao i 100 i 1.000, 10.000 i 100.000 koji su u srednjem) javljaju se poput pridjeva u jednini! Imenice kojima su atributi mogu stajati u istom pade u, u genitivu ili se stapaju u slo enicu:

atena d s bhis ili atena d s n m ili atad s bhis zna i: sa sto slu kinja

REDNI BROJEVI Kazuju koliko jedinica treba odbrojiti da se do e do nekog predmeta, da se utvrdi koji je po redu u vremenu i prostoru.

Redni brojevi od 1. do 10. primaju razli ite sufikse. Dekliniraju se kao osnove na -a za mu ki i srednji rod.

mu ki i srednji rod: 1. 2. 3. 4. 5. prathama dvit ya tr t ya caturtha pacama 6. 7. 8. 9. 10. a ha

saptama a ama

navama da ama

enski rod rednih bojeva od 1. do 4. tvori se dodavanjem sufiksa - , a kod svih ostalih se dodaje - . Dekliniraju se kao osnove na - i - .

1. 2. 3. 4. 5.

pratham dvit y tr t y caturth pacam

6. 7. 8. 9. 10.

saptam a am

navam da am

Redni broj 4. mo e imati i oblike: tur ya ili turya.

Brojevi od 11. do 19. imaju iste oblike kao i glavni, ali se dekliniraju kao osnove na -a.

11. 12. 13. 14. 15.

ek da a dv da a trayoda a caturda a pacada a

16. 17. 18. 19.

o a a saptada a a da a

navada a navi a

Brojevi od 20. navi e mogu skratiti glavni broj ili mu dodati sufiks -tama.

10. 20.

da ama vi vi a atitama a atitama a attama a attama

60. 70.

itama

saptatitama

30.

tri tri

80.

a titama

40.

catv ri catv ri

90.

navatitama

50.

pac pac

100.

atatama

21.

ekavi ekavi

a atitama a atitama a

22.

dv vi dv vi

23.

trayovi

trayovi 24. caturvi caturvi 25. pacavi pacavi itd.

atitama a atitama a atitama

Redni brojevi sa 60 imaju sljede e oblike: eka a

itama ili eka a

a, itd.

Redni brojevi sa 70 imaju sljede e oblike: ekasaptatitama ili ekasaptata, itd. Redni brojevi s 80 imaju sljede e oblike: eka titama ili eka ta, itd. Redni brojevi s 90 imaju sljede e oblike: ekanavatitama ili ekanavata, itd.

BROJNI PRILOZI To su brojevi slo eni s brojevnim izrazom -put.

sakr t = jednom, jedanput dvis = dvaput tris = triput catus = etiri puta pacakr tvas = pet puta a kr tvas = est puta ; itd.

PRILOZI NA INA IZVEDENI IZ BROJEVA

ekadh = na jedan na in, jedinstveno dvidh ili dvedh = na dva na ina tridh ili tredh = na tri na ina caturdh = na etiri na ina pacadh = na pet na ina odh = na est na ina saptadh = na sedam na ina a adh = na osam na ina ; itd.

DIJELNI BROJEVI To je sveza prijedloga i broja.

eka as = pojedina no, (jedan) po jedan dvi as = u paru, (dva) po dva tri as = (tri) po tri

paca as = (pet) po pet ; itd.

BROJNI PRIDJEVI I IMENICE

dvaya = dvostruk traya = trostruk tritaya = trijada catu aya = evterostruk

pacataya = peterostruk da ataya = deseterostruk, dekada (s.r.)

enski rod tvori se sufiksom - , npr. tray , itd.

Lekcija 21. Uvod u konjugaciju glagola

Dinami ne rije i podlo ne konjugaciji (sprezanju) su glagoli.

Konjugacija (sprezanje) je skup oblika kojima se vremenski tok prikazuje s obzirom na trenutak kada govornik govori i na njegov odnos prema onome to biva.

Gramati ke osobine glagolskih rije i:

lice morfolo ka kategorija koja izri e tko vr i radnju vrijeme morfolo ka kategorija koja izri e kada se vr i radnju na in morfolo ka kategorija koja izri e odnos lica koje govori prema radnji o kojoj govori. stanje morfolo ka kategorija koja izri e vr i li tko ili trpi radnju. broj morfolo ka kategorija po kojoj se razlikuje koliko je vr itelja radnje.

Sanskrt razlikuje: y y y y y 3 lica: prvo, drugo, tre e. 6 vremena: prezent, imperfekt, perfekt, aorist, futur, kondicional. 3 na ina: indikativ, optativ, imperativ. 3 stanja: aktiv (parasmaipada), medij ( tmanepada), pasiv 3 broja: jednina, dvojina, mno ina

Indikativ postoji u svim vremenima, a optativ i imperativ samo u prezentu. Postoji i prekativ (benediktiv) aorisni optativ. Postoje reduplicirani i perifrasti ni perfekt, te futur i perifrasti ni futur. Sanskrt ima manje glagolskih oblika nego npr. starogr ki, budu i da nema pluskvamperfekt i konjunktiv, a imperativ i optativ ima samo u prezentu.

Glagoli se u sanskrtu navode u obliku korijena.

Korijeni glagol su jednoslo ne rije i, npr. k , pad, vap, spr

Tako se navode i u rje nicima.

Korijeni nose gotovo cjelokupni sanskrtski leksik jer se iz njih izvode imenice, pridjevi i prilozi, kao i brojni konjugacijski i glagolski infinitni oblici.

Li ni nastavci su:

aktiv (parasmaipada) lice primarni sekundarni tematski optativ 1. l. jd. 2. l. jd. 3. l. jd. 1. l. dv. 2. l. dv. 3. l. dv. 1. l. mn. 2. l. mn. 3. l. mn. -mi -si -ti -vas -am -s -t -va -eyam -es -et -eva -y m -y s -y t -y va -y tam -y t m -y ma -y ta - ni atematski optativ imperativ

/ -hi
-tu - va

-thas

-tam

-etam

-tam

-tas

-t m

-et m

-t m - ma

-mas

-ma

-ema

-tha

-ta

-eta

-ta

-anti

-an

-eyur

-yur

-antu

medij ( tmanepada) lice primarni sekundarni tematski optativ 1. l. jd. 2. l. jd. 3. l. jd. 1. l. dv. -e -se -te -vahe -e / -i -th s -ta -vahi -eya -eth s -eta -evahi - ya - thas - ta - vahi -ai -sva -t m - vahai atematski optativ imperativ

2. l. dv.

-ethe - the

-eth m - tham -et m - t m -mahi

-ey th m

- y th m

-eth m - th m

3. l. dv.

-ete - te

-ey t m

-y t m

-et m - t m

1. l. mn. 2. l. mn. 3. l. mn.

-mahe

-emahi

- mahi - dhvam - ran

- mahai

-dhve

-dhvam

-edhvam

-dhvam

-ante -ate

-anta -ata

-eran

-ant m -at m

Prva lica imperativa su formalni ostaci izgubljenog konjunktiva.

Neki glagoli imaju konjugaciju samo u parasmaipadi, a neki samo u tmanepadi. Ako glagol ima obje konjugacije, obi no tmanepada ima refleksivno zna enje. Npr.

jayati = rtvuje; jayate = rtvuje za sebe dar ayati = pokazuje; dar ayate = pokazuje se

Lekcija 22. Prezentski sustav

Prezentski sustav obuhva a prezent u indikativu, optativu i imperativu, te imperfekt (indikativ i optativ imaju samo prezent, a imperfekt postoji samo u indikativu).

Indikativ je glagolski na in kojim se izra ava neutralan stav govornika prema radnji. Imperativ je glagolski na in kojim se izra ava zapovijed, molba ili pobuda, ije se izvr enje o ekuje odmah. Optativ je glagolski na in kojim se izra ava elja, naredba, nedoumica, naga anje, mogu nost ili uvjet. esto stoji u op im re enicama gdje se iskaz eli prikazati kao puka vjerojatnost u zna enju: "neka"; "da bi". Prezent je glagolsko vrijeme kojim se izra ava sada njost (apsolutna i trajna). Imperfekt je glagolsko vrijeme kojim se izra ava trajna pro lost (radnja koja se odvijala).

Dok se ostala glagolska vremena tvore se tako da se li ni nastavci dodaju izravno na korijen; vremena i na ini prezentskog sustava tvore se tako da se od korijena tvori osnova, pa se na osnovu dodaju li ni nastavci.

Tvorba na in i vremen prezentskog sustava:

korijen > (prezentska) osnova (prezentska) osnova + li ni nastavci

Prezentska osnova se tvori na 10 razli itih na ina. Stoga su svi glagolski korijeni podijeljeni u 10 razreda (10. razred je zapravo sekundarna tvorba). Tih 10 razreda podijeljeno je u dvije velike skupine koje se zovu: tematska i atematska konjugacija.

Tvorba prezenta na prezentsku osnovu dodaju se primarni nastavci. Tvorba imperfekta prezentskoj osnovi predme e se augment, te se dodaju sekundarni nastavci. Tvorba imperativa prezentskoj osnovi dodaju se nastavci za imperativ. Tvorba optativa prezentskoj osnovi dodaju se nastavci za optativ.

TEMATSKA KONJUGACIJA Obuhva a 1., 4., 6. i 10. razred

Osobine tematske konjugacije: 1. Prezentska osnova zavr ava na tematski samoglasnik -a koji se produ uje ispred li nih nastavaka koji po inju s m- i v-, a gubi se ispred e- u medijalnim nastavcima.

2. Imperativ 2. l. jd. Par. jednak je osnovi.

3. Optativni znak (po kojem se on prepoznaje) je - (ispred samoglasnika y-) koje se sa zavr nim -a stapa u e- (ey-).

Promjena je u svim razredima tematske konjugacije ista. Razlikuju se samo u tvorbi prezentske osnove.

ATEMATSKA KONJUGACIJA Obuhva a 2., 3., 5., 7., 8. i 9. razred

Op a pravila: 1. U svim razredima postoji stupnjevanje osnove. Jaku osnovu imaju jd. prez. i impf. Par., 3. l. jd. imp. Par. i sva prva lica imp. (ukupno 13 oblika). Ostalih 59 oblika tvori se od slabe osnove.

2. Rabe se nastavci koji opcionalni oblici u 2. i 3. l. dv. tm. i u 3. l. mn. tm.

3. U 2. l. jd. imp. Par. nastavak je -dhi (ako osnova zavr ava na suglasnik), tj. -hi (ako osnova zavr ava na samoglasnik).

4. Optativni znak (po kojem se on prepoznaje) u Par. je y - (iz kojega ispada

ispred ur u 3. l. mn.)

AUGMENT

Tri glagolske tvorbe imaju predme u glagolskoj osnovi augment, tj. nagla eni samoglasnik a: imperfekt, aorist i kondicional. Ako korijen po inje samoglasnikom, tada on prelazi u stupanj vr ddhi:

budh > abodhat (3. l. jd. impf. Par. ); ud > aunat; r

> rcchat

Iza prohibitivne estice m ("ne, nemoj") upotrebljavaju se oblici aorista i imperfekta bez augmenta: m karot

PRAVILA REDUPLIKACIJE

Pet glagolskih tvorbi udvostru uje (reduplicira) korijen: prezentska osnova glagola 3. razreda, reduplicirani perfekt, jedan oblik aorista, deziderativ i intenziv. Svi oni imaju dodatne posebnosti za redupliciranje, no postoje i op a pravila:

1. Reduplicira se prvi dio korijena sa samoglasnikom: budh > bubudh

2. Po etne aspirate redupliciraju se svojim neaspiriranim parnjacima: bhid > bibhid dh > dudh chid > cichid

3. Velari se redupliciraju odgovaraju im palatalima, a h uvijek sa j : gam > jagam kam > cakam has > jahas khan > cakhan

4. Ako glagol po inje suglasni kom skupinom, reduplicira se samo prvi: kru > cukru k ip > cik ip

5. Ako glagol po inje suglasni kom skupinom u kojoj je prvi lan sibilant, a drugi bezvu ni suglasnik; reduplicira se drugi lan: stu > tu u

sth > tasth

ali: smr

> sasmr

6. Ako je korijenski samoglasnik dug, u reduplikaciji se skra uje: kr > cikr g h > jagah

7. Ako je korijenski samoglasnik (koji nije na kraju korijena) dvoglasnik, reduplicira se svojim jednostavnoim stupnjem: sev > si ev hauk > u hauk

Lekcija 23. Tematska konjugacija glagol 1. razreda

Glagoli 1. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju bh -glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 1. RAZREDA

Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj gu a, te se dodaje a :

bh > bhava (biti) budh > bodha (znati) ruh > roha (rasti) mih > meha (mokriti)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 1. RAZREDA:

kr

> kr a (igrati); nind > ninda (kuditi); > r ccha (i i); yam > yaccha (stezati); :) c ma; guh > g ha (sakriti); hiv >

gam > gaccha (i i); r

kram > kr ma; ali u tm. krama (kora ati); cam > (s prefiksom h va (pljuvati); mr j > m rja ( istiti); da

> da a (gristi); manth > matha (mu kati, tresti); saj > saja (prianjati, pritisnuti); ha (stajati); sad > s da (sjediti, tonuti)

ghr > jighra (mirisati); p > piba (piti); sth > ti dr

> pa ya (vidjeti); dhm > dhama (puhati); mn > mana (u iti)

PARADIGME

bh = biti

PREZENT parasmaipada jednina bhav mi bhavati bhavasi dvojina bhav vas bhavathas bhavatas mno ina bhav mas bhavatha bhavanti jednina bhave bhavase bhavate tmanepada dvojina bhav vahe bhavethe bhavete mno ina bhav mahe bhavadhve bhavante

IMPERFEKT parasmaipada jednina abhavam abhavas abhavat dvojina abhav va abhavatam abhavat m mno ina abhav ma abhavata abhavan jednina abhave abhavath s abhavata tmanepada dvojina abhav vahai abhaveth m abhavet m mno ina abhav mahai abhavadhvam abhavanta

IMPERATIV parasmaipada jednina bhav ni bhava bhavatu dvojina bhav va bhavatam bhavat m mno ina bhav ma bhavata bhavantu jednina bhavai bhavasva bhavat m tmanepada dvojina bhav vahai bhaveth m bhavet m mno ina bhav mahai bhavadhvam bhavant m

OPTATIV

parasmaipada jednina bhaveyam bhaves bhavet dvojina bhaveva bhavetam bhavet m mno ina bhavema bhaveta bhaveyus jednina bhaveya bhaveth s bhaveta

tmanepada dvojina bhavevahi bhavey th m bhavey t m mno ina bhavemahi bhavedhvam bhaveran

Na posve isti na in konjugiraju se i ostali tematski glagoli (4., 6. i 10. razreda).

Lekcija 24. Tematske konjugacije glagol 4., 6. i 10. razreda

Glagoli 4. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju div-glagoli. Glagoli 6. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju tud-glagoli. Glagoli 10. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju cur-glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 4. RAZREDA

Na nepromijenjeni korijen dodaje se -ya :

div > d vya (igrati) (i se produ uje u zbog unutarnjeg sandhija) nah > nahya (vezati)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 4. RAZREDA:

tam > t mya (uko iti se); bhram > bhr mya (lutati); am > se); mad > m dya (radovati se); jan > j ya (roditi se);

mya (umiriti se); ram > r mya (umoriti

vyadh > vidhya (probu iti); o > ya (brusiti); so > sya (odlu iti se); bhra > bhra ya (pasti); raj > rajya (crvenjeti)

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 6. RAZREDA

Na nepromijenjeni korijen dodaje se a. Zavr no -r

prelazi u -riya, a -r

u -ira :

tud > tuda (udariti)

di > di a (pokazati) mr kr > mriya (umrijeti) > kira (rasipati)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 6. RAZREDA:

> iccha ( eljeti); ca (rezati);

pracch > pr ccha (pitati); bhrajj > bhr ja (pe i); vra c > vr

kr t > kr nta (sje i); muc > mucca (pustiti); lip > limpa (mazati); lup > lumpa (plja kati); vid > vinda (na i); sic > sica (zalijevati)

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 10. RAZREDA

Na korijen se dodaje -aya. Zavr ni samoglasnici -i, - , -u, - , -r i -r , kao i -a ispred jednog suglasnika mijenjaju se u svoj stupanj vr ddhi (ai, au, ); a srednji -i, -u i -r ispred jednog suglasnika prelaze u svoj stupanj gu a:

cur > coraya (krasti) kam > k maya ( eljeti) puj > p jaya ( eljeti)

Na isti na in tvore se i kauzativi svih glagola (koji imaju i neke posebnosti).

Svi glagoli 4., 6. i 10. razreda primaju li ne nastavke kao i glagoli 1. razreda.

Lekcija 25. Atematska konjugacija glagol 2. razreda

Glagoli 2. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju ad-glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 2. RAZREDA

Prezentska osnova jednaka je korijenu! U jakoj osnovi korijenski samoglasnik prelazi u svoj oblik gu a. Glagoli 2. i 7. razreda su najte i za konjugaciju jer im osnova zavr ava na suglasnike, pa dolazi do brojnih glasovnih promjena (unutarnji sandhi ).

dvi

> dvi

dve

(mrziti)

i > i e (i i) ad > ad ad (jesti) vid > vid ved (znati) lih > lih leh (lizati) duh > duh doh (musti)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 2. RAZREDA:

yu > yaumi, ayavam (vezati); mr j > mr j, m r ( istiti); va > va ati, u anti ( eljeti); as > as, s (biti); han > hanti, hatha, ghnanti, jahi (ubiti);

> ete, erate (le i);

an (disati), jak (jesti), rud (plakati, jecati), vas (disati), svap (spavati) dodaju i ispred suglasnika, npr. rodimi; ali rodanti (obo avati, veli ati), (vladati) dodaju r ispred nastavaka na s i dh, npr. i e, idhvam

br (govoriti) dodaje ispred suglasnika u jakoj osnovi, npr. brav mi adhi + i (i i nau iti) daje s augmentom adhyaiyi, adhyaithas, adh ye, adh cak s (sjati), jagr kao u 3. razredu e

(probuditi se), daridr (intenziv od dr tr ati biti siroma an) neke oblike spre u

s (vladati, nare ivati) u slaboj osnovi je i

ispred suglasnik

PARADIGME dvi = mrziti

PREZENT parasmaipada jednina dve mi dvek i dve i dvojina dvi vas dvi dvi has as mno ina dvi mas dvi v ha dvi anti jednina dvi e dvik e dvi e tmanepada dvojina dvi vahe dvi dvi the te mno ina dvi mahe dvi hve

dvi ate

IMPERFEKT parasmaipada jednina adve am adve adve dvojina advi va advi advi am m mno ina advi ma advi a jednina advi i advi advi h s a tmanepada dvojina advi vahi advi advi th m t m mno ina advi mahi advi hvam

advi an

advi ata

IMPERATIV parasmaipada jednina dve dvi dve hi u i dve dvi dvi dvojina va am m mno ina dve dvi ma a jednina dve ai dvik va dvi m tmanepada dvojina dve dvi dvi vahai th m t m mno ina dve dvi mahai hvam

dvi antu

dvi at m

OPTATIV parasmaipada tmanepada

jednina dvi y m dvi y s dvi y t

dvojina dvi y va dvi y tam dvi y t m

mno ina dvi y ma dvi y ta dvi yus dvi dvi dvi

jednina ya th s ta dvi dvi dvi

dvojina vahi y th m y t m

mno ina dvi dvi dvi mahi dhvam ran

as = biti (nepravilan) kao pomo ni glagol ima samo parasmaipadu

PREZENT jednina asmi asi asti dvojina svas sthas stas mno ina sma stha santi

IMPERFEKT jednina sam ss st dvojina sva stam st m mno ina sma sta san

IMPERATIV jednina as ni edhi astu dvojina as va stam st m mno ina as ma sta santu

OPTATIV jednina sy m sy s sy t dvojina sy va sy tam sy t m mno ina sy ma sy ta syus

Lekcija 26. Atematska konjugacija glagol 3. razreda

Glagoli 3. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju hu-glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 3. RAZREDA

Korijen se reduplicira. U jakoj osnovi korijenski samoglasnik prelazi u svoj oblik gu a:

hu > juhu juho ( rtvovati) bh > bibh bibhe (bojati se) bhr > bibhr bibhar (nositi)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 3. RAZREDA:

d > dad, dada (dati); dh > dadh, dadha (staviti); m > mim (mjeriti); h > jih (oti ti) oba su tm. glagola; h > jahi, jah (napustiti) par. glagol;

PARADIGME

hu = rtvovati

PREZENT parasmaipada jednina juhomi juho i juhoti dvojina juhuvas juhuthas juhutas mno ina juhumas juhutha juhvati jednina juhve juhu e juhute tmanepada dvojina juhuvahe juhv the juhv te mno ina juhumahe juhudhve juhvate

IMPERFEKT parasmaipada jednina ajuhavam ajuhos ajuhot dvojina ajuhuva ajuhutam ajuhut m mno ina ajuhuma ajuhuta ajuhavus jednina ajuhvi ajuhuth s ajuhuta tmanepada dvojina ajuhuvahi ajuhv th m ajuhv t m mno ina ajuhumahi ajuhudhvam ajuhvata

IMPERATIV parasmaipada jednina juhav ni juhudhi juhotu dvojina juhav va juhutam juhut m mno ina juhav ma juhuta juhvatu jednina juhavai juhu va juhut m tmanepada dvojina juhav vahai juhv th m juhv t m mno ina juhav mahai juhudhvam juhvat m

OPTATIV

parasmaipada jednina juhuy m juhuy s juhuy t dvojina juhuy va juhuy tam juhuy t m mno ina juhuy ma juhuy ta juhuyus jednina juhv ya juhv th s juhv ta

tmanepada dvojina juhv vahi juhv y th m juhv y t m mno ina juhv mahi juhv dhvam juhv ran

Lekcija 27. Atematska konjugacija glagol 5. i 8. razreda

Glagoli 5. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju su-glagoli. Glagoli 8. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju tan-glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 5. RAZREDA

Na nepromijenjeni korijen dodaje se -nu koji u jakoj osnovi prelazi u svoj oblik gu a -no :

su > sunu suno (tije titi) p > pnu pno (dosegnuti)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 5. RAZREDA:

ak > aknuv (biti sna an), glagoli koji zavr avaju na suglasnik dobivaju nastavak -nuv ispred samoglasnik r > r u, r o ( uti), dh > dhunu, dhuno (tresti)

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 8. RAZREDA

Na nepromijenjeni korijen u slaboj osnovi dodaje se -u, a u jakoj -o :

tan > tanu tano (natezati)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 8. RAZREDA:

Nepravilan je samo glagol kr

( initi). Ostalih 6 su pravilni.

PARADIGME

su = tije titi

PREZENT parasmaipada jednina sunomi suno i sunoti dvojina sunuvas sunuthas sunutas mno ina sunumas sunutha sunvanti jednina sunve sunu e sunute tmanepada dvojina sunuvahe sunv the sunv te mno ina sunumahe sunudhve sunvate

IMPERFEKT parasmaipada jednina asunavam asunos asunot dvojina asunuva asunutam asunut m mno ina asunuma asunuta asunvan jednina asunvi asunuth s asunuta tmanepada dvojina asunuvahi asunv th m asunv t m mno ina asunumahi asunudhvam asunvata

IMPERATIV parasmaipada jednina sunav ni sunu sunotu dvojina sunav va sunutam sunut m mno ina sunav ma sunuta sunvantu jednina sunavai sunu va sunut m tmanepada dvojina sunav vahai sunv th m sunv t m mno ina sunav mahai sunudhvam sunvata

OPTATIV

parasmaipada jednina sunuy m sunuy s sunuy t dvojina sunuy va sunuy tam sunuy t m mno ina sunuy ma sunuy ta sunuyus jednina sunv ya sunv th s sunv ta

tmanepada dvojina sunv vahi sunv y th m sunv y t m mno ina sunv mahi sunv dhvam sunv ran

Glagoli 8. razreda primaju li ne nastavke kao i glagoli 5. razreda.

Konjugacija nepravilnog glagola 8. razreda:

kr

= initi

PREZENT parasmaipada jednina karomi karo i karoti dvojina kurvas kuruthas kurutas mno ina kurmas kurutha kurvanti jednina kurve kuru e kurute tmanepada dvojina kurvahe kurv the kurv te mno ina kurmahe kurudhve kurvate

IMPERFEKT parasmaipada jednina akaravam akaros akarot dvojina akurva akurutam akurut m mno ina akurma akuruta akurvan jednina akurvi akuruth s akuruta tmanepada dvojina akurvahi akurv th m akurv t m mno ina akurmahi akurudhvam akurvata

IMPERATIV parasmaipada jednina karav kuru karotu i dvojina karav va kurutam kurut m mno ina karav ma kuruta kurvantu jednina karavai kuru va kurut m tmanepada dvojina karavav hai kurv th m kurv t m mno ina karav mahai kurudhvam kurvat m

OPTATIV

parasmaipada jednina kury m kury s kury t dvojina kury va kury tam kury t m mno ina kury ma kury ta kuryus jednina kurv ya kurv th s kurv ta

tmanepada dvojina kurv vahi kurv y th m kurv y t m mno ina kurv mahi kurv dhvam kurv ran

Izme u prijedloga pari i sam te glagola kr

ume e se sibilant: pari k r i sa skr .

Lekcija 28. Atematska konjugacija glagol 7. razreda

Glagoli 7. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju rudh-glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 7. RAZREDA

U slaboj se osnovi ispred zavr nog suglasnika korijena ume e odgovaraju i nazal (ispred sibilanata i h ume e se ), a u jakoj osnovi se ume e slog na :

rudh > rundh ru adh (prije iti) bhid > bhind bhinad (cijepati) yuj > juj yunaj (spregnuti) pi > pi pina (mrviti)

yuj > juj yunaj (spregnuti)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 7. RAZREDA:

aj (nauljiti, mazati), bhaj (slomiti), hi s (raniti, povrijediti) gube nazal ispred na: anajmi, hinasmi

PARADIGME

rudh = prije iti

PREZENT parasmaipada jednina ru adhmi ru atsi ru addhi dvojina rundhvas runddhas runddhas mno ina rundhmas runddha rundhanti jednina rundhe runtse runddhe tmanepada dvojina rundhvahe rundh the rundh te mno ina rundhmahe runddhve rundhate

IMPERFEKT parasmaipada jednina aru adham aru at aru at dvojina arundhva arunddham arunddh m mno ina arundhma arunddha arundhan jednina arundhi arunddhas arunddha tmanepada dvojina arundhvahi arundh th m arundh t m mno ina arundhmahi arunddhvam arundhata

IMPERATIV parasmaipada jednina ru adh ni runddhi ru addhu dvojina ru adh va runddham runddh m mno ina ru adh ma runddha rundhantu jednina ru adhai runtsva runddh m tmanepada dvojina ru adh vahai rundh th m rundh t m mno ina ru adh mahai runddhvam rundhat m

OPTATIV

parasmaipada jednina rundhy m rundhy s rundhy t dvojina rundhy va rundhy tam rundhy t m mno ina rundhy ma rundhy ta rundhyus jednina rundh ya rundh th s rundh ta

tmanepada dvojina rundh vahi rundh y th m rundh y t m mno ina rundh mahi rundh dhvam rundh ran

Lekcija 29. Atematska konjugacija glagol 9. razreda

Glagoli 9. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju kr -glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 9. RAZREDA

Na nepromijenjeni korijen u slaboj osnovi dodaje se -n , tj. -n ispred nastavaka koji po inju samoglasnikom, a u jakoj -n :

kr > kr

, kr n kr

(kupiti)

a > a n , a n a n (jesti)

Glagoli 9. razreda iji korijen zavr ava na suglasnik imaju u 2.l. jd. imp. Par. nastavak - n, bez razrednog znaka -n . Npr. a n, ali: kr hi.

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 9. RAZREDA:

l (rezati), dh (mije ati), p (pro istiti) skra uju - , npr. lun mi, dhun mi j (znati) i grah (grabiti, uhvatiti) skra uju se u j i gr h, npr. j n mi, gr h bandh (vezati), manth (mu kati) gube nazal: badhn mi mi

PARADIGME

kr = kupiti

PREZENT parasmaipada jednina kr kr kr mi si ti kr kr kr dvojina vas thas tas kr kr kr mno ina mas tha anti kr kr kr jednina e e te kr kr kr tmanepada dvojina vahe the te kr kr kr mno ina mahe dhve ate

IMPERFEKT parasmaipada jednina akr akr akr m s t akr akr akr dvojina va tam t m mno ina akr akr akr ma ta au jednina akr akr akr i th s ta akr akr akr tmanepada dvojina vahi th m t m mno ina akr akr akr mahi dhvam ata

IMPERATIV parasmaipada jednina kr kr kr ni hi tu kr kr kr dvojina va tam t m kr kr kr mno ina ma ta antu kr kr kr jednina ai va t m kr kr kr tmanepada dvojina vahai th m t m kr kr kr mno ina mahai dhvam at m

OPTATIV

parasmaipada jednina kr kr kr y m y s yat kr kr kr dvojina y va y tam y t m kr kr kr mno ina y ma y ta yus kr kr kr jednina ya th s ta kr kr kr

tmanepada dvojina vahi y th m y t m kr kr kr mno ina mahi dhvam ran

Lekcija 30. Izvanprezentski sustav

Izvanprezentski sustav obuhva a sva vremena i na ine izvan prezentskog sustava, tj. osim prezenta i imperfekta indikativa, te prezenta imperativa i optativa. Iako su ostala vremena imaju zasebne konjugacije, postoji nekoliko zajedni kih osobina.

VEZNI SAMOGLASNIK

Neki korijeni dodaju nastavke koji po inju suglasnikom (osim y ) veznim samoglasnikom i. U tradicionalnoj gramatici taj se samoglasnik zove i .

Korijeni koji imaju vezni samoglasnik i zovu se: se -korijeni ("sa-i

"). ").

Korijeni koji nemaju vezni samoglasnik i zovu se: ani -korijeni ("an-i

Op enito, ani -korijeni zavr avaju na samoglasnik (osim i r ). Mnogi zavr avaju na palatale, d, dh, n, labijale i h. Strogo razlikovanje ani - i se -korijen u pojedinim oblicima esto se kr i.

OSTALE OSOBITOSTI

Korijeni na dvoglasnike u izvanprezentskom sustavu pona aju se kao korijeni na - .

Mnogi korijeni u pojedinim oblicima imaju poseban slabi stupanj:

1. Slogovi korijen ya-, va- i ra- koji se nalaze na po etku ili u sredini mijenjaju se u -i, -u i -r .

Ta se pojava zove sa pras ra a:

yuj > ij ( rtvovati); vyadh > vidh (pogoditi); vac > uc (re ii); svap > sup (spavati)

2. Ako je pretposljednji glas u korijenu nazal, on ispada:

bandh > badh (vezati).

Neki korijeni javljaju se isklju ivo u izvanprezentskom sustavu. Za razliku od njih glagol as (biti ) javlja se samo u prezentskom sustavu, a ostale oblike preuzima glagol bh (biti ).

Lekcija 31. Reduplicirani perfekt

U sanskrtu se perfekt mo e tvoriti na dva na ina, pa postoje reduplicirani i perifrasti ni perfekt. Obi ni korijeni imaju reduplicirani, a izvedeni glagoli perifrasti ni perfekt.

Perfekt je glagolsko vrijeme kojim se izra avaju pro lost i gotovost radnje.

Tvorba redupliciranog perfekta na perfektnu osnovu dodaju se li ni nastavci za perfekt.

DODATNA PRAVILA REDUPLIKACIJE ZA PERFEKT

Osim op ih pravila reduplikacije, u perfektu postoje i sljede a dodatna pravila:

1. Korijenski samoglasnici r , r

il

, te zavr ni dvoglasnici redupliciraju se samoglasnikom a :

kr

> cak r ( initi); tr

> tat r (prije i); kl p > cakl p (mo i); d > dad (dati)

2. Po etni samoglasnici a i

prelaze u

ad > d (jesti); p > p (posti i)

3. Po etni a ispred sva suglasnika i po etni r

redupliciraju se kao n :

arc > narc ( astiti); r dh > nr dh (uspijevati); ali: r

> r (i i)

4. Po etni i i u postaju u slaboj osnovi ispred jednog suglasnika i , a u jakoj osnovi postaju iy i uv :

>

, iye

( eljeti); u

>

, uvo

(gorjeti); i > , iye (i i)

5. Po etni ya i va koji podlije u sa pras ra i redupliciraju se kao i i u :

vac > uvac (govoriti); yuj > iyuj ( rtvovati); ali: yam > yayam (hvatati)

LI NI NASTAVCI ZA PERFEKT

parasmaipada jednina -a -(i)tha -a dvojina -(i)va -athur -atur mno ina -(i)ma -a -ur jednina -e -(i) e -e

tmanepada dvojina -(i)vahe - the - te mno ina -(i)mahe -(i)dhve -ire

Vezni samoglasnik -i izostaje (osim u 3.l. mn. tm.) kod 8 glagola: dru (tr ati), ru (slu ati), stu (hvaliti), sru (te i), kr ( initi), bhr (nositi), vr (birati) i sr (i i). U 2.l. jd. Par. izostaje kod glagola na -r (osim glagola r i i ). Proizvoljno se dodaje kod ani korijena na samoglasnik (osim na -r ) i kod ani -korijena sa srednjim a.

TVORBA PERFEKTNE OSNOVE

Perfektna osnova mo e biti: nepromijenjena i stupnjevana.

Nepromijenjenu perfektnu osnovu imaju korijeni koji po inju ili zavr avaju suglasnikom, a prozodijski su dugi:

bandh > babandh (vezati); pracch > papracch (pitati); j v > jij v ( ivjeti)

Ostali glagoli imaju stupnjevanu osnovu. Kod nje razlikujemo: jaku i slabu osnovu.

Jaka osnova javlja se u sva tri lica jednine parasmaipade (3 oblika). U svim ostalim oblicima javlja se slaba osnova (15 oblika).

JAKA OSNOVA

1. Kratki samoglasnici ispred jednog suglasnika prelaze u stupanj gu a:

> iye

( eljeti); budh > bubodh (buditi)

2. Zavr ni samoglasnici u 2.l. jd. prelaze u stupanj gu a; u 3.l. jd. u stupanj vr ddhi; a u 1.l. jd. mogu biti u oba:

i > 1. iy ya ili iyaya, 2. iyetha, 3. iy ya (i i); kr

> 1. cak ra ili cakara, 2. cakartha, 3. cak ra ( initi)

3. Srednji a ispred jednog suglasnika prelazi u stupanj vr ddhi u 3.l. jd., a u 1.l. jd. opcionalno:

han > 1. jagh na ili jaghana, 2. jaghanitha; 3. jagh na (ubiti)

4. Zavr ni

ili dvoglasnik u 1. i 3.l. jd. prelaze u au, a u 2.l. jd. mogu zadr ati

dh > 1. i 3. dadhau, 2. dadh tha ili dadhitha (staviti)

Iznimka je hve (zvati) koji se pona a kao h : 3.l.jd. juh va.

SLABA OSNOVA

1. Korijenski slog ostaje nepromijenjen ako sadr i samoglasnike i, , u,

ir

(osim u slu aju sandhija):

budh > bubudh (buditi); kr

> cakr

( initi); stu > tu

u (hvaliti)

2. Ispred nastavaka koji po inju samoglasnikom: a) zavr ni korijenski i, i r b) zavr ni korijenski i, i r c) zavr ni korijenski u i prelaze u y i r (ako im prethodi jedan suglasnik), prelaze u iy i ar (ako im prethodi vi e suglasnika), prelaze uvijek u uv :

n > ninyus (voditi); ri > i riyus (osloniti se); kr yuyuvus (ujediniti); kr > cakarus (ra iriti)

> cakrus ( initi); str

> tastarus (ra iriti); yu >

3. Korijeni sa srednjim a izme u jednostavnih suglasnika (koji se redupliciraju nepromijenjeni), ne tvore slabu osnovu reduplikacijom, ve se korijenski a mijena u e. Do toga mo e do i i u 2.l. jd. Par.:

pac > pecitha (kuhati); tan > tenus, tenitha (natezati)

4. Pet korijena u slaboj osnovi izbacuje srednji a : jan (roditi se); khan (kopati); gam (i i); ghas (jesti) i han (ubiti).

jan > jaje; gam > jagmus

5. Devet korijena podlije e sa pras ra i: vac (re i); vad (re i); vap (rasuti, ra iriti); vas (obitavati); vah (nositi); yaj ( rtvovati); vyadh (pogoditi, probu iti); svap (spavati) i grah (uhvatiti). Sa pras ra a je me usobna izmjena samoglasnika i odgovaraju ih polusamoglasnika.

vac > cus; yaj > jus; svap > su upus; grah > jagr hus

PARADIGME

tud = udariti (jaka osnova = tutod ; slaba osnova = tutud ) parasmaipada jednina tutoda tutoditha tutoda dvojina tutudiva tutudathus tutudatus mno ina tutudima tutuda tutudus jednina tutude tutudi e tutude tmanepada dvojina tutudivahe tutud the tutud te mno ina tutudimahe tutudidhve tutudire

kr

= initi (jaka osnova = cakar, cak r ; slaba osnova = cakr parasmaipada jednina dvojina cakr va mno ina cakr ma

) tmanepada

jednina cakre

dvojina cakr vahe

mno ina cakr mahe

cakara cak ra cakartha cak ra

cakrathus cakratus

cakra cakrus

cakr cakre

cakr the cakr te

cakr dhve cakrire

dh = staviti (jaka osnova = dadh ; slaba osnova = dadh ) parasmaipada jednina dadhau dadh tha dadhitha dadhau dadhatus dadhus dadhe dadh te dadhire dvojina dadhiva dadhathus mno ina dadhima dadha jednina dadhe dadhi e tmanepada dvojina dadhivahe dadh the mno ina dadhimahe dadhidhve

n = voditi (jaka osnova = nine, ninai ; slaba osnova = nin ) parasmaipada jednina ninaya nin ya ninetha ninayitha nin ya ninyatus ninyus ninye niny te ninyire ninyathus ninya ninyi e niny the ninyidhve dvojina ninyiva mno ina ninyima jednina ninye tmanepada dvojina ninyivahe mno ina ninyimahe

stu = hvaliti, slaviti (jaka osnova = tu parasmaipada jednina tu tu tu tu ava va otha va tu tu uvathus uvatus tu tu tu dvojina uva tu

o, tu

au ; slaba osnova = tu

u) tmanepada

mno ina uma tu

jednina uve tu

dvojina uvahe tu

mno ina umahe

uva uvus

tu tu

u e uve

tu tu

uv the uv te

tu tu

udhve uvire

tan = natezati (jaka osnova = tatan, tat n ; slaba osnova = ten ) parasmaipada jednina tatana tat na tatantha tenitha tat na tenatus tenus tene ten te tenire tenathus tena teni e ten the tenidhve dvojina teniva mno ina tenima jednina tene tmanepada dvojina tenivahe mno ina tenimahe

gam = i i (jaka osnova = jagam, jag m ; slaba osnova = jagm ) parasmaipada jednina jagama jag ma jagantha jag ma jagmathus jagmatus jagma jagmus jagmi e jagme jagm the jagm te jagmidhve jagmire dvojina jagmiva mno ina jagmima jednina jagme tmanepada dvojina jagmivahe mno ina jagmimahe

vac = re i (jaka osnova = uvac, uv c ; slaba osnova = c ) parasmaipada jednina uvaca uv ca uvacitha uvaktha uv ca catus cus ce c te cire cathus ca ci e c the cidhve dvojina civa mno ina cima jednina ce tmanepada dvojina civahe mno ina cimahe

NEPRAVILNI GLAGOLI U REDUPLICIRANOM PERFEKTU

1. etiri glagola podlije u pravilu po kojem srednji a prelazi u e ( to odstupa od pravila): bhaj (dijeliti) uvijek; r j (sjati); tras (drhtati); bhram (lutati, putovati) opcionalno.

bhaj > babh ja, ali: bhejus; r j > reje; tras > tatrasus, ali tresus; bhram > babhramus, ali: bhremus

2. Tri glagola ne podlije u sa pras ra i, iako po inju s va i ya : vam (povra ati); vas (odjenuti); yam (dose i). Ipak, kod glagol vam i yam srednji a prelazi u e u slaboj osnovi, a kod vas ni to:

vam > vav ma, vemus; yam > yay ma, yeme; vas > vavase

3. Glagol vid (znati) u perfektu ima prezentsko zna enje!

vid > veda (znam, zna); vettha, veda, vidma, vida, vidus

4. Glagoli ci (gomilati); ji (osvojiti, pobijediti); hi (baciti, natjerati) i han (ubiti) imaju velar u korijenskom slogu:

ci > cik ya; ji > jig ya; hi > jigh ya; han > jagh na

5. Glagol ah (re i) je defektan. Ima oblike samo za 2. i 3. l. jd. i dv., te 3. l. mn. Par. :

ah > tha, ha, hathus, hatus, hus.

6. Glagol a

(dose i) reduplicira se slogom n, a u slaboj osnovi se nazal ispu ta:

> na

a, na ire

7. Glagol bh (biti) je nepravilan i ima samo parasmaipadu:

parasmaipada jednina babh va babh tha babh vitha babh va babh vatus babh vus dvojina babh viva babh vathus mno ina babh vima babh va

Lekcija 32. Perifrasti ni perfekt

Perifrasti nim perfektom (kao i redupliciranim) izra avaju se pro lost i gotovost radnje. Perifrasti ni perfekt tvori se od izvedenih glagola (glagoli 10. razreda, kauzativi i denominativi; a veoma rijetko deziderativi i intenzivi), kao i od obi nih glagola koji po inju prozodijski dugim slogom (osim a i ). Tako er, perifrasti ni perfekt imaju i glagoli: s (sjediti); vid (znati); cak s (sjati); j gr (probuditi); te opcionalno: bhr (nositi); n (voditi) i hve (zvati).

Tvorba perifrasti nog perfekta nastavak - m dodaje se kod izvedenih glagola na glagolsku osnovu, a kod ostalih glagola na dijelom gu irani korijen; te se taj oblik (koji je u osnovi akuzativ enskog roda apstraktne imenice) spaja s redupliciranim perfektom jednog od triju pomo nih glagola: as (biti); bh (biti) ili kr ( initi). Glagoli as i bh spre u se samo u parasmaipadi, a kr mo e u oba vida.

PARADIGME

budh (probuditi se) > bodhaya = probuditi kauzativ parasmaipada jednina bodhay m sa bodhay m sitha bodhay m sa dvojina bodhay m siva bodhay m sathus bodhay m satus mno ina bodhay m sima bodhay m sa bodhay m sus

s = sjesti tmanepada jednina s s cakre cakr e s s dvojina cakr vahe cakr the s s mno ina cakr mahe cakr dhve

cakre

cakr te

cakrire

kath (govor, pri a ( ) ) > kathaya = pri ati denominativ parasmaipada jednina kathay kathay kathay babh va babh tha babh va kathay dvojina babh viva kathay kathay kathay mno ina babh vima babh va babh vus

kathay babh vathus kathay babh vatus

Lekcija 33. Aorist

Aorist je glagolsko vrijeme kojim se izra ava gotova pro lost. U klasi nom sanskrtu, perfekt, imperfekt i aorist rabe se kao vremena koja ozna avaju pro lost bez razlike u zna enju.

Ovisno o glagolu, postoji sedam na ina tvorbe aorista, koje se dijele u dvije skupine: jednostavni aorist (ima tri oblika tvorbe) i sigmatski aorist (ima etiri oblika tvorbe).

Svi aoristi imaju augment (a ) koji se predme e aoristnoj osnovi, te dobivaju sekundarne li ne nastavke.

JEDNOSTAVNI AORIST

1. KORIJENSKI AORIST Aoristna osnova je augmentirani korijen. Nastavak za 3. l. mn. je -ur ispred kojega ispada.

Taj oblik imaju samo korijeni na - i dvoglasnike, te glagol bh (biti) koji je nepravilan. Imaju samo parasmaipadu (a tmanepada se tvori prema 4. obliku aorista ).

d = dati (osnova: ad ) parasmaipada jednina ad m ad s ad t dvojina ad va ad tam ad t m mno ina ad ma ad ta adur

bh = biti (osnova: abh ) parasmaipada jednina abh vam abh s abh t dvojina abh va abh tam abh t m mno ina abh ma abh ta abh van

2. TEMATSKI AORIST Aoristna osnova tvori se tako da se na augmentirani korijen doda tematsko -a. Konjugacija je kao u imperfektu 6. razreda. Zavr ni r i r su u stupnju gu a.

Taj oblik imaju mnogi glagoli 4. razreda, te neki nepravilni 1. i 6. razreda. Imaju gotovo isklju ivo parasmaipadu.

sic = po kropiti (osnova: asica ) parasmaipada jednina asicam asicas asicat dvojina asic va asicatam asicat m mno ina asic ma asicata asican jednina asice asicath s asicata tmanepada dvojina asic vahi asiceth m asicet m mno ina asic mahi asicadhvam asicanta

Nepravilnosti u tematskom aoristu 1. Glagol khy (re i) u osnovi ima a umjesto 2. Glagol dr : akhyat

(vidjeti) u osnovi ima stupanj gu a: adar at

3. Glagol as (baciti) ume e th u osnovu: sthat 4. Glagoli pat (pasti) i vac (re i) imaju stegnute oblike u osnovi: apaptam, avocam

3. REDUPLICIRANI TEMATSKI AORIST Aoristna osnova tvori se tako da se na augmentirani reduplicirani korijen doda tematsko -a. Konjugacija je kao u imperfektu 1. razreda.

Taj oblik imaju izvedeni glagoli (naj e e 10. razred i kauzativ), te samo nekoliko jednostavnih korijena, npr.: dru (tr ati) i ri (i i).

Dodatna pravila reduplikacije za reduplicirani tematski aorist Osim op ih pravila reduplikacije, u ovom aoristu postoje i sljede a dodatna pravila:

1. Korijenski samoglasnici a, , r , r

il

redupliciraju se samoglasnikom i.

2. Drugi slog se produ uje ako je kratak. Na taj na in je metar za prva tri sloga uvijek isti kratki dugi kratki :

-j -j n-at; -d -d r-at; -m -m -cat

muc = osloboditi (osnova: am muca ) parasmaipada jednina am mucam am mucas am mucat dvojina am muc va am mucatam am mucat m mno ina am muc ma am mucata am mucan jednina am muce am mucath s am mucata tmanepada dvojina am muc vahi am muceth m am mucet m mno ina am muc mahi am mucadhvam am mucanta

Nepravilnosti u redupliciranom tematskom aoristu 1. Glagoli r dh (slijediti) i vyadh (pogoditi, bu iti) skra uje korijenski slog kako bi se sa uvao metar: r r dhat, v v dhat 2. Glagoli d p (sjati) i m l (migati, svjetlucati) ne uvaju metar: adid pat, amim lat

SIGMATSKI AORIST

4. ATEMATSKI S-AORIST Aoristna osnova se tvori tako da se na augmentirani korijen doda sufiks -s. Konjugacija je kao u imperfektu 2. razreda.

Taj oblik imaju uglavnom ani -korijeni (rijetko na - ).

Glasovne promjene korijena 1. U parasmaipadi korijenski samoglasnici stoje u stupnju vr ddhi. 2. U tmanepadi korijenski i, , u i stoje u stupnju gu a, a r je nepromijenjen.

3. Korijeni na - i dvoglasnike koji imaju ovaj aorist u tmanepadi mijenjaju ih u i : d > adi i

Pravila konjugacije 1. Nastavak za 3.l. mn. Par. je -ur, a u tm. je -at.

2. Nastavci za 2. i 3.l. jd. Par. su - s i - t. 3. Aoristno s ispada: a) ispred nastavaka na -t ili -th ako ispred s stoji kratki samoglasnik ili suglasnik (osim nazala i r ); b) uvijek ispred nastavka -dhvam. 4. Nastavak -dhvam (za 2.l. mn. tm.) iza svih samoglasnika (osim a i ) postaje - hvam.

n = voditi (osnova: anais, anes ) parasmaipada jednina anai am anai anai s t dvojina anai va anai anai am m mno ina anai ma anai a jednina ane i ane ane h s a tmanepada dvojina ane vahi ane ane th m t m mno ina ane mahi ane hvam ane ata

anai ur

kr

= initi (osnova: ak rs, akr s ) parasmaipada jednina dvojina ak r va ak r ak r am m mno ina ak r ma ak r a jednina akr i akr akr akr tmanepada dvojina vahi th m t m mno ina akr akr akr mahi hvam ata

ak r am ak r ak r s t

akr th s akr ta

ak r ur

tud = udariti (osnova: atauts, atuts ) parasmaipada jednina atautsam atauts s atauts t dvojina atautsva atauttam atautt m mno ina atautsma atautta atautsur jednina atutsi atutth s atutta tmanepada dvojina atutsvahi atuts th m atuts t m mno ina atutsmahi atuddhvam atutsata

Nepravilnosti u atematskom s-aoristu 1. Ispred sufiksa s zavr ni n i m postaju anusv ra: man (misliti) > ama sta; ram (biti zadovoljan, veseo) > ara sta 2. Glagol vas (obitavati) mijenja s u t : av ts t 3. Kod glagola dr (vidjeti); sr j (stvoriti); spr (dirati, dodirnuti) dolazi do metateze (premetanja) u parasmaipadi: asr k t (a ne as rk t!); asr k i, asr a

Zbog sandhija je te i oblici:

dah = gorjeti (osnova: adh ks, adhaks ) parasmaipada jednina adh k am dvojina adh k va mno ina adh k ma jednina adhak i tmanepada dvojina adhak vahi mno ina adhak mahi

adh k adh k

s t

ad gdham ad gdh m

ad gdha adh k ur

adagdh s adagdha

adhak adhak

th m t m

adhagdhvam adhak ata

Analogan je i oblik rudh (prije iti): arautsam, arauddham, arauddha, arutsi, aruddh s, aruddha, aruddhvam, arutsata

5. ATEMATSKI I -AORIST Aoristna osnova se tvori tako da se na augmentirani korijen doda sufiks -i . Konjugacija je kao u imperfektu 2. razreda.

Taj oblik imaju uglavnom se -korijeni.

Glasovne promjene korijena 1. Korijeni na samoglasnik u parasmaipadi stoje u stupnju vr ddhi, a u tmanepadi u gu i: l (odrezati) > al vi am, alavi 2. Korijeni sa samoglasnikom (osim a ) ispred jednostavnog suglasnika imaju u oba vida stupanj gu a: budh (prepoznati) > abodhi am 3. Od korijena sa srednjim a ispred jednostavnog suglasnika neki u parasmaipadi imaju vr ddhi: v d (govoriti) > av di am ; a neki opcionalno: pa h (u iti) > ap hi am, apa hi am 4. Korijeni na m, h i jo neki ostaju nepromijenjeni: kram (kora ati), grah (uhvatiti)

Pravila konjugacije Promjena je analogna s-aoristu. 2. i 3. l. jd. Par. zavr avaju na - s i - t.

p = pro istiti (osnova: ap vi , apavi parasmaipada jednina ap vi am ap v s ap v t dvojina ap vi va ap vi ap vi am m

) tmanepada

mno ina ap vi ma ap vi a

jednina apavi i apavi apavi h s a

dvojina apavi vahi apavi apavi th m t m

mno ina apavi mahi apavi hvam apavi ata

ap vi ur

budh = probuditi se (osnova: abodhi parasmaipada jednina dvojina

nema vr ddhi u Par! ) tmanepada

mno ina

jednina

dvojina

mno ina

abodhi am abodh s abodh t

abodhi va abodhi abodhi am m

abodhi ma abodhi a

abodhi i abodhi abodhi h s a

abodhi vahi abodhi abodhi th m t m

abodhi mahi abodhi hvam abodhi ata

abodhi ur

Nepravilnosti u atematskom i -aoristu 1. Glagoli mad (opiti se) i vad (govoriti) imaju stupanj vr ddhi u parasmaipadi: am di ur; av d t

6. ATEMATSKI SI -AORIST Taj aorist je posve analogan i -aoristu.

Taj oblik ima svega nekoliko glagola na - , dvoglasnike ili -am. Ima samo parasmaipadu.

y = i i (osnova: ay si

parasmaipada jednina ay si am ay s s ay s t dvojina ay si va ay si ay si am m mno ina ay si ma ay si a

ay si ur

7. ATEMATSKI SA-AORIST Aoristna osnova tvori se tako da se na augmentirani korijen doda sufiks -sa.

Taj oblik ima samo nekoliko glagola na - , - i -h.

Glasovne promjene korijena Zavr ni glas korijena s aoristnim znakom daje -k .

Pravila konjugacije Konjugacija je kao u imperfektu 1. razreda. U 1. i 2. l. jd. tm. i u 2. i 3. l. dv. tm. konjugacija je atematska.

di = pokazivati (osnova: adik a ) parasmaipada tmanepada

jednina adik am adik as adik at adik

dvojina va

mno ina adik ma

jednina adik i adik ath s adik ata

dvojina adik adik adik vahi th m t m

mno ina adik mahi

adik atam adik at m

adik ata adik an

adik adhvam adik anta

Lekcija 34. Benediktiv

Benediktiv ili prekativ je aoristni optativ.

Benediktivom se izra ava nagla ena elja, pa je po zna enju gotovo jednak imperativu ili optativu prezenta (ponekad identi an). U klasi nom sanskrtu je izrazito rijedak i zadr an je u nekoliko fraza blagoslivljanja.

Benediktivna osnova se tvori tako da se korijenu doda sufiks -yas. Ima atematsku konjugaciju. Rijedak je benediktiv u tmanepadi. U tom slu aju sufiks je -s . Se -korijeni imaju vezni samoglasnik:

bh = biti (osnova: bhuy s ) parasmaipada jednina bh y sam bh y s bh y t dvojina bh y sva bh y stam bh y st m mno ina bh y sma bh y sta bh y sur jednina bhavi bhavi bhavi ya h s a tmanepada dvojina bhavi bhavi bhavi vahi y sth m y st m mno ina bhavi bhavi bhavi mahi hvam ran

Lekcija 35. Jednostavni futur

U sanskrtu se futur mo e tvoriti na dva na ina, pa postoje jednostavni i perifrasti ni futur.

Futur je glagolsko vrijeme kojim se izra ava budu nost.

Tvorba jednostavnog futura na futursku osnovu dodaju se primarni li ni nastavci (pa je konjugacija kao u prezentu 1. razreda).

TVORBA FUTURSKE OSNOVE

Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj gu a; te mu se doda sufiks -sya, tj. -i ya (za se -korijene):

d = dati (osnova: d sya ) parasmaipada jednina d sy mi d syasi d syati dvojina d sy vas d syathas d syatas mno ina d sy mas d syatha d syanti jednina d sye d syase d syate tmanepada dvojina d sy vahe d syethe d syete mno ina d sy mahe d syadhve d syante

i = i i (osnova: e ya ) parasmaipada jednina e y mi e yasi dvojina e y vas e yathas mno ina e y mas e yatha jednina e ye e yase tmanepada dvojina e y vahe e yethe mno ina e y mahe e yadhve

e yati

e yatas

e yanti

e yate

e yete

e yante

bh = biti (osnova: bhavi ya ) parasmaipada jednina bhavi y mi bhavi yasi bhavi yati dvojina bhavi y vas bhavi yathas bhavi yatas mno ina bhavi y mas bhavi yatha bhavi yanti jednina bhavi ye bhavi yase bhavi yate tmanepada dvojina bhavi y vahe bhavi yethe bhavi yete mno ina bhavi y mahe bhavi yadhve bhavi yante

NEPRAVILNI GLAGOLI U JEDNOSTAVNOM FUTURU

1. Kod nekoliko glagola dolazi do metateze (premetanja) pa umjesto ar stoji ra ispred sufiksa sya : dr (vidjeti) > drak yati; sr j (stvoriti) > srak yati; sr p (puzati) > srapsyati; spr (dirnuti) > sprak yati

2. Kod nekih glagola ume e se nazal ispred sufiksa sya : na (izgubiti se) > na k yati ili na i yati; majj (tonuti) > ma k yati

3. Glagoli 10. razreda i kauzativi gube u osnovi zavr ni a : coraya > corayi yati

4. Kod glagola vas (obitavati) glas s se mijenja u t : vatsyati

5. Glagol grah (uhvatiti) produ uje vezni samoglasni i : grah

yati

Lekcija 36. Perifrasti ni futur

Jednostavni futur izra ava budu nost, posebno blisku, ali i elju ili nu nost. Perifrasti ni futur, ako se u zna enju razlikuje od jednostavnog, izra ava dalju budu nost. Taj oblik ima etrdesetak glagola (uglavnom u epovima) i ima samo parasmaipadu.

Tvorba perifrasti nog futura korijen glagola prelazi u stupanj gu a, te mu se dodaje sufiks -t , kod se -korijen it ; te se spaja s prezentom pomo nog glagola as (biti). U tre im licima izostaju nastavci za prezent, ve imaju deklinacijske oblike imenica m.r. na -tr u nominativu.

Sufiks -t zapravo je oblik za N. jd. imenic vr itelja radnje u mu kom rodu na -tr koji se dodaje na glagol u stupnju gu a. Stoga, "et smi " zna i "i i u "; ali doslovni prijevod "eta asmi " od "etr asmi " jest "ja sam onaj koji ide " itd.

bh = biti parasmaipada jednina bhavit smi bhavit si bhavit dvojina bhavit svas bhavit sthas bhavit rau mno ina bhavit smas bhavit stha bhavit ras

i=i i parasmaipada jednina et smi et si et dvojina et svas et sthas et rau mno ina et smas et stha et ras

kr

= initi parasmaipada jednina dvojina kart svas kart sthas kart rau mno ina kart smas kart stha kart ras

kart smi kart si kart

Lekcija 37. Kondicional

Kondicional je glagolski na in kojim se izra ava irealna pogodbenost.

U sanskrtu se kondicional upotrebljava u irealnim pogodbenim re enicama ("Da do e " ili "Kada bi do ao" ). Tada se javlja i u protazi i u apodozi.

Tvorba kondicionala futurskoj osnovi se predme e augment, te se dodaju sekundarni li ni nastavci. Konjugacija je kao u 1. razredu imperfketa:

bh = biti (osnova: abhavi ya ) parasmaipad a jednina abhavi ya m abhavi yas abhavi yat dvojina abhavi y va abhavi yata m abhavi yat m mno ina abhavi y m a abhavi yata abhavi yan jednina abhavi ye abhavi yath s abhavi yata tmanepada dvojina abhavi y vaha i abhavi yeth m abhavi yet m mno ina abhavi y mahai abhavi yadhva m abhavi yanta

i = i i (osnova: ai ya ) parasmaipada jednina ai yam ai yas ai yat dvojina ai y va ai yatam ai yat m mno ina ai y ma ai yata ai yan jednina ai ye ai yath s ai yata tmanepada dvojina ai y vahai ai yeth m ai yet m mno ina ai y mahai ai yadhvam ai yanta

Lekcija 38. Pasiv

Pasiv je glagolsko stanje (dijateza) koje pokazuje da subjekt trpi ili se podvrgava radnji.

Dok ve ina jezik razlikuje aktiv (pokazuje da subjekt aktivno vr i radnju) i pasiv; sanskrt razlikuje aktiv (parasmaipada) i medij ( tmanepada) koji obi no ima refleksivno zna enje (povratni lik koji pokazuje da radnja ne prelazi na objekt, ve se vra a na subjekt).

Tvorba pasiva na korijen glagola dodaje se sufiks -ya i tmanepadski nastavci.

POSEBNE PROMJENE KORIJENA ZA PASIV 1. Mnogi korijeni koji (u perfektu) podlije u posebnom slabljenju, u pasivu imaju najslabiji oblik:

bandh (vezati) > badhyate

2. Korijeni u pasivu podlije u sa pras ra i:

vac (re i) > ucyate; hve (zvati) > h yate; grah (uhvatiti) > gr hyate

3. Glagoli khan (kopati) i tan (rastezati, natezati) imaju i nepravilne oblike:

khanyate i kh yate; tanyate i t yate

4. Zavr ni samoglasnici

i dvoglasnici uglavnom postaju :

d (dati) > d yate; p (piti) > p yate; gai (pjevati) > g yate; ali: j (znati) > j yate; p ( uvati) > p yate

5. Korijenski samoglasnici i i u produ uju se:

ji (pobijediti) > j yate; ru (slu ati) > r yate

6. Korijenski samoglasnik r

postaje ri, a iza dva suglasnika ar :

kr

( initi) > kriyate; smr

(sje ati se) > smaryate

7. Korijenski samoglasnik r

postaje r, a iza labijala r :

kr

(sipati) > k ryate; pr

(puniti) > p ryate

8. Korijeni 10. razreda i kauzativi tvore pasiv od osnove:

curaya (krasti) > coryate; kr

( initi) > k raya (dati da ini kauzativ) > k ryate

PASIV U PREZENTU

bh = biti (osnova: bh ya ) jednina bh ye bh yase bh yate dvojina bh y vahe bh yethe bh yete mno ina bh y mahe bh yadhve bh yante

kr

= initi (osnova: kriya ) jednina dvojina kriy vahe kriyethe kriyete mno ina kriy mahe kriyadhve kriyante

kriye kriyase kriyate

PASIV U OSTALIM VREMENIMA

U ostalim vremenima, pasiv se mijenja tmanepadom uz sljede e iznimke:

1. U 3.l. jd. aor. Pas. dodaje se sufiks -i na augmentirani korijen. U ostalim licima rabi se tmanepada u zna enju pasiva. Zavr ni samoglasnik i srednje a ispred jednog suglasnika prelaze u oblik vr ddhi, a srednje i, u, r u stupanj gu a. Korijeni na - ume u y ispred i :

kr

( initi) > ak ri; n (voditi) > an yi; di (pokazivati) > ade i

2. Iznimke su:

jan (roditi se) > ajani; dam (krotiti) > adami; labh (dosegnuti) > al bhi; han (ubiti) > agh ni, avadhi

3. U aoristu glagoli grah (uhvatiti); dr (vidjeti) i han (ubiti) mogu imati nastavke kao u i -aoristu: an yi , ak ri i, agr hi , agh ni 4. Na sli an na in mo e se tvoriti i pasiv futura i kondicionala: n yi ye, an yi ye, gr hi ye

PASIV U IMPERFEKTU

bh = biti (osnova: bh ya ) jednina abh ye abh yath s abh yata dvojina abh y vahi abh yeth m abh yet m mno ina abh y mahi abh yadhvam abh yanta

PASIV U IMPERATIVU (PREZENTA)

bh = biti (osnova: bh ya ) jednina bh yai bh yasva bh yat m dvojina bh y vahai bh yeth m bh yet m mno ina bh y mahai bh yadhvam bh yant m

PASIV U OPTATIVU (PREZENTA)

bh = biti (osnova: bh ya )

jednina bh yeya bh yeth s bh yeta

dvojina bh yevahi bh yey th m bh yey t m

mno ina bh yemahi bh yedhvam bh yeran

Lekcija 39. Kauzativ

U sanskrtu izvedene osnove imaju glagolski oblici: kauzativ, deziderativ, intenziv i denominativ.

Kauzativ je glagolski lik koji pokazuje da netko vr i radnju na poticaj.

Kauzativni (uzro ni, poticajni) glagoli ozna avaju radnju koju netko vr i na poticaj subjekta, tj. radnju koju ne vr i s m subjekt nego netko drugi, ali po njegovoj zapovijedi ili uz njegovu pomo . Ta vrsta poticanja u mnogim jezicima nije morfolo ki izra ena, pa se i ne bilje i posebno. U hrvatskom, kao i u drugim jezicima, kauzativni odnos mo e se izraziti na vi e na ina: a) opozicijom prelaznost neprelaznost koja se ostvaruje tvorbenim postupcima, npr. spavati uspavati ; b) leksi kim izborom, npr. jesti hraniti, gorjeti zapaliti ; c) opisno, tj. uporabom nekog pomo nog ili modalnog glagola, npr. biti injen initi ; d) opozicijom nepovratnost povratnost, npr. dizati se dizati

Kauzativ se u prezentskom sustavu spre e kao glagoli 10. razreda. Ima perifrasti an perfekt, reduplicirani aorist; a oba futura imaju vezni samoglasnik (k rayi yati, k rayit )

Tvorba kauzativa na korijen se dodaje -aya. Zavr ni samoglasnici -i, - , -u, - , -r i -r , kao i -a ispred jednog suglasnika mijenjaju se u svoj stupanj vr ddhi (ai, au, ); a srednji -i, -u i -r ispred jednog suglasnika prelaze u svoj stupanj gu a:

vid (znati) > vedaya (u initi da zna); kr (posjesti)

( initi) > k raya (uzrokovati injenje); sad (sjesti) > s daya

Na isti na in tvore se i prezentske osnove glagola 10. razreda.

Posebna pravila za tvorbu kauzativa

1. Srednje a esto ostaje nepromijenjeno:

gam (i i) > gamaya (dovesti); jan (roditi se) > janaya (roditi, ra ati); tvar ( uriti); tvaraya (po urivati)

2. Glagoli na -

esto ume u p ispred sufiksa -aya :

d (dati) > d paya (uzrokovati davanje); sth (stajati) > sth paya (postaviti); ali: p (piti) > p yaya (pojiti)

3. Neki glagoli opcionalno skra uju korijenski

ispred p :

j (znati) > j paya ili j paya

4. I neki drugi glagoli ume u p ispred aya :

ji (osvojiti) > j paya (uzrokovati pobjedu); r rohaya (dizati)

(i i) > arpaya (odnijei, staviti); ruh (rasti) > ropaya ili

5. Neki glagoli opcionalno imaju i oblike s nazalom ili sibilantom:

dh (tresti se) > dh naya (tresti); pr (voljeti) > pr (stra iti)

aya (zavoljeti); bh (bojati se) > bh aya ili bh yaya

6. Neki glagoli ume u nazal, a neki zadr avaju:

labh (uzeti) > lambhaya; da

(ugristi) > da

aya

7. Glagol han (ubiti) ima kauzativ: gh taya (dati ubiti).

Lekcija 40. Deziderativ

Deziderativ je glagolska modalnost kojom se izra ava elja, namjera ili to da ono to glagol izra ava tek to se nije dogodilo. Neki deziderativi gotovo da su postali samosltalni glagoli. U hrvatskom se takva elja izra ava modalnim glagolima eljeti i htjeti.

Deziderativ se u prezentskom sustavu spre e kao glagoli 1. razreda. Ima perifrasti an perfekt, i aorist; a oba futura imaju vezni samoglasnik. Pasiv ima oblike kao u tm. 1. razreda.

Tvorba deziderativa na reduplicirani korijen dodaje se sufiks -s ili -sa (u prezentu), ponekad s veznim samoglasnikom. U redupliciranom slogu vezni samoglasnik mo e biti u ako korijenski slog sadr i u ili . Konjugacija je kao u 1. prezentskom razredu.

pac (kuhati) > pipak a ( eljeti kuhati); k ip (baciti) > cik ipsa ( eljeti baciti); tud (udariti) > tututs ( eljeti udariti); duh (musti) > dudhuk a ( eljeti musti); dr (vidjeti) > didr k a ( eljeti vidjeti); vi (u i) > vivik a ( eljeti u i)

Zavr ni glasovi i i u produ uju se, a r

ir

postaju r (iza labijala r ):

ru (slu ati) > u r

a ( eljeti slu ati); kr

( initi) > cik r a ( eljeti initi); mr

(umrijeti) > mum r a

DODATNA PRAVILA REDUPLIKACIJE ZA DEZIDERATIV

Osim op ih pravila reduplikacije, u deziderativu postoje i sljede a dodatna pravila:

1. Korijenski samoglasnici a,

ir

redupliciraju se samoglasnikom i :

sth (stajati) > ti

h sa ( eljeti stajati)

2. Korijenski samoglasnici r

koji prelazi u r redupliciraju se samoglasnikom u :

bhr

(nositi) > bubh r a ( eljeti nositi)

NEPRAVILNI GLAGOLI U DEZIDERATIVU

1. a (jesti) > a i i a; k

(vidjeti) > cik i a; p (posti i) > psa

2. gam (i i) > jig

sa; han (ubiti) > jigh

sa; man (misliti) > m m

sa

3. sa pras ra a: grah (uhvatiti) > jighr k a; prach (pitati) > pipr cchi

; svap (spavati) > su upsa

4. d (dati) > ditsa; dh (staviti) > dhitsa; m (mjeriti) > mitsa; pad (i i) > pitsa; rabh (zgrabiti) > ripsa; labh (uzeti) > lipsa; ak (mo i) > ik a

5. ci (okupiti) > cik a; ji (pobijediti) > jig a

6. ghas (jesti) > jighatsa (biti gladan, gladovati, " eljeti jesti")

Mogu e je tvoriti i vi estruke izvedene oblike, npr.

mr

(umrijeti) > mim rayi u ( eljeti ubiti ) deziderativ kauzativa

Lekcija 41. Intenziv

Intenziv ili frekventativ je glagolska modalnost kojom se izra ava ponovljena ili poja ana (intenzivirana) radnja. Npr. kada se tvori od glagola koji zna e "i i " ima zna enje: "i i uzdu i poprijeko; lutati ".

Intenziv mogu tvoriti samo jednoslo ni glagoli koji po inju sa suglasnikom. Tvori ga ezdesetak glagola.

Tvorba intenziva mo e se tvoriti na dva na ina:

1. Li ni nastavci dodaju se na reduplicirani korijen. Taj oblik ima samo parasmaipadu, a konjugacija je kao u 3. razredu. bh (biti) > bobhoti (uobi avati)

Kod nekih korijena mo e se umetnuti - : vid (znati) > vevedmi ili vevid mi; h (zvati) > johomi ili johav mi

2. Na reduplicirani korijen dodaje se sufiks -ya i li ni nastavci. Taj oblik ima samo tmanepadu, a konjugacija je kao u 1. razredu. bh (biti) > bobh yate

DODATNA PRAVILA REDUPLIKACIJE ZA INTENZIV

Osim op ih pravila reduplikacije, u intenzivu postoje i sljede a dodatna pravila:

1. Reduplicirani slog prelazi u stupanj gu a i produ ava a :

nij ( istiti) > nenekti; n (voditi) > nen yate; budh (znati) > bobudh ti; tap (biti vru ) > t tapyate; plu (plutati) > popl yate

2. Korijeni na -am u reduplikaciji zadr avaju nazal:

kram (kora ati) > ca kram ti (ca kram ti)

3. Korijeni koji imaju r

ume u izme u reduplikacije i korijena:

mr

(umrijeti) > mar marti; dr

(vidjeti) > dar dr

yate; nr t (plesati) > nar nr tyate

NEPRAVILNI GLAGOLI U INTENZIVU

1. gr

(probuditi se) > j garti (3.l. jd. prez. ind.); j grati (3.l. mn. prez. ind.)

2. Nazal ume u glagoli: dah (gorjeti) > dandah ti, dandahyate; jabh (posegnuti) > jajabhyate; car (pomaknuti) > cac ryate

3. pad (i i) > pan padyate; dr (tr ati) > daridr ti.

Lekcija 42. Denominativ

Denominativ je vrsta glagola koji je izveden iz imenice.

U sanskrtu se najve i broj rije izveden je iz korijena glagola. No, neki glagoli izvedeni su upravo iz imenica. U hrvatskom jeziku denominativi se tvore s pomo u nekoliko sufiks : -a: brazdati, komadati, hr ati; -ova: banovati, vragovati, bolovati; -ira: lakirati, oksidirati, memorirati; -i: mastiti, grije iti

Tvorba denominativa na imensku osnovu dodaje se sufiks -ya, rje e -sya. Konjugacija je kao u 1. razreda. Zavr ni samoglasnik ponekad se produ uje:

kr a (crn) > kr ya (pocrnjeti); artha (zahtjev) > arth ya (zahtijevati); tapas (trapnja) > tapasya (trapiti se); putra (sin) > putr ya ( eljeti si sina); gopa (govedar) > gop ya (biti kao govedar)

Ponekad se ista imenska osnova rabi kao denominativ:

a kura (izdanak) > a kura (nicati) > a kurati (on ni e)

Lekcija 43. Uvod u infinitne glagolske oblike

Infinitni glagolski oblici su rije i izvedene iz glagola, koje se ne spre u po licima. Po vrsti to mogu biti (glagolski) pridjevi, (glagolske) imenice ili (glagolski) prilozi.

U hrvatskom jeziku postoje ovi infinitni glagolski oblici:

- infinitiv (gledati ), - glagolski pridjev radni ili particip perfekta II. (gledao, gledala, gledalo ), - glagolski pridjev trpni ili pasivni particip (gledan, gledana, gledano ), - glagolski prilog sada nji ili particip prezenta (gledaju i ); - glagolski prilog pro li ili particip perfekta I. (pogledav i, pogledav ); - glagolska imenica (gledanje ).

U sanskrtu se infinitni glagolski oblici mogu podijeliti u tri skupine:

1. participi od osnova glagolskih vremena:

- particip prezenta aktivnog (tematski i atematski), - particip prezenta medijalnog (tematski i atematski), - particip futura aktivnog, - particip futura medijalnog, - particip perfekta aktivnog, - particip perfekta medijalnog.

2. participi od korijena ili izvedene glagolske osnove:

- particip gotovi, - gerundiv.

3. nesklonjivi infinitni glagolski oblici:

- infinitiv, - apsolutiv I., - apsolutiv II.

Lekcija 44. Participi od osnova glagolskih vremena

1. PARTICIP PREZENTA AKTIVNOG

U tematskoj konjugaciji na prezentsku osnovu dodaje se sufiks -t (u jakoj osnovi -nt ). U atematskoj konjugaciji na prezentsku osnovu dodaje se sufiks -at (u jakoj osnovi -ant ).

bh (biti) > bhavat; bhavant (koji je, koji biva) tu (biti zadovoljan) > tu yat; tu yant (zadovoljan)

ps ( eljeti dosegnuti) deziderativ > psat; psant (koji eli dosegnuti) dvi (mrziti) > dvi at; dvi nt (koji mrzi)

Reduplicirane osnove 3. razreda i intenzivi nemaju jaku osnovu

hu ( rtvovati) > juhvat (koji rtvuje) lih (lizati) > lelihat (koji li e i li e)

O tvorbi enskog roda u lekciji o tvorbi rije i!

2. PARTICIP PREZENTA MEDIJALNOG

U tematskoj konjugaciji na prezentsku osnovu dodaje se sufiks -m na. U atematskoj konjugaciji na prezentsku osnovu dodaje se sufiks - na.

ruh (rasti) > roham na (koji raste) bh (biti) > bhavam na (koji biva) kr dvi ( initi) > kriyam (mrziti) > dvi a (kojega se ini) a (kojega se mrzi)

Nepravilan je: as (sjediti) > s na (koji sjedi)

enski rod zavr ava na : kriyam

, dvi

3. PARTICIP FUTURA AKTIVNOG

U tematskoj konjugaciji na futursku osnovu dodaje se sufiks -t (u jakoj osnovi -nt ). U atematskoj konjugaciji na futursku osnovu dodaje se sufiks -at (u jakoj osnovi -ant ).

bh (biti) > bhavi yat; bhavi yant (koji e biti, koji e bivati) d (dati) > d syat, d syant (koji e dati)

O tvorbi enskog roda u lekciji o tvorbi rije i!

4. PARTICIP FUTURA MEDIJALNOG

U tematskoj konjugaciji na futursku osnovu dodaje se sufiks -m na. U atematskoj konjugaciji na futursku osnovu dodaje se sufiks - na.

d (dati) > d syam na (kojeg e se dati) bh (biti) > bhavi yam na (koji e biti, koji e bivati)

enski rod zavr ava na : d syam n

5. PARTICIP REDUPLICIRANOG PERFEKTA AKTIVNOG

Sufiks -vas dodaje se na slabu perfektnu osnovu (jaka osnova je na -v s, srednja osnova je na -vat, a slaba na -us ). Ako je slaba osnova jednoslo na, sa sufiksom se ve e veznim samoglasnikom -i :

kr

( initi) > cakr vas (cakr va s; cakr vat; cakrus) (koji je (u) inio)

bh (biti) > babh vas (babh va s; babh vat; babh vus) (koji je bio) tan (biti) > tenivas (teniva s; tenivat; tenus) (koji je natezao)

Korijeni gam (i i), han (ubiti), dr (vidjeti); vi (u i) i vid6 (na i) opcionalno imaju vezni samoglasnik: jaganvas ili jagmivas; jaghanvas ili jaghnivas

O tvorbi enskog roda u lekciji o tvorbi rije i!

6. PARTICIP REDUPLICIRANOG PERFEKTA MEDIJALNOG

Sufiks - na dodaje se na slabu perfektnu osnovu:

bh (biti) > babh v na (koji je bio) kr ( initi) > cakr a (kojeg se (u) inilo)

pac (kuhati) > pec na (kojeg se kuhalo) n (voditi) > niny na (kojeg se vodilo)

enski rod zavr ava na : cakr

Neki su participi supstantivirani (poimeni eni) i leksikalizirani: anuvac (ponoviti) > an c na (kojeg se ponavlja) = nau en

Lekcija 45. Participi od korijen ili izvedenih glagolskih osnova

1. PARTICIP GOTOVI

Ako se tvori od prelaznih glagola ima pasivno zna enje, a ako se tvori od neprelaznih glagola ima gotovo zna enje! Veoma je plodan i mnogi su pridjevi i imenice leksikalizirani.

Na korijen glagola dodaje se sufiks -ta ili -ya. Samo se -korijeni koji zavr avaju na suglasnik predme u vezni samoglasnik:

ru ( uti) > ruta ( uven) bh (biti) > bh ta (postao; bi e) pat (pasti) > patita (pao) dvi (mrziti) > dvi a (mr en, omra en)

yuj (spregnuti) > yukta (spregnut) sr j (stvoriti) > sr a (stvoren)

labh (dosegnuti) > labdha (dosegnut)

Korijeni koji imaju osobiti slabi oblik, uzimaju taj oblik u tvorbi participa gotovog: grah (uhvatiti) > gr h ta (uhva en)

Posebne tvorbe i nepravilnosti:

yaj ( rtvovati) > i a ( rtvovan); vac (re i) > ukta (re en); vad (pri ati) > udita (ispri an); vap (sijati) > upta (posijan); vas (boraviti) > u ita (boravio); vyadh (pogoditi, probu iti) > viddha (pogo en, probu en); svap (spavati) > supta (zaspao); pracch (pitati) > pr a (pitao); hve (zvati) > h ta (pozvan); s (nare ivati) > i a (nare en)

da (gristi) > da a (ugrizen); bandh (vezan) > baddha (vezan); saj (visjeti) > sakta (obje en); sra s (otpasti) > srasta (otpao) k an (raniti) > k ata (ranjen); tan (natezati) > tata (nategnut); man (misliti) > mata (zami ljen, mislen); han (ubiti) > hata (ubijen); gam (i i) > gata (oti ao); nam (nakloniti se) > nata (naklonjen); yam (hvatati) > yata (uhva en), ram (radovati se) > rata (obradovan) khan (kopati) > kh ta (iskopan); jan (roditi se) > j ta (ro en) kam (voljeti) > k nta (voljen) kram (kora ati) > kr nta (oti ao, otkora ao); klam (umoriti) > kl nta (umoran); bhram (lutati) > bhr nta (odlutao); dam (krotiti) > d nta (ukro en); am (umiriti se) > nta (umiren); ram (umoriti) > r nta (umoran) dah (gorjeti) > dagdha (zapaljen, izgoren); snih (voljeti) > snigdha (voljen); guh (kriti) > g ha (skriven); ruh (rasti) > r ha (narastao, podignut); sah (podnositi) > so ha (podnesen, pobije en); lih (lizati) > l ha (lizan); vah (nositi) > ha (no en); nah (vezati) > naddha (vezan) m (mjeriti) > mita (izmjeren); sth (stajati) > sthita (stao); dh (staviti) > hita (postavljen); o (o triti) > ita (nao tren); so (odlu iti se) > sita (odlu en); p (piti) > p ta (popijen, popio); gai (pjevati) > g ta (pjevan, pjesma) (le ati) > ayita (legao, polegnut) ghas (jesti) > jagdha (pojeden); d (dati) > datta (dan, poklon)

Glagoli 10. razreda i kauzativi: coraya (krasti) > corita (ukraden); kr ( initi) > kauz. k raya > k rita

Sufiks -na je rje i:

kr

(sipati) > k r a (posut); pr

(puniti) > p r a (pun) a (uni ten); l (nestati) > l na (nestao); l (rezati) >

h (osttaviti) > h na (ostavljen); k i (uni titi) > k l na (odrezan)

chid (sje i) > chinna (odsje en); sad (sjediti) > sanna (sjeo); pad (pasti) > panna (upao) lag (visjeti) > lagna (obje en); vij (upla iti) > vigna (upla en); bhaj (lomiti) > bhagna (odlomljen); majj (utonuti) > magna (potonuo)

enski rod ima oblik na : mat , sthit

Ako se na particip gotovi doda tvorbeni sufiks -vat (jaka osnova -ant), tvori se particip s pro lim aktivnim zna enjem:

kr

( initi) > kr ta (u injen) > kr tavat (koji je u inio)

chid (sje i) > chinna (odsje en) > chinnavat (koji je odsjekao)

2. GERUNDIV

Gerundiv se jo naziva particip futura pasivnog ili participium necessitatis. Ozna ava radnju koju treba vr iti. U re enici ponekad ima i prezumptivno zna enje ("bit e da je "). Odgovara latinskom gerundivu na -ndus.

Na korijen se dodaju sufiksi: -ya, -tavya ili -an ya.

Sufiks -tavya se dodaje na korijen u stupnju gu a, kod se -korijen s veznim samoglasnikom:

ji (pobijediti) > jetavya (kojeg treba pobijediti) kr ( initi) > kr tavya ( to treba u initi)

bhuj (u ivati) > bhoktavya (u emu treba u ivati) bh (biti) > bhavitavya ( to treba biti) k (gledati) > k itavya ( to treba gledati)

Izvedene osnove na -aya zadr avaju taj sufiks:

budh (znati) > bodhaya (podu iti) kauzativ > bodhayitavya (kojeg treba podu iti)

Sufiks -an ya se dodaje na korijen u stupnju gu a:

ci (gomilati) > cayan ya ( to treba gomilati) ru (slu ati) > rava kr ( initi) > kara ya ( to treba slu ati)

ya ( to treba initi)

Sufiks -ya dobivaju mnogi korijeni:

d (dati) > deya ( to treba dati) ji (pobijediti) > jeya (koga treba pobijediti) bh (biti) > bhavya ili bh vya ( to treba biti) kr ( initi) > k rya ( to treba u initi)

bhid (lomiti) > bhedya ( to treba slomiti) muc (osloboditi) > mocya ( to treba osloboditi) dr (vidjeti) > dr ya ( to treba vidjeti)

vac (re i) > v cya ( to treba re i) vadh (ubiti) > vadhya (koga treba ubiti) sth (stajati) > sth paya (postaviti) kauzativ > sth pya ( to treba postaviti)

Lekcija 46. Nesklonjivi infinitni glagolski oblici

1. INFINITIV

Infinitiv je neodre eni glagolski oblik kojim se izra ava samo pojam radnje. Navodi se kada se op enito govori o nekom glagolu. Rabi se uz modalne glagole. Odgovara latinskom supinu (-um).

Korijen stoji u stupnju gu a te se dodaje sufiks: -tum. Se -korijeni ume u i vezni samoglasnik:

d (dati) > d tum ji (pobijediti) > jetum bh (biti) > bhavitum kr dr ( initi) > kartum (vidjeti) > dra um

gam (i i) > gantum grah (uhvatiti) > grah tum sah (podnositi) > so hum vah (nositi) > vo hum coraya (ukrasti) > corayitum tr (prekora iti) > taritum ili tar tum um

pracch (pitati) > pra

yuj (suspregnuti) > yoktum

2. APSOLUTIV

Apsolutiv ili gerund je glagolski prilog. Ozna ava radnju koja prethodi glavnoj radnji, a ima istog vr itelja. Mo e se stoga prevesti hrvatskim glagolskim prilogom pro lim (na -v i ), veznikom "i" ili opisno.

Iako po zna enju postoji samo jedan apsolutiv, tvori se na dva na ina, ovisno o tome je li glagol jednostavan ili slo en. Slo eni glagoli imaju preverbe (prefikse koji su prijedlozi). Jednostavni glagoli tvore apsolutiv I., a slo eni glagoli tvore apsolutiv II.

APSOLUTIV I.

Glagoli bez prijedloga imaju apsolutivni sufiks: -tv . Korijen ispred tog sufiksa pona a se kao u tvorbi participa gotovog (samo se -korijeni koji zavr avaju na suglasnik predme u vezni samoglasnik):

kr

( initi) > kr tv (u iniv i)

gam (i i) > gatv (oti av i) bh (biti) > bh tv (postav i) vah (nositi) > hv (nose i)

vac (re i) > uktv (rekav i) tr (prekora iti) > t rtv (prekora iv i)

d (dati) > dattv (dav i)

Izvedene osnove zadr avaju -aya :

coraya (krasti) > corayitv (ukrav i) kr ( initi) > kauz. k raya > k rayitv

APSOLUTIV II.

Glagoli s prijedlozima imaju apsolutivni sufiks: -ya. Odre ena pravila vrijede kao i kod tvorbe pasiva:

pra+d (predati) > prad ya (predav i) sam+bh (nastati) > sa bh ya (nastav i) ni+bandh (privezati) > nibadhya (privezav i) pra+vac (proglasiti) > procya (proglasiv i)

prati+grah (prihvatiti) > pratigr hya (prihvativ i) ava+tr sam+pr (si i) > avat rya (si av i) (puniti se) > sa p rya (napuniv i se)

Posebne tvorbe i nepravilnosti:

1. Korijeni na kratki samoglasnik imaju sufiks -tya :

vi+ji (pobijediti) > vijitya (pobijediv i) +i (do i) > etya (do av i) namas+kr (iskazati po tovanje) > namaskr tya (iskazav i po tovanje)

2. Glagoli na -m, te glagoli man (misliti), han (ubiti) i tan (nategnuti) odbacuju nazal:

ni+han (dotu i) > nihatya (dotukav i) +gam (do i) > gamya ili gatya (do av i) ava+man (prezirati) > avamanya ili avamatya (prezrev i)

3. Glagoli khan (kopati) i jan (roditi se) imaju opcionalne oblike na -khanya ili -kh ya ; -janya ili -j ya.

4. Glagoli na -aya gube taj sufiks:

vi+c raya (razmisliti) > vic rya anu+j paya (oprostiti se) > anuj pya +kar aya (slu ati) denominativ > kar ya

5. Ako je prethodni slog prozodijski kratak, sufiks -aya ostaje:

sam+gamaya (svoditi) kauzativ > sa gamayya

APSOLUTIV NA -am

Veoma je rijedak apsolutiv na -am. Korijen se pona a kao u 3.l. jd. aorista pasiva (korijen je augmentiran; zavr ni samoglasnik i srednje a ispred jednog suglasnika prelaze u oblik vr ddhi, a srednje i, u, r u stupanj gu a; korijeni na ume u y ispred i ).:

ru ( uti) > r vam ( uv i) kr ( initi) > k ram (u iniv i)

vad (re i) > v dam (rekav i) d (dati) > d yam (dav i)

Naj e e se javlja tamo gdje se izra ava u estalost radnje:

p (piti) > p ya

p yam (piju i i piju i)

Lekcija 47. Prilozi

VRSTE RIJE I

1. punozna ne (leksi ke, autosemanti ke) rije i izri u kakav sadr aj nutarnjeg ili izvanjskog svijeta promjenjive su (ili djelomi no promjenjive):

a) stati ne (imenske) rije i prikazuju pojave stati ki, kao skupinu uvijek istih, nepromjenjivih pojmova: - imenice - pridjevi - zamjenice - brojevi

b) dinami ne rije i pojave prikazuju kao tijek, u neprestanom prola enju, u vremenu - glagoli

Promjenjive rije i su podlo ne trima promjenama: - sklonidba (deklinacija) skup oblika koji iskazuju razli ite odnose u koje ulazi ono to zna e (sve imenske rije i ) - poredba (komparacija) skup oblika koji iskazuju razli itu mjeru onoga to zna e (pridjevi ) - sprezanje (konjugacija) skup oblika kojima se vremenski tok prikazuje s obzirom na trenutak kada govornik govori i na njegov odnos prema onome to biva (glagoli )

2. pomo ne (odno ajne, gramati ke, sinsemanti ne) rije i izri u odnose izme u onoga to zna e punozna ne nepromjenjive su: - prilozi

- prijedlozi - veznici - uzvici - estice

Prilozi (adverbi) su nepromjenjive rije i koje se dodaju drugim rije ima (glagolima, pridjevima, imenicama i drugim prilozima) kako bi se nadopunilo njihovo zna enje. Ozna uju mjesto, vrijeme, na in, uzrok, svrhu, koli inu, isticanje itd.

Kao i u ve ini jezika, i u sanskrtu su prilozi heterogeni, to zna i da se tvore iz razli itih vrsta rije i:

Tvorba priloga

1. Pridjevi srednjeg roda u nominativu i akuzativu: satya "istinit" > satyam "uistinu" bahu "mnogostruk" > mnogo ghram, k ipram > brzo yuktam > prigodno, pogodno sam pam > blizu kevalam > samo dhruvam > zacijelo laghu > lako nirbharam, atyantam, g ham, bhr am > krajnje, izvanredno

2. Zamjenice srednjeg roda u nominativu i akuzativu: tat > stoga, zato yat > kada t vat > toliko dugo, skoro, uskoro y vat > koliko dugo kim > za to? to?

3. Imenice i zastarjelice (arhaizmi) srednjeg roda u nominativu i akuzativu:

rahas > tajnovito k mam > rado, drage volje svayam > na vlastit na in, spontano n ma > imenom, zovu i se, to jest v ram v ram > iznova i iznova ciram > davno sukham > ugodno, prijatno s mpratram > sada naktam > no u s yam > uve er, na kraju, kona no

4. Imenice, zamjenice i zastarjelice (arhaizmi) u instrumentalu: dharme a > ispravno, asno, kreposno dak i ena > ju no, ispravno vyatireke a > bez uccais > gore n cais > dolje k a ena > hitno, urno cire a > dugo sahas > brzo

5. Imenice, zamjenice i zastarjelice (arhaizmi) u dativu (rje e): cir ya > odavno, dugo cirar tr ya > mnogo no i arth ya > radi

6. Imenice, zamjenice i zastarjelice (arhaizmi) u ablativu: bal t > silom, nasilu har t > na sre u, rado, sre om

tasm t > stoga cir t > zadugo pa c t > potom, zatim

7. Imenice i zastarjelice (arhaizmi) u lokativu: r trau > po no i, no u d re > daleko prabh te, pr h e > ujutro agre > naprijed

ekapade > odmah sapadi > hitro, urno antare > unutra hetau > zbog

Lekcija 48. Prijedlozi i popredlo eni izrazi

Prijedlozi (prepozicije) su nepromjenjive rije i koje se nalaze ispred imenskih rije i i ozna uju odnose me u bi ima, stvarima i pojavama.

Budu i da sanskrt ima osam pade a kojima se pobli e ozna uju odnosi rije i prema sadr aju, prijedloga ima svega nekoliko:

anu = nakon (Ak.) prati = prema, ka (Ak.) = od, (sve) do (Abl.) abhi = protiv (Ak.) puras = prije (G.) adhi = preko, po (L.) antar = u (L., rijetko G.)

POPREDLO ENI PRILOZI

Budu i da u sanskrtu ima malo pravih prijedloga, brojni prilozi su popredlo eni (prepozicionalizirani). Drugim rije ima, to su prijedlozi nastali od prilog . Preobrazba (konverzija) je prijelaz neke rije i iz jedne vrste u drugu (pri emu se mijenjaju gramati ka obilje ja i sintakti ki polo aj, dok glasovni (fonolo ki) sastav ostaje neizmijenjen). Preobrazba mo e biti: poimeni enje (supstantivizacija) preobrazba rije i u imenicu (mlada, Hrvatska); popridjevljenje (adjektivizacija) preobrazba rije i u pridjev (uvezen, osvje avaju i); poprilo enje (adverbijalizacija) preobrazba rije i u prilog (i, nasmrt); povezni enje (konjunkcionalizacija) preobrazba rije i u vezni (gdje); te popredlo enje (prepozicionalizacija) preobrazba rije i u prijedlog (sredinom, povodom).

U sanskrtu popredlo eni prilozi imaju rekciju u svim kosim pade ima (osim lokativa i dativa). Rekcija je gramati ko svojstvo glagola, priloga i prijedloga da otvaraju mjesto drugim rije ima u nekom pade u.

Popredlo eni prilozi s akuzativom: antar = izme u, bez antare a = izme u, bez, glede, to se ti e, s obzirom na nika , samay = blizu, kraj

abhitas, paritas, sarvatas, samantatas = oko, okolo ubhayatas = na obje strane pare a = onkraj, preko y vat = dok, za vrijeme, (sve) do (rijetko Abl.)

Popredlo eni prilozi s instrumentalom: saha, samam, s kam, s rdham = skupa, s vin = bez, osim (mo e i Ak., rijetko Abl.)

Popredlo eni prilozi s ablativom: arv k, pur , p rvam, pr k = prije anantaram, rdhvam, param, paratas, pare a, prabhr ti = nakon bahis = izvan, iz anyatra, r te = izuzev, osim, u suprotnom, uostalom

Popredlo eni prilozi s genitivom: agre, agratas, puratas, purast t, pratyak am, samak am = ispred pa c t = iza paratas, parast t = onkraj, s one strane upari (mo e i Ak.) = iznad, nad upari t = iznad, nad, u (s)vezi s, glede, s obzirom na

adhas, adhast t = ispod, pod kr te = radi, poradi, za

POPREDLO ENI APSOLUTIVI

Nekoliko apsolutiva (gerunda) tako er imaju funkciju prijedlog :

Popredlo eni apsolutivi s akuzativom: uddi ya = "pokazav i, uperiv i, ukazav i" > k, prema, radi, glede, u (s)vezi s, oko, k d ya = "uzev i", gr h tv = "uzev i", n tv = "vode i" > s adhi h ya = "istaknuv i se, ustav i", avalambya = "vise i", pomo u ritya, sth ya = "pribjegnuv i" > s

muktv = "oslobodiv i", parityajya, varjayitv = "ostaviv i, napustiv i" > osim adhikr tya = "odnose i se, pretpostaviv i, staviv i, smatraju i" > glede, to se ti e, o

Popredlo eni apsolutiv s ablativom: rabhya = "po ev i" > od (vremenski: otkad, odonda)

KVAZIPOSTPOZICIJE

Sanskrtski prijedlozi (prepozicije) ponekad mogu stajati i iza imenske rije i na koju se odnose, to je u skladu sa slobodnim sintaki kim ustrojem (redoslijed rije i u re enici je proizvoljan). Kada prijedlozi stoje iza imenske rije i, zovu se poslijelozi (postpozicije), no u sanskrtu ih ipak nazivamo prijedlozima.

Kvazipostpozicije (neprave postopzicije, nepravi poslijelozi) su imenice koje se u odre enim okolnostima gramatikaliziraju i tako ozna avaju odnose me u bi ima, stvarima i pojavama poput pravih prijedloga.

U sanskrtu ima svega nekoliko imenica koje mogu biti kvazipostpozicije i ozna uju samo prostorne odnose. One sve zna e "strana, blizina":

antika upaka nika a sak a ha

sa nidhi sam pa p r va

Imenica na koju se odnosi kvazipostpozicija uvijek stoji u genitivu, a kvazipostpozicije mogu biti: u akuzativu (antikam, upaka u ablativu (antik d, upaka u lokativu (antike, upaka ham) > prema, k, blizu, kraj, do h d) > od he) > u, blizu, kraj

Npr. r jo 'ntikam gaccha = Idi kralju! Idi do kralja ragho tasy sak d ap sarat = Povukao se od Raghua. Oti ao je od Raghua. pra a a su = Slavili su Nalu kraj nje (u njenoj blizini).

sam pe nala

Lekcija 49. Veznici

Veznici su nepromjenjive rije i koje povezuju dvije rije i, skupine rije

ili re enice.

Sastavni veznici: atha > i athav > ili ili, mnogo vi e, pa da atho > potom, zatim, tako da, stoga, pa anyacca (), kica, aparam, aparaca, paraca, apica > osim toga, a osim toga, tovi e api > i, tako er, iako, samo (vremenski), svi (s brojevima) (stoji postpozitivno) api api > i i, i jedan i drugi iti > to se ti e, glede, s obzirom na to da, budu i da iva > kao, poput (prijedlog!), kao da (veznik!); pone to, prili no, skoro, gotovo, samo, doista (prilog!) u > i (postpozitivni vedski veznik, u sanskrtu samo u slo enim oblicima: atha+u > atho, na+u > no) uta > i, tako er, ili (ima slo ene oblike) kim > to? (zamjenica), za to? (prilog), je li? kimu (kim+u), kimuta (kim+uta), kimpunar (ki punar (kim+punar)) > koliko jo ? kim uta > je li ili kica (ki ca (kim+ca)) > tovi e, i jo kimiva, kimiti > za to onda? ca > i (stoji postpozitivno) ca ca > i i (stoji postpozitivno) ced > kad, ako (stoji postpozitivno) caiva (ca+eva) > i, tako er tad > tada, dakle, u tom slu aju

tatas > na to, potom, tako da, dakle, prema tome tatastatas > to jo tath > dakle, tako er, i tath ca > tako er tathaiva (tath +eva) > tako er tath hi > dakle, prema tome, to jest tasm t > zato tena > zato, stoga na > ni, niti n pi (na+api) > ak ni no > ne, niti yatas > stoga, dakle, jer yatra > gdje (odnosni prilog), ako yath > kao to, tako da, kako bi yath tath > kao to > tako i, kako tako, kuda tuda yad > tako da, jer yadi > ako yena > kako, na koji na in, stoga, dakle, tako da hi > jer, stoga, svakako, zacijelo (stoji postpozitivno)

Rastavni i suprotni veznici: athav > ili, u suprotnom, pa ipak, me utim, no, ali kada atha ced > ali ako, no ako kintu (ki tu (kim+tu)) > ali ki v (kim+v ) > ili, u suprotnom, je li? ca ca > iako ipak (stoji postpozitivno)

ca na tu > iako ipak ne tath pi > ipak, me utim, unato tomu t vat > me utim tu, kintu (ki tu (kim+tu)) > ali tu tu > svakako ali na kevalam api > ne samo nego i na ced, no ced > u suprotnom, ako ne na tu > ali ne na tveva tu (na+tu+eva+tu) > ba nikad na v > ili ne nu nu > ili ili param ali parantu (param+tu) ali, me utim punas > s druge strane, naprotiv pratyuta (prati+uta) > naprotiv muhus > stalno, neprestano (prilog), naprotiv muhu muhu > as as

yadi > ili, radije, u suprotnom yadi v > je li yadyapi > iako varam na, varam na ca, varam na tu, varam na punas > bolje no, bolje nego v > ili (stoji postpozitivno) v v > ili ili (stoji postpozitivno)

Lekcija 50. estice

estice (rije ce, partikule) su nepromjenjive rije i koje slu e samo za preoblikovanje re eni nog ustrojstva, te za izra avanje re eni nog modusa.

a ga > pobogu, no ajde atha > eto, sad, dakle alam > dosta, dosta vi e; ne, nemoj (s instrumentalom, apsolutivom ili infinitivom) iti > tako, to (stoji postpozitivno i ima ulogu navodnih znakova, pa se esto ne prevodi); tako zavr ava (u tom slu aju stoji prepozitivno) iva > doista, kao, poput, skoro, gotovo eva > upravo, ba (ekspletiv); samo evam > tako evamastu (evam+astu) > neka bude tako kaccid (kad+cid) > je li, nadam se da ne k mam > rado (prilog!); svakako k mam tu, kintu (ki tu (kim+tu)), tath pi (tath +api), punar > istina je ali, iako pa opet k mam na tu > svakako ali ipak ne, radije nego kimapi > mnogo, jako (prilog) ki v (kim+v ) > mo da kila > svakako, doista, ba , upravo; ka u kr tam > dosta, dosta vi e; ne, nemoj (s instrumentalom) kevalam > samo (prilog) kva > li (s drugim pitanjima: koliko li samo, gdje li samo) khalu > svakako, ba j tu > uop e

tatheti (tatha+iti) > da tadastu (tat+astu) > neka bude tako t vat > ponajprije, samo, ve , samo , barem, kona no, svakako na khalu > uop e ne na j tu > uop e ne, nipo to na t vat > ne jo naiva (na+eva) > uop e ne, nipo to nanu > zar?, zar ne?, pobogu (u upitnim re enicama) nanu n ma > svakako n ma > imenom (prilog), svakako, zacijelo, mo da, pobogu, ikad, bez obzira na to to n nam > zacijelo, nedvojbeno, nesumnjivo (na po etku re enice) param > mnogo (prilog), samo, uglavnom puna puna > opet i opet, iznova

pr yas, pr ye a, pr ya as > uglavnom, kao pravilo b ham > svakako, zacijelo, da,

m > ne, nemoj m sma > ne, nemoj maiva (m +eva) > ne tako maivam (m +evam) > ne, nemoj, ne tako m t vat > ni za boga, nipo to m n ma > ne daj bo e y vat > u me uvremenu, samo y van na > dok ne, ako ne y vat t vat > koliko toliko, vai > upravo, ba (ekspletiv) satyam > svakako, istina, istinabog, dodu e satyam tu, satyam - ki tu, satyam tath pi > da ali, istina ali ha > upravo, ba (ekspletiv)

hi > upravo, ba (ekspletiv, obi no se ubacuje kako bi se izbjegao zijev)

Na po etku navoda ili teksta mo e stajati atha, a na kraju iti. Tako te estice imaju i ulogu navodnih znakova; iako se e e stavlja samo iti na kraju navoda.

Lekcija 51. Uzvici

Uzvici (usklici, interjekcije) su nepromjenjive rije i kojima se izra ava neki osje aj, raspolo enje, doziv ili zvuk u prirodi. Slu e kao signali (kva ila) u konkretnoj situaciji.

ayi > prijatelju, hej, molim aye > oho, gle gle, opa are > hej, mom e ahaha > to, hura, jupi; jao, joj, ajoj, oh ne aho > ah, oh, hura, juhu, uf, grrrr > o, oh, oho > ah, eh, pih ka di am > jao, joj, oh ne ya > hvala bogu, uh

dhik > fuj, bljak, sramota bata, bat re (bata+are), aho bata, ayi bata > joj, oh ne, jao b ham > bravo, odli no, super bho > hej, ovje e, gospodine, uj, ujte, po ujte

bho , bho

s dhu > bravo, super, odli no; do i sv sti > zdravo, dobrodo ao, dobrodo li hanta > do i, vidi; joj, ajoj, jao; oh, oho, opa h > joj, ajoj, jao; oh, oho, opa

Lekcija 52. Uvod u tvorbu rije i

Tvorba rije i je jezi na pojava gdje od jedne ili vi e rije i nastaju nove. Osnovna rije je ishodi na rije u tvorbenom procesu (ona iz koje se tvore nove rije i). Tvorenica je rije nastala tvorbom.

Postoje dva osnovna tvorbena na ina: Izvo enje tvorenica je u tvorbenoj vezi s jednom rije ju. Takva se tvorenica zove izvedenica. Slaganje tvorenica je u tvorbenoj vezi s dvjema rije ima. Takva se tvorenica zove slo enica.

IZVO ENJE Sufiksalna tvorba je tvorbeni na in u kojem se tvorbeno zna enje izra ava tvorbenim nastavkom ili sufiksom. Tvorbeni nastavak (sufiks) mijenja zna enje rije i (nositelji su tvorbenog zna enja rije i), a obli ni nastavak (nastavak) mijenja oblik iste rije i (nositelji su gramati kog zna enja rije i).

Prefiksalna tvorba je tvorbeni na in u kojem se tvorbeno zna enje rije i izra ava prefiksom ili predmetkom. Prefiks (predmetak) modificira leksi ko zna enje osnovne rije i, ali (za razliku od sufiksa) ne potire njezinu morfolo ku narav. Prema gramati koj tradiciji, i prefiksalna tvorba se smatra posebnom vrstom slaganja, a prefiksalne se tvorenice smatraju slo enicama. Tako je i u mnogim sanskrtskim gramatikama.

Prefiksalno-sufiksalna tvorba je tvorbeni na in u kojem istodobno djeluju i prefiksalni i sufiksalni na in.

SLAGANJE U hrvatskom jeziku (kao i u latinskom ili gr kom) naj e e se izme u prvog i drugog dijela slo enice nalazi spojnik (interfiks) samoglasnik me u dijelovima slo enice (blat-o-bran, nog-o-met)

U sanskrtu rije i nemaju spojnik (kao i neke u hrvatskom, npr. crvenperka, duhankesa) Poluslo enice su nepotpune slo enice. Obje uvaju naglasak i odvajaju se crticom (spomen-plo a). isto slaganje (slo eno-nesufiksalna tvorba) je vrsta slaganja gdje je drugi dio samostalna rije . Slo eno-sufiksalna tvorba je vrsta slaganja u kojem rije nastaje i slaganjem i sufiksalnom tvorbom. Srastanje je tvorbeni na in pri kojem najmanje dvije rije i srastaju u jednu. Naziva se sraslica.

Lekcija 53. Tvorba imenskih osnova

Sanskrtske rije i tvore se naj e e iz korijena. Deklinacijska osnova esto mo e biti upravo korijen. Dodavanjem primarnih sufiksa tvori se imenska (deklinacijska) osnova. Na osnovu se mogu dodavati dodatni tvorbeni sufiksi sekundarni sufiksi.

Kada je deklinacijska osnova jednaka korijenu, obi no ostaje nepromijenjena

yudh4 = boriti se, ratovati > yudh ( .r.) = rat, borba; (m.r.) = borac dvi
2=

mrziti > dvi

(m.r.) = neprijatelj

esto se korijen glagola rabi samo na kraju slo enice:

-duh2 = musti > -duh (pr) = koji muze, muzar

U takvim slu ajevima, dolazi do sljede ih promjena korijena: - korijeni koji zavr avaju na - , skra uju ga u -a - korijeni na -i, -u i -r dobivaju zavr no -t :

su+kr

> sukr t (dobro initelj)

PRIMARNA TVORBA IMENSKIH RIJE I Nastaje dodavanjem primarnih sufiksa na korijen:

1. -a

Tvore se pridjevi i imenice mu kog i srednjeg roda (imenice su naj e e mu kog roda). Dolazi do unutarnjeg sandhija. esto korijenski samoglasnik prelazi u stupanj gu a, a rijetko i u stupanj vr ddhi:

vid2 = znati > veda (m.r.) = znanje, Veda sr j2 = otpustiti > sarga (m.r.) = stvorenje, otpu tenje yuj7 = ujarmiti > yuga (s.r.) = jaram bhaj1 = dijeliti > bh ga (m.r.) = dio

2. -at (gramati ki sufiks) Tvore se participi prezenta i futura aktivnog (jaka osnova -ant):

bh tu dvi

= biti > bhavat; bhavant = koji je, koji biva = biti zadovoljan > tu yat; tu yant = zadovoljan
2

= mrziti > dvi at; dvi

nt = koji mrzi

3. -an Tvore se imenice za vr itelja radnje (nomen agentis) mu kog roda, te nekoliko defektnih imenica srednjeg roda:

r j1 = vladati > r jan (m.r.) = vladar, kralj ah5 = pro imati > r jan (s.r.) = nebo

4. -ana Tvore se radne imenice (kojima se izri e glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari:

dr

= vidjeti > dar ana (s.r.) = pogled, gledanje

vah1 = nositi > v hana (s.r.) = vozilo

5. -as, -is, -us Tvore se radne imenice srednjeg roda koje esto imaju i konkretno zna enje:

vac2 = govoriti > vacas (s.r.) = govor jyut1 = sjati > jyotis (s.r.) = svjetlo i2 = i i > yus (s.r.) = ivotni vijek, ivot

6. - na, -m na (gramati ki sufiks) Tvore se participi prezenta i futura medijalnog:

ruh1 = rasti > roham na (pr) = koji raste dvi

2

= mrziti > dvi

a (pr) = kojega se mrzi

7. -i Tvore se radne imenice i imenice za vr itelja radnje enskog roda, nekoliko imenica srednjeg roda nejasnog podrijetla, te pridjevi:

kr

= vu i > kr

i ( .r.) = oranje

uc1 = sjati > uci (pr.) = sjajan

asthi (s.r.) = kost

8. -i

ha

Tvori se superlativ pridjeva. Sufiks se dodaje na korijen iz kojega je pridjev izveden, pri emu je korijen naj e e u stupnju gu a: laghu = lagan > laghi pr thu = irok > prathi 9. - y s Tvori se komparativ pridjeva. Sufiks se dodaje na korijen iz kojega je pridjev izveden, pri emu je korijen naj e e u stupnju gu a: laghu = lagan > lagh yas = lak i pr thu = irok > prath yas = iri ha = najlak i ha = naj iri

10. -u Tvore se pridjevi i imenice uglavnom mu kog roda:

tan8 = natezati > tanu (pr) = tanak ba h1 = rasti > b nu (m.r.) = ruka jan1 = roditi se > j nu (s.r.) = koljeno

11. -una Tvore se pridjevi i imenice mu kog i srednjeg roda:

tr

= pre i > taru a (pr) = mlad

ak5 = mo i > akuna (m.r.) = ptica

12. Tvore se pridjevi i imenice enskog roda:

tan8 = natezati > tan ( .r.) = tijelo cam1 = srkati > cam ( .r.) = vojna divizija (129 slonova i bojnih kola, 2.187 konjanika i 3.645 pje adinaca)

13. -ta ( enski rod -t ) (gramati ki sufiks) Tvore se gotovi participi:

ru5 = uti > ruta (pr) = uven pat4 = pasti > patita (pr) = pao dvi
2

= mrziti > dvi

a (pr) = omra en

ru5 = uti > rut (pr) = uvena

14. -ta ( enski rod -t ) Tvore se i pridjevi i imenice op eg zna enja:

= le i >

ta (pr) = hladan

as2 = biti > asit (pr) = crna du1 = i i > d ta (m.r.) = glasnik, poslanik, veleposlanik

15. -ti Tvore se (radne) imenice enskog roda:

bh

= biti > bh ti ( .r.) = postojanje

jan1 = roditi se > j ti ( .r.) = ro enje

Iznimka je:

ja9 = znati > j ti (m.r.) = ro ak, poznanik

16. -tu Tvore se glagolske imenice (koje odgovaraju infinitivu na -tum ):

tan8 = natezati > tantu (m.r.) = nit, konac hi5 = natjerati, nagnati, nukati > hetu (m.r.) = uzrok vas1 = prebivati > v stu (s.r.) = boravak, prebivali te

17. -tr Tvore se imenice mu kog i srednjeg roda za vr itelja radnje, te imenice za srodstvo mu kog i enskog roda:

kr
m tr pitr

= initi > kartr ( .r.) = majka

(m.r.) = initelj

(m.r.) = otac

18. -tra ( enski rod: -tr )

Tvore se imenice za sredstvo radnje (nomen instrumentalis):

tan8 = natezati > tantra (m.r.) = tkala ki stan, knjiga p

1

= piti > p tra (s.r.) = posuda, alica, a a

man4 = misliti > mantra (m.r.) = "sredstvo mi ljenja = mnilo", molitva, mantra m 2 = mjeriti > m tr ( .r.) = mjera

19. -tha ( enski rod: -th ) Tvore se imenice op eg zna enja:

r tr

= i i > artha (m.r.) = cilj, svrha

1

= pre i > t rtha (s.r.) = gaz

gai1 = pjevati > g th ( .r.) = pjesma

20. -na ( enski rod: -n ) (gramati ki sufiks) Tvore se gotovi participi:

kr

= sipati > k r a (pr) = posut

lag1 = visjeti > lagn (pr) = obje ena

21. -na ( enski rod: -n ) Tvore se i pridjevi i imenice op eg zna enja:

kr vr tr
5

= vu i > kr

a (pr) = crn, Kr

= prekriti > var a (m.r.) = boja

1

= e ati > tr

( .r.) = e

22. -ni Tvore se imenice op eg zna enja mu kog i enskog roda:

ag1 = puhati > agni (m.r.) = oganj, vatra, Agni ri1 = i i > re i ( .r.) = crta, red, redak

23. -nu Tvore se imenice op eg zna enja mu kog i enskog roda:

bh

= sjati > bh nu (m.r.) = svjetlo

dhe1 = musti, sisati > dhenu ( .r.) = krava

24. -ma Tvore se pridjevi i imenice op eg zna enja mu kog roda:

bh 3 = stra iti > bh ma (m.r.) = stra an, Bh ma dh

5

= tresti se, mu kati > dh ma (m.r.) = dim

25. -man Tvore se radne imenice uglavnom srednjeg roda

kr a
5

= initi > karman (s.r.) = djelo, radnja, karman

= dosti i > a man (m.r.) = kamen

br h1 = rasti > brahman (s.r.) = sveta izreka, brahman; (m.r.) = sve enik, brahman, Brahm

26. -mi ( enski rod: -m ) Tvore se imenice op eg zna enja mu kog i enskog roda:

bh lak

= biti > bh mi, bh m ( .r.) = Zemlja = promatrati, uo iti > lak m ( .r.) = blagostanje, novca, Lak m

27. -ya, -tavya, -an ya (gramati ki sufiks) Tvore se gerundivi:

ji1 = pobijedti > jetavya (pr) = kojeg treba pobijediti ru5 = slu ati > rava ya (pr) = to treba slu ati kr
8

= initi > k rya (pr) = to treba u initi

28. -yu Tvore se imenice op eg zna enja mu kog roda:

mr

= umrijeti > mr tyu (m.r.) = smrt

man4 = misliti > manyu (m.r.) = misao, bijes

29. -ra Tvore se imenice op eg zna enja mu kog i srednjeg roda:

rud2 = plakati > rudra (m.r.) = pla ljiv, bijesan, koji urla, Rudra, iva
abhra (s.r.) = oblak ugra (s.r.) = stra an, strahovit

30. -ru Tvore se pridjevi i imenice op eg zna enja srednjeg roda:

bh 3 = bojati se, pla iti se > bh ru (pr) = upla en, pla ljiv, boja ljiv mr
6

= umrijeti > mr tyu (m.r.) = smrt

31. -va Tvore se pridjevi i imenice op eg zna enja mu kog roda:

= dosti i > a va (m.r.) = konj

sarva (pr) = sav, svaki

32. -van Tvore se pridjevi i imenice op eg zna enja mu kog roda:

p 1 = naticati, nabreknuti > p van (pr) = debeo

gr van (m.r.) = kamen

33. -vas (gramati ki sufiks) Tvore se participi redupliciranog perfekta aktivnog (slaba osnova: -us, srednja -vat, jaka -v s):

kr

= initi > cakr vas (cakr va s; cakr vat; cakrus) (pr) = koji je (u) inio

tan8 = natezati > tenivas (teniva s; tenivat; tenus) (pr) = koji je natezao

SEKUNDARNA TVORBA IMENSKIH RIJE I Nastaje dodavanjem sekundarnih sufiksa na rije i izvedene primarnom tvorbom:

1. -a Tvore se pridjevi i imenice mu kog i srednjeg roda. Dolazi do unutarnjeg sandhija. Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vr ddhi. Te imenice i pridjevi ozna uju podrijetlo i rodoslovlje (imenice enskog roda u toj tvorbi dobivaju sufiks - ): manu = ovjek > m nava = ljudski puru a = ovjek > pauru a = ljudski dhr tar potomak p ra = onaj kojega je kraljevstvo vrsto, Dhr tar ra > dh rtar ra = Dhr tar rin

u = blijed, P

u>p

ava = P

uov potomak

brahman = brahman > br hma a = pripadnik sve eni kog stale a

2. Tvore se pridjevi enskog roda (koji u mu kom i srednjem zavr avaju na -a): k nta = drag, voljen > k nt = draga, voljena

3. - n Tvore se imena bo ica, tj. supruga bogova ija imena zavr avaju na -a: indra = Indra > indr = Indrina supruga

4. - yana Tvore se obiteljska imena (prezimena) po imenu pretka: vala = vala > val yana = valin potomak

5. -i Tvore se obiteljska imena (prezimena) po imenu pretka. Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vr ddhi:

marut = vjetar, Marut > m ruti = Marutin potomak saratha = onaj koji vozi ista kola > s rathi = voza kola

6. -in Tvore se pridjevi koji ozna uju posvojnost i posjedovanje osobina osnovne (ishodi ne) rije i: bala = snaga > balin > sna an

7. Tvore se imenske rije i u enskom rodu od osnova koje imaju samo mu ki (i srednji) rod: od osnova na suglasnik, -tr , -u ili -a, kao i enski rod rednih brojeva (od 5 navi e). Kada se od osnove na -a (u mu kom rodu) tvori enski rod imenice koja ozna ava rodoslovlje ili podrijetlo (pri emu korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vr ddhi) obvezno se rabi sufiks - ! enski rod participa prezenta aktivnog tematske konjugacije izvodi se iz jake osnove (-ant > -ant ), a u atematskoj konjugaciji iz slabe (-at > -at ): deva = bog > dev = bo ica bhavat = koji biva, postoje i > bhavant = koja biva, postoje a kurvat = imbenik, initelj > kurvat = imbenica, initeljica d tr = davatelj, darivatelj > d tr = davateljica, darivateljica

laghu = lagan > laghv = lagana pacama = peti > pacam = peta

8. - na Tvore se pridjevi koji se naj e e izvode od pridjeva na -ac, a zna e smjer: pr c = isto ni smjer > pr c na = isto ni

9. - ya Tvore se pridjevi op eg zna enja: parvata = planina > parvat ya = planinski tad = to > tad ya = njegov, njen

10. -ka Tvore se pridjevi i umanjenice (deminutivi). je naj e e na -ik , rje e na -ak : anta = kraj > antaka = krajni, zavr ni var a = ki a > v r ika = ki ni r ja = kralj > r jika = kraljevi putra = sin > putraka = sin i ; putrik = k erkica esto korijenski slog prelazi u stupanj vr ddhi. enski rod

11. -tana Tvore se pridjevi s vremenskim zna enjem: nu = sada > n tana = sada nji pur = ranije, prije > pur tana = pro li, drevni

12. -tama ( enski rod -tam ) Tvore se superlativi pridjeva i redni brojevi: uci = ist > ucitama = naj i i; ucitam = naj i a

ata = sto > atatama = stoti; atatam = stota

13. -tara ( enski rod -tar ) Tvore se komparativi pridjeva: uci = ist > ucitara = i i; ucitar = i a

14. -t Tvore se apstraktne imenice enskog roda: deva = bog > devat = bo tvo, bo anstvo, bo anstvenost

15. -tva Tvore se apstraktne imenice srednjeg roda: amr ta = besmrtan > amr tatva = besmrtnost

16. -tya ( enski rod -ty ) Tvore se imenice i pridjevi od priloga i prijedloga: ni = dolje, unutra > nitya = stalan, vje an apa = od, dalje > apatya (s.r.) = potomstvo am = (nepr.) kod ku e, doma > am tya (m.r.) = pratilac, suputnik

17. -tha ( enski rod -th ) Tvore se samo neki redni brojevi: catur = etiri > caturtha = etvrti

18. -bha Tvore se imenice za ivotinje u mu kom rodu: gardabha = magarac vr abha = bik

19. -ma ( enski rod -m ) Tvore se superlativi (uglavnom od prijedloga) i samo neki redni brojevi: ava = donji > avama = najni i madhya = srednji > madhyama = sasvim srednji paca = pet > pacama = peti

20. -mat Tvore se pridjevi u zna enju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodi na rije " od imenica (koje ne zavr avaju na -a ): agni = vatra, oganj > agnimat = ognjen, vatren hanu = eljust > hanumat = eljusni, koji ima sna nu eljust, Hanumat

21. -maya ( enski rod -may ) Tvore se pridjevi u zna enju "koji se sastoji od": v k = rije > v maya = koji se sastoji od rije i, koji je sazdan od rije i

cit = svijest > cinmaya = koji se sastoji od svijesti, koji je sazdan od svijesti manas = um > manomaya = koji se sastoji od uma, koji je sazdan od uma

22. -ya Tvore se pridjevi i imenice mu kog i srednjeg roda. Dolazi do unutarnjeg sandhija. Korijenski samoglasnik naj e e prelazi u stupanj vr ddhi. Te imenice i pridjevi ozna uju podrijetlo i rodoslovlje: gr va = vrat > graivya = vratni pitr = otac > pitrya = o ev, o inski

subhaga = sretan > saubh gya = sre a aditi = Aditi > ditya = Aditijev sin kunt = Kunt > kaunteya = Kuntin sin

23. -ra ( enski rod -r ) Tvore se pridjevi i komparativi (uglavnom od prijedloga): ava = donji > avara = ni i dh ma = dim > dh mra = siv

23. -la ( enski rod -l ) Tvore se pridjevi i deminutivi:

kapi = majmun > kapila = sme , "majmunast, onaj koji je boje majmuna" vr a = ovjek > vr ala = mali ovjek, dra

bahu = mnogo > bahula = obilat

24. -vat Tvore se pridjevi u zna enju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodi na rije " od imenica: mr ta = mrtav > mr tavat = onaj koji je poput mrtvaca praj = porod, potomstvo > praj vat = onaj koji ima potomstvo, plodan nabhas = nebo > nabhasvat = "nebeski", oblak, vjetar

25. -van ( enski rod -var ) Tvore se pridjevi u zna enju posjedovanja osobine i imenice mu kog roda: p = rasti > p van = debeo, p var = debela magha = obilje > maghavan = obilat, Indra

26. -vin Tvore se pridjevi u zna enju posjedovanja osobine: ya as = slava, ljepota > ya asvin = slavan, divan

PREGLED SUFIKS PO RODOVIMA mu ki rod imenice na: -ta, -va, -yu, - yana, -i (patronimi), -ka, -bha, -la

srednji rod -tva, -ru, -is, -us, -as (ako nije ime), -ana (ako nije vr itelj radnje)

enski rod - , - , - , -t , -tr , -ti

mu ki ili enski rod -ni, -nu, -mi, -tr , osnove na korijen (imaju i srednji rod, ako je pridjev)

mu ki ili srednji rod -a, -tha, -na, -una, -ma, -ya, -ra, -tya, -tra, -tu, -an, -man, -van, -in, -vin, - na, - ya, -tana, -tama, -tara, -maya, -mat, -vat

sva tri roda

-i, -u

Lekcija 54. Tvorba priloga

U sanskrtu ulogu prilog naj e e imaju pridjevi i imenice (posebno i zastarjelice) u odre enim pade ima. Osim toga, postoji i sufiksalna tvorba. Dodavanjem sekundarnih sufiksa za tvorbu priloga izvode se prilozi razli itih zna enja. Tako er, postoji i prefiksalna tvorba priloga.

sekundarni prilo ki sufiksi:

1. -cid, -api, -cana Ako se dodaju na upitne priloge postaju prilozi mjesta, vremena i na ina:

kad = kada? > kad cid, kad pi, kad cana = nekad, ponekad kutra = gdje? > kutracid, kutr pi = negdje kva = gdje? > kvacid, kv pi = negdje kutas = odakle? > kuta cid, kuta cana = odnekud kati = koliko? > katicid = nekoliko karhi = kada? > karhicid = nekad, ponekad katham = kako? > kathamapi, kathacana = nekako

Sufiks -api s brojevima zna i "svi": trayas = tri, trojica > trayo'pi = sva trojica, sve troje

2. -tas Tvore se prilozi od imenica i zamjenica: yatna = napor > yatnatas = s naporom

di = po etak > ditas = otpo etka, ponajprije tat = to > tatas = tako, stoga, zato samanta = svekolik, univerzalan > samantatas = odasvud, sa svih strana

3. -tra Tvore se prilozi mjesta: ta = to > tatra = tu eka = jedan > ekatra = na jednom mjestu bahu = mnogo > bahutra = na mnogim mjestima, posvuda

4. -th Tvore se prilozi na ina: ta = to > tath = tako sarva = sve > sarvath = svakako

5. -d , -rhi, -n m Tvore se prilozi vremena od zamjenica: ta = to > tad , tarhi, tad n m = tada eka = jedan > ekad = jednom

6. -dh Tvore se dijelni prilozi od brojeva: eka = jedan > ekadh = na jedan na in dva = dva > dvidh = na dva na ina aneka = "nejedan", vi estruk > anekadh = na mnogo na ina

7. -vat Tvore se prilo ki izrazi: prayojana = potreba > prayojanavat = u skladu s potrebom, prema potrebi yath = tako kako > yath vat = uistinu

8. - as Tvore se prilozi koli ine: bahu = mnogostruk, mnogo > bahu as = obilato, mnogo eka = jedan > eka as = pojedina no p da = korak > p da as = korak po korak

9. -s t Tvore se prilo ki izrazi od imenica, a ozna uju potpunu promjenu do stanja koje ozna ava imenica: agni = vatra > agnis t = do stanja vatre, do vatrenosti, do vatre

prilo ki prefiksi:

1. a- (ispred samoglasnika an-) Ozna ava negaciju rije i kojoj se predme e: kr tv = u iniv i > akr tv = ne u iniv i anta = kraj, krajnji > ananta = beskrajni

2. atiZna i "vrlo, mnogo": mahat = velik > atimahat = vrlo velik

3. -,

at-

Ozna uje se smanjenje koli ine ili ubla avanje: p u = blijed > p u, atp u = bljedunjav, blago blijed

4. k -, kuOzna uje se neskad, lo u osobinu ega: puru a = ovjek, mu karac > k puru a = gnjida, kukavica r pa = oblik > kur pa = gadan oblik, ru an, deformiran

5. dus-, durOzna ava lo u osobinu ega ili pote ko u: kr ta = u injen > du kr ta = lo e u injen bhedya = slomljen > durbhedya = slomljen s te ko om, te ko lomljiv

6. nis-, nir-, viOzna ava negaciju rije i kojoj se predme e: phala = plod, plodan > ni phala = neplodan bala = snaga, sna an > nirbala = slab, nemo an astra = oru je, naoru an > vi astra = nenaoru an

7. suOzna ava dobru osobinu ega, kao i "vrlo, mnogo": r pa = oblik > sur pa = lijep, divan, zgodan

kr ta = u injen > sukr ta = dobro u injen, dobro napravljen bhedya = slomljen > subhedya = lako lomljiv mahat = velik > sumahat = vrlo velik

Lekcija 55. Glagolske slo enice

U sanskrtu se glagolske slo enice tvore predmecima. Predmeci mogu biti prijedlozi, prilozi i imenice. Slo eni se glagoli spre u kao i jednostavni.

Prefiksalna tvorba (tvorbeno zna enje rije i izra ava se prefiksom ili predmetkom) najplodniji je tvorbeni na in u glagola. Tvorba rije i prefiksacijom u tradicionalnoj gramatici tako er se uvr tava u tvorbu slaganjem. Tako se i glagoli nastali prefiksacijom smatraju slo enim glagolima, tj. glagolskim slo enicama.

Prefiks (predmetak) modificira leksi ko zna enje osnovne rije i, ali (za razliku od sufiksa) ne potire njezinu morfolo ku narav.

PRAVILA SANDHIJA KOD GLAGOLSKIH SLO ENICA Izme u prefiksa i glagola vrijedi izvanjski sandhi, osim u sljede im slu ajevima:

1. primjenjuje se 1. zakon cerebralizacije, pa po etni n korijena glagola mo e postati predmetak ni : pra+nam > pra amati

, kao i

2. primjenjuje se 2. zakon cerebralizacije, pa po etni s korijena glagola mo e postati ni+kram > ni kr mati

3. po etni s u korijenima sth = stajati i stambh = poduprijeti ispada iza ud : ud+sth > utth tum

4. izme u predmetaka sam, upa i pari i glagola kr sam+kr > samskr , upa+kr > upaskr , pari+kr

ume e se s : > pari kr

PREFIKSACIJA PRIJEDLOZIMA Prijedlozi kao predmeci modificiraju osnovno zna enje glagola s obzirom na na in i koli inu vr enja, te na izvr enost radnje. Npr. u hrvatskom: pisati > dopisati ispisati napisati natpisati opisati otpisati popisati potpisati prepisati pripisati propisati raspisati upisati zapisati.

predmeci prijedlozi u glagolskim slo enicama:

1. ati = preko, mimo, onkraj kram = i i, stupati > atikram = pre i 2. adhi = preko, na sth = stajati > adhi h = stati na, stati nad, vladati

3. anu = iza, uzdu car = i i, kretati se > anucar = slijediti, i i za, i i iza 4. antar = izme u dh = staviti > antardh = umetnuti, ubaciti 5. apa = od, dalje i = i i > ape = oti i, napustiti, povu i se 6. api = na dh = staviti > apidh = staviti na, zatvoriti 7. abhi = do, pre-, k i = i i > abh = do i, pri i 8. ava = dolje, od tr 9. = prekora iti, pobje i, pre i > avatr = si i

= do, pri, k d = dati > d = uzeti; i = i i > e > do i = letjeti > u = poletjeti, uzletjeti

10. ud = na, uz

11. upa = pri, do y = i i > upay = pri i 12. ni = dolje, unutra pat = pasti > nipat = upasti 13. nis = iz, izvan kr t= rezati > ni kr t = izrezati 14. par = dalje, od ji = pobijediti > par ji = izgubiti 15. pari = okolo, oko k = gledati > par k = pregledati, ispitati

16. pra = pred, prema i = i i > pre = pre i; bh = biti > prabh = biti pretpostavljen 17. prati = protiv, natrag kr = initi > pratikr = uzvratiti

16. vi = raz-, bez car = i i, kretati se > vicar = lutati, pro etati se 17. sam = s bhr = nositi, brati > sambhr = sabrati

Mogu a je prefiksacija dvama prijedlozima: d = dati > vi+ +d > vy d = otvoriti gam = i i > upa+ +gam > up gam = u i, do i, pribli iti se sad = sjedsti > upa+ni+sad > upani ad = sjesti pod i do

Mogu a je i prefiksacija trima prijedlozima: hr hr = nositi, uzeti > pra+vi+ +hr = nositi, uzeti > prati+ud+ +hr > pravy hr = pretkazati = odgovoriti

> pratyud hr

PREFIKSACIJA PRILOZIMA Nekoliko priloga kao predmeci spajaju se s ograni enim brojem glagola:

1. dus-, dur- = lo e +kr = initi > du kr = lo e u initi

2. su- = dobro +r = u initi > sukr = dobro u initi

3. tiras = preko, sa strane +kr = initi > tiraskr = zlorabiti

+dh = staviti > tirodh = staviti na stranu, skriti +bh = biti > tiro'bh = nestati, izgubiti se

4. puras = ispred +kr = initi > puraskr = tovati

+dh = staviti > purodh = tovati

5. vis = otvoreno, o ito +kr = initi > vi kr = objaviti, objelodaniti

+as = biti > viras = pojaviti se +bh = biti > virbh = pojaviti se

6. alam = dosta +kr = initi > ala kr = ukrasiti, okititi

7. rad = "srce", istina, uistinu +dh = staviti > raddh = vjerovati

8. namas = naklon +kr = initi > namaskr = nakloniti se, dati po tovanje

9. astam = (Ak. asta = ku a ) "ku u" +i = i i > astami = "i i u vje nu ku u", umrijeti, nestati

PREFIKSACIJA IMENICAMA Imenske se rije i spajaju s pomo nim glagolima: kr U tim slu ajevima zavr no a, = initi, as = biti i bh = biti, postati. :

i i postaju , a u postaje = podvrgavati

va a = nadzor, dominacija > va kr

parikh = jarak > parikh kr ta = napravljen u jarku

Potrebno je semanti ki razlikovati srodne imenske i glagolske slo enice. Npr.: ratna = dragulj; bh ta = postao, bi e

glagolska slo enica: ratn bh ta = onaj koji je postao (pretvoren u) dragulj imenska slo enica: ratnabh ta = biti dragulj

Lekcija 56. Uvod u imenske slo enice

Sanskrt ima najslo enije razra eni sustav imenskih slo enica od svih indoevropskih jezika. Posebno se u klasi noj indijskoj knji evnosti javljaju duge i slo ene slo enice. U sanskrtu imenske slo enice imaju VELIKU sintakti ku va nost.

OP A PRAVILA ZA IMENSKE SLO ENICE 1. Imenske slo enice sastoje se uvijek od dva lana (s iznimkom kopulativnih slo enica), ali slo enice potom mogu biti dio neke ve e slo enice.

2. Prednji lan slo enice stoji u obliku imenske osnove. Ako imenica ima dvije osnove prednji lan slo enice je u slaboj, a ako ima tri osnove prednji lan slo enice je u srednjoj osnovi.

3. Zavr no -n iz osnove ispada r jan + putra > r japutra (kraljev sin); mantrin + putra > mantriputra (ministrov sin)

4. Pridjev mahat (velik ) kao prednji lan apozicijskih i atributivnih slo enica postaje mah .

PRAVILA SANDHIJA KOD IMENSKIH SLO ENICA Vrijedi izvanjski sandhi, osim u sljede im slu ajevima:

1. Zavr no -a mo e ispasti ispred o adhara + o ha > adharo

ha (usna ):

ha (donja usna)

2. Zavr no -is i -us mijenjaju se ispred bezvu nih velara i labijala u -i dhanus + p i > dhanu p i (koji u ruci ima l k)

i -u

3. Stra nji lan ponekad prelazi u deklinaciju na -a : r jan > r ja (kralj); path > patha (put); r tri > r tra (no ); sakhi > sakha (prijatelj); ahan > aha ili ahna (dan)

Glasovi s i n u stra njem lanu slo enice cerebralizirat e se prema zakonima cerebralizacije, ako u prednjem lanu postoji glas koji tako utje e.

Razlikujemo tri osnovne skupine imenskih slo enica, a tradicionalna sanskrtska gramatika dijeli ih prema zna enju u est skupina.

IMENSKE SLO ENICE

Osnovne tri skupine 1. dvandva kopulativne (koordinativne)slo enice 2. tatpuru a determinativne slo enice 3. bahurvr hi atributivne slo enice

Determinativne slo enice (tatpuru a) mogu se podijeliti na dvije osnovne podskupine: a) tatpuru a u u em smislu pade no odre ene slo enice b) karmadh raya apozicijski odre ene slo enice

Slo enice karmadh raya mogu se dalje dijeliti na tri podskupine: a) k rmadharaya u u em smislu imenski ili pridjevno odre ene slo enice b) dvigu brojevno odre ene slo enice c) avyay bh va prilo ki odre ene slo enice

Podjela imenskih slo enica prema tradicionalnoj gramatici na 6 skupina: 1. dvandva kopulativne (koordinativne)slo enice 2. tatpuru a determinativne slo enice 3. karmadh raya apozicijski odre ene slo enice 4. dvigu brojevno odre ene slo enice 5. avyay bh va prilo ki odre ene slo enice 6. bahurvr hi atributivne slo enice

Lekcija 57. Kopulativne slo enice dvandva

lanovi slo enice dvandve su nezavisni i treba ih razrije iti s pomo u veznika "i":

"AB" > "A" i "B"

Dvandva je jedina vrsta imenskih slo enica koja mo e imati vi e lanova:

"ABCD" > "A", "B", "C" i "D"

Naziv dvandva zna i par.

Prema gramati kom ustroju, postoje dva oblika dvandve:

1. Dvandva (tj. njezin stra nji lan) je u dvojini ili mno ini; ovisno o tome ima li dva ili vi e lana. Slo enica zadr ava rod stra njeg lana:

hariharau > hari + hara = Hari i Hara guru i yau > guru + i ya = u itelj i u enik hastya vau > hasti + a va = slon i konj sutabh rye > suta (m) + bh ry ( )= sin i supruga v garthau > v c + artha = rije i smisao r tryahan > r tri + ahan = no i dan r tryah ni > r tri + ahan = no i i dani devamanu y > deva + manu ya = bogovi i ljudi

mara avy dhi ok nar varathadantin

> mara a + vy dhi + oka = smrt, bolest i tuga > nara + a va + ratha + dantin = ljudi, konji, kola i slonovi > deva + gandharva + m nu a + uraga + r k asa = bogovi, nebeski glazbenici, ljudi, zmije i demoni

devagandharvam nu oragar k as

2. Dvandva je zbirna imenica srednjeg roda u jednini:

aharni am > ahan + ni gav

( ) = dan i no

vam > gava (m) + a va (m) = govedo i konj

kandam laphalam > kanda (m) + m la (m) + phala (m) = lukovice, korijeni i plodovi

Pridjevi (uklju uju i i participe gotove) rijetko se sla u u dvandvu: to a> ta + u a = toplo i hladno

sit sita > sita + asita = bijelo i crno mr t j ta > mr ta + aj ta = mrtav i nero en

Dvandva s gotovim participima esto imaju zna enje vremenske zavisne re enice s veznikom " im": dr ana a > dr a + na a = vi en i nestao > nestao im je vi en

j tapreta > j ta + preta = ro en i umro > umro im je ro en, umro po ro enju suptotthita > supta + utthita = zaspao i probu en > upravo se probudio iz sna

U vedskom jeziku imena bogova esto su se slagala u dvandvu tako da obje imenice budu u dvojini. Od njih su se u sanskrtu zadr ale samo dvije: mitr varu au > mitra + varu a = Mitra i Varu a (mitr je vedska dvojina!) dy v pr thivyo > dyu + pr thiv = Mitra i Varu a (mitr je vedska dvojina!)

Ako je prvi lan imenica srodstava mu kog i enskog roda na -r , tada ona stoji u obliku za nominativ jednine: pit putrau > pitr + putra = otac i sin + pitr = majka i otac

m t pitarau > m tr

Mu ki rod imenica koje ozna uju "jedno u paru" u dvojini mogu imati zna enje "cijelog para", tj. mogu uklju iti i enski dio para: pitarau = "dva oca" > otac i majka, roditelji va urau = "dva punca / svekra" > punac i punica / svekar i svekrva putrau = "dva sina" > dva sina; sin i k i bhr tarau = "dva brata" > dva brata; brat i sestra

Lekcija 58. Determinativne slo enice tatpuru a

Slo enica tatpuru a ozna uje ono to je izra eno drugim lanom i to je pobli e ozna eno prvim. Drugi lan po zna enju ovisi o prvom. Sintakti ki, prvi lan mo e zamjenjivati bilo koji pade , naj e e genitiv. Tada slo enicu treba razrije iti na na in:

"AB" > "B" od "A"

Ako mijenja neki drugi pade , onda se tako mora i razrije iti, npr. u dativu: "B" ka/u "A" ; u instrumentalu "B" s "A" itd.

itava slo enica ostaje imenica ili pridjev, ovisno o tome je li drugi lan imenica ili pridjev (uklju uju i i particip).

Naziv tatpuru a zna i njegov ovjek (njegov sluga). Taj naziv je primjer za tu vrstu slo enice ("B" od "A", tj. "sluga" od "njega" ) i njime su tradicionalni indijski gramati ari ozna avali tu skupinu slo enica.

174