Ponavljanje

pravopisnog
gradiva
Trebamo znati…
 što je to pravopis
 „problematični” glasovi i glasovni skupovi: č, ć, dž, đ, ije, je
 veliko i malo početno slovo
 rečenični i pravopisni znakovi
 sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
 pisanje posuđenica, stranih riječi i pokrata

Za sve nedoumice postoji www.pravopis.hr!

Pravopis ili ortografija – skup pravila o slovopisu, načinu
pisanja pojedinih glasova, pisanju velikoga i maloga slova,
interpunkcijskih znakova, …

 Ponekad je i gramatika dio pravopisa

(glasovne promjene, tvorba riječi, …)
 pravopisni rječnik – popis svih riječi uz koje
se vezuje neki pravopisni problem
 PRAVOGOVOR ILI ORTOEPIJA – propisuje
pravila o izgovoru glasa ili riječi te o
pravilnom naglašavanju
Glasovi i glasovni skupovi
 za glasove č, ć, dž i đ nema lakog puta – treba jednostavno naučiti
točan način pisanja riječi
 isto vrijedi i za glasovne skupove –ije / -je
Veliko i malo početno slovo
Velikim početnim slovom pišemo:
1. vlastita imena (mogu biti jednočlana i višečlana)
2. prvu riječ u rečenici
3. riječi iz počasti

- Ostale se riječi pišu malim početnim slovom

Jednočlana vlastita imena – veliko slovo!
 imena i prezimena, nadimci, umanjenice i riječi od milja (npr. Ančica, Žuti)
 etnici (Slavonac, Amerikanac, Islanđanin)
 posvojni pridjevi od vl. imenica na –ov, -ev, -in (Šimićev, Androv, Ivanin)
 ime božje, imena božanstva i mitoloških bića
 imena država, rijeka, planina, … svemirskih tijela
 Imena blagdana, tiskovina, građevina, robnih marka, …
Malo početno slovo
(navedeni su samo problematični primjeri)
 nazivi proizvoda, jela, sorta, … (npr. licitarsko srce, zagorski štrukli, …)
 nazivi biljaka
 nazivi službenih dužnosti (predsjednik, pemijer, veleposlanik, papa, …)
 nazivi religija, umjetničkih pokreta, škola, reforma, …
 nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni (npr. holokaust,
hrvatsko proljeće, barok, križarski ratovi, mezozoik, …)
 odnosni pridjevi na –ski, -ški, -ćki, -čki
 Višečlana vlastita imena
Samo se 1. riječ piše velikim slovom:

Svi članovi se pišu velikim -imena ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta

-imena županija, upravnih jedinica

slovom:
slovom
-zemljopisnaimena (ako nisu država, kontinent ili
naseljeno mjesto)
- imena ljudi i božanstva -imena svemirskih tijela

-imena blagdana i praznika

- imena naseljenih mjesta
-imena povijesnih događaja
- imena država -imena institucija, ustanova, poduzeća, udruga, …

-imena knjiga, novina, časopisa, …

- imena kontinenata
-imena školskih i studijskih predmeta
Rečenični i pravopisni znakovi
Rečenični znak (razgodak) – njime se međusobno odjeljuju rečenice i dijelovi rečenica
- razlikujemo: točku, upitnik, uskličnik, zarez, točku sa zarezom, dvotočku,
trotočku, crticu, spojnicu, navodnike, polunavodnike, zagrade

Pravopisni znak – onaj znak koji određuje kako što treba pročitati ili razumjeti (npr. točka
iza brojke označava redni broj)

- kada se točno i za što koristi određeni znak, provjerite u udžbeniku: str. 127. i 128.
PAZI! – Upravni govor i pravopisni znakovi
- pri direktnom navođenju čijih riječi koristimo se navodnicima („ ” za rukom pisani tekst, te
– - ili » « za tiskani tekst)

- pravila o korištenju znakova najbolje je promotriti na primjerima mrežne stranice

pravopis.hr:

pravopisni znakovi u upravnome govoru

Sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi
SLOŽENICE – nastaju slaganjem dviju riječi pa se pišu sastavljeno
Sastavljeno se pišu:
1. riječi kojima se jedan ili oba dijela ne upotrebljavaju samostalno: možda, tobože, valjda, …
2. riječi u kojima se jedna od sastavnica ne upotrebljava uz drugu u onom obliku kojeg ima u
složenici: pokraj, naposljetku, oduvijek
3. riječi u kojima se sastavljenim pisanjem dobiva novo značenje: naokolo, usprkos, odoka,
smjesta, zajedno, zapravo, zato

 Treba razlikovati složenicu od sveze riječi!

Otišli su u mjesto mog rođenja. – Idem na izlet umjesto tebe.
što god – štogod, u istinu – uistinu, …
POLUSLOŽENICE – riječi koje su nastale slaganjem ravnopravnih sastavnica
od kojih svaka zadržava svoj naglasak, a mijenja se
samo drugi dio
- pišu se sa spojnicom
pop-glazba, pilot-projekt, B-mol, C-vitamin, e-pošta, ...

NISU POLUSLOŽENICE I PIŠU SE BEZ SPOJNICE:

- pokrate pisane velikim slovom s imenicom (npr. TV pretplata)
- sveze koje sadrže strane riječi i tuđice (npr. fer play, film festival, …)
Pisanje posuđenica i stranih riječi
Posuđenice – riječi koje su više ili manje prilagođene hrvatskom jezičnom sustavu (rok, solfe đo)

Strane riječi – riječi iz stranih jezika preuzete u hrvatski jezik (punk, rock, drum’n’bass)
- pišu se izvorno (kao u jeziku izvorniku), međutim potrebno ih je ukositi

Prilagođeno hrvatskom jeziku pišu se:

1. posuđenice i njihove izvedenice – kapučino, boks, čips,…
2. tvorenice od stranih riječi – šopingoholičar, darvinist, panker, …
3. odnosni pridjevi od stranih imena – njujorški, šekspirovski, minhenski, …
4. imena stanovnika – Edinburžanka, Njujorčanin, Šrilančanin
5. mjerne jedinice i kemijski elementi

 Sklonidba stranih vlastitih imena: na neizmjenjenu se osnovu dodaje hrvatski

nastavak (Gledao sam film s Bradom Pittom.)
Kraćenje riječi
- razlikujemo KRATICE, POKRATE i OZNAKE

KRATICE – nastaju kraćenjem jedne ili više riječi, pišu se malim početnim slovom i u pravilu
završavaju točkom
- čitaju se kao pune riječi
- iznimno, mogu sadržavati i veliko slovo (npr. pH, Rh)
- razlikujemo jednoslovne (npr. s.r., g., r.) i višeslovne (god., prof., dr., itd., pr. Kr., …)
- neke riječi mogu imati dvije kratice (g. i gosp., g. i god.)

PAZI! Iznimno se bez točke pišu kratice gđa i gđica, također se i sklanjaju.
 Pokrate
 pišu se velikim slovima, a iznimno sadrže i mala slova (npr. BiH)
 sklanjaju se te ne završavaju točkom (osim onih preuzetih iz latinskog jezika)

Pokrate nastaju:
1. kraćenjem jedne riječi (npr. televizija – TV)
2. kraćenjem više riječi (npr. deoksiribonukleinska kiselina – DNA, SAD, RH, EU, …)

- pokrate se često preuzimaju iz drugih jezika: P.S., CD, WC, FBI, FIFA, …
Oznake
 međunarodno prihvaćene
 pišu se bez točke na kraju, a čitaju kao puna riječ

U oznake ubrajamo:
1. mjerne jedinice: m – metar, dag – dekagram, km/h
2. novčane jedinice – HRK, USD, EUR
3. kemijski elementi – H, Al, Ca
4. imena država – HR, CH (Švicarska) – registracijske tablice
5. oznake za veličinu odjeće (S, XL)
6. oznake za strane svijeta (međunarodne i domaće) – S/N, Z/W, ...
Sve ovo mnogo
detaljnije možete
proučiti u
udžbeniku (str.
123. – 132.)

Ne zaboravite i na:
www.pravopis.hr
www.hjp.znanje.hr