⇰ riječi kojima se izriču svojstva predmeta i pojava,  promjena po padežima

izriču osobine, označenih drugim vrstama riječi, i odnose među njima; ( /sklonidba)
odgovaraju na pitanje kakav; izriču:  promjena po stupnjevima
 tvarna svojstva : žuti list, tiha glazba, miran ⇰ suzuju opseg značenja riječima kojima se pridijevaju, a to su
( /stupnjevanje
pas, topao kruh… uglavnom imenice (npr. planinarski dom ⇰obuhvaća samo
)
 netvarne ( misaone, duhovne, psihičke) jedan dio predmeta koje obuhvaća pojam dom)
osobine: veliki napori, pametna glava,
žalostan sin, dobro dijete, zgodan bicikl….  uspoređivanje najmanje dviju imenica na
(sročni s imenicom) temelju neke osobine
(aspekt, lik)
izriču pripadanje : crn, dug, gorak, star, svet, lak, mek,
ili kakvu drugu povezanost ( s jednim lijep
primjerkom, npr. bratov šal ; s vrstom, npr. : pozitiv+nastavci –ji, - iji, -ši:
crnji, duži, gorči, stariji, svetiji, lakši, mekši,
gospodsko dijete, vučja ćud, kozje mlijeko…) ljepši
: čestica naj+komparativ:
najcrnji, najduži, najgorči…
 kazuje promjenjive osobine  izriče stalnu osobinu
onoga što znače imenice; predmeta;
izriču tvarnost,  odgovaraju na pitanje  pitanje ? : dobar–bolji–najbolji,
od čega je što napravljeno zlatni prsten, ?, npr. lijep dan, oštar  npr. smeđi šešir, crni dan, za –gori–najgori supletivne osnove)
nož, kosa crta, šareno tele, raženi kruh, mladi čovjek
drvena klupa, željezno sidro, brezova metla : vruć –
ražen kruh  PRIDJEVSKO-ZAMJENIČKA
 IMENIČKA SKLONIDBA SKLONIDBA manje vruć – najmanje vruć; više vruć – najviše
vruć

NEODREĐENI ODREĐENI  kad je uz imenicu posvojna ili pokazna

 dio imenskog predikata: zamjenica: taj tvrdoglavi dječak, onaj
Kaput je nov. jd. mn. jd. mn.
visoki muškarac, ovaj napredni čovjek,
 u službi predikatnog proširka: N velikø ( gradø) veliki veliki ( grad) moj dobri prijatelj
Zimi je voda hladna. G velika velikih velikog (a)  kad je dio osobnog imena: Petar Veliki,
 uz imenicu kao dio nesročnog D veliku velikim(a) velikom (u / e) Dugi Otok, Ivan Grozni…
atributa: kritičar oštra pera djevojka A velikø velike veliki isto kao  kad je dio naziva: bijeli jasen, crni prišt,
lijepa stasa V ˗ - veliki neodređeni posni dan, pitomi kesten
 posvojni pridjevi na –ov, -ev, -in L veliku velikim(a) velikom ( u/ e) pridjev  komparativ i superlativ (crnji, najcrnji)
imaju neodređeni oblik (junak  posvojni pridjevi na –ski, -ški, čki
Krležina djela, iza Ivanina bicikla….) I velikim velikim(a) velikim
(gradski, skijaški, vojnički)
 ⇰ riječi kojima se izriču svojstva predmeta i pojava,  promjena po padežima
izriču osobine, označenih drugim vrstama riječi, i odnose među njima; ( /sklonidba)
odgovaraju na pitanje kakav; izriču:  promjena po stupnjevima
 tvarna svojstva : žuti list, tiha glazba, miran ⇰ suzuju opseg značenja riječima kojima se pridijevaju, a to su
( /stupnjevanje
pas, topao kruh… uglavnom imenice (npr. planinarski dom ⇰obuhvaća samo
)
 netvarne ( misaone, duhovne, psihičke) jedan dio predmeta koje obuhvaća pojam dom)
osobine: veliki napori, pametna glava,
žalostan sin, dobro dijete, zgodan bicikl….  uspoređivanje najmanje dviju imenica na
(sročni s imenicom) temelju neke osobine
(aspekt, lik)
izriču pripadanje : crn, dug, gorak, star, svet, lak, mek,
ili kakvu drugu povezanost ( s jednim lijep
primjerkom, npr. bratov šal ; s vrstom, npr. : pozitiv+nastavci –ji, - iji, -ši:
crnji, duži, gorči, stariji, svetiji, lakši, mekši,
gospodsko dijete, vučja ćud, kozje mlijeko…) ljepši
: čestica naj+komparativ:
najcrnji, najduži, najgorči…
 kazuje promjenjive osobine  izriče stalnu osobinu
onoga što znače imenice; predmeta;
izriču tvarnost,  odgovaraju na pitanje  pitanje ? : dobar–bolji–najbolji,
od čega je što napravljeno zlatni prsten, ?, npr. lijep dan, oštar  npr. smeđi šešir, crni dan, za –gori–najgori supletivne osnove)
nož, kosa crta, šareno tele, raženi kruh, mladi čovjek
drvena klupa, željezno sidro, brezova metla : vruć –
ražen kruh  PRIDJEVSKO-ZAMJENIČKA
 IMENIČKA SKLONIDBA SKLONIDBA manje vruć – najmanje vruć; više vruć – najviše
vruć

NEODREĐENI ODREĐENI  kad je uz imenicu posvojna ili pokazna

 dio imenskog predikata: zamjenica: taj tvrdoglavi dječak, onaj
Kaput je nov. jd. mn. jd. mn.
visoki muškarac, ovaj napredni čovjek,
 u službi predikatnog proširka: N velikø ( gradø) veliki veliki ( grad) moj dobri prijatelj
Zimi je voda hladna. G velika velikih velikog (a)  kad je dio osobnog imena: Petar Veliki,
 uz imenicu kao dio nesročnog D veliku velikim(a) velikom (u / e) Dugi Otok, Ivan Grozni…
atributa: kritičar oštra pera djevojka A velikø velike veliki isto kao  kad je dio naziva: bijeli jasen, crni prišt,
lijepa stasa V ˗ - veliki neodređeni posni dan, pitomi kesten
 posvojni pridjevi na –ov, -ev, -in L veliku velikim(a) velikom ( u/ e) pridjev  komparativ i superlativ (crnji, najcrnji)
imaju neodređeni oblik (junak  posvojni pridjevi na –ski, -ški, čki
Krležina djela, iza Ivanina bicikla….) I velikim velikim(a) velikim
(gradski, skijaški, vojnički)