Otac Goriot

Jedan graanski pansion

Ga Vauquer, nekada de Conflans, ve etrdeset godina dri u Parizu jedan stari pansion zvan
Dom Vauquer u jednoj zabaenijoj i siromanijoj etvrti. U doba ove prie u pansionu je
stanovalo sedmero ljudi: ga Couture, udovica jednog republikanskog slubenika, s Victorine
Taillefer, starac Poiret, bivi etrdesetogodinji trgovac g. Vautrin, gica Michonneau, Otac
Goriot, bivi proizvoa tjestenine te Eugene de Rastignac, mladi student, porijetlom iz okolice
Angoulemea. U pansionu su ivjeli jo pokuar Christophe te kuharica Sylvie. Sam pansion bio
je jeftina izgleda, odavao dojam zaputenosti ali bio im je dom. U vrijeme ruka u blagovaonici
je bilo osamnaest osoba, jer je na objed dolazilo jo nekoliko studenata i stanovnika iz blie
okolice. Eugene de Rastignac imao je pravo junjako lice, bijelu kou, crnu kosu i plave oi.
Njegov stas, skromno dranje i ponaanje odavali su sina iz plemike obitelji koja ga je vrlo
lijepo odgojila. Jedina druga mlada osoba bila je Victorine, pobona djevojka koju je njena teta
uzela pod svoje okrilje. Naime, Victorine njen otac nije priznavao jer je imao sina i njemu je
ostavio svo nasljee, tako da Victorine nije imala nita. Daljnja roakinja njene majke, ga
Couture, uzela ju je i odgojila kao vlastitu ker, vodei ju uvijek na svetu misu te na ispovijed
svakih petnaest dana. Victorine je postala ljepotica ponizna i potena duha, kojoj se pomalo
sviao mladi junjak. Vautrin je bio pansionist o kojem se najmanje znalo. Ipak, on je uvijek
znao sve o svakome. Jedina osoba u cijelome pansionu kojoj su se redovito smijali bio je otac
Goriot, najstariji pansionist, prema kojemu su se odnosili sa nepotovanjem i prezirom, ak
pomalo i sa mrnjom i saaljenjem. Imao je otprilike 69 i dugo je ve kod ge Vauquer. U
poetku je ivio u najboljem stanu i oblaio se kao bogata, to je navodno i bio. Jedino to se
znalo je da je bogato zaradio za ostatak ivota svojim zanimanjem, u to nisu ba vjerovali. Bio
je bogat, vitalni starac za kojeg se zainteresirala ga Vauquer i neko ga je vrijeme ak i
pokuala zavesti, ali on jednostavno nije bio za to. Otada ga je prezirala ali je sve redovito
plaao pa se nije mogla aliti. Ostali su ga ukuani poeli jae primjeivati kada su ga dole
posjetiti dvije prelijepe mlade dame, za koje im je iskreno rekao da su mu keri, sa jakim
oinskim ponosom, ali oni su mislili jednostavno da su one prelijepe da bi mu bile keri te da su
mu ljubavnice, koje on sa svojim novcem uzdrava. Ubrzo je posve promijenio nain ivota.
Prestao je nositi skupu odjeu, uzeo najjeftiniji stan i postao siromah, premda nitko nije znao
gdje su ti njegovi svi novci otili. Bio je siromah, ali blaga srca. Drugi vaan pansionist bio je
Eugene, mladi kojega su roditelji sa sela poslali u Pariz na studij prava. On se zaelio jednog
posve novog drutvenog sloja, sloja bogatih i lijepih ena, u biti, elio je ui u najvie plemike
krugove i uspjeti u drutvu. Jedna njegova roakinja bila je ga de Beauseant, mona
vikontkinja, koja ga je pozvala na bal. Na balu je upoznao groficu Anastasie de Restaud,
prelijepu mladu enu za koju se zainteresirao i koju je smio posjetiti u Ulici Helder. Mislio je da
je postigao sve to je htio upotrijebivi poznanstvo sa ove dvije mone ene. Te veeri, dok se
vraao sa bala jako kasno, penjui se u svoju sobu, ugledao je oca Goriota kako, netipino za
njegov izgled i starost, savija svoju srebrninu kao da on nje misli napraviti polugu. Izgledao je
odluan i tuan. Sutradan je poslao Christophea, slugu u kuanstvu, a ode do grofice de Restaud
nosei pismo, nakon to se vratio iz grada. Ostali su kriom pogledali unutra i vidjeli isplaenu
mjenicu. Za rukom je student ispriao kako je upoznaju predivnu gospou de Restaud, na to
je Goriot zainteresirano poeo sluati i postavljati svakojaka pitanja o njenu izgledu i
raspoloenju. Ukuani su zakljuili da mu je ona ljubavnica koju on neizmjerno voli ali koja
njega i njegovu dobrotu samo iskoritava, im joj je platio mjenicu. Bianchone, student
medicine, i Eugene su se sloili da je starac poseban medicinski sluaj.
Dva posjeta
Sutradan se Rastignac sredio i otiao do ge de Restaud, uvjeren da mu nita ne stoji na putu
prema boljem drutvenom statusu. Meutim, ve je i po pogledima sluga shvatio kako ga

smatraju nedostojnim, ponajprije po odjei. Dok ju je ekao u salonu, vidio je kroz prozor kako
otac Goriot odlazi a ona ga ispraa. I opet se zapita kakav je odnos izmeu starca i mlade
ljepotice. U salonu je naiao na jo jednog gospodina, Maxima de Traillesa, koji je ispao
grofiin ljubavnik. Grofica je predstavila Rastignaca svome muu i ostavila ih da zajedno
razgovaraju, dok su se ona i njen ljubavnik, za kojega njen mu nije znao, savjetovali o
sljedeem tajnom sastanku i grofica odlui sumnju njena mua sa Traillesa prebaciti na
Rastignaca. Kad je Maxime otiao i Rastignac ostao sam sa branim parom, nehotice
pokuavajui pojaati veze sa tim viim drutvenim krugom izjavio da zna Goriota, njena oca.
Na to su ga istjerali van i zatvorili vrata pred nosom. Oajan otiao je posjetiti svoju roakinju,
vikontkinju, i kad su mu rekli da je zauzeta, i sam je shvatio da i ona vjerojatno ima svojeg
ljubavnika. I doista, vikontkinja je imala ljubavnika i to markiza d'Ajuda- Pinta, mladog
bogataa koji se imao ubrzo oeniti za gicu de Rochefide, to je vikontkinja tek sad saznala i
jednostavno nije htjela prihvatiti. Markiz ju je nastojao to taktinije mogue odbiti jer se bojao
slomljena enskog srca. Kad ga je napokon primila, vidio je kako ju je to slomilo ali nije htjela
prihvatiti izgubljenu bitku i ponaala se kao da se nita nije dogodilo. Ona i njena prijateljica
vojvotkinja de Langeais su mu ispriale zato su ga izbacili kad je spomenuo Goriotovo ime.
Starcu su njegove keri bile sve na svijetu i davao im je sve i naporno radio. Kada se starija,
Anastasie, udala za grofa de Restauda a mlaa, Delphine, za bogata bankara de Nucingena,
smatrao je da su zbrinute i povukao se iz posla. Meutim, rastrone mlade dame ubrzo su
shvatile da njihovi muevi nee plaati takve budalatine koje im je otac uvijek dozvoljavao
tako da su od oca ponovno traile novac. I tako su ga ubrzo posve istroile. To je i objasnilo
zato je Goriot iz bogataa postao u nekoliko mjeseci najvei siromah. to je najgore, iako su ga
istjerali iz obaju kua jer nije imao plemenito podrijetlo te ih je samo sramotio, on je nastavio
ljubiti svoje keri i doputati da ga iskoritavaju, elei im pomoi. Rastignaca je ta pria
dirnula i Goriot mu je porastao u oima. Umjesto Anastasie, roakinja mu preporui da proba sa
Delphine ako doista eli dospjeti nekamo i da mora biti jako matovit ako se eli izdvojiti iz
mora njenih oboavatelja. Kad se vratio kui, shvatio je kako, spram bogatih kua iz kojih je
upravo doao, pansion izgleda previe bijedno i da se otale mora to prije maknuti ako eli
neto postii u drutvu. Vrativi se u sobu, napisao je pismo majci u kojem ju preklinje da mu
poalje tisuu i dvjesto franaka jer su mu prijeko potrebni inae je gotov. Premda je osjeao
stranu grinju savjesti dok ga je pisao i slao, mislio je istovremeno i na uspjeh koji e postii
kad bude imao dovoljno resursa. U meuvremenu je nastojao saznati to vie mogue o
Goriotu, ali se sve vie-manje svelo na ono to je saznao od svoje roakinje.
Ulazak u visoko drutvo
Ubrzo je primio 2 pisma, odgovor od majke i od sestara. Majka mu poruuje da je uspjela
skupiti novce kriom i pita ga u kakvu se to situaciju doveo kada mu tako oajniki treba novac.
Sestre su mu poslale jo tristo franaka, koje su utedjele i za koje nisu znale to bi s njima te su
ih drage volje predale voljenome bratu. Sada je imao tisuu i pet stotina franaka i osjeao se kao
da je ve postigao svoj cilj. Vautrin je vidio u kakvom je stanju mladi i poveo ga na stranu za
razgovor. Poeo ga je uvjeravati da mu takav novac nee dulje opstati i da ve sada se treba
pobrinuti za budunost. Predloio mu je pakt, dogovor s kojim e obojica neto postii. Vautrin
eli napustiti Pariz i otii u Ameriku i tamo imati vlastitu farmu sa crnicima tako da ostatak
ivota ne mora nita raditi. Meutim, kao poetni kapital mu nedostaje jo svega dvjesto tisua
franaka. Ukoliko se pobrine da se Rastignac oeni za bogataicu, Eugene bi mu samo morao
dati tih dvjesto tisua i bili bi kvit. Eugene se raspametio od sree ali nije shvaao odakle im
bogataica. Kad mu je ovaj rekao da e to biti gica Victorine, kojoj je drag, nita mu nije bilo
jasno. Vautrin mu objasni da sve to trebaju uiniti je ubiti u dvoboju njena brata tako da
njenom ocu ne preostane nita drugo doli da ju prizna. A ona nee zaboraviti onoga tko je bio
uz nju ak i kad nije imala ni prebijena novia. Kad je uo da bi trebao biti sudionik u

umorstvu, jo uvijek savjestan mladi se prenerazio i odbio sklopiti takav sporazum. Vautrin
nije odustajao i znao je u sebi da e mu se mali na kraju vratiti. Rastignac se sredio za bal tu
veer na kojoj e ga roakinja upoznati sa drugom kerkom oca Goriota. Starac ga je presretan
zamolio da mu, kad se vrati naveer kui, samo javi kako mu je ki izgledala i je li se zabavila.
Usto mu ree da ga njegove keri jako vole ali da su njegovi zetovi ti koji ga ne podnose, a one
ih samo sluaju jer oni raspolau njihovim novcem. Te veeri se Eugene zaljubio u Delphine a i
on se njoj jako svidio, te je Goriot sa sreom sluao o njihovim razgovorima i zavolio je mladog
studenta za kojega je mislio da e usreiti njegovu mlau ki. I ostali su ukuani primijetili
koliko su prisni mladi i starac postali. A Rastignac je poeo ispod Delphinine povrine
primjeivati jednaku elju za uspjehom kakvu je i on imao, jer ona, mada bogata, nije imala
plemiku titulu kao njena sestra, i jednaku tatinu i zapovijed u rijeima koje su bile tako
uroene njenoj sestri. Kad ju je prvi put posjetio, uoio je da je strano oajna. Izvela ga je u
etnju, dala sto franaka i poslala u prvu kockarnicu koju su vidjeli i zamolila ga da proba
osvojiti novac u iznosu od est tisue franaka. On je sav zbunjen uao i u dva poteza na ruletu
osvojio sedam tisua. Sva sretna bacila mu se u zagrljaj i plaui mu rekla da ju je spasio.
Naime, njen mu nije joj htio platiti dug koji je imala za odjeu i sitnice. Uzela je est tisua a
preostalu mu tisuu dala u znak zahvalnosti, i u oima joj je jo vie porastao kao junak koji ju
spaava u nevolji. Vrativi se, ispriao je Goriotu to se dogodilo. Ovaj je bio oajan to mu je
ki toliko patila a on za to nije znao i jo se osuuje to nije imao potreban novac da bi mu ona
dola. Odlui se posavjetovati sa odvjetnikom zbog njena miraza kojega ona ne prima a prema
branom ugovoru ima pravo koristiti. Rastignac mu je dao tu tisuicu da ju uva za svoju ki.
Lana Smrt
Rastignac je uspio u drutvu. ene su ga sa zanimanjem gledale to zbog odjee to zbog
vanjska izgleda a Delphine mu je obeavala poljupce samo da ne izgubi zanimanje za nju.
Vautrin ga je samozadovoljno gledao kako uiva i proricao mu da tako nee moi dugo opstati
bez stalnih prihoda. I doista, ubrzo se poeo zaduivati zbog najobinijih stvari. Dok za
osnovna sredstva za ivot mu je bilo teko izdvojiti novac, za nove, moderne stvari je uvijek
rado skupo plaao. Kad bi u kockarnici osvojio vei novac, kupovao je zlato koje bi u doba
nestaice onda zalagao i tako u nedogled. Sad je stvarno poeo razmiljati o Vautrinovu
prijedlogu i svako malo bi se uhvatio kako zamiljeno promatra Victorine. S druge strane,
Delphine ga je drala na uzici, uskraujui mu ono to je obeavala ili dotad davala jer je htjela
jo vie pozornosti i smatrala da e ju vie voljeti ako ga dri u iekivanju. Premda je cijeli
Pariz mislio da su ljubavnici, ona mu je pripadala upravo onoliko i pri prvome susretu. Tako da
je poeo sa zavoenjem Victorine, ne znajui vie to dalje. A ta mlada djevojka se toliko
razveselila to joj prua panju, te umalo pa mu se poela kleti na vjenu ljubav. Vautrin je to
zadovoljno promatrao i uvjeravao Rastignaca da je tako najbolje. Poto je Eugene bio u
dugovima, Vautrin mu je velikoduno posudio tih tri tisue i pet stotina franaka, ali mu je
napisao mjenicu, koju e platiti kad bude pri novcu, da Rastignacu bude dua na mjestu tj. da ne
misli da mu duguje vie nego to doista jest. Nakon tog razgovora Eugene se zgrozi nad svojim
postupcima i odlui ne oeniti Victorine. Te veeri je na vistu dobio dovoljno da otplati sve
dugove a i Vautrinu je vratio novac. Dva dana kasnije, Poiret i ga Michonneau su sjedili u vrtu
i razgovarali sa jednim gospodinom, koji se predstavio kao dravni ovjek, i traio njihovu
pomo. Naime, drava ve dulje vrijeme sumnja da je Vautrin zapravo Lana Smrt, odbjegli
robija iz Toulona. On prima novac od robijaa, zelenai ga i potom prema naputcima robijaa
ga dijeli njihovim obiteljima ili ljubavnicama. On je njihova blagajna. Zato drava smatra da e,
ukoliko, uhite Vautrina, zadati veliki udarac organiziranom kriminalu. Meutim, nije lako do
njega doi, jer ima snane veze i dobro je uvan, te mu mnogi duguju usluge. Ukoliko im odlui
pomoi, ga Michonneau e dobiti nagradu. Zadatak je jednostavan: za vrijeme objeda treba mu
usuti jednu kap otrova od kojega e se onesvijestiti, zatim ga prenijeti u sobu i kad ne bude

nikoga drugoga u njoj, pljesnuti ga po ramenu i vidjeti hoe li se pojaviti neka slova. Ako se
pojave, on je doista Lana Smrt i ona e dobiti dvije tisue franaka. Ako se ne pojave, dobit e
samo pet stotina za izvrenje zadatka. Ona nije sigurna i treba vremena da razmisli, premda ju
Poiret uvjerava da bi to trebala uiniti. Te veeri je Rastignac, u oaju zbog nedovoljno ljubavi
od Delphine, ponovno se okrenuo Victorine, koja ga je s oboavanjem gledala i sluala.
Meutim, kada je Vautrin ga obavijestio da se mladi gospodin Taillefer posvaao sa jednim
drugim mladiem i dogovorio dvoboj, dekom koji izvrsno puca i koji e ga ubiti jer duguje
Vautrinu uslugu, Rastignacu je proradila savjest i odlui obavijestiti Tailleferove. Prije no to je
stigao krenuti, Goriot ga je pozvao u stranu i sav sretan obavijestio da je Delphine za njega
uredila stan, stan u kojem e moi ivjeti kako dolikuje mladom plemiu, a starac e ivjeti
iznad njega u jednom stanu, tako da e ih moi posjetiti kad Delphine doe u posjet Rastignacu.
Isto tako, odvjetnik se pobrinuo za njen miraz kojega e odsad redovito primati tako da ne mora
moljakati mua za vlastiti novac. Eugene je dobio i predivan sat od Delphine na dar, sa
porukom da uvijek misli na nju. ekala ga je da joj doe tu veer u posjetu. Na veeri je
Vautrin bio izrazito dobre volje i na njegovu elju su izvadili boce vina i svi poeli piti da se
poaste. Eugene je posve zaboravio i na Tailleferove i na Delphine, jer mu je Vautrin uvijek
iznova punio au a nije ni navikao na toliko alkohola. Niti Goriot nije bio u boljem stanju.
Rastignac je zaspao na Victorininu ramenu a ona je cvala od sree, dok su ih ostali pansionisti
gledali i komentirali kako su lijep par. Da Vautrin nije namjestio pijanku te veeri, jo bi
sutradan dobro proao. Ovako se ga Michonneau uspjela iskrasti i idui ju je razgovor sa
dravnim slubenikom uvjerio. Sutradan, dok su svi predugo spavali zbog magle i vina, ubacila
mu je otrov u kavu. To jutro je bilo puno dogaaja. im se Rastignac probudio, vidio je pismo
od Delphine u kojem je bila bijesna jer nije doao. Na vrata je tada stigao sluga koji je Victorine
i njenu tetu obavijestio da je njen brat umro i da njen otac trai da doe do njega. One odu a
Vautrin pade onesvijeten na pod. Ga Michonneau je provjerila kad su svi otili po lijenika
njegovo rame i doista su se pojavila slova. Dok su svi bili na okupu, upadne policija i raskrinka
Vautrina kao Collina ili Lanu Smrt. Meutim, stanari su se srdili vie na gu Michonneau to
ga je izdala nego na Collina to im je lagao. Collina je odvela policija, dok su gu Michonneau
istjerali pansionisti jer nisu htjeli izdajicu u kui. Ona je doista otila a slijedio ju je Poiret, te su
napokon postali dugooekivani par. Rastignac i Goriot su tada nesretnu gazdaricu obavijestili
da se sele, jednako kao i Victorine i njena teta, tako da je ona ostala bez svih svojih pansionista,
te postala oajna jer nije znala gdje e nabaviti nove stanare u ovo doba nestaice. Meutim, sad
kad je vidio to se dogodilo Vautrinu te koliko je bio blizu da i sam tako zavri, probudili su se
u njemu plemeniti osjeaji i bio je blizu toga da odbije Delphine. Uz zajedniko nagovaranje
Goriota i Delphine ipak je ostao.
Dvije keri
Eugene primi pismo u kojem ga njegova roakinja poziva zajedno sa Delphine na bal kod nje.
On odnese Delphine to pismo i ona ga sva sretna zagrli, uvjerena da im je napokon krenulo. Te
noi su po posljednji put spavali u Domu Vauquer i idue su jutro se trebali preseliti. Dok je
Rastignac priao sa gazdaricom, Delphine je dola do svog oca i rekla mu da je njen mu
spiskao sve njihove pare, ukljuujui njen miraz, u neki poslovni pothvat tako da je njihov trud
bio zabadava. Trai od nje da mu da par mjeseci vremena da se sve rijei i onda moe raditi sa
svojim novcem to god hoe. Ali, do tada, nema ni novia. Goriot je bijesan jer se tako ophode
sa novcem njegove keri. Uto mu doe i starija ki, govorei da je propala. Naime, njen mu je
saznao za njena ljubavnika i odbio joj plaati dugove. Maxime se u meuvremenu zaduio do
grla kod zelenaa i ona je nekako uspjela platiti njegove dugove. Meutim, otiao je i ostavio ju
samu i bez prebijena novia. Sada i ona trai od oca Goriota novca. Goriot je sav u oku i
nevjerici, jer ne zna otkuda da uzme novac kad ga ni sam vie nema nigdje. Svu uteevinu je
uloio u Rastignacov novi stan. Anastasie ga optui da je lo otac te se ona i Delphine ponu

svaati, kako to ve biva s njima dvjema, prepirui se koja je ocu vie para izbila iz depova.
Rastignac je uo tu prepirku i otiao po svoju mjenicu u Vautrinovoj sobi te napisao potreban
iznos od dvanaest tisua franaka za Anastasie koji mora platiti zelenaima. Iako se ona raestila
od sramote to je netko uo u kakvom je poloaju, uzela je mjenicu i, premda, je prije toga rekla
da se odrie i oca i sestre, sada povukla te rijei i otila. Goriot je u muci i jadu pao na krevet
kao mrtav ali se samo onesvijestio. I dok su tako se brinuli o njemu dok se nije osvijestio, ue
ponovno Nesie i zatrai da joj potpiu mjenicu te potom opet ode. Kad je Goriotu bilo malko
bolje, odvede Rastignac Delphinu kui i vrativi se, ugleda oca Goriota za stolom kako odsutno
jede. Eugene zamoli Bianchona da se pobrine za njega i uva ga, jer je oito poludio, jer on
mora te veeri sa Delphine izai. Delphine se nije uope uzrujala kad je ula za oevo stanje
nego je i dalje nastavila zavoditi Eugenea, jer je njoj bila potrebna njegova panja i ljubav.
Sutradan je Goriot se iskrao otiao zaloiti posljednje stvari i dao novac Nesie, koja ga je dola
moliti za njega. Bianchon misli da je posve poludio i stalno ga hvata groznica, meutim nitko
od njih nema dovoljno novca za lijekove, a niti jedna od kua Goriotovih keri ne eli platiti
njegovo lijeenje. Delphine se i dalje vie brine o Eugeneovoj panji nego o oevu stanju,
premda on govori da mu je dobro i da ju ne uznemirava. Eugene jo uvijek nalazi izgovora da
sam sebi objasni Delphininu hladnou i ravnodunost spram oeve bolesti. Njegova roakinja,
vikontkinja de Beauseant, ni sama nije bila u boljem poloaju. Trpi javno ponienje, nakon to
ju je ljubavnik napustio i oenio se mladom nasljednicom. Odrala je te veeri posljednji bal i
zatim otila u Normandiju da se dostojanstveno nosi sa boli. injenica da i vii sloj pati od
posljedica vatrenih osjeaja snano je dojmila Eugenea i njegova obuka je time bila pri kraju.
Oeva smrt
Lijenici su prognozirali skoru Goriotovu smrt, premda nisu ustvrdili o kojoj se bolesti radi,
samo da je psihika. Bianchon i Eugene su se naizmjenino brinuli o njemu i ponovno pokuali
dobiti novac od njegovih keri, ali niti jedna se nije odazvala. Starac je u bunilu poeo dozivati
keri, prisjeajui se njihova djetinjstva i kako su bile lijepe i sretne. Sad pred kraj shvaa da je
on kriv to ih je tako krivo odgojio da ga ne potuju osim kada ima novca i bijesan je to su tako
nezahvalne prema starome ocu. U jednom ih asu proklinje a u drugome zove k sebi rijeima
ljubavi. I tako se na koncu onesvijestio. Rastignac je prodao Delphinin sat da bi platio lijekove.
Kad je to Delphine ula, problijedila je i pohitala ocu, a Eugene je bio sretan to e barem jedna
ki razveseliti oca. Dok se ona oblaila, u pansionu su ga oblaili u posmrtniku odjeu i
mijenjali posteljinu premda jo nije bio mrtav. Dok su mijenjali posteljinu svaki od dvojice
mladia je stajao sa jedne strane kreveta i on je jo jednom doao k sebi i pogladio ih po glavi,
mislei da su njegove keri te je njegova dua napustila tijelo, mada je tijelo jo ivjelo, ali je
bilo samo pitanje vremena konane smrti. Premda su oekivali Delphine, pojavila se Nesie, jo
uvijek sva jadna ali je ocu izrazila kajanje i molila za oprost, premda ju vie nije uo. Na njenim
rukama je konano umro. Odvezli su ju kui onesvijetenu i pojeli neto te se pobrinuli za
pokop. Kako ni jedan zet nije htio platiti trokove pogreba, Bianchon i Eugene su to platili od
novca koji su dobili za zlatni sat. Goriotu su ostavili zlatni medaljon njegove voljene pokojne
supruge sa pramenovima kose njegovih keri i s njime ga pokopali. Obred je bio skroman i
prisustvovali su mu samo Eugene i Christophe, koji je volio starca, te sveenik.
Likovi:
Eugene de Rastignac, otac Goriot, ga Vauquer (roena de Conflans), kuharica Sylvie, sluga
Christophe, gica Michonneau, Poiret, Vautrin (Collin ili Lana Smrt), Victorine Taillefer, ga
Couture (Victorinina teta), lijenik Bianchon, ga de Beauseant (Rastignacova roakinja),
markiz d'Ajud- Pint (njen ljubavnik), Delphine de Nuncingen, Anastasie de Restaud, Maxim de
Trailles (njen ljubavnik)