Ivan je čovjek.

Svojim roditeljima Ivan je sin, a svojim

bakama i djedovima unuk. U razredu je kolega drugim
učenicima, ali i učenik svojim profesorima. Također trenira
nogomet i u svom nogometnom klubu trenutačno ima položaj
napadača. Nastojat će postati i junak.

Jednako tako različite vrste riječi u rečenici mogu imati

različitu službu (funkciju).

Podsjetimo se vrsta riječi koje dijelimo na one koje

mijenjaju oblik (promjenjive) i one koje ne mijenjaju oblik
(nepromjenjive).

Promjenjive vrste riječi Nepromjenjive vrste riječi

 imenice (jahač, livada, polje)  prilozi (jučer, zimi, brzo)

 zamjenice (on, ona, ono)  prijedlozi (na, o, po)

 pridjevi (visok, visoka, visoko)  usklici/uzvici (hej, joj)

 brojevi (jedan, prvi)  veznici (a, ali, da, budući da)

 glagoli (trenirati, učiti)  čestice (da, ne, li, zar)

Nezavisni/samostalni rečenični članovi

 predikat (piše) i sve što se u
rečenicu uvrštava po predikatu:
  subjekt (TKO piše?)

 objekt (npr. KOGA ili

ČEGA nema, KOMU ili ČEMU
prilazim, KOGA ili ŠTO piše, O KOMU
ili O ČEMU govorim, S KIM ili S ČIM
surađujem?)

 priložne oznake (KAD ili GDJE

ili KAKO... piše?)
Zavisni/nesamostalni rečenični članovi zovu se
tako jer se vežu uz neku imenicu u rečenici i
pobliže je označavaju.
 apozicija – imenica koja pobliže
označava imenicu
(učenik Ivan, grad Zagreb)

 atribut – pridjev ili zamjenica ili

broj ili nesročna imenica koja pobliže
označava neku imenicu
(pametni Ivan, moj profesor, prvi dob
itnik, čaša vode)

Raščlamba (analiza) rečenice

Sporedni rečenični članovi (Ap. i At.) s imenicom koju pobliže

označuju čine skupove, primjerice:

1. Junak (Ap.) Ivan (S) = subjektni skup

2. svoj (At.) sjajni (At.) mač (O) = objektni skup

Predikat

Primjer 3.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

 Službu predikata u rečenici može imati glagol u nekom
vremenu (prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt,
futur I., futur II.) ili načinu (imperativ, kondicional I.,
kondicional II.).

Odredite predikate u rečenici:

Ivan je prekasno stigao do mračne školske zgrade i propustio priliku da uoči sporedni ulaz u
zgradu.

je 
je stigao
propustio priliku
propustio 
uoči

 
Predikati mogu biti:

1. glagolski - glagol u nekom vremenu ili načinu

Do ulaska u zgradu hodali su vrlo brzo. Sad

polako usporavaju. Kako bi stigli do ravnateljeva
ureda, prijeći će dugački, prazni hodnik.

 hodali su – perfekt glagola hodati

 usporavaju – prezent glagola usporavati

 bi stigli – kondicional I. glagola stići

 prijeći će – futur I. glagola prijeći

2. imenski - glagol biti (postati, postajati...) koji uz sebe ima
neku imensku riječ (imenicu, zamjenicu, pridjev, broj) u
nominativu ili instrumentalu kao nadopunu

Ivan je bio junak, ali je ujedno bio i napet, znajući

da će njegov mač biti neupotrebljiv u mraku,
iako je danju prvi među mačevima te je upravo zato
mač postao njegov.

 je bio junak – perfekt glagola biti +

imenica

 je bio napet – perfekt glagola biti +

pridjev
  će biti neupotrebljiv – futur I. glagola
biti + pridjev

 je prvi – prezent glagola biti + broj

 je postao njegov – perfekt glagola

postati + zamjenica
- imenski predikat, uz glagol biti, čine još neki glagoli sa
svojim imenskim  dopunama, poput: ispasti smiješan, osjećati
se prevarenim, nazivati se učiteljem...

Iz sljedeće rečenice izdvojite predikate.

Pod okriljem mraka zlikovac je došao do ravnateljeva ureda i ušao u mračnu prostoriju u kojoj
će uskoro početi konačni sukob koji je bio posljedica davnih razmirica.

je došao
ušao
će početi
je bio posljedica

   
Subjekt

Primjer 4.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 2
Subjekt je vršitelj radnje izrečene predikatom. Subjekt je
najčešće neka 

imenska riječ u nominativu:

 imenica – Ivan gleda.

 zamjenica – On prodorno gleda.

 poimeničeni pridjev – Pametan ne

prihvaća svačije savjete.

 broj – Drugi mu nude svakakve

savjete. 
Međutim, i sve ostale vrste riječi mogu imati ulogu subjekta,
primjerice:
  infinitiv – Ubijati je nedopustivo.

 veznik – Niti je sastavni veznik.

 čestica – Li je upitna čestica.

Subjekt može biti:

1. izrečeni, odnosno nalazi se u rečenici – On je često lutao

šumom.

2. neizrečeni, odnosno ne nalazi se u rečenici, ali se može

iščitati iz rečenice (predikata) – Često je lutala šumom. 

Subjekt/vršitelj radnje predikata je lutala očito je 3. lice

jednine ženskoga roda – ona.

Odredite subjekt u sljedećoj rečenici.

Pridošlicama je u novom prostoru nada bila spas.

pridošlicama
nada
spas
novom

 
Objekt

Primjer 5.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 3
Objekt je predmet radnje izrečene predikatom. Glagolska
radnja prenosi se na objekt.

Objekt može biti bilo koja imenska riječ u bilo kojem kosom

padežu (kosi su padeži svi osim nominativa i vokativa).

Kutak za znatiželjne

Riječ padež u vezi je s osnovom glagola padati i nastala je prijevodom latinske

riječi casus koja znači padanje.

U hrvatskom su jeziku nezavisni padeži nominativ i vokativ, a zavisni ili kosi (jer izriču
različite odnose među riječima i zavise o drugoj riječi koju određuju ili dopunjuju) genitiv,
dativ, akuzativ, lokativ i instrumental.
Nezavisni padeži služe imenovanju - nominativ u pripovijedanju, a vokativ u izravnom
obraćanju.

Zavisni (kosi) padeži izriču povezanost s drugim riječima u rečenici.

OBJEKT u rečenici proizlazi iz pitanja za neki kosi
padež koje postavljamo nakon predikata:

Iako savjet G vrijedi (koga? čega?)zlata, ne postoji

savjet koji DAk. bi pomogao (komu? čemu?) Ivanu
da ostvari (koga? što?)ideju-

Lili barem popriča (O komu? O čemu?)o njoj s onima

koji I upravljaju (kim? čim?)školom.
 

Izravni objekt označuje predmet na kojemu se radnja

vrši, a neizravni objekt označuje predmet u vezi s kojim
se glagolska radnja vrši:

1. izravni objekt

On jede juhu.

2. neizravni objekt:

On jede žlicom.

- ne jede žlicu, već jede njome-

Ovisno o padežu u kojem se nalaze objekte dijelimo na:

1. izravne – objekti u akuzativu bez

prijedloga ili genitivu zamjenjivom akuzativom.

Ak. Vidim (koga? što?) kruh na polici.

G Dodaj ulja u salatu.

Nakon dodaj možemo odgovoriti i akuzativom (dodaj
ulje ).

2. neizravne – objekti u genitivu koji nije zamjenjiv

akuzativom, dativu, akuzativu s prijedlogom, lokativu i
instrumentalu.
G Sjećam se (koga? čega?) ljeta.

D Prilazili smo (komu? čemu?) psu.

Ak. Mislili smo na (koga? što?) vas tada.

L Pričali smo (o komu? o čemu?) o druženju s vama.

 I Zanosili smo se (kim? čim?)mišlju kako ćemo ovdje
jednom ljetovati s vama.

Odredite koji su objekti u sljedećim rečenicama neizravni. 

Veselim se pomisli da ću praznike provesti na plaži. Punim ću plućima udisati morski zrak i
konačno ću se riješiti stresa. 

plućima
zrak
stresa
praznike

 
Priložna oznaka

Primjer 6.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 4
Priložne oznake izriču okolnosti u kojima se vrši
radnja izrečena predikatom.
Najčešće su priložne oznake:

PO mjesta odgovara na pitanja gdje? kamo? kuda? odakle?

dokle?

 Ivan sjedi (gdje?) u hodniku.

PO vremena odgovara na pitanja kada? otkad? dokad?

 Ivan neće moći zaspati (kada?) noćas.

PO načina odgovara na pitanje kako?

 Sjedi (kako?) pognute glave.

PO uzroka odgovara na pitanja zbog čega? zašto? što je
razlog?

 Nalazi se u toj situaciji (zašto?) zbog

zlikovca kojeg mora pronaći.
PO namjere odgovara na pitanja radi čega? s kojom
namjerom?
  Sjedi u mračnom hodniku (radi
čega?) radi razotkrivanja zloga zlikovčeva
plana.
Povežite primjere s vrstom priložne oznake.

 
Atribut

Primjer 7.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 5
Atribut pobliže određuje neku imenicu, imeničnu zamjenicu ili
poimeničeni pridjev i odgovara na pitanja koji? čiji? kakav?
kolik?

Atributi mogu biti:

 pridjevni ili sročni (u istom rodu,

broju i padežu s imenicom, imeničnom
zamjenicom ili poimeničenim pridjevom)

 imenični (nesročni).
Pridjevni (sročni) atributi po vrsti riječi mogu biti:

 pridjev – sjajni (N) mač (N)

 zamjenica – njegov (N) mač (N)

 broj – prvi (N) mač (N).

 Imenični (nesročni) atributi po vrsti riječi su imenice:

 čaša (N) vode (G)

 sviranje (N) gitare (G)

 komad (N) kruha (G)

 most (N) NA Savi (L)

 Škola (N) ZA život (A).

Ako je moguće, imenični atribut bi bilo poželjno zamijeniti
pridjevnim. 

most na Savi – savski most, vrata škole – školska vrata.

U sljedećoj rečenici prepoznajte atribute.

Hrabri junak Ivan nosio je svoj teški mač u sad već bolnoj ruci, a taj mu je fizički bol
uzrokovao i bol duše.

hrabri
junak
svoj teški
sad već
bolnoj
taj fizički
duše

 
Apozicija

Primjer 8.

Junak Ivan zamišljeno gleda svoj sjajni mač.

Slika 6
Apozicija je imenica koja pobliže označava neku
imensku riječ s kojom je najčešće sročna (slažu se u
rodu, broju i padežu). 

 grad (N) Zagreb (N)

 roman (N) Bijeg (N)

  profesor (N) Marko (N)
Postoje i nesročne apozicije, poput:

Grad Vinkovci (isti rod i padež, ali drugačiji broj – grad je u

jednini, a Vinkovci u množini)

Planet Venera (isti padež i broj, ali različitog su roda – planet

muškoga, a Venera ženskoga).