Rečenični članovi

Nezavisni/samostalni rečenični članovi

1. Predikat:
 Predikat je središnji rečenični dio, koji nije ovisan o drugim rečeničnim dijelovima, nego se drugi
rečenični dijelovi uvrštavaju u rečenicu po gramatičkim svojstvima predikata.
 Predikati se dijele na glagolske i imenske.
 Glagolski je predikat glagol: Idem u prodavaonicu., Vito je brzo trčao., Kupit ću novu pernicu.
 Imenski se predikat sastoji od oblika glagola biti (spone ili kopule) ili glagola koji označuje da se
subjektu što pripisuje (npr. postati, osjećati se) i imenske riječi: Danas sam dobro., Zagreb je lijep.,
Mara je djevojčica., Vito se ne osjeća usamljenim., Profesor Kovač postao je ravnatelj.
 Rečenice u kojima nema predikata zovu se neoglagoljene (bespredikatne) rečenice. Takva je
rečenica Vatra!, u kojoj se podrazumijeva predikat gori.

Glagolski predikat Glagol

Imenski predikat Oblik glagola biti + imenska riječ

2. Subjekt
 Subjekt je rečenični vršitelj radnje.
 Subjekt može biti izrečen i neizrečen.
 Neizrečeni subjekt sadržan je u glagolskome obliku.

Izrečeni subjekt Neizrečeni subjekt

Mara mi se sviđa. Sviđa mi se. (neizrečeni subjekt ona)
Fran i ja pošli smo u kino. Pošli smo u kino. (neizrečeni subjekt mi)
Što ti i ostali mislite o tome? Što mislite o tome? (neizrečeni subjekt vi)

 Rečenice Ona mi se sviđa., Mi smo pošli u kino., Što vi mislite o tome? upotrebljavaju se kad je
subjekt potrebno posebno istaknuti.
 Službu subjekta najčešće imaju imenske riječi u nominativu:

Imenice Kuća je nova.

Zamjenice Ona te još uvijek voli.
Pridjevi Marljivi su uspješniji.
Brojevi Prvi su najbolji.

 Službu subjekta mogu imati i:

Mnogo učenika nije pošlo na izlet.

Neki spojevi riječi
Baš ste dosadni vas dvoje!
Infinitiv Kuhati je zabavno.

 Rečenice u kojima se predikatom izriče radnja koja nema vršitelja zovu se besubjektne rečenice.
Takve su rečenice Opet kiši. Sniježi cijeloga dana. Doznaje se da će doći sutra.
 3. Objekt
 Objekt je rečenični dio kojim se izriče predmet radnje.
 Neki glagoli obvezatno zahtijevaju objekt u rečenici u kojoj imaju službu predikata, a neki glagoli,
npr. glagoli stanja (ležati, stajati, sjediti, klečati, čučati, mirovati itd.) i glagoli kretanja (skakati,
lutati, putovati itd.), ne zahtijevaju objekt.
 Objekti se dijele na izravne i neizravne.
 Izravni objekt označuje predmet na kojemu se radnja vrši i može biti u:
U akuzativu bez prijedloga Napisala sam zadaću., Kupila sam novu bilježnicu.
U genitivu Natoči mi vode., Ne osjećam kajanja.

 Neizravni objekt označuje predmet u vezi s kojim se glagolska radnja vrši. Neizravni objekt može biti u:

Genitivu koji se ne može zamijeniti akuzativom Zasitio se igrica.

Dativu Prišao je prijateljima.
Akuzativu s prijedlogom Zagledala se u daljinu.
Lokativu Razmišljao je o nogometu.
Instrumentalu Dobro je vladao matematikom.

 U rečenici može biti i više objekata, npr. Vito je Lovri kupio knjigu., Učenike smo priviknuli na red.

4. Priložna oznaka
 Priložna je oznaka rečenični dio koji izriče različite okolnosti u kojima se vrši radnja označena
predikatom. Mjesto priložnoj oznaci u rečenici otvara i glagolski i imenski predikat.

Vrsta priložne oznake Odgovara na pitanje Primjer

Priložna oznaka mjesta Gdje?, kamo?, kuda?, odakle?, dokle? Sastat ćemo se u parku.
Priložna oznaka vremena Kad?, otkad?, dokad? Prošle se godine doselio u Zagreb.
Priložna oznaka načina Kako? Nekako ću ti pomoći.
 Najčešće su okolnosti mjesto, vrijeme i način. Te se okolnosti izriču priložnim oznakama mjesta,
vremena i načina. One označuju mjesto na kojemu se odvija radnja označena predikatom, vrijeme
u koje se odvija radnja označena predikatom te način na koji se odvija radnja označena
predikatom.

 Katkad je teško razlikovati objekt i priložnu oznaku. U njihovu razlikovanju mogu pomoći ova
pravila:

1. Objekt ne može biti dio predikatnoga skupa imenskoga predikata, a priložna oznaka
može. U rečenici Ujutro sam sretna zbog početka novoga dana. dvije su priložene oznake,
vremena (ujutro) i uzroka ( zbog početka novoga dana) uvrštene po imenskome predikatu
sam sretna.
 2. Objekt utječe na značenje glagola u glagolskome predikatu, a priložna oznaka ne utječe.
Primjerice, značenje glagola podnijeti ili imati ovisi o objektu i razlikuje se u izrazima
podnijeti bol i podnijeti prijavu ili imati predavanje , imati kuću i imati visoku temperaturu.

Zavisni/nesamostalni rečenični članovi (vežu se uz neku imenicu i pobliže ju označavaju)

5. Objekt
 Atribut je riječ koja stoji uz imensku riječ u rečenici da je po čemu pobliže odredi.
 On može stajati uz svaku imensku riječ bez obzira na njezinu službu u rečenici:

Uz subjekt Nova učiteljica ulazi u razred.

Uz objekt Kupili smo zrele kupine.
Uz imensku riječ u imenskome predikatu Rijeka je lučki grad.
Uz imensku riječ u priložnoj oznaci Naći ćemo se u malome parku.
 Atributi se dijele na pridjevne atribute i imeničke atribute.
 Pridjevni atribut slaže se u rodu, broju i padežu s imenskom riječju uz koju stoji.
 Pridjevni atribut može biti pridjev (Jučer smo kupili ovogodišnje jabuke.), zamjenica (Taj je dječak
simpatičan.), redni broj (Drugi ću ti put objasniti taj zadatak.).
 Imenički atribut ne slaže se u rodu, broju i padežu s imenskom riječi uz koju stoji: Posejdon je kralj
mora., Dolazi profesor matematike., Moja baka u mladosti nije imala televizor u boji.,…

6. Apozicija
 Apozicija je imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu. Kao i atribut,
i apozicija može stajati uz svaku imensku riječ u rečenici bez obzira na njezinu službu.
 Apozicija se s imenicom koju označuje ne mora slagati u rodu i broju:

Apozicija se s imenicom ne slaže u rodu Rijeka Dunav

Apozicija se s imenicom ne slaže u broju Grad Križevci
Apozicija se s imenicom ne slaže ni u rodu ni u broju Selo Bošnjaci