GLAGOLI

Glagoli su riječi koje kazuju radnju (čitati, kopati, pevati), stanje

(osediti, pocrveneti, venuti) ili zbivanje (naoblačiti se, sevati, grmeti).
To su nesamostalne, promenljive vrste riječi. U rečenici vrše službu
predikata, a glagolski prilozi sadašnji i prošli vrše službu priloga za
vrijeme. Promena glagola se naziva konjugacija.

Zavisno od svršenosti radnje, stanja ili zbivanja glagoli se dijele na:

- svršene (označavaju završenu radnju)…(doći, naučiti, ustati, pojesti,
reći…)
- nesvršene (označavaju radnju koja koš traje)…(dolaziti, učiti,
ustajati, jesti, govoriti…)

Glagoli radnje (trčati, pevati, igrati…)

Glagoli stanja (misliti, voleti, želeti…)
Glagoli zbivanja (duvati, sijevati, svitati…)

Zavisno od prelaznosti radnje na objekat glagoli se dijele na:

- prelazne (uz sebe mogu imati imenicu u akuzativu bez predloga)…
(kuvati, bacati, sanjati…)
- neprelazne (uz sebe ne mogu imati menicu u akuzativu bez predloga)
…(ležati, ustati, misliti…)
Glagoli koji uz sebe imaju riječ SE, nazivaju se povratni glagoli. Oni
nijesu ni prelazni ni neprelazi glagoli.
(češljati se, smijati se, umivati se…).

1
 Glagolski oblici

U našem jeziku postoji 14 glagolskih oblika i dijele se na:

– Lične (9)
– Nelične (5)

Lični glagolski oblici su:

Prezent (sadašnje vrijeme) – obilježava radnju koja se vrši:

– u isto vrijeme kada se govori o njoj: Trčim na stadionu.
– stalno, sve vrijeme, tj. prezent koji se koristi stalno, sve vrijeme: Zeta
protiče kroz Danilovgrad.

Perfekat (prošlo vrijeme) – glagolski oblik za izricanje radnje koja se

dešavala u prošlosti, prije trenutka govorenja…(trčao sam, jeo sam,
govorio sam, pričala sam…)

Futur I (buduće vrijeme) – glagolsko vrijeme koje služi za opisivanje

radnje, stanja ili zbivanja koji će se desiti u budućnosti…(trčaću, ješću,
govoriću, pričaću, pričaćete…)

Imperfekt - označava pređašnje nesvršeno vrijeme. Koristi se za

radnju koja se vršila u neposrednoj prošlosti, prije trenutka govora o
njoj…(Šetah po parku. Trčah na stadionu. Plivah u moru. Trčaše po
parku…)

2
Pluskvamperfekat - davno prošlo vrijeme – koristi se da opiše
događaj koji se desio prije neke druge prošle radnje…(bio sam
darovao, bila sam darovala, bili su darovali…)

Aorist (prošlo svršeno vrijeme) –glagolski oblik koji oslikava radnju

koja se desila u prošlosti…(padoh, uradih, sretoh, shvatih, uradismo,
uradiste, ispekoše…).

Futur II - označava buduću radnju koja će se izvršiti pre, posle ili

istovremeno sa nekom drugom budućom radnjom…(budem radila,
budeš govorio, bude pevao, budemo trčali, budete plivali, budu
vozili…)

Imperativ - način kojim se izražavaju zapovesti i želje da se obave

određene radnje. Imperativ ima samo drugo lice jednine i prvo i drugo
lice množine prezenta.

– i, -j (za 2. lice jednine)…(Hajde… trči, pevaj…)

– imo, -jmo (za 1. lice množine)…(Hajde trčimo, pevajmo…)
– ite, -jte (za 2. lice množine)…(Hajde trčite, pevajte…)

Potenicijal - glagolski oblik kojim se iskazuje mogućnost, uslov ili

želja da se neka radnja izvrši…(jednina:bih, bi, bi (spavao): množina:
bismo, biste, bi (spavali)

3
 Nelični glagolski oblici su:

- infinitiv (osnovni glagolski oblik kojim se imenuje samo glagolska

radnja, a ne kazuje se ništa o vremenu vršenja radnje, rodu i broju)…
(htjeti, trčati, govoriti, ići, sjeći…)

- radni glagolski pridev (glagolski oblik koji se koristi za građenje

drugih glagolskih oblika i govori da je radnja, stanje ili zbivanje
izvršeno i da su subjekti bili aktivni)

- trpni glagolski pridev…(označava da se na nekome ili nečemu vršila

ili izvršila neka radnja, tj. da neko trpi vršenje radnje.
1. nacrtan, nacrtana, nacrtano, nacrtani, nacrtane, nacrtana,
2. srušen, srušena, srušeno, srušeni, srušene, srušena,
3. zabrinut, zabrinuta, zabrinuto, zabrinuti, zabrinute, zabrinuta,

- glagolski prilog prošli označava radnju koja se dešava u prošlosti i to

prije neke druge radnje. (krenu-vši, mahnu-vši, vidje-vši, tres-avši,..)

- glagolski prilog sadašnji označava radnju koja se vrši istovremeno ili

paralelno sa radnjom koju određuje…(crtajući, noseći, idući…)