NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE

Rečenice sklopljene nizanjem bez veznika zovu se bezvczničkc ili asindetske nezavisno
složene rečenice. {Nebo se zastrlo oblacima, more je crno.)

Rečenice sklopljene pomoću veznika zovu se vczničke ili sindetske nezavisno složene
rečenice. (Bilo je lijepo vrijeme pa sam otišao u šetnju.)

Bezvezničke rečenice obično se nazivaju rečeničnim nizom, a vezničke po značenju vezni¬ka

mogu biti sastavne, rastavile, suprotne, isključne i zaključne rečenice.

REČENIČNI NIZ

Rečenični niz je nezavisno složena rečenica u kojoj su nanizane rečenice bez veznika. (Dajte
mu zraka, dim će ga zagušiti.)

SASTAVNE REČENICE

Sastavne rečenice su nezavisno složene rečenice u kojima se surečenice povezuju u cjelinu

zbog nekog zajedništva. Vezuju se sastavnim veznicima i, pa, te, ni, niti. (Okrenuo se i otišao
u suprotnom smjeru. Zatvorio sam prozor te se nanovo vratio u krevet. Naslonila sam se na
zid i zatvorila oči. Niti je koga ubio, niti je što ukrao.)

RASTAVNE REČENICE

Rastavne rečenice su nezavisno složene rečenice kojima se izriče da radnja jedne surečeni¬ce
isključuje radnju druge, tj. da se vrši samo radnja jedne surečenice. Rastavne se rečenice
povezuju veznikom ili. (Ili grmi ili se zemlja trese. Ili jesmo ili nismo.)

SUPROTNE REČENICE

Suprotne rečenice su nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečeniee

suprostavlja sadržaju druge surečenice. Suprotne rečenice obično se povezuju veznicima a,
ali, nego, no, već. (Drugi i treći dan prođoše, a moj mučitelj još uvijek nije dolazio. Umrije¬ti
na ovom svijetu nije ništa nova, ali ni živjeti baš nije novije.)

ISKLJUČNE(IZUZETNE)REČENICE

Isključne (izuzetne) rečenice su nezavisno složene rečenice u kojima se iz sadržaja jedne

rečenice isključuje dio sadržan u drugoj rečenici. U isključnim rečenicama veznici su samo,
samo što, jedino, jedino što, tek. (Njegovo lice bilo je mirno samo su mu oči sijevale. Svi su
jurnuli naprijed jedino je ona ostala na mjestu. Ništa se ne čuje jedino što se sova ponekad
oglasi.)

ZAKLJUČNE REČENICE

Zaključne rečenice su nezavisno složene rečenice u kojima sadržaj druge surečenice

proiz¬lazi kao zaključak sadržaja prve surečenice. U zaključnim rečenicama veznici su dakle,
stoga, zato. (Radili smo pošteno, stoga nas treba i nagraditi. On je mudar čovjek, dakle
zaslužuje veću pažnju. Bio si dobar, zato ćeš ići u kino.)

Veznici nezavisno složenih rečenica

 sastavne rečenice

i, pa, te, ni, niti

 rastavne rečenice

ili
 isključne rečenice

samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što

 zaključne rečenice

dakle, zato, stoga

 suprotne rečenice

a, ali, nego, no, već

///////////////////////////////////////////////////////////////

Nezavisnosložene rečenice su:

1. Sastavne (kopulativne), na primjer: Sve je zamrlo, pa kasaba spava, (veznici: i,pa, te, ni, niti);
2. 2. Suprotne (adverzativne), na primjer: Žao mi je bilo, ali tu se više ništa nije moglo pomoći.
(veznici: a, li, već, nego, no);
3. 3.Rastavne (disjunktivne), na primjer: Oni su u bioskopu, ili su u kafani, ili su ostali kod kuće.
(veznici: il', ili);
4. 4. Isključne (ekskluzivne), na primjer: Svi su se smijali, samo je Lejla bila tužna, (veznici: samo, samo
što);
5. 5. Zaključne (konkluzivne), na primjer: Naučio sam nastavno gradivo, stoga vjerujem u sebe.
(veznici: zato, stoga, dakle);
6. 6. Stupnjevite (gradacione), na primjer: On ne samo što je bezobrazan, nego je i strašno odvratan.
(veznici: samo što, nego i).

/////////////////////////////////////////////////////////

 Povezivanjem – povezivanje jednostavnih rečenica u složenu veznikom pri čemu

su surečenice međusobno nezavisne (mogu se izdvojiti u samostalne zasebne
rečenice) – NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA

Sjedili smo u Brezovici i igrali tarok.

(Sjedili smo u Brezovici. Igrali smo tarok.)

 NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE

1.1. SASTAVNE – povezuju se sastavnim veznicima i, pa, te, ni, niti (u pravilu se pišu bez
zareza)

o mogu se odvajati zarezom:

 ako je druga surečenica naknadno dodana
Na nebu se nakratko pojavio mjesec, i već ga nema.

 ako je sastavna rečenica složena od više surečenica koje su povezane istim

veznikom
Plesači se raduju, i plešu, i pjevaju, i grohotom se smiju.

 žele li se posebno isticati, surečenice se mogu nizati (u rečenični niz), a

posljednja se povezuje veznikom
Ivan nas je doslovno ugurao u kupaonicu pred ogledalo, zgrabio naše ruke,
tutnuo u njih ogromnu kutiju učvršćivača i pokazivao što da učinimo s njim.

o Može biti sklopljena od više surečenica povezanih različitim veznicima (tada u pravilu
nema zareza)
Ivan nas je doslovno ugurao u kupaonicu pred ogledalo i zgrabio naše ruke te tutnuo
u njih ogromnu kutiju učvršćivača pa pokazivao što da učinimo s njim.
 o Zanijekane surečenice obično se povezuju u sastavnu veznikom ni ili niti koji se
javljaju dva puta pa je tada glagol bez niječnice
Hrvoje nije veseo. Ne pleše.

Niti je Hrvoje veseo niti pleše.

o Sastavne rečenice mogu biti i neoglagoljene

Ni prvi ni zadnji. (Nismo prvi. Nismo zadnji.)

1.2. RASTAVNE – povezuju se rastavnim veznikom ili (u pravilu se pišu bez zareza)

Stalno je umoran. Zbog nečega je (stalno) ljut.

Stalno je umoran ili je zbog nečega ljut.

o Mogu se odvajati zarezom:

 Ako je druga surečenica naknadno dodana (u govoru se tada podiže
rečenična intonacija)
Stalno je umoran ili je zbog nečega ljut.

Stalno je umoran, ili je zbog nečega ljut.

Je li bolestan, ili se zaljubio?

 Ako se veznik ili javlja više od dva puta, tj. Ako je rečenica sklopljena od više
surečenica
Ili samo odmahne rukom, ili promrmlja nešto nerazumljivo, ili mi okrene
leđa.

o Veznik ili često se javlja dva oputa: uz svaku surečenicu .

Ili je bolestan ili se zaljubio.
 o Rastavne rečenice mogu biti i neoglagoljene (umjesto udvojenih veznika ili-ili može
se pisati i bilo-bilo)
Bolest ili ljubav?

Ili ona ili ja. Bilo ona bilo ja.

Ili noć ili dan. Bilo noć bilo dan.

1.3. SUPROTNE – povezuju se suprotnim veznicima ali, nego, no, već (odjeljuju se zarezom)

Gleda, a ne vidi. Stalno mi nešto govori, ali ja ga ne slušam. Trpio sam ga danima,
no sada mi ga je dosta.

o Ako nego dolazi poslije komparativa (pridjeva), ne odvaja se zarezom

Bolje je ponekad i popustiti nego uvijek biti u sukobu s drugima.

Jabuka je ukusnija i zdravija nego banana.

o Suprotne rečenice mogu biti i neoglagoljene (posebno ako je u objema surečenicama

isti glagol)
Jedna, ali vrijedna. Nije čovjek nego (je) ptica. Pojeo je odrezak, ali ne (nije pojeo)
salatu.

o Suprotna rečenica može se povezati s rečeničnim nizom ili sastavnim rečenicama

Govorila mu je majka, ponavljao i otac, ali njemu to ništa nije značilo.
1.4. ISKLJUČNE (IZUZETNE) – povezuju se isključnim veznicima samo, samo što, jedino,
jedino što, tek, tek što (uvijek se odjeljuju zarezom)

Preko tjedna je mirovao, tek je nedjeljom izlazio u šetnju.

1.5. ZAKLJUČNE – povezuju se zaključnim veznicima dakle, stoga, zato (uvijek se odvajaju
zarezom)
Brzo smo završili zadaću, dakle ostatak poslijepodneva nam je slobodan.

1.6. REČENIČNI NIZ – nema veznika, rečenice su nizane

Udobno se smjestila u naslonjač, slušala njih dvojicu za glasovirom, smješila se.

Rastavne (disjunktivne) rečenice

    - vrsta rečenica gdje se daju dvije radnje ili informacije ekvivalentne po
vrijednosti,ali se samo jedna uzima kao moguća

    - veznici ovih rečenica su ILI, BILO, VOLJA

ILI KUPI ALAT,ILI OSTAVI ZANAT.

BILO DA JE LUD,BILO DA JE PAMETAN,SVEJEDNO JE.

VOLJA TI UZMI,VOLJA TI OSTAVI.

(Bosanska verzija)

Nezavisnosložene rečenice su:

 Sastavne (kopulativne) (sve je zamrlo, pa kasaba spava) (veznici: i, pa, te, ni, niti)
 Suprotne (adverzativne) (žao mi je bilo, ali tu se više ništa nije moglo pomoći)
(veznici: a, li, već, nego, no)
 Rastavne (disjunktivne) (oni su u bioskopu, ili su u kafani, ili su ostali kod kuće)
(veznici: il', ili)
 Isključne (ekskluzivne) (svi su se smijali, samo je Sanela bila tužna) (veznici: samo,
samo što)
 Zaključne (konkluzivne) (naučio sam nastavno gradivo, stoga vjerujem u sebe)
(veznici: zato, stoga, dakle)
 Stupnjevite (gradacione) (on ne samo što je bezobrazan, nego je i strašno odvratan)
(veznici: samo što, nego i)