RECENICA

PODJELA REČENICA PO SASTAVU

1. jednostavna – rečenica u kojoj se osnovno jezično ustrojstvo (predikat, subjekt, objekt, priložna
oznaka) pojavljuje samo jedanput
a) neproširena - subjekt i predikat bez dopuna Mi smo došli.
b) proširena – subjekt i predikat s dopunama Mi smo došli u grad.
2. složena – rečenica koja se sastoji od dvije ili više jednostavnih rečenica (ishodišnih rečenica) →
kada su povezane u složenu rečenicu, nazivaju se surečenice

NAČINI SKLAPANJA JEDNOSTAVNIH REČENICA U SLOŽENU

1. sklapanje povezivanjem dviju ili više rečenica – ishodišne se rečenice povezuju veznicima →
nastaju nezavisnosložene rečenice Otvori vrata i zatvori prozor.
2. sklapanje uvrštavanjem jedne rečenice u rečenično ustrojstvo druge rečenice – pomoću veznika →
nastaju zavisnosložene rečenice Kada pojedeš doručak, operi posuđe.
3. sklapanje rečenica bez veznika – ishodišne se rečenice sklapaju u složenu bez veznika
(bezvezničke/asindetske rečenice – mogu biti nezavisno ili zavisnosložene) Odlazim, putujem,
vraćam se. Govorim vam: nešto moramo promijeniti.

VEZNIČKA SLUŽBA U SLOŽENOJ REČENICI

 veznička sredstva – riječi u vezničkoj službi

a. veznici
b. prilozi
c. upitne i odnosne zamjenice
d. skupovi riječ – budući da, tek što, koliko god...
e. čestica li, god (naglašavanje)

NEZAVISNOSLOŽENA REČENICA
 rečenica nastala povezivanjem dvaju ili više ishodišnih rečenica veznikom → rečenično
ustrojstvo surečenica se pritom ne mijenja
 prema odnosu rečeničnih sadržaja i značenju veznika, razlikujemo:

VRSTA REČENICE, VEZNIČKA ZNAČENJE, PRIMJER PISANJE ZAREZA

SREDSTVA
sadržaji surečenica u cjelinu se povezuju zbog ne
sastavne neke vrste zajedništva
(i, pa, te, ni, niti) Renesansni čovjek kritički istražuje i
provjerava postojeće spoznaje.
rastavne radnja jedne surečenice isključuje radnju ne
(ili) druge, tj. može se ostvariti radnja samo jedne
surečenice
Odi na kavu ili ostani kod kuće
suprotne sadržaji dviju surečenica međusobno se da
(a, ali, nego, no, već) suprotstavljaju
Ja ću doći, a ti ćeš otići.
zaključne na temelju sadržaja prve surečenice logički se da
(dakle, stoga, zato) izvodi (zaključuje) sadržaj druge
Nemaš temperaturu, dakle nisi bolestan.
isključne iz sadržaja jedne surečenice isključuje se dio da
(samo, samo što, jedino, jedino sadržan u drugoj surečenici
što, tek, tek što) Hrvatski realisti pišu epska djela, samo je
Silvije Strahimir Kranjčević liričar.
VEZNICI U NEZAVISNOSLOŽENIM REČENICAMA

1. sastavne
 i – temeljni sastavni veznik koji ima najšire značenje; označava istovremenost (Sjedim i slušam
glazbu) i poslijevremenost (Dođi i vidi.)
 pa – označava poslijevremenost: Dođi pa vidi.
 te – stilski obilježen; upotrebljavamo kada želimo izbjeći gomilanje veznika i: Pogledali smo se i
ušutjeli te brzo zatvorili vrata.
 ni – dolazi uz niječne predikate kada povezuje članove rečeničnog ustrojstva: Nisu došli ni gosti ni
prijatelji.
 niti dolazi uz potvrdne pretikade i služi za nijekanje cijelih surečenica: Niti su nam poslali poruku
niti su nas potražili.

2. suprotne
 veznici a i ali označuju suprotstavljenost sadržaja; a – ublažava (Ja ću doći, a ti ćeš otići), ali – ističe
(Ja ću doći, ali ti ćeš otići.)
 veznici no i već – stilski obilježeni, no – zamjena za ali, već zamjena za nego

3. rastavne
 ili – udvaja (ponavlja), rastavljanje je jače istaknuto: Ili dođite ili nas prestanite zvati.
SKLAPANJE BEZ VEZNIKA (REČENIČNI NIZ)

 rečenični niz – nezavisnosložena rečenica nastala nizanjem ishodišnih rečenica bez veznika
 granica između surečenica može se označiti zarezom, točkom sa zarezom, crticom i dvotočjem
- točku pretvaramo u zarez kada rečeničnu granicu ne želimo jako sačuvati: Moderna fotografija bila
je sjena kulture 20.stoljeća, kompjutorska fotografija sjena je sjene.
- točku pretvaramo u točku sa zarezom kada se rečnična granica želi što više sačuvati: Moderna
fotografija bila je sjena kulture 20.stoljeća; kompjutorska fotografija sjena je sjene.
- točku pretvaramo u crticu kada se rečenična granica želi naglasiti: Moderna fotografija bila je sjena
kulture 20.stoljeća - kompjutorska fotografija sjena je sjene.
- točku pretvaramo u dvotočje kada se želi od sadržaja jedne surečenice uputiti na sadržaj druge:
Moderna fotografija bila je sjena kulture 20.stoljeća: kompjutorska fotografija sjena je sjene.

ZAVISNOSLOŽENA REČENICA
 rečenica koja nastaje uvrštavanjem jedne rečenice u gramatičko ustrojstvo druge rečenice
 surečenica koja se uvrštava naziva se zavisna, a u koju se uvrštava glavna
 s obzirom na odnos zavisne surečenice prema glavnoj, zavisno složene rečenice su:
1. predikatne
2. subjektne
3. objektne
4. atributne
5. priložne

ANALIZA ZAVISNOSLOŽENE REČENICE

1. Podcrtajte predikate.
Mogli su se susresti na trgu dok su se palila svjetla.
2. Zaokružite veznik.
3. Odvojite okomitom crtom surečenice i označite glavnu i zavisnu .
4. Postavite uz glavnu surečenicu pitanje na koje će vam odgovoriti zavisna surečenica (pitanje za
subjekt, predikat, objekt, priložnu oznaku ili atribut)
  suodnosna (korelativna) riječ – uspostavlja odnos između glavne i zavisne surečenice i upućuje na
mjesto zavisne surečenice u ustrojstvu glavne (najćešće pokazne zamjenice i prilozi)
Dućan je takav da se o njemu priča. Objasnit ću ti to što se dogodilo. Znat će vrijednost riječi onaj
koji je pametan. Maše rukama toliko da se svi smiju.

PISANJE ZAREZA U ZAVISNOSLOŽENOJ REČENICI

1. glavna + zavisna – ne piše se zarez

Mogli su se susresti na trgu dok su se palila svjetla.
2. zavisna + glavna (inverzija) – piše se zarez
Dok su se palila svjetla, mogli su se susresti na trgu.
3. zavisna surečenica umetnuta u glavnu – piše se zarez
Mogli su se, dok su se palila svjetla, susresti na trgu.

VRSTE ZAVISNOSLOŽENIH REČENICA

1. predikatna – zavisnosložena rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava u glavnu na mjesto

predikatnog imena (prema glavnoj rečenici odnosi se kao dio imenskog predikata)
 u glavnoj se surečenici nalazi pomoćni glagol biti, tj. spona (kopula) između surečenica
 zavisna se surečenica s glavnom povezuje veznikom da ili odnosnom zamjenicom
Oni su da ih boljih nema. Tvoj će grad opet biti kakav je i prije bio. Filmovi nisu ono šsto su
nekad bili.
2. subjektna – zavisnosložena rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava u glavnu na mjesto
subjekta (zavisna se prema glavnoj odnosi kao subjekt prema predikatu)
 odgovora na pitanje za subjekt: Tko? Što?
 zavisna se surečenica s glavnom povezuje odnosnom zamjenicom, veznikom da ili prilogom
u vezničkoj službi
Bit će što mora biti. Tko se zadnji smije, naslađe se smije. Koji slobode nema, taj o slobodi
sanja. Priča se da test nije bio težak. Točno je da sutra putujemo.
 u zavisnoj surečenici često glagoli izricanja (govorenja, mišljenja, osjećanja) ili imenski i
priložni izrazi u bezličnoj upotrebi koji imaju službu predikata

glagoli izricanja imenski i priložni izrazi istog značenja

Kaže se da poslije kiše dolazi sunce. Govori se da će Poznato je da poslije kiše dolazi sunce.
pasti kiša.
Čini se da test nije bio težak. Istina je da test nije bio težak.
Znalo se da neće biti lako. Činjenica je da neće biti lako.

3. objektna - zavisnosložena rečenica u kojoj se zavisna surečenica uvrštava u glavnu na mjesto

njezina objekta
 zavisna se prema glavnoj odnosi kao objekt prema predikatu
 odgovara na pitanja za izravni objekt: Koga? Što?
 s glavnom se vezuje odnosnom z amjenicom, veznikom da ili prilogom u vezničkoj službi
Pokazat će nam što su priredili. Ne znam tko je to učinio. Rekli su mu koga bi trebalo pitati
za savjet. Osjećam kako usijevam steći povjerenje.

4. priložna
A. mjesna – zavisna se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka mjesta prema
predikatu
 odgovara na pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle?
 veznički službu imaju mjesni prilozi (gdje, kamo, kuda...)
 Nema sloge gdje nema dobre volje. Vraito se odakle se malobrojni vraćaju.
Prolazio je kuda su i ostali prošli.
B. vremenska – zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka vremena
prema predikatu
 odgovara na pitanja: kad? otkad? dokad?
 vezničku službu imaju vremenski prilozi, veznik dok, zamjenica čim i skupovi riječi
(prije nego, tek što...)
Kad učiniš neko dobro djelo, nemoj nikom pričati o tome. Moći ćemo poći iz kuće
tek pošto padne mrak. Prije nego zatvoriš vrata, dobro promisli.

*pošto – vrijeme – Pošto večeramo, otići ćemo do grada.

*budući da – uzrok – Budući da smo umorni, odmorit ćemo se.

C. načinska - zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka prema
predikatu.
 odgovara na pitanje: kako?
 vezničku službu imaju prilozi (kako,koliko) zamjenica što i skupovi riječi (kao što,
kao da, koliko god)
Učini onako kako misliš da je najbolje. Pjevat ćemo što bolje znamo. Hodali su kao
da im se ne žuri.

D. uzročna – zavisna se surečenica prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka uzroka prema
predikatu
 odgovara na pitanja: zbog čega? zašto? što je uzrok?
 vezničku službu imaju veznik jer, prilozi kako, kad, zamjenica što te skupovi riječi
(budući da, zato što, zbog tog, s obzirom na to)
Zaustavili smo se jer smo se umorili. Kako se još nisu vratili, mi ćemo ih krenuti
tražiti. Budući da ovog ljeta nije bilo mnogo sunca, grožđe je kiselo. Željeli smo
iskoristiti sve pogodnosti parka kad smo već dali toliko za ulaznicu.
 u glavnoj posljedica, u zavisnoj uzrok
Možda te volim zato što si uvijek tu.

*budući da – samo u inverziji

*kada – i vrijeme (Doći ću kada budu praznici.) i uzrok (Neću vas posjetiti kada ste mi poput
stranaca.)

*kako – način (Učini to kako najbolje znaš.) i uzrok (Kako se nismo dugo zadržali, došli smo kući
na vrijeme.)

E. namjerna – zavisna se surečenica odnosi prema glavnoj kao priložna oznaka namjere
prema predikatu
 odgovara na pitanja: radi čega? s kojom namjerom? što je cilj?
 vezničku službu imaju veznik da, prilozi kako, neka, čestica li, skup riječi samo da
Učimo povijest da ne bismo ponavljali iste pogreške. Pojačat ćemo televizor ne
bismo li bolje čuli. Sve ćemo učiniti samo da ste nam vi sretni.

*možemo je prepoznati po prezentu ili kondicionalu koji su međusobno zamjenjivi. – Najčešće

izlazimo da se odmorimo od obveza. – Najčešće izlazimo kako bismo se odmorili od obveza.
 F. posljedična - zavisna surečenica dopunjuje glavnu da bi izrazila posljedicu onoga što se
izriče glavnom surečenicom
 odgovara na pitanje: s kojom posljedicom?
 veznik da, suodnosna riječ tako, toliko
Govoriš tako tiho da te gotovo ne čujem. Pišem da me već ruka boli. Trčali su
toliko da su gotovo ostali bez daha. Tako su vikali da su se svi razbježali.

G. dopusna – dopušta se radnja glavne surečenice iako se tomu protivi sadržaj zavisne
(sadržaj zavisne je u suprotnosti sa sadržajem glavne)
 odgovara na pitanje: unatoč čemu?
 vezničku službu imaju veznici iako, makar, premda i skupovi riječi ako i, ma koliko, i
pored toga što
Čekali su nas vani iako je padala kiša. Ako i nismo potpuno sigurni, dopustit ćemo
vam izlazak.
*mada – nije standardni, umjesto ide iako i premda

H. pogodbena – zavisnom se surečenicom iznosi uvjet (pogodba) koji treba ispuniti da bi se

izvršila radnja glavne surečenice
 odgovara na pitanja: pod kojim uvjetom? u kojem slučaju?
 vezničku službu imaju veznici ako i da, prilozi kad, ukoliko, čestica li, te skupovi
riječi samo ako, samo da, samo kad
Ako se držiš dogovora, sve će biti u redu. Da ste nas poslušali, sada ne bi bilo
problema. Kada biste htjeli sami sebi priznati neke stvari, svima bi nam bilo lakše.
Budete li i dalje radili po svome, razmislit ću o odlasku na zimovanje. Mogli bismo
otputovati samo ako dobijemo godišnji odmor.
A. stvarna (realna) pogodbena - ako se ostvari uvjet ili pogodba izrečena zavisnom
rečenicom, ostvarit će se i sadržaj glavne surečenice
*u zavisnoj se koristi futur 2. – Odvest ću vas u Grčku ako se budete pridržavali
dogovora.
 veznička sredstva: ako, li, ukoliko
Ako predstava bude loša, izići ću nakon prvog čina. Opereš li mi jabuku, pojest ću
je. Ukoliko naučimo sve planirano, možemo ići u kazalište.
B. moguća (potencijalna) – izriče uvjet ili pogodbu koja se može zamisliti kao moguća, ali
se pritom izriče nesigurnost, odnosno sumnja hoće li se ona stvarno ispuniti (kada bi se
ostvario uvjet izrečen u zavisnoj, mogao bi se ostvariti i sadržaj glavne)
 u zavisnoj surečenici glagol je uvijek u kondicionalu
Ako bismo malo pažljivije trošili, mogli bismo ostati tjedan dana. Kada bismo
štedjeli tri mjeseca, mogli bismo skupiti za noćenje.
C. nestvarna (irealana) – izriče uvjet ili pogodbu koja je ili neostvarena ili neostvariva (kao
uvjet u zavisnoj izriče se nešto što je u suprotnosti sa stvarnom situacijom – ne postoji
nikakva mogućnost da će se izvršiti radnja glavne surečenice)
 u glavnoj surečenici glagol je u kondicionalu (1. ili 2.) a u zavisnoj uz kondicional
može stajati i sadađnje ili prošlo vrijeme
Da smo na vrijeme počeli s pripremama, stigli bismo. Kad bi se Zemlja prestala
vrtjeti, sve bi se promijenilo.
5. atributna – zavisnosložene rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava u glavnu surečenicu na
mjesto atributa
 zavisna se surečenica prema glanoj odnosi kao atribut prema imenici ili nekoj
drugoj imenskoj riječi
 odgovara na pitanja za atribut: Koji? Čiji? Kakav? Kolik?
 s glavnom se povezuje odnosnim zamjenicama, veznikom da i prilozima u vezničkoj
službi
 Idem u školu koja nije blizu. Bili su to dani kakvi se neće ponoviti. Došlo je doba
kada valja razmisliti o svemu.
 mnogostruko složena rečenica – sastavljena od triju ili više surečenica

Ne moram vam ni govoriti da brižno pratim rad autora koji me stvorio.

Ako bih imao sreće, proglasili bi me bolesnim i strpali u ludnicu.

Znam da sam još uvijek mlad jer se vječno pitam što bi se dogodilo da se ostvarilo što se nije ostvarilo.

Sa svojih dvadeset godina zakoračio sam u lift, a iz njega sam izašao kao šezdesetogodišnjak, ali morao
sam to učiniti jer bi me vlasti uhitile.

*atributna rečenica – odvaja se zarezom

Uspješni smo zahvaljujući profesorima koji su nas uvijek razumjeli. ( uspješni smo jer su nas neki profesori
uvijek razumjeli)
Studenti koji po noći uče po danu su umorni. (umorni su samo neki studenti)

*apozicijska rečenica (odvaja se zarezom)

Uspješni smo zahvaljujući profesorima, koji su nas uvijek razumjeli. (svi profesori su nas razumjeli)
Studenti, koji po noći uče, po danu su umorni. (svi su studenti umorni)

ZAVISNOSLOŽENA REČENICA

vrsta primjer najčešća veznička sredstva

predikatna Ljudi su da ih nema normalnijih. veznik da, odnosne zamjenice
subjektna Tko nema veliku tajnu, sigurno veznik da, odnosne zamjenice,
ovamo ne ulazi. prilozi
objektna Stranac je odgovorio da on veznik da, odnosne zamjenice,
prodaje tajne. prilozi
atributna Posjetit ću prodavaonicu u kojoj odnosne zamjenice, veznik da,
se prodaju tajne. prilozi
mjesna Nedavno smo susreli prijatelje mjesni prilozi
gdje ih nismo očekivali.
vremenska Prijatelje smo susreli kada je pao vremenski prilozi, veznik dok,
mrak. zamjenica čim i skupovi riječi
(prije nego, tek što)
načinska Druge ljude procjenjujem kako prilozi
najbolje znam.
uzročna Neke ljude volim više od ostalih veznik jer, prilozi kako, kad,
jer se dobro razumijemo. odnosna zamjenica što te skupovi
riječi budući da, zato što, zbog
toga što, s obzirom na to što
priložne

namjerna Najčešće izlazim da se odmorim veznik da, prilozi kako, neka,

od obveza. čestica li, skupi riječi samo da
posljedična Sunce grije toliko da se ljudi veznik da
skrivaju po kućama.
dopusna Premda se nije dobro snašla, veznici iako, makar, premda, i
odlučila je ostati. skupovi riječi ako i, ma koliko, i
pored toga što
pogodbene
stvarna Ukoliko kasnite, javite se ako, li, ukoliko
mobitelom.
moguća Kada bi se svatko od nas nečega ako, kad
odrekao, svima bi bilo lakše.
nestvarna Da smo na vrijeme krenuli, da, kad
možda bismo i stigli.