P30: FIZIOLOŠKI ZNAČAJNI LIPIDI

Fizološki značajni lipidi. Klasifikacija lipida. Masne kiseline: građa, dužina lanca, zasićenost. Nomenklatura masnih
kiselina. Neutralni lipidi. Triacilgliceroli. Razgradnja triacilglicerola pomoću lipaza gušterače. Glavni fosfogliceridi -
strukture. Sfingomijelin. Glikolipidi. Kolesterol. Transport lipida.

Fizološki značajni lipidi

 heterogena skupina spojeva koja uključuje masti, ulja, steroide, voskove te druge odgovarajuće spojeve
 prema kompleksnosti ih možemo podijeliti na jednostavne i složene
 sličniji su u fizikalnim nego kemijskim svojstvima:
o netopljivost u vodi
o topljivost u organskim otapalima, tj. nepolarnim otapalima (npr. eter i kloroform)
 važnost lipida:
o važni sastojci prehrane –
 visoka energijska vrijednosti (oksidacijom masti dobije se oko 38 kJ/g, dok proteina 17,5 kJ/g
i ugljikohidrata 18 kJ/g – gotovo dvostruko puta više energije) & spremište energije u
masnome tkivu
 esencijalne masne kiseline sadržane u mastima – nužne za pravilno funkcioniranje organizma
 vitamini topljivi u mastima (A, D, E i K)– pretače koenzima – važni za optimalno djelovanje
enzima
o toplinski izolatori – u potkožnom masnom tkivu oko nekih organa
o električni izolatori – omogućuju brzo širenje depolarizacijskih valova uzduž mijeliniziranih živaca
o stanična signalizacija – npr. steroidni hormoni i eikozanoidi
o u kombinaciji s proteinima
 glavni sastojci staničnih membrana (npr. mitohondrijske unutrašnje membrane)
 lipoproteini – prijenos lipida krvlju
o poznavanje biokemije lipida važno za razumijevanje debljine, ateroskleroze i šećerne bolesti

Klasifikacija lipida
1. jednostavni lipidi – esteri masnih kiselina i alkohola
1.1. triacilgliceroli/trigliceridi (masti i ulja) – esteri alkohola glicerola; masti su u čvrstom stanju, ulja u tekućem
1.2. voskovi – esteri dugolančanih alkohola
2. složeni lipidi – esteri masnih kiselina i alkohola koji sadržavaju dodatne skupine
2.1. fosfolipidi –– ostatak fosfatne (fosforne) kiseline te bazične skupine s dušikom ili druge supstituente
2.1.1. glikofosfolipidi – alkohol glicerol
2.1.2. sfingofosfolipidi – sfingozin (dugolančani aminoalkohol) ili neka druga sfingoidna baza
2.2. glikolipidi – glikosfingolipidi – masna kiselina + sfingoidna baza (sfingozin) + ugljikohidratni dio
2.3. sulfolipidi
2.4. aminolipidi
2.5. proteolipidi
3. derivati i pretače
3.1. masne kiseline
3.2. glicerol
3.3. ugljikovodici
3.4. masni alkoholi
3.5. masni aldehidi
3.6. ketonska tijela
3.7. steroidi
3.8. vitamini topljivi u mastima A, D, E, K
3.9. hormoni

Nenabijene lipide nazivamo neutralni lipidi i tu ubrajamo acilglicerole (gliceridi), kolesterol i kolestiril-estere.
Masne kiseline: građa, dužina lanca, zasićenost
 alifatske karboksilne kiseline
 najčešće se nalaze u obliku estera u prirodnim mastima i uljima, ali mogu postojati i kao slobodne masne
kiseline (u transportnom obliku u plazmi)
 najčešće su nerazgranate masne kiseline s parnim brojem ugljikovih atoma
 ionizirane su kod fiziološkoog pH
 razlikuju se: duljinom lanca i stupnjem nezasićenosti (utječu na talište – kraći lanac + nezasićenost =
povećavanje fluidnosti)
a) duljinom lanca
 kratkolančaste
 srednjalančaste
 dugolančaste
b) stupnjem nezasićenosti
 zasićene – sadrže samo jednostruke veze između ugljikovih
atoma
 nezasićene – sadržavaju i jednostruke i dvostruke veze
1.jednostruko (mononezasićene/monoenske)
2.dvostruko, trostruko, četverostruko –
polinezasićene/polienske)

ZASIĆENA MK NEZASIĆENA
MK

o najčešće u cis obliku

o pri niskim temperaturama, lanci zasićenih masnih kiselina su izdužena oblika (ispruženi),
poput cikcak linije – pri višim temperaturama pojedine skupine rotiraju (oko jednostrukih
beza) pa lanac poprima kraći oblik što objašnjava zašto se biomembrane stanjuju
povišenjem temperature
o kod nezasićenih masnih kiselina, dvostruka veza ne dopušta rotaciju skupina koje
povezuje, ali su zato moguća 2 fiksna prostorna rasporeda atoma/skupina oko osi
dvostruke veze – cis-trans-izomerija
o cis-konfiguracija – oba ostatka acilnog lanca povezana dvostrukom vezom nalaze se na
istoj strani dvostruke veze te zbog otklona njene osi čine kut od 120°
o trans-konfiguracija - ...na suprotnim stranama, nema nikakvog otklona
o u trans konfiguraciji narušavaju se prostorni odnosi u strukturi membranskih lipida i
membrana → trans masne kiseline su nusprodukti u proizvodnji margarina tijekom
postupka hidrogeniranja (skraćivanja) prirodnih ulja kojim se nezasićene masne kiseline
„zasićuju“
3.u nezasićene masne kiseline vežemo i eikozanoide - derivati arahidonske kiseline
 prostanoidi
a. prostaglandini – nezasićene masne kiseline s 20 ugljikovih atoma, nastaju iz
arahidonske kiseline
 nastaju u svim tkivima
 fiziološki najznačajniji su E i I (prostaciklini)
 učinci: kontrakcija glatkog mišićja, poticanje upalne reakcije, povišenje
tjelesne temperature, kočenje lučenja želučanog soka, povećanje ili
smanjenje protoka krvi (PGE2 – vazodilatacija, PGF2 – vazokonstrikcija),
posredovanje u osjetu boli
 djeluju lokalnu, ne ulaze u krvni optok
b. prostaciklini
c. tromboksani – proizvode se trombocitima, imaju ulogu aktivacije novih trombocita
i povećanju njihove agregacije tijekom zgrušavanja krvi, kao i vazokonstriktivna
svojstva čime povisuju krvni tlak
 leukotrieni (izazivaju bronhokonstrikciju, imaju ulogu u astmi)
 lipoksini
  prostaglandini i tromboksani nastaju pretvorbom arahidonske kiseline u prostaglandin H₂ što
katalizira enzim ciklooksigenaza
 ciklooksigenaza je cilj djelovanja aspirina i ostalih nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) –
aspirin smanjuje upalu i bol kočenjem sinteze prostaglandina, a kočenjem sinteze
tromboksana smanjuje agregaciju krvnih pločica i zgrušavanje krvi
 zbog tog djelovanja, male dnevne doze aspirina često se propisuju za prevenciju moždanog
udara
 ciklooksigenaza COX-1 smatra se odgovornom za normalno, fiziološko stvaranje
prostaglandina, a COX-2 za povećano stvaranje prostaglandina koje je povezano s upalom i
bolesti

Nomenklatura masnih kiselina

 imenu odgovarajućeg ugljikovodika doda se nastavak –ska kiselina; ime zasićene masne kiseline završava
nastavkom –anska kiselina (npr. oktadekanska), a ime nezasićene –enska kiselina (npr. oktadekaenska)
 često se položaj dvostruke veze iskazuje brojeći od omega C atoma
 drugi atom je α, treći je β, četvrti je γ
 terminalni (metilni) C na kraju je ω (ili n)
 kod životinja se nove dvostruke veze mogu uvoditi SAMO između postojeće dvostruke veze (omega 3, 6 ili 9) i
karboksilnog ugljika
 to uvjetuje postojanje 3 biosintetske serije ili porodice masnih kiselina– omega 3, omega 6 i omega 9
o omega 3:
A. eikozapentaenska/eikozapentaenoična (EPA),
B. dokozapentaenska kiselina (DPA)
C. dokozaheksaenska kiselina (DHA)
o omega 6:
A. linolna kiselina
B. arahidonska kiselina
o omega 9:
A. oleinska kiselina