12

1.2. Ishodi učenja strukturu svih područja i njihovih pripadajućih

U katalogu ne treba gledati izolirano ishod učenja i potpodručja te njihove međusobne veze, ali i veze s
njemu pridružene sadržaje, već treba uzeti u obzir drugim prirodoslovnim predmetima.

1.2.1. Ishodi područja 1. Organiziranost živoga svijeta

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

1.1.1.1. mikroskopska veličina, makroskopska veličina, usporedba
1.1.1.
razlikovati na relativne veličine molekula, debljine stanične mebrane, virusa,
Makroskopske
organizacijskim bakterija, struktura i organela u stanici te biljnih i životinjskih konkretne brojčane
i mikroskopske
razinama živoga svijeta stanica korištenjem mjernih jedinica SI sustava (nm, μm, mm, vrijednosti
veličine u živome
veličinom podređene i cm, m), izračunavanje realne veličine stanica/organela s pomoću
svijetu
nadređene strukture mikroskopske slike i korištenoga povećanja
1.1.2.1.
ukazati na važnost
1.1.
odnosa površine i izračunavanje i prikazivanje odnosa volumena i površine na
Odnosi veličina u  
volumena kao čimbenika primjerima, primjer pingvina na različitim geografskim lokacijama
živome svijetu
1.1.2. koji ograničava veličinu
Odnos volumena stanice
i površine u živim važnost površine za izmjenu tvari; odnosi površine i volumena na
organizmima 1.1.2.2.
različitim primjerima u živome svijetu, npr. unutarnja membrana
objasniti važnost
mitohondrija i tilakoidne membrane kloroplasta, spiralni
povećanja i smanjenja  
kloroplast spirogire, plućni mjehurići, mozak, crijevne resice,
površine u građi živih
hife gljiva, kapilare, korjenove dlačice, škržni listići riba, eritrociti
organizama
sisavaca, preobrazbe listova (kaktus)
1.2.1.1.
usporediti uloge
1.2. C, H, O, N, P, Na, Cl, Ca, Fe, K, Mg, I, S; uloge najvažnijih biogenih postotke zastupljenosti
najvažnijih biogenih
Porast složenosti elemenata na primjerima biljnih i životinjskih organizama mineralnih elemenata
1.2.1. elemenata u živim
i razvoj novih organizmima
Molekularno
svojstava
ustrojstvo živih 1.2.1.2.
na višim građa molekule vode; svojstva vode: vodikove veze, specifični vrijednosti specifičnoga
organizama povezati građu i
organizacijskim toplinski kapacitet, visoka latentna toplina isparavanja (npr. toplinskog kapaciteta
razinama svojstva vode s njezinim
tijekom znojenja), voda kao otapalo, površinska napetost, i latentne topline
značenjem za održavanje
kapilarnost, anomalija vode; uloge vode u živim organizmima isparavanja
života
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
monomeri, polimeri; ugljikohidrati (monosaharidi, oligosaharidi,
detaljne strukturne
polisaharidi); lipidi (alkohol glicerol + masne kiseline), hidrofilno,
1.2.1.3. formule složenih
hidrofobno; proteini (peptidi, aminokiseline); nukleinske kiseline
analizirati građu i organskih spojeva;
(nukleotidi DNA, nukleotidi RNA) ATP, kemijske veze (peptidna
svojstva biološki važnih glikozidnu vezu,
veza, vodikova veza); strukturne razine proteina, obilježavanja
spojeva na primjerima estersku vezu,
krajeva molekule DNA (5` i 3`), utjecaj temperature i pH na
fosfodiestersku vezu
aktivnost enzima i denaturaciju proteina
ugljikohidrati (monosaharidi: glukoza, fruktoza, riboza,
1.2.1. deoksiriboza; oligosaharidi: saharoza, laktoza; polisaharidi: celuloza,
Molekularno hitin, glikogen, škrob); lipidi (ulja i masti; fosfolipidi; steroidi:
ustrojstvo živih kolesterol, hormoni, vitamini); proteini, primjeri važnih proteina
organizama u živim organizmima; enzimi, nazivlje enzima (-aza); nukleinske
1.2.1.4.
kiseline: DNA, RNA, mRNA, tRNA, rRNA, nukleinske kiseline kao kao i u prethodnome
objasniti osnovnu
složeni polimeri koji pohranjuju i prenose informacije unutar (1.2.1.3.) detaljne
podjelu pojedinih
stanice; pojedine namirnice kao izvori biološki važnih spojeva; strukturne formule
1.2. biološki važnih spojeva i
povezivanje uloge pojedinih biološki važnih spojeva s njihovom složenih organskih
Porast složenosti njihove uloge u živome
građom, npr. ugljikohidrati − energija, izgradnja i regulacija spojeva
i razvoj novih svijetu
staničnih struktura i procesa, promet i komunikacija između stanica;
svojstava lipidi − zalihe energije, građa biomembrane; proteini − građa
na višim stanica, usklađivanje i ubrzavanje kemijskih reakcija, upravljanje
organizacijskim djelovanjem gena, signalne molekule (prijenos informacija), obrana
razinama organizma od zaraze
razlikovanje bakterija
prema tipu, broju
1.2.2.1. i položaju nitastih
prokariotska stanica, nukleoid, ribosomi, citoplazma, stanična
povezati građu s tvorevina (bičeva, pili),
membrana, stanična stijenka, kapsula, bičevi, pili, plazmid,
ulogama dijelova mezosom, rezervne tvari,
endospore kao oblik za preživljavanje bakterija
1.2.2. prokariotske stanice ostale oblike bakterija,
Stanično razlikovanje građe
ustrojstvo živih stanične stijenke bakterija
organizama 1.2.2.2. detaljnu građu stanične
povezati građu s stijenke, trepetljike,
stanična stijenka, stanična membrana, jezgra, ER, Golgijevo
ulogama pojedinih bičeve i centriole;
tijelo, ribosomi, lizosomi, vakuole, mitohondriji, plastidi, bičevi i
dijelova eukariotskih peroksisome; cis i trans
trepetljike, centrioli, citoskelet
stanica na primjeru biljne stranu Golgijeva tijela,
i životinjske stanice detaljnu građu citoskeleta

13
14
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
1.2.2.
1.2.2.3.
Stanično
objasniti endosimbiotsku endosimbioza, endocitoza, mitohondriji, kloroplasti  
ustrojstvo živih
teoriju
organizama
1.2.3.1.
analizirati životne stanica obavlja sve funkcije organizma, usporedba organela
procese na razini i organa ili organskih sustava, primjeri jednostaničnih i
 
jednostaničnih višestaničnih organizama, prednosti i nedostatci višestanične
1.2. i višestaničnih organizacije
Porast složenosti organizama
i razvoj novih
svojstava tvorna tkiva (vršni meristemi, kambij, godovi), trajna
nodule, brakteje,
na višim tkiva (osnovno tkivo ili parenhim asimilacijski, spužvasti ili
1.2.3. dorzoventralni list,
organizacijskim transpiracijski, spremišni; pokrovno tkivo, puči; potporno tkivo;
Ustrojstvo na 1.2.3.2. nazive: radikul,
razinama provodna tkiva − ksilem i floem; žljezdano tkivo; vegetativni
razini organizma povezati građu i ulogu kotiledon, palisadni
organi: korijen, stabljika, list; generativni organi kritosjemenjača:
biljnih tkiva i organa parenhim, tjemenice,
cvijet, cvat, plod, sjemenka, preobrazbe − korijen: gomolj, repasti
geofite, razlike u građi
korijen, zračno korijenje; stabljika: gomolj, vitica, trn; list: vitica,
sklerenhima i kolenhima
trn
1.2.3.3.
povezati građu s pokrovno, vezivno (masno tkivo, krv, hrskavica, kosti), mišićno i oblike stanica
ulogama životinjskih živčano tkivo pokrovnoga epitela
tkiva
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
pokrovni sustav − na primjerima beskralježnjaka (dječja glista, rak,
kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe pokrovnoga sustava
(ljuske, pousmina, usmina, izmjena plinova, žlijezde u koži vodozemaca,
detalje životnih ciklusa
rožnate ljuske, protein keratin, presvlačenje, masno tkivo, perje, rožnata
nametničkih životinja
tvar i keratin, pokrovno perje, letno perje, vosak, mitarenje
s nazivima ličinačkih
probavni sustav − na primjerima beskralježnjaka (spužva, crvena
stadija (miracidije,
moruzgva, dječja glista, gujavica, kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje
cerkarije i sl.),
građe probavnoga sustava (raznolikost i razvoj probavila, prilagodbe
nazive ličinka
probavila načinu ishrane, npr. mesojedi/biljojedi)
beskralježnjaka,
dišni sustav − na primjerima beskralježnjaka (gujavica, puž
nazive organa
vinogradnjak, lignja, kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe
za izlučivanje
dišnoga sustava u navedenih organizama s obzirom na način
(protonefridije,
izmjene plinova (difuzija, škrge, uzdušnice, koža, pluća
metanefridije,
srčanožilni sustav − na primjerima beskralježnjaka (puž, gujavica,
antenalne žlijezde...),
kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe (otvoren i zatvoren
detaljnu podjelu kukaca,
krvožilni sustav, građa srca u različitih skupina kralježnjaka)
1.2. plaštenjake,
1.2.3.4. spolni sustav − na primjerima beskralježnjaka (dječja glista, trakavica
Porast složenosti osnove građe i način
analizirati načela građe i puž) i kralježnjaka − uspoređivanje građe spolnoga sustava
i razvoj novih 1.2.3. života kopljače,
i uloge organskih živčani sustav − na primjerima beskralježnjaka (hidra, virnjak,
svojstava Ustrojstvo na detaljno Hadžijevu i
sustava beskralježnjaka gujavica, lignja, kukac) i kralježnjaka − uspoređivanje građe
na višim razini organizma Haeckelovu teoriju o
i kralježnjaka na živčanoga sustava (mrežasti živčani sustav, razvoj ganglija i
organizacijskim postanku višestaničnih
konkretnim primjerima mozga, ljestvičav živčani sustav, mozak (prednji, srednji, stražnji,
razinama životinja,
primozak), kralježnička moždina, povezivanje evolucijskoga razvoja
pojavu partenogeneze u
prednjega mozga s načinom života pojedine skupine organizama
vodenbuhe,
osjetilni sustav − na primjerima beskralježnjaka (virnjak, lignja,
svojstva peripatusa kao
kukac) i kralježnjaka uspoređivanje građe osjetilnoga sustava);
živoga fosila,
nastanak pojedinoga sustava (oko, uho)
kružnouste nazive
organi za pokretanje − na primjerima beskralježnjaka (virnjak,
dijelova želudca u
puž, gujavica, kukac, skakavac, muha, lignja) i kralježnjaka
preživača,
− uspoređivanje građe organa za pokretanje (stezanje i
broj ganglija,
rastezanje mišića, krila kukaca, tri para člankovitih nogu, hitinski
latinske nazive kostiju
oklop, „mlazni” pogon, peraje riba, kostur u različitih skupina
i mišića,
kralježnjaka, letenje u ptica − princip građe kostura i mišića ptica,
detaljnu građu mozga i
građa zdjelice sisavaca i kretanje)
sva polja u kori velikoga
organi za izlučivanje − na primjerima beskralježnjaka
mozga
(moruzgva, gujavica, kukci) i kralježnjaka − uspoređivanje građe
organa za izlučivanje (difuzije, razvoj cjevčica za izlučivanje,
nečisnica, mokraćna kiselina, pravi bubreg)

15
16
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
srčanožilni sustav − građa i uloga srca, građa i uloga arterija, vena
i kapilara, mali i veliki krvotok, koronarni krvotok, kontrakcije srca srčanožilni sustav: nazive
imunološki sustav − razlikovanje organa, tkiva i stanica srčanih zalistaka, slojeve
imunološkoga sustava srčane stijenke (endokard,
limfni sustav − limfne žile, limfni čvorovi i organi epikard), prijelazne ploče,
dišni sustav − povezivanje građe organa dišnoga sustava latinske nazive slojeva u
s njihovom ulogom (nos, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice, građi krvnih žila, promjer
bronhioli, alveole, poplućnica), položaj organa dišnoga sustava u kapilara, apoptozu,
tijelu čovjeka, mehanika disanja (mišići, volumen prsnoga koša, usporedbu disanja i
tlak, udisaj, izdisaj) krvotoka prije i nakon
probavni sustav − povezivanje građe organa probavnoga sustava rođenja; načelo analize
s njihovom ulogom (usta, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo pokazatelja zdravstvenoga
crijevo, analni otvor, žlijezde slinovnice, jetra, žučni mjehur, stanja organizma iz urina
gušterača, zubi, jezik), položaj organa probavnoga sustava u tijelu, imunološki sustav: vidi
objašnjenje osnovne uloge jetre i gušterače u probavi hrane što ne treba u području
mokraćni sustav − povezivanje osnovne građe nefrona s njegovom 4.1.2.
1.2. ulogom u filtraciji krvne plazme i stvaranju mokraće, građa bubrega, dišni sustav: latinske
Porast složenosti položaj organa mokraćnoga sustava u tijelu (bubrezi, mokraćovodi, nazive organa dišnoga
1.2.3.5.
i razvoj novih 1.2.3. mokraćni mjehur, mokraćna cijev, mokraćno-spolna cijev) sustava, površinu pluća
povezati građu s
svojstava Ustrojstvo na pokrovni sustav − epiderma, derma, sloj masnih stanica, lojnice, (brojčano), promjer
ulogama organskih
na višim razini organizma dlake, znojnice, melanin, kolagen, elastin, uloge kože alveola, brojčane
sustava u čovjeka sustav organa za pokretanje − kostur čovjeka, struktura
organizacijskim vrijednosti tlakova
razinama kosti, oblik, veličina i položaj kostiju, veze među kostima u plućima; brojčane
(zglobovi i šavovi), građa i funkcija hrskavice, okoštavanje, vrijednosti različitih
osein, kalcij, vitamin D, osobine i vrste mišićnoga tkiva, građa vrsta plućnih volumena,
poprečnoprugastih mišića; miozin, aktin, kontrakcije mišića brojčanu vrijednost za
endokrini sustav − endokrine žlijezde i njihov smještaj u tijelu, vitalni kapacitet
razlikovanje egzokrinih od endokrinih žlijezda, hijerarhijski probavni sustav:
položaj i uloga hipofize, uloge najvažnijih hormona (hipotalamus latinske nazive organa
– princip djelovanja i značenje rezultata analize hormona) probavnoga sustava,
spolni sustav − organi muškoga i ženskoga spolnog sustava i odontoblaste, tipove
njihove uloge stanica želudca,
živčani sustav − dijelovi živčanoga sustava i njegove uloge, kolecistokinin, sekretin,
građa živčane stanice i uloge njezinih dijelova, usporedba građe Brunnerove žlijezde,
mozga i leđne moždine, razlikovanje vrste živaca i njihovih Lieberkuhnove kripte
uloga, glavna morfofunkcionalna podjela kore velikoga mozga mokraćni sustav:
(motorne, senzorne, asocijativne i limbičke regije) bez preciznoga latinske nazive organa
pozicioniranja pojedinoga centra mokraćnoga sustava
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

pokrovni sustav:
slojeve epiderme i
derme, keratinocite
sustav organa za
pokretanje: latinske
nazive kostiju i mišića
endokrini sustav:
latinske nazive dijelova
sustava, nazive
pojedinih hormona:
melanostimulacijski
hormon, tireokalcitonin,
parathormon, melatonin
spolni sustav: latinske
1.2. nazive dijelova sustava
osjetilni sustav − dijelovi oka (očna jabučica, očni živac), živčani sustav:
Porast složenosti
1.2.3.5. akomodacija oka i poremećaji u funkciji oka (kratkovidnost i funkcioniranje područja
i razvoj novih 1.2.3.
povezati građu s dalekovidnost), prijenos svjetlosnih podražaja; građa uha te za govor u kori mozga,
svojstava Ustrojstvo na
ulogama organskih princip nastanka osjeta sluha i ravnoteže; uloge jezika; osjetilo mozgovne živce i
na višim razini organizma
sustava u čovjeka njuha i prijenos signala do mozga; mehanizam razlikovanja boja i zadaće koje obavljaju,
organizacijskim
prostorna percepcija električnu aktivnost
razinama mozga i moždane valove,
pamćenje, policikličko i
monocikličko spavanje,
govor: Wernickeovo i
Brokino područje, ablaciju
mrežnice, mentalne/
neuralne/duševne bolesti,
ekscitacijske i inhibicijske
neurone
osjetilni sustav: nazive:
bazilarna membrana,
pokrovna membrana,
Cortijev organ, građa
labirinta, makula, statoliti,
perilimfa, endolimfa

17
18
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
1.2.4.1.
1.2.4. granica između živoga i neživoga svijeta; od molekule do biosfere,
razlikovati na primjerima
Ustrojstvene raščlaniti organizacijske razine živih bića i navesti primjere;  
organizacijske razine
razine u biosferi populacija, životna zajednica, ekosustav, biom, biosfera
živoga svijeta
1.2.5.1.
razlikovati biološke
virusi, subviralni patogeni − princip infekcije (prioni, viroidi);
1.2. subjekte bez stanične satelitne RNA
virusne infekcije
Porast složenosti građe i njihovu važnost u
i razvoj novih 1.2.5. živome svijetu
svojstava Ustrojstvo građa virusa na primjerima virusa mozaičke bolesti duhana
na višim podrijetlo virusa,
bioloških kao predstavnika jednostavnih virusa (proteinska ovojnica,
organizacijskim podjelu virusa prema
subjekata 1.2.5.2. nukleinska kiselina), HIV-a kao predstavnika složenih virusa
razinama obliku kapside; pojmove
bez stanične objasniti građu i podjelu (sadržava i vanjsku ovojnicu prema sastavu sličnu membrani
kapsida, kapsomere,
organizacije virusa stanice domadara, izbojke i reverznu transkriptazu) i bakteriofaga;
peplos, peplomere,
podjela virusa prema tipu stanice kojom se koristi za umnožavanje
godine otkrića
i prema vrsti nukleinske kiseline (RNA virusi, DNA virusi)
1.2.5.3. što od značajka živih organizama virusi nemaju (organiziranost;
usporediti značajke izmjenu tvari i energije ili metabolizam; razmnožavanje, rast i  
virusa i živih bića razvitak; podražljivost; prilagodbu; kontrolne procese i homeostazu)
1.3.1.1.
razlikovati podjelu smisao i potreba klasifikacije živoga svijeta; domena, carstvo,
latinske nazive pojedinih
živoga svijeta prema koljeno, razred, red, porodica, rod, vrsta, podvrsta, sorta,
vrsta i sistematskih
sistematskim kategorijama pasmina; važnost i primjena principa dvoimenoga nazivlja; prema
kategorija
i značenje dvoimenoga ponuđenim sistematskim kategorijama razvrstati organizme
nazivlja u Biologiji
1.3.1.
Principi tri domene prema tipu stanične građe (arheja, bakterija,
klasifikacije eukariota), šest carstava (arhebakterije, eubakterije, protisti/
1.3.1.2.
protoktisti, gljive, biljke i životinje), jednostanični prokariotski
1.3. usporediti značajke
organizmi, jednostanični eukariotski organizmi, višestanični
Srodnosti i organizama koji  
organizmi koji nemaju prava tkiva, višestanični organizmi s
raznolikosti pripadaju različitim
pravim tkivima; osnovne razlike između organizama pojedinih
domenama i carstvima
carstava, npr. što carstvo gljiva razlikuje ili povezuje s biljnim i
životinjskim carstvom
1.3.2.1. ekstremna staništa, srodnost s eukariotima, endosimbiotska
objasniti značenje teorija; značaj bakterija u procesu kruženja tvari – kao razlagač
1.3.2.
arhebakterija te i kao proizvođač – ali bez ispitivanja detalja cvjetanja kopnenih nazive rodova
Raznolikost arheja
cijanobakterija i ostalih voda i mora, pioniri vegetacije; prehrambena industrijia i metanogenih bakterija
i eubakterija
bakterija za čovjeka i u biotehnologija, razlikovanje pojedinih primjera bolesti prema
biosferi tablici 7. (Zarazne bolesti) u prilogu
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
građu bičeva i trepetljika;
konceptakule,
internodije, nodije,
aerociste, cistozigotu,
pojam aerociste,
1.3.3.1.
tipove pojedinih
analizirati osnovne
ameba, papučica, euglena; uloga pelikule, stanična membrana, pigmenata i udjele
značajke građe
hranidbeni mjehurići, stežljivi mjehurići, jezgra, kloroplasti, očna u skupinama, ostale
jednostaničnih
pjega, trepetljike, lažne nožice, bičevi; spirogira, volvoks i morska tipove fotosintetskih
heterotrofnih i
salata, jadranski bračić; talus ili steljka, jednostanični i kolonijalni pigmenata, produkata
autotrofnih te
organizmi; stabalce, korjenčići, listići, pigmenti karakteristični za fotosinteze i rezervnih
višestaničnih autotrofnih
osnovne skupine (klorofili, karoten, ksantofili, fikobilin) tvari svih autotrofnih
protista/protoktista na
protoktista, feoplaste,
tipičnim predstavnicima
1.3.3. rodoplaste, detalje
1.3. skupina svjetlećih
Raznolikost
Srodnosti i i zlatnožutih alga,
protista/
raznolikosti pirenoid, cenocitu, građu
protoktista
kaulerpe, građu pelikule
razmnožavanje
kremenjašica; proces
zeleni bičaši (euglena), kremenjašice (kremena zemlja), zelene
probave u trepetljikaša,
1.3.3.2. alge (volvoks, morska salata, kaulerpa, klobučić), smeđe alge
konjugaciju trepetljikaša,
objasniti značenje (jadranski bračić, padina) i crvene alge (agar, litotamnijski
ciklus razmnožavanja
autotrofnih i vapnenac, veza s cijanobakterijama), autotrofni protoktisti kao
plazmodija, podrijetlo
heterotrofnih protista/ bioindikatori (morska salata, zelena euglena, padina) u dobivanju
heterotrofnih
protoktista za čovjeka energije i biogoriva te u prehrani; praživotinje: korjenonošci –
protoktista,
i biosferu na tipičnim amebe i krednjaci (bolest − dizenterija; taloženje sedimenata od
predstavnike sluznjača,
predstavnicima vapnenca); bičaši – trihomonas (nametnički bičaši); trepetljikaši
kitridijale, rasplodne
– papučica; truskovci – Plazmodium sp. (malarija)
organe (sporangiofore i
zoosporangije), sluznjače

19
20
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
tipični primjeri: kvaščeve gljivice, kistac, narančasta zdjeličarka detaljnu podjelu gljiva
1.3.4.1.
i muhara; navoditi značajke gljiva koje ih povezuju s biljkama, u pododjeljke, nazive:
izdvojiti osnovne
odnosno sa životinjama (heterotrofan način života, hitin, terestički, epiliski,
značajke građe gljiva na
nepokretnost, glikogen, hife, micelij, klobuk, stručak, plodište, kriptobioza, kolumela,
tipičnim predstavnicima
sporangiji, spore) himenija, aspergiloza
1.3. 1.3.4.
Srodnosti i Raznolikost gljiva prehrana, otrovnost, proizvodnja antibiotika; kvaščeve gljivice,
raznolikosti i lišajeva zelena plijesan (kistac − Penicillium), smrčak, narančasta
1.3.4.2.
zdjeličarka, tartufi, pepelnice, vrganj, bukovača, pečurka
objasniti značenje gljiva
(šampinjon), puhara, peronospora vinove loze, zelena pupavka, građu soredija
i lišajeva za čovjeka i
muhara, kandida/kandidijaza; „pioniri vegetacije”; u medicini
biosferu
(islandski lišaj); mutualizam gljiva s cijanobakterijama ili zelenim
algama; uloga slojeva u građi lišajeva
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
pojmove: filoidi, kauloid,
rizoidi; evolucijske linije
mahovina (rožnjače,
jetrenjače i prave
mahovine); pojmove:
operkulum, kormus,
haptera; građu psilofita,
lepidodendrona,
crvotočina i selaginele;
pojmove: trofosporofil,
induzij; građu sterilne
i fertilne stabljike
preslice; podjelu na
mahovine na primjeru vlaska − nevaskularne stablašice, sporofit evolucijske linije
1.3.5.1. analizirati (tobolac, držak), gametofit (korjenčić, listići, stabalce), prevladava u golosjemenjača,
osnovne značajke gametofit; papratnjače na primjeru bujadi − korijen, stabljika, neprave plodove,
1.3. 1.3.5. građe stablašica list, prilagodbe na kopneni način života (vaskularne stablašice), evolucijske linije
Srodnosti i Raznolikost (mahovina, papratnjača, ovisnost o vodi tijekom razmnožavanja; golosjemenjače na kritosjemenjača; nazive:
raznolikosti biljnoga svijeta golosjemenjača i primjeru bora; kritosjemenjače na primjeru jabuke, pšenice i gnetumi, andrecej,
kritosjemenjača) na kukuruza (vegetativni i generativni organi, značajke jednosupnica ginecej; nazive:
tipičnim predstavnicima i dvosupnica); s pomoću dihotomskih ključeva razvrstavanje sinergide i antipode,
biljnih organizama − primjer zadataka praktičnih radova entomogamne,
ornitogamne,
hiropterogamija,
anemogamija,
hidrogamija,
epizoohorija,
hidrohorija,
anemohorija, antohorija,
trofosporofili,
anemofilija,
entomofilija, ornitofilija,
hiropterofilija,
hidrofilija,
partenokarpija

21
22
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
treset, sedrene barijere, kameni ugljen; građevinarstvo – drvo;
proizvodnja papira, smola; farmaceutska industrija – iglice
za sirupe protiv kašlja, ginko; hortikultura; ekološka uloga:
1.3.5.2.
crnogorične šume; povrće (kupus, blitva, grah, endivija); voće:
objasniti značenje biljaka
jabuka, višnja, šljiva, jagoda, ribiz, smokva, rogač, dud, pitomi florna carstva
za čovjeka i biosferu na
kesten, lješnjak; ljekovite biljke: preslice, metvica, majčina
tipičnim predstavnicima
dušica, kamilica, lipa, ljekovita kadulja; začinske biljke: ružmarin,
lovor, peršin, bosiljak, origano; žitarice (ječam, pšenica); otrovne
1.3.5. biljke: tisa, đurđica, mrazovac, oleander, naprstak, bunika
Raznolikost mahovine: obični vlasak, mah tresetar, sedrotvorci; papratnjače:
biljnoga svijeta poljska preslica, bujad, jelenak; golosjemenjače: bor, jela,
smreka, čempres, tisa, ginko, cikas; kritosjemenjače –
dvosupnice: bukva, kesten, hrast, bagrem, kupus, mrkva,
1.3.5.3.
kadulja, kamilica, suncokret, maslačak; jednosupnice: luk, ljiljan,
opisati raznolikost flore i
trave: pšenica, kukuruz, zob, trska; endemične vrste: velebitska
vegetacije Hrvatske
degenija, hrvatska sibireja (relikt), dubrovačka zečina, hrvatska
1.3.
perunika, runolist, hrvatski karanfil; zaštićene vrste: navedeni
Srodnosti i
endemi i ugrožene vrste, npr. obična kockavica, orhideje, tisa,
raznolikosti
božikovina, širokolisna veprina
detaljne klasifikacije
unutar skupina
beskralježnjaka; razrede
žarnjaka; pregled
Tablica 5. Obilježja beskralježnjaka; Tablica 6. Obilježja građe pripadnika
1.3.6.1. kralježnjaka u prilogu; razvrstavanje i prepoznavanje tipičnih natkoljena oblenjaka;
1.3.6.
analizirati osnovne predstavnika glavnih skupina životinja prema njihovoj građi; natkoljeno lovkaši;
Raznolikost
značajke građe glavnih razvrstavanje životinjskih organizama s pomoću dihotomskih natkoljeno stapčari;
životinjskoga
skupina životinja na ključeva − primjer zadataka; razlikovanje morfologije mekušaca detaljnu sistematiku
svijeta
tipičnim predstavnicima na primjerima puža, školjkaša i glavonošca, razlikovanje riba; detaljnu podjelu
morfologije člankonožaca na primjerima pauka, raka i kukca vodozemaca; beznošce
(indijski rijač); detaljnu
podjelu gmazova;
detaljnu podjelu ptica;
detaljnu podjelu sisavaca
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
spužve − poznavati tradiciju spužvarstva na Jadranu (Krapanj);
beskolutićavci − žarnjaci (hidra, moruzgva, vlasulja, koralji,
tradicija koraljarstva na otoku Zlarinu, ušati klobuk), plošnjaci
(virnjaci, metilji, trakavice), oblići i mekušci (puževi: priljepci,
vinogradnjak, balavci; školjkaši: bezupka, dagnja; glavonošci: sipa,
lignja, hobotnica; školjkaši akumuliraju mikroorganizme i štetne
spojeve iz mora – opasnost od trovanja)
mnogokolutićavci − korisna uloga gujavice, pijavice, korisna
1.3.6.2.
i štetna uloga kukaca za čovjeka: štetna uloga kukaca kao
objasniti značenje
nametnika (biljne uši, komarci, obadi, buhe) i prenosilaca bolesti
beskralježnjaka i žiroglavce, svitkoglavce,
(komarci, uši, muhe, krpelj), crna udovica kao naš otrovni pauk;
kralježnjaka za čovjeka plaštenjake, kružnouste
uloga kukaca u biosferi; hrana drugim životinjama, oprašivanje
i biosferu na tipičnim
biljaka, rasprostranjivanje sjemenaka, proizvodnja meda; uloga u
predstavnicima
prehrani − rakovi; malokolutićavci − ježinci, zvjezdače, zmijače,
1.3.6. trpovi, njihova uloga u morskim ekosustavima
1.3.
Raznolikost kralježnjaci: ribe u prehrani, primjeri uzgoja u Republici
Srodnosti i
životinjskoga Hrvatskoj – pastrva, šaran, orada, tuna; važnost različitih vrsta
raznolikosti
svijeta riba u ekosustavu; zmije otrovnice: poskok i riđovka, što poduzeti
prilikom zmijskoga ugriza; uloga ptica u ekosustavima, ptice u
prehrani ljudi; značenje sisavaca za čovjeka (kućni ljubimci, hrana,
sirovine za industriju)
uzroci raznolikosti hrvatske faune i velikoga broja endema, zaštita
životinjskih vrsta u Republici Hrvatskoj i uzroci ugroženosti;
primjeri ugroženih vrsta: mekušci, npr. periska, prstaci, puž
bačvaš; vodozemci − čovječja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukači; brojeve zaštićenih vrsta
1.3.6.3.
gmazovi; ptice − grabljivice, npr. orlovi, jastrebovi, sokolovi, u pojedinim skupinama
opisati raznolikost faune
sove; pjevice i močvarice, npr. čaplje, rode, žličarka; sisavci − vuk, životinja, kategorije
Hrvatske
ris, medvjed, vidra, sredozemna medvjedica, šišmiši; endemične zaštite iz Crvenih knjiga
vrste: kosac, endemični gušteri na otocima, čovječja ribica, endemi
krške faune; karakteristike autohtonih pasmina životinja nastalih
u ovisnosti s uvjetima života u određenome staništu

23
24
1.2.2. Ishodi područja 2. Razmnožavanje i razvoj organizma

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

2.1.1. 2.1.1.1.
Spolno i nespolno usporediti uloge binarne rezultati binarne diobe i staničnih dioba koje se pojavljuju pri
 
razmnožavanje na diobe, mitoze i mejoze u različitim oblicima razmnožavanja prokariota i eukariota
razini stanica razmnožavanju
2.1.2.1.
povezati način
dvojna dioba kao način razmnožavanja prokariota; načini
razmnožavanja s detalje konjugacije
rekombinacije u prokariota (konjugacija, transformacija,
uvjetima života (F+, F−)
transdukcija); klonovi
prokariotskih
organizama
askus, askosporu,
bazidiosporu,
2.1.2.2.
dioba (euglena), oblici nespolnoga (vegetativnoga) i spolnoga gametangiogamiju,
analizirati prednosti i
razmnožavanja biljaka; gljiva (na primjeru kvasca i plijesni); somatogamiju, razvojne
nedostatke različitih
prednosti i nedostatci različitih oblika razmnožavanja u ovisnosti o stadije mješinarka i
oblika razmnožavanja
životnim uvjetima; klonovi, oplodnja stapčarka, razmnožavanje
protoktista, biljaka i gljiva
turionima, hibernakulima
2.1. ili bulbilima
Razmnožavanje i
2.1.2. 2.1.2.3.
nasljeđivanje oblici nespolnoga (vegetativnoga) i spolnoga razmnožavanja
Spolno i nespolno analizirati uspješnost
životinja; prednosti i nedostatci različitih oblika razmnožavanja
razmnožavanje na različitih oblika
ovisni o životnim uvjetima (samooplodnja, razvitak iz neoplođene  
razini organizama razmnožavanja s
jajne stanice, pupanje...); oplodnja, brojnost potomstva i
obzirom na uvjete života
parazitizam (na primjeru trakavice), klonovi
životinja
2.1.2.4.
usporediti značajke i haploidno/diploidno, spore biljaka i gamete životinja nastaju
ulogu rasplodnih stanica mejozom, gamete biljaka nastaju mitozom
u biljaka i životinja
2.1.2.5. nazive: ovojnica oocita,
objasniti gametogenezu gamete, tijek gametogeneze, sličnosti i razlike u oogenezi i primarni i sekundarni
kao preduvjet spolnoga spermatogenezi, pojašnjenje da gametogeneza uključuje i mitozu spermatociti i oociti (1. i
razmnožavanja na i mejozu 2. reda), spermatogoniji,
primjeru čovjeka oogoniji
2.1.2.6. ovulacija, menstruacijski ciklus, spolni hormoni (estrogen,
analizirati menstruacijski progesteron), hormoni koji reguliraju rad i rast spolnih žlijezda,  
ciklus žene promjena koncentracije hormona tijekom ciklusa, trudnoća
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
2.1.3.1.
objasniti replikaciju DNA topoizomeraze,
povezanost građe i uloge DNA, replikacija DNA,
DNA i njezino značenje ostale enzime koji
komplementarnost, DNA polimeraza, ligaza, S faza interfaze
za pravilno odvijanje sudjeluju u replikaciji
staničnih dioba
detaljnu građa tRNA,
aminoacil-tRNA;
2.1.3.2. ribosomi, mRNA, tRNA, rRNA, RNA polimeraza, genska šifra kao
aktivaciju aminokiselina;
objasniti biosintezu triplet nukleotida na molekuli DNA (kod), kodon, antikodon,
2.1.3. detaljnu građu
proteina kao ostvarenje aminokiseline, peptidna veza, biosinteza proteina: transkripcija,
Nasljeđivanje na ribosoma, polisome;
nasljedne upute na razini translacija i smatanje proteina; uloga START i STOP kodona, nazivi:
razini stanica kombinacije dušičnih
stanice introni i eksoni
baza za STOP i START
kodone
informacija za sintezu polipeptida/proteina, kalup za sintezu RNA
2.1.3.3. molekula („centralna dogma”), genska šifra (okvir čitanja), načelo
2.1. obrazložiti zašto su geni kontrole aktivnosti drugoga/drugih gena: mehanizam kontrole tablicu genetičkih šifra
Razmnožavanje i funkcionalni dijelovi aktivacije gena u prokariotskome organizmu na primjeru laktoza za aminokiseline
nasljeđivanje molekule DNA operona; koristiti se tablicom kodona, regulacija ekspresije gena
u eukariota
izračunavanje relativne
2.1.4.1. alel, lokus, dominantno svojstvo, recesivno svojstvo, udaljenosti između
analizirati odnose među kodominantno svojstvo, genotip, fenotip, multipli aleli, dvaju vezanih gena
genima i njihov utjecaj homozigot, heterozigot, hemizigot; vezani geni, utjecaj na molekuli DNA na
na razini organizma ili krosingovera na odvajanje vezanih gena, vinska mušica (kao prvi temelju postotka
pojedine osobine testni organizam); poligenska svojstva rekombinantnih
2.1.4. potomaka
Nasljeđivanje na
razini organizama 2.1.4.2.
povezati stalnost veza gen – DNA (kromatin) − kromosom, tjelesni (somatski) i
broja, građe i oblika spolni kromosomi (gonosomi); zbir (set) gena specifičan je za
nazive metaboličkih
kromosoma s definicijom vrstu i mijenja se postupno, mutacijama; poliploidija i međuvrsni
poremećaja
vrste kao reproduktivno križanci − nove vrste kod biljaka te sterilni križanci životinja zbog
izolirane skupine nemogućnosti pravilnoga odvijanja mejoze
organizama

25
26
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
2.1.4.3.
primijeniti zakone monohibridno i dihibridno križanje, test-križanje, nepotpuna
nasljeđivanja na dominacija (intermedijarno); očekivani rezultati u F1 i F2
 
konkretnim zadatcima uz generaciji; primjena Mendelovih zakona križanja; primijeniti
objašnjenja Mendelovih načela spolno vezanoga nasljeđivanja
zakona
2.1.4.4.
analizirati odnose modifikacije; primjeri obilježja jedinke koja su nastala izravnim
 
2.1.4. genotipa, fenotipa i utjecajem čimbenika iz okoliša na jedinku
Nasljeđivanje na okoliša
razini organizama promjene broja i građe kromosoma, štetne, korisne i neutralne
kombinacije broja
mutacije, divlji tip, somatske mutacije, mutacije u spolnim
kromosoma kod
2.1.4.5. stanicama; značaj promjena gena/kromosoma za nastanak
pojedinih sindroma
identificirati uzroke tumora i poremećaje razvoja; Downov i Turnerov sindrom;
i posljedice pojedine
mutacija i moguće mutacije broja i/ili građe kromosoma iščitati iz kariotipa i/ili
mutacije (Jacobsov
posljedice na razini rodoslovlja; spontane i inducirane mutacije; mutageni faktori,
sindrom, Patauov
jedinke/populacije/vrste pušenje, droga, alkohol, stres, nepravilna prehrana, virusi;
sindrom, Edwardov
2.1. metabolički poremećaji i šarenilo listova kao posljedica mutacije
sindrom)
Razmnožavanje i DNA staničnih organela
nasljeđivanje 2.1.5.1.
litički i lizogeni
opisati načela
ciklus bakteriofaga,
umnožavanja virusa na ciklus umnožavanja, reverzna transkripcija
nazive faza ciklusa
primjeru bakteriofaga
umnožavanja
i HIV-a
2.1.5.2.
2.1.5. obrazložiti sposobnost
Umnožavanje mitohondrija i plastida mitohondriji, plastidi, DNA, postanak eukariotske stanice (teorija o
virusa i ostalih da se umnožavaju endosimbiozi); majčinsko nasljeđivanje
nestaničnih i neovisno o dijeljenju
substaničnih stanice
tvorba 2.1.5.3.
analizirati ulogu sljedove DNA koje
plazmida u plazmidi kao prenositelji osobina iz jedne bakterijske stanice prepoznaju pojedini
prokariotskim stanicama u drugu; upotreba plazmida u genetičkome inženjerstvu na restrikcijski enzimi,
i njihovu primjenu primjeru kloniranja gena za inzulin nazive restrikcijskih
u genetičkome enzima
inženjerstvu
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
podjelu profaze I i
opisati ulogu i dijelove interfaze u životnome ciklusu stanice;
mejoze na podfaze,
2.2.1. 2.2.1.1. tijek binarne diobe, faze mitoze i mejoze − sličnosti i razlike;
prometafazu,
Životni ciklus analizirati životni ciklus način nastanka, broj i građa kromosoma na početku i kraju diobe;
kinetohoru, podjelu
stanice stanice homologni kromosomi, bivalenti, kromatide, diobeno vreteno,
kromosoma prema
centromer, telomera, razine spiralizacije kromosoma
položaju centromere
izospore, heterospore,
mikrogametofit,
megagametofit,
vegetativnu i
sporofit i gametofit s obzirom na nastanak spora (mejozom) i
2.2.2.1. generativnu jezgru,
gameta (mitozom); usporedba sporofita i gametofita mahovina,
objasniti osnovno načelo triploidni endosperm,
papratnjača, golosjemenjača i kritosjemenjača; redukcija
izmjene generacija i mikropilu, nucel,
2.2. gametofita tijekom evolucije; izmjena haploidne i diploidne
redukcije gametofita u integument, andrecej,
Životni ciklusi generacije u zelenih alga (na primjeru morske salate); oprašivanje,
autotrofnih organizama anteridije, arhegonije,
oplodnja, nastanak sjemenki u kritosjemenjača
2.2.2. partenokarpiju, pseudantij,
Životni ciklus građu klasa (obuvenac,
organizma košuljica, loduli), nodij,
ligulu, epikotil, hipokotil
2.2.2.2. izmjena diploidne i haploidne faze (haploidne su spolne stanice),
usporediti životne izmjena spolne i nespolne generacije (na primjeru žarnjaka);
 
cikluse životinjskih metamorfoza vodozemaca; preobrazbe kukaca, partenogeneza na
organizama primjeru paličnjaka
2.2.2.3.
usporediti faze u životu rođenje, djetinjstvo, pubertet, mladenaštvo, zrelost, starost, smrt;
 
čovjeka s obzirom na djelovanje hormona
psihofizičke značajke
2.3.1.1. očuvanje broja i vrste kromosoma (molekula DNA), iz jedne
2.3.1. povezati mitozu s nastaju dvije genetički identične stanice, povećanje broja stanica
2.3. broj kromosoma u
Povećanje broja rastom višestaničnoga − rast; uloga meristemskih tkiva biljnoga organizma (vršni i
Rast i razvitak pojedinih vrsta
stanica organizma i obnavljanjem bočni meristemi); regeneracija, matične stanice, totipotentnost,
njegovih stanica pluripotentnost

27
28
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
2.3.2.1.
odrediti bitne značajke
zigota, blastula, gastrula, embrio, fetus, diferencijacija stanica,
pojedinih faza
zametni listići, organogeneza
embrionalnoga razvoja
2.3.2. čovjeka
2.3.
Diferencijacija 2.3.2.2.
Rast i razvitak
tkiva i organa povezati nastanak
tumora s poremećajem onkogeni, tumor supresorski geni, nekontrolirane diobe, benigni i
 
kontrole aktivnosti gena maligni tumori, utjecaj okoliša
odgovornih za stanične
diobe
mutacije (korisne, štetne i neutralne); važnost prirodne selekcije
2.4.1.1. kao evolucijskoga čimbenika, prirodna i umjetna selekcija; važnost
analizirati čimbenike izolacije kao evolucijskoga čimbenika, geografska, reproduktivna  
2.4.1. evolucije i ekološka izolacija; genska snaga; koevolucija; usporedba
Čimbenici Lamarckove i Darwinove teorije
evolucije 2.4.1.2.
detaljan opis procesa
objasniti osnovna
kemijska evolucija, Millerov i Ureyev pokus, biološka evolucija dobivanja koacervata/
načela i etape kemijske i
mikrosfera
biološke evolucije
godine ili geološka
2.4. razdoblja prvoga
Postanak i razvoj pojavljivanja i/ili
života na Zemlji fosili, prijelazni oblici, razvojni nizovi, fiziološki, genetički,
dominacije pojedinih
2.4.2.1. embriološki dokazi, paleontologija, način postanka fosila, ribe
2.4.2. skupina organizama,
analizirati dokaze resoperke, praptica, čudnovati kljunaš, psilofitine, pteridosperme;
Dokazi evolucije starost pojedinih fosila
biološke evolucije razvojni niz konja, homologni i analogni organi, atavizmi,
– „ediakara fauna”,
rudimentarni organi, endemi, relikti, prilagodbe
kleidoničko jaje; nazive
i faze u razvojnome nizu
konja, kita i slona
2.4.3.1.
mehanizmi specijacije na primjerima; promjene na razini nazive: alopatrijska,
2.4.3. analizirati evoluciju
populacije, vrste viših sistematskih kategorija (mikroevolucija, simpatrijska,
Postanak vrsta na različitim razinama
makroevolucija, megaevolucija), konvergencija; divergencija parapatrijska specijacija
biološke organizacije
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
vrijeme pojavljivanja/
postojanja pojedinih
Afrika kao čovjekova pradomovina; sličnost između ljudi i
vrsta, starost fosila,
srodnih vrsta životinja, osnovne značajke koje su, počevši od
2.4. 2.4.3.2. mjesto otkrića fosila,
2.4.3. Australopithecus sp. te unutar roda Homo (H. habilis, H. erectus, H.
Postanak i razvoj analizirati pojavu i razvoj tjelesne dimenzije
Postanak vrsta neanderthalensis, H. sapiens), usložnjavanjem dovele do postanka
života na Zemlji čovjeka na Zemlji pripadnika pojedinih
naše biološke vrste, Krapina − Hušnjakovo brdo, Vindija, D. G.
vrsta, kulture −
Kramberger
olduvajska, ašelejenska,
musterijanska

29
30
1.2.3. Ishodi područja 3. Tvari i energija u životnim procesima

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

kemijske reakcije svih
kemosintetskih bakterija
(treba znati samo one
koje provode dušične
bakterije); brojčane
vrijednosti valnih
duljina vidljive svjetlosti;
reakcije fuzije vodika u
helij; fotosustave I i II,
njihove valne dužine i
povezanosti; dijelove
3.1.1.1.
vidljivoga spektra
usporediti fotosintezu i
autotrofija; fotoautotrofi; fotosintetske bakterije (cijanobakterije, (plavi, crveni, zeleni);
kemosintezu s obzirom
purpurne bakterije); alge, biljke; kemoautotrofi, kemosintetske kemijsku strukturu
na reaktante i produkte
bakterije (nitrifikacijske ili dušične bakterije) klorofila; ostale tipove
tih reakcija i organizme
fotosintetskih pigmenata
3.1. koji ih provode
3.1.1. autotrofnih protoktista,
Procesi izmjene produkte fotosinteze i
Procesi vezanja
tvari i pretvorba rezervne tvari smeđih i
energije i sinteze
energije na crvenih alga, fotosinteza
biomolekula −
razini stanice u biljaka suhih staništa
ugljikohidrata,
− metaboličke (sukulente); enzime
lipida, proteina
reakcije u sekundarnim
reakcijama – rubisko;
fotorespiraciju; dodatne
mehanizme vezanja CO2
(C4 biljke i CAM biljke)
3.1.1.2.
analizirati utjecaj
vanjskih čimbenika na utjecaj vode, svjetlosti, temperature i ugljikova(IV) oksida na
intezitet fotosinteze intenzitet fotosinteze
(voda, svjetlost,
temperatura i CO2)
3.1.1.3.
raščlaniti reakcije
fotosinteze na svjetlu i fotosinteza: primarne i sekundarne reakcije fotosinteze
reakcije u tami (Calvinov
ciklus)
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
3.1.1.4.
povezati
submikroskopska građa kloroplasta: ovojnica, tilakoidi, stroma, različite vrste tilakoida,
submikroskopsku
grana tilakoidi, ribosomi, kružna DNA, škrobna zrnca nazive enzima u stromi
3.1.1. građu kloroplasta s
Procesi vezanja fotosintezom
energije i sinteze 3.1.1.5. postotke zastupljenosti
biomolekula − analizirati oblike u minerala u tlu; posljedice
ugljikohidrata, kojima su biljci dostupne oblici u kojima su biljci dostupni: vodik, kisik, dušik, ugljik, fosfor, nedostatka ili viška
lipida, proteina glavne mineralne tvari sumpor, magnezij; uloge vode, ugljikova(IV) oksida, mineralnih minerala u biljkama;
(ioni, soli) potrebne za tvari (dušika, fosfora, sumpora, magnezija) za biljku reakcije redukcije N2 i
razvitak biljke i njihove redukcije NO3−; kruženje
uloge u razvitku biljke fosfora i sumpora
heterotrofija; saprofiti: saprofitske bakterije (bacil sijena i
bakterije koje uzrokuju vrenje, metanske bakterije), heterotrofni
3.1.2.1.
protisti/protoktisti, gljive, životinje; paraziti: parazitske bakterije
3.1. razlikovati heterotrofnu
(uzročnici bolesti), parazitski protisti/protoktisti (trihomonas,  
Procesi izmjene prehranu saprofita i
tripanosoma, malarični plazmodij), parazitske gljive (pepelnica,
tvari i pretvorba parazita
rđa, snijet, peronospora), parazitske životinje (metilj, dječja glista,
energije na krpelj)
razini stanice 3.1.2.
− metaboličke Procesi 3.1.2.2.
reakcije oslobađanja analizirati procese
opisati procese vrenja i uvjete u kojima se odvijaju: alkoholno detaljnije reakcije
energije iz vrenja kao procese
vrenje, mliječno-kiselo vrenje, maslačno vrenje, octeno vrenje (na vrenja; shemu
biomolekula i kojima anaerobni
razini općih jednadžba vrenja) proizvodnje bioplina
sinteza ATP-a mikroorganizmi dolaze
do energije
3.1.2.3.
objasniti stanično nazive koenzima;
stanično disanje: anaerobno (glikoliza), aerobno (Krebsov ciklus,
disanje kao proces kojim jednadžbu dišnoga
transportni lanac elektrona); sinteza ATP-a
aerobni organizmi koeficijenta
dolaze do energije
3.1.3.1.
3.1.3. usporediti pasivne
pasivno (bez utroška energije): difuzija (npr. kisika, ugljikova(IV)
Prijenos tvari načine prolaska tvari
oksida); olakšana difuzija (npr. glukoze, neke aminokiseline);  
kroz staničnu kroz membranu s
osmoza; hipotonično, hipertonično, izotonično
membranu obzirom na vrstu tvari
koja se prenosi

31
32
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
3.1.3.2.
aktivno (s utroškom energije): prijenos iona (natrijevih, kalijevih)
analizirati ulogu
suprotno koncentracijskomu gradijentu; centri automacije srca
natrij-kalij crpke u poticaju analizu EKG-a
(S-A čvor, A-V čvor), sinapsa, depolarizacija, repolarizacija; sistola,
rada srca i u prijenosu
dijastola, uloga EKG-a
živčanih impulsa
3.1.3.3.
3.1. razlikovati endocitozu i egzocitoza/endocitoza (pinocitoza, fagocitoza); unose se
Procesi izmjene egzocitozu s obzirom na makromolekule i mikroorganizmi; izlučuju se, npr. neki enzimi,
3.1.3. pinosom, fagosom
tvari i pretvorba vrstu tvari koje se prenose hormoni, komunikacijske molekule (citokini, hormoni rasta i sl.),
Prijenos tvari
energije na tim procesima i s obzirom nepotrebne tvari; provode ih neki protisti/protoktisti, leukociti
kroz staničnu
razini stanice na stanice koje ih provode
membranu
− metaboličke
reakcije 3.1.3.4.
autotrofne (kemosintetske i fotosintetske); heterotrofne
objasniti razlike u načinu  
(saprofitske i parazitske)
ishrane bakterija
3.1.3.5.
povezati reakcije reaktanti i produkti fotosinteze i staničnoga disanja; vezanje i
fotosinteze sa staničnim oslobađanje energije
disanjem
3.2.1.1.
kemijska razgradnja hrane (djelovanje enzima); probavne žlijezde:
usporediti ulogu detaljan proces
slinovnice, jetra, gušterača; enzimi u izlučevinama probavnih
produkata žlijezda probave trepetljikaša;
žlijezda: u slini − alfa-amilaza (ptijalin); u gušteračinim sokovima:
slinovnica i žljezdanih podrijetlo heterotrofnih
amilaze, lipaze, peptidaze; iz jetre − žuč s emulgatorima za
stanica želudca, jetre i protoktista
masnoće (žučnim solima), enzimi koji se luče u želudcu
3.2. gušterače u probavi hrane
Procesi izmjene 3.2.1. sastojci hrane koji su izvor energije u organizmu i koji izgrađuju
3.2.1.2.
tvari i pretvorba Prehrana organizam; iskorištavanja hranjivih tvari: razgradnja; izgradnja;
razlikovati bazalni i radni  
energije na razini organizma skladištenje hranjivih tvari; veza brojnosti mitohondrija s
metabolizam
organizma oslobađanjem energije u mišićnim stanicama
biljke mesožderke (rosika, vrčonoša, venerina muholovka);
3.2.1.3. parazitske biljke (volovod, vilina kosa); simbioza (mutualizam
analizirati specifične mahunarka i dušikovih bakterija, nitrofiksacijskih bakterija i  
oblike ishrane biljaka bakterija roda Rhisobium), mikoriza (mutualizam stablašica, npr.
orhideje kokoške s gljivama), poluparazitske biljke (imela)
3.2.
3.2.2.1.
Procesi izmjene 3.2.2. vrijednosti parcijalnih
objasniti načela izmjene
tvari i pretvorba Disanje prijenos plinova iz alveola u krv i iz krvi u stanice i obrnuto tlakova kisika i
plinova u plućima i na
energije na razini organizma ugljikova(IV) oksida
razini stanica
organizma
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
3.2.3.1.
analizirati utjecaj viška/
izlučivanje suvišne vode; nedostatak vode; ADH  
manjka vode na sastav
tjelesnih tekućina
3.2.3.2.
3.2. 3.2.3.
analizirati posljedice
Procesi izmjene Izlučivanje
previsokih/preniskih
tvari i pretvorba otpadnih izlučivanje ugljikova(IV) oksida: acidoza, alkaloza  
koncentracija
energije na razini produkata
ugljikova(IV) oksida u
organizma metabolizma
tjelesnim tekućinama
3.2.3.3.
povezati nastanak izlučivanje otpadnih produkata razgradnje proteina (ureje);
 
amonijaka i ureje s deaminacija (jetra)
metabolizmom proteina
3.3.1.1.
3.3.1.
objasniti biogeokemijske opisivanje s pomoću slika biogeokemijskih ciklusa vode (kisika i
Kruženje tvari u  
cikluse ugljika, dušika vodika), ugljika i dušika
prirodi
i vode
3.3.2.1.
povezati odnose ishrane uloge proizvođača i potrošača u kruženju ugljika, vode i dušika u
u biocenozi s kruženjem prirodi; uloga razlagača na primjeru kruženja ugljika i vode; uloge  
tvari i protjecanje bakterija u kruženju dušika u prirodi
energije u ekosustavu
3.3. Procesi
izmjene tvari 3.3.2.2.
i pretvorba razlikovati primarnu hranidbeni lanac, hranidbena mreža; proizvođači, potrošači,
energije na razini od sekundarne razlagači; detritus; najproduktivniji ekosustavi (tropska kišna  
3.3.2.
ekosustava organske proizvodnje u šuma, koraljni grebeni)
Izvori energije za
ekosustavu
živa bića
3.3.2.3.
analizirati hranidbenu odnosi energije na razini stanice, jedinke (usporedba životinja sa
piramidu s obzirom na stalnom i promjenjivom tjelesnom temperaturom – prilagodbe
broj i biomasu članova za očuvanje stalne tjelesne temperature), ekosustav; hranidbena
 
hranidbenoga lanca piramida; potrošnja apsorbirane energije na različitim razinama
te količinu energije na hranidbene piramide
pojedinoj prehrambenoj
razini

33
34
1.2.4. Ishodi područja 4. Ravnoteža i međuovisnosti u živome svijetu

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

4.1.1.1. osmotska ravnoteža − održavanje osmotskoga tlaka, vakuole
4.1.1.
objasniti načelo u biljaka, stežljivi mjehurići (kontraktilne vakuole); izotonične,
Homeostaza na
održavanja osmotske hipotonične i hipertonične otopine; infuzija (fiziološka otopina,
razini stanice
ravnoteže otopina glukoze); dehidracija
koncentracije iona, broj
tjelešaca/L krvi; detaljan
DKS − granulirane i
agranulirane leukocitie,
segmentirane i
nesegmentirane
(polimorfonuklearne
tjelesne tekućine − stanične i izvanstanične, krvna plazma, ili mononuklearne)
4.1. međustanične; kemijski sastav tjelesnih tekućina; pH; krv − uloge leukocite; postotne
Održavanje (prijenosna, regulacijska, obrambena), sastav (eritrociti, vrste udjele leukocita;
ravnoteže u leukocita, trombociti, krvna plazma); hemoglobin − uloga (HbO2, retikulocite;
4.1.2.1.
organizmu 4.1.2. HbCO2); objašnjenje pojma krvotvorno (krvotvorna tkiva i organi, hematopoetske
analizirati razlike u
Homeostaza na važnost brzine sedimentacije krvi, regulacija sastava tjelesnih redove (loze), građu
sastavu i ulogama
razini organizma tekućina (filtracija krvne plazme, reapsorpcija, sekrecija, količina hematopoetskih tkiva i
tjelesnih tekućina
vode, ionski sastav; acidoza, alkaloza; uloge vitamina i minerala organa; građu i količinu
u čovjekovu organizmu (minerali: Fe, P, Ca, I; vitamini: C, B/D, A), proteina plazme,
razumjeti davanje fiziološke otopine prilikom velikoga gubitka hematokrit, strukturu
krvi, npr. prometne nesreće molekule hemoglobina,
HbA, HbF, nazive spojeva
s hemoglobinom
− oksihemoglobin,
karbaaminohemoglobin,
karboksihemoglobin;
produkte razgradnje
bilirubina
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
disanje i krvotok
sustavi: dišni − regulacija disanja; srčanožilni − frekvencija fetusa; HbA i HbF;
rada srca, razlikovanje učinka udarnoga i minutnoga volumena; hormone eritropoetin
mokraćni − bubrezi: ekskrecijska i regulacijska uloga (sastava i angiotenzinrenin;
krvne plazme, krvnoga tlaka, proizvodnje eritrocita); koža − uloge vrste limfocita (0 − K,
(zaštitna, sekrecijska, ekskrecijska, termoregulacija, sinteza D NK); HLA molekule;
vitamina); pokretački; probavni; endokrini − hormoni (tropni limfotoksine, limfokine,
4.1.2.2. hormoni hipofize, tiroksin, adrenalin, parathormon, inzulin, citokine; histiocite,
analizirati uloge glukagon, ADH, aldosteron, GTH, spolni hormoni); živčani − Kupfferove stanice
pojedinoga organa i antagonizam simpatikusa i parasimpatikusa, neurohormoni jetre; građu antitijela ili
organskih sustava u (noradrenalin, acetil-kolin), receptori i osjetila; spolni − hormoni imunoglobulina (lake i
održavanju homeostaze i spolne žlijede; imunološki − podjela specifične imunosti: teške lance, -S-S- veze,
serumska i stanična, specifična imunost (limfociti B i T, antitijela), varijabilne i konstantne
nespecifična imunost, imunološka reakcija antigen-antitijelo, dijelove), različite
primarni i sekundarni imunološki odgovor, transplantacija i mehanizme stanične
reakcija imunološkoga sustava, posljedice transplantacijske imunosti (stimulatorske
reakcije; neke krvne grupe (AB0-sustav i Rh sustav), posljedice stanice, SPA stanice);
4.1. transfuzijske reakcije podjelu fagocita:
4.1.2.
Održavanje mikrofagi i makrofagi
Homeostaza na
ravnoteže u 4.1.2.3.
razini organizma
organizmu objasniti mehanizam mehanizam povratne sprege, nefron − ADH, koncentracija šećera
povratne sprege na u krvi − inzulin i glukagon
primjeru lučenja hormona
angiotenzinrenin;
tlak tjelesnih tekućina, razlikovati sistolički i dijastolički krvni tlak, nazive: hipertonija/
normalne vrijednosti arterijskoga krvnog tlaka (120/80 mmHg), hipotonija, vrijednosti
povišen (hipertenzija) i snižen krvni tlak, opasnosti visokoga tlaka krvnoga tlaka u
4.1.2.4.
(moždana i srčana kap); utjecaj autonomnoga živčanog sustava kPa, lipoproteine
analizirati čimbenike koji
− simpatikusa i parasimpatikusa; adrenalin; vanjski čimbenici: male gustoće (LDL),
utječu na krvni tlak
temperatura, prehrana, pušenje, stres, premalo tjelesne lipoproteine velike
aktivnosti, pretilost; povezanost ateroskleroze i dijabetesa s gustoće (HDL) i
povišenim krvnim tlakom lipoproteine vrlo male
gustoće (VLDL)
pojačano ili smanjeno znojenje; širenje ili sužavanje krvnih žila u
4.1.2.5.
koži; drhtanje ili smanjenje mišićne aktivnosti; djelovanje hormona vazodilataciju i
objasniti mehanizme
tiroksina na metabolizam; termoregulacija kao mehanizam vazokonstrikciju
termoregulacije
povratne sprege; uloga hipotalamusa i termoreceptora

35
36
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
tonoplast, Casparijevu
prugu, apoplastni
put, simplastni put,
4.1.2.6. procesi vezani uz primanje vode u biljci, procesi vezani uz
4.1.2. turgescentnost,
analizirati mehanizme transport otopina (vode, minerala i asimilata) u biljci: difuzija,
Homeostaza na vrste transpiracija,
održavanja homeostaze osmoza, bubrenje, turgor, korjenov tlak, transpiracija i gutacija;
razini organizma plazmodezmije, biljne
u biljnome organizmu korjenove dlačice, ksilem, floem
hormone − giberelini,
citokinini, apscizinsku
kiselinu
energetske vrijednosti
namirnica, nabrajanje
esencijalnih i
neesencijalnih
posljedice nehigijene: karijes, paradontoza, gingivitis, zarazne aminokiselina i masnih
bolesti (Tablica 7. Zarazne bolesti u prilogu); posljedice loših kiselina; hemolitičku
životnih navika: pušenja, alkoholizma, uživanja droga, nedostatne bolest novorođenčadi ili
4.1.3.1.
4.1. tjelesne aktivnosti, manjka sna, stresa, nepravilne prehrane; fetalnu eritroblastozu;
analizirati utjecaj
Održavanje posljedice onečišćenja okoliša: onečišćenja zraka, vode i tla; bolesti nazive anemija:
okolišnih čimbenika
ravnoteže u organskih sustava: anemije, AIDS; pretilost, anoreksija, bulimija, sideropenična,
i životnih navika na
organizmu dijabetes, hipovitaminoza, hipervitaminoza, osteoporoza, perniciozna, aplastična,
zdravlje i pojavu bolesti
poremećaji srčanoga ritma; autoimune bolesti; alergije (astma, hemolitička; shemu
4.1.3. anafilaktički šok), tumori (benigni i maligni), mogućnosti liječenja; zgrušavanja krvi;
Poremećaji piramida pravilne prehrane/tanjur pravilne prehrane leukopeniju, leukocitozu,
homeostaze limfopeniju; bolesti
krvotvornih organa;
tumore živčanoga
sustava
patogenost, epidemiološki lanac: uzročnici zaraze (bakterije,
virusi...), izvor zaraze (ljudi, životinje, okoliš), putovi širenja
(člankonošci, zemlja, zaraženi predmeti, krv; hrana i voda; zrak
4.1.3.2.
− kapljična zaraza), ulazna vrata (oštećena koža, sluznica, dišni
analizirati epidemiološki
sustav, probavni sustav, mokraćni i spolni sustav), količina (zarazna
lanac i mjere sprečavanja
doza) i virulencija (zaraznost) uzročnika, osjetljivost (prijemljivost)
širenja zaraznih bolesti
domaćina; načini sprečavanja širenja zaraze: održavanje osobne
higijene; dezinfekcija, pasterizacija, sterilizacija, termička obrada
hrane; važnost pasivne i aktivne imunizacije (cijepljenje)
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
4.1.3.3. antibiotici, antibiogram, analiziranje krivulje rasta populacije
objasniti važnost bakterija (dijagram), otpornost (rezistencija) na antibiotike,
4.1. pravilne primjene razumijevanje narušavanja mikrobioma u ljudima pretjeranom
4.1.3. antibiotika upotrebom antibiotika
Održavanje
Poremećaji
ravnoteže u 4.1.3.4.
homeostaze spolne bolesti (gonoreja, sifilis, klamidija, herpes, HPV, detaljno simptome
organizmu povezati zarazu spolno
trihomonijaza, kandidijaza), AIDS, hepatitis (Tablica 7. Zarazne svih spolno prenosivih
prenosivim bolestima s
bolesti u prilogu); rizična ponašanja: promiskuitet i ovisnosti bolesti
rizičnim ponašanjem
abiotički čimbenici (temperatura, svjetlost, voda i vlaga),
4.2.1.1. ograničavajući čimbenici, ekološka valencija i rasprostranjenost nazive: diuralne i
analizirati utjecaj organizama (kozmopoliti, endemi), ekološki minimum, nokturalne životinje;
abiotičkih čimbenika na maksimum, optimum; učinci promjene temperature na djelovanje autoekologiju,
živa bića enzima, metabolizam i lučenje hormona, promjene abiotičkih sinekologiju
uvjeta okoliša, umjetne i prirodne sukcesije, ekologija
intraspecijski odnosi, kompeticija; potencijal razmnožavanja,
4.2.1.2. briga za potomstvo, rast populacije, kapacitet okoliša; utjecaj
4.2.1. analizirati odnose odnosa jedinka različitih vrsta na brojnost jedinka u populacijama;
Životni uvjeti među jedinkama i interspecijski odnosi: predatorstvo, kompeticija, simbioza −
populacijama iste vrste i mutualizam (na primjeru lišaja, mikorize, raka samca i moruzgve),
4.2. različitih vrsta parazitizam (ektoparaziti i endoparaziti), komenzalizam (bršljan);
Održavanje ekološka niša
ravnoteže u
prirodi 4.2.1.3.
analizirati uloge i podjela na biljojede, mesojede i svejede; hranidbeni lanac, mreža
međuovisnost pojedinih i piramida; utjecaj pojedinoga člana hranidbenoga lanca na
članova hranidbenoga prethodnoga ili sljedećega člana u lancu
lanca/mreže/piramide
onečišćenje vode, tla i zraka (freoni − CFC, ozonske rupe; učinak
podjelu voda
staklenika, CO2, metan; globalno zatopljenje; kisele kiše, SO2, NO2);
4.2.2. 4.2.2.1. prema saprobnosti:
utjecaj suvremene poljoprivrede (pesticidi, umjetna gnojiva,
Poremećaji analizirati štetno oligosaprobne, alfa i
zakiseljavanje tla i voda); uništavanje šuma (erozija tla); izgradnja
prirodne djelovanje čovjeka na beta mezosaprobne,
prometnica i akumulacijskih jezera, urbanizacija; autohtone
ravnoteže biosferu polisaprobne; jezera:
i alohtone vrste, utjecaj invazivnih vrsta (mungos, kaulerpa,
oligotrofna i eutrofna
ambrozija, pajasen, signalni rak)

37
38
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
ugrožavanje i gubitak staništa, posljedice na brojnost i izumiranje
vrsta; utjecaj promjena u staništu na opstanak vrsta; ugrožene
4.2.2.2.
4.2.2. vrste − Crvene knjige − poznate zaštićene vrste u Republici
objasniti na primjerima
Poremećaji Hrvatskoj (vuk, ris, medvjed, vidra, sredozemna medvjedica,
razloge ugroženosti
prirodne crna roda, bijela roda, žličarka, orlovi, bjeloglavi sup, šišmiši,
biljnih i životinjskih vrsta
ravnoteže vodozemci, gmazovi, riječni rak, velebitska degenija, hrvatska
u Republici Hrvatskoj
sibireja, dubrovačka zečina, božikovina, tisa, širokolisna veprina,
runolist, obična kockavica)
bioraznolikost, održivi razvoj − ekonomska, socijalna i ekološka
sastavnica, prirodni resursi − pitka voda i obnovljivi izvori
4.2.3.1.
energije, prednosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije, postupke pročišćavanja
objasniti pojam
primjena ekološki prihvatljivih metoda u poljoprivredi, organski voda
održivoga razvoja
uzgoj, prikupljanje sekundarnih sirovina i njihovo recikliranje,
pročišćavanje voda
brojčane podatke
4.2. ugroženih i zaštićenih
Održavanje vrsta, stupnjeve
ravnoteže u ugroženosti vrsta,
prirodi podatke o nacionalnim
4.2.3.2.
zaštita staništa i ekosustava; nacionalni parkovi u Republici parkovima − godine
obrazložiti razloge
4.2.3. Hrvatskoj; značenje strogih rezervata; parkovi prirode (na primjeru proglašenja, površine
zaštite prirodnih
Održivost i razvoj Medvednice, Velebita, Biokova, Kopačkoga rita, Vranskoga jezera, i sl., prepoznavanje
područja na primjerima
Učke) svih kategorija zaštite
iz Republike Hrvatske
prirode s primjerima,
zakone o zaštiti okoliša,
konvencije o zaštiti,
važne datume zaštite
prirode i okoliša
4.2.3.3.
objasniti kako se čovjek
koristi promjenljivošću križanja; umjetni odabir; umjetno oprašivanje i umjetna oplodnja; ksenotransplantaciju,
vrsta za stvaranje novih kultivari (sorte, pasmine), klonovi, GMO, eugenika toksogene, transfekciju
sojeva/sorta/pasmina/
vrsta
4.3. podražaji (endogeni, egzogeni); osjetila; reakcije na podražaje
4.3.1. 4.3.1.1.
Međuovisnost (pozitivne i negativne, gibanje, komunikacija: mirisna, feromoni,
Reakcija na povezati vrste podražaja
živoga svijeta i zvučna − cvrčci, svjetlosna − krijesnice; obrana (otrovi, neugodni
podražaj s reakcijama na podražaj
okoliša mirisi, biljke − smola), hormoni koji određuju spol
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
4.3.1.2.
4.3.1. taksije, gibanja u stanici, uzroci gibanja organa biljaka (tropizmi,
analizirati gibanja
Reakcija na nastije), gibanja životinja (plivanje, letenje, hodanje, puzanje,
organela, organa i
podražaj skakanje)
organizama
prilagodbe životinja: disanje (uzdušnice, pluća), pokrov tijela
− zaštita od isušivanja; unutarnja oplodnja; razvoj zametka
u jajetu (oviparni) i živorodni (viviparni) organizmi; udovi;
4.3.2.1.
prilagodbe biljaka: na oprašivanje i rasprostranjivanje (cvijet,
interpretirati prilagodbe građu kutikule,
plod); prilagodba cvijeta i oprašivača; prilagodbe građe i uloge
organizama na kopneni ovoviviparne organizme
puči; razvoj pokrovnoga, potpornoga i provodnoga sustava; razvoj
način života
vegetativnih organa i preobrazbe organa (korijen: gomoljasti,
repasti korijen, zračno korijenje; stabljika: vitica, trn; list: vitica,
trn)
hibernacija, estivacija, linjanje, mitarenje, migracije, ovisnost
površine tijela i veličine tjelesnih nastavaka u odnosu na masu
4.3.2.2.
4.3. u održavanju tjelesne temperature na primjerima (pingvini i
povezati prilagodbe nazive: Alenovo i
Međuovisnost lisice), prilagodbe na sušu na primjerima (deve, kukci); prilagodbe
životinja s različitim Bergmanovo pravilo 
živoga svijeta i koje su omogućile pojavu homeotermnosti u ptica i sisavaca
klimatskim uvjetima
okoliša 4.3.2. (četverodijelno srce, veličina i broj eritrocita, veća dišna površina,
Prilagodljivost pokrov tijela, potkožno masno tkivo)
preživljavanje nepovoljnih uvjeta (temperatura, voda): mirovanje
sjemenka i pupova, podzemni organi biljaka, debljina epiderme − nazive: stratifikacija,
kutikula, pluto; odbacivanje listova; građa i smještaj puči, veličina vernalizacija,
4.3.2.3.
listova; podjela biljaka prema količini vlage u staništu: kserofiti dormancija,
analizirati prilagodbe
(kaktus, maslina, brnistra), mezofiti (hrast, bukva), higrofiti fotoperiodizam,
biljaka na klimatske i
(trska, šaš, žabnjak ), hidrofiti (lopoč, lokvanj, riža), svjetlost: fotomorfogeneza,
ekstremne uvjete
fotosinteza, rast i razvitak, cvjetanje, dnevni i sezonski ritam; fitokromi, florigeni,
prema mineralnome sastavu tla: biljke slanuše (mrižica, petrovac, cirkadijani ritmovi 
tamaris), biljke kiselih i lužnatih tala
ribe − škrge, srce, peraje, koža, hidrodinamičan oblik, bočna
4.3.2.4.
pruga, vanjska oplodnja; vodozemci − tanka koža, plivaće kožice,
analizirati prilagodbe
vanjska oplodnja, ličinka punoglavac (osobine riba, metamorfoza),
organizama za život
prilagodbe organizama koji su naknadno prešli na život u vodi
u vod
(npr. morske kornjače, kitovi, dupini)

39
40
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
simetrije tijela (zrakasta i dvobočna), krila (ptice, šišmiši, kukci),
perje (vrste), šuplje (pneumatične) kosti, kljun bez zubi, letni
4.3.2.5. mišići, prsni greben, zračne vrećice, aerodinamičan oblik tijela;
analizirati prilagodbe peraje, hidrodinamičan oblik tijela, bočna pruga, riblji mjehur;
organizama za kretanje noge (hodanje, trčanje, skakanje, penjanje, plivanje − plivaće
na kopnu, vodi i zraku kožice), prsti, kopita, papci; rep, razvijen mišićni sustav, tjelesni
nastavci za lebdenje i plivanje planktonskih organizama, organeli
za pokretanje − bičevi, trepetljike; prilagodbe dupina i ribe
zubalo (biljojedi, mesojedi, svejedi, kukcojedi, glodavci); oblik i
veličina kljuna; usporedba probavila s obzirom na način prehrane,
usni organi kukaca, usi kitova; prilagodbe predatora i plijena:
4.3. heterodontno zubalo,
osjetila, žlijezde (otrovne, mirisne), oblik tijela i obojenost živih
Međuovisnost 4.3.2. 4.3.2.6. zubnu formulu, dijelove
bića kao prilagodba okolišu (kriptična obojenost, mimikrija),
živoga svijeta i Prilagodljivost povezati prilagodbe želudca preživača
upozoravajuće boje; različiti fotosintetski i drugi pigmenti
okoliša organizama s načinom (burag, kapura,
(klorofili, karoten, ksantofili, fikoeritrin); kromatska adaptacija;
ishrane knjižavci, sirište); nazive:
građa lista (asimilacijski i transpiracijski parenhim); spremišni
fitomimeza i aposemija
organi; asimilacijska uloga stabljike (npr. kaktus, veprina);
mesojedne biljke − nedostatak minerala u tlu nadoknađuju
životinjskim proteinima (Venerina muholovka, rosika, vrčonoša)
nametnički člankonošci (uši, buhe, krpelji); kolutićavci (pijavice),
4.3.2.7.
prehrana krvlju − antikoagulansi, beskolutićavci (metilji,
analizirati prilagodbe
trakavice, gliste, trihinela); zaštitna kutikula, anaerobnost,
nametničkih organizama
redukcija organa, dvospolnost i potencijal razmnožavanja −
s obzirom na životne
hiperprodukcija; nametnički protoktisti (srdoboljna ameba,
uvjete i način prehrane
malarični plazmodij)
1.2.5. Ishodi područja 5. Biološka pismenost

KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti

5.1.1.1.
povezati imena
5.1.1. Otkrića Tablica 4. Osobe značajne za razvoj biologije i njihov doprinos
znanstvenika s njihovim  
tijekom povijesti (u prilogu)
doprinosom biološkoj
5.1. znanosti
Znanstvena
misao 5.1.2.1.
5.1.2. Primjena
izdvojiti primjere
bioloških kultura stanica, korištenje matičnih stanica, genetičko
bioloških otkrića koja  
istraživanja i inženjerstvo; cijepljenje, liječenje (antibiotici, genska terapija)
unapređuju život
otkrića
suvremenoga čovjeka
postavljanje istraživačkoga pitanja ili hipoteze na temelju
5.2.1.1. dobivenih podataka; određivanje ciljeva istraživanja i
primijeniti osnovna razumijevanje razlike hipoteze i ciljeva, zavisna i nezavisna varijabla
načela i značajke na primjeru istraživačkoga pitanja ili hipoteze, kontrolirani uvjeti;  
znanstvenoga važnost ponavljanja mjerenja, kontrolni uzorci/skupine; procjena
istraživanja primjerenosti i znanstvene korektnosti metodologije na primjerima
istraživanja koji su ponuđeni u zadatcima
5.2.1.2.
analizirati numerički statistička analiza, srednja vrijednost, slika (crtež, shema,
 
i grafički prikazane fotografija, grafički prikaz), tablični prikaz
5.2. 5.2.1. rezultate istraživanja
Znanstvena Istraživanje u istraživačko pitanje, pretpostavka (hipoteza), cilj istraživanja; područje
metodologija biologiji 5.2.1.3.
istaživanja, uzorak, materijal, laboratorijski i terenski pribor, mjerni
predložiti nacrt
instrumenti, metodologija istraživanja, plan (nacrt) istraživanja;
istraživanja na temelju  
kvalitativna i kvantitativna analiza, tablični i grafički prikazi, statistička
istraživačkoga pitanja ili
analiza (deskriptivna statistika, jednostavni testovi, korelacija), opis
hipoteze
rezultata; rasprava (diskusija), literaturni izvori, citiranje
5.2.1.4.
promatranje u prirodi, uzorkovanje, pokus, sekcija, svjetlosni mikroskop,
usporediti prednosti i vrste mikroskopa:
načelo rada elektronskoga mikroskopa, kultura stanica, kloniranje,
nedostatke u primjeni fazni, polarizacijski i
hranjive podloge, laboratorijski uvjeti, DNA analize, označavanje
najpoznatijih metoda fluorescenijski, SEM,
životinja, datiranje izotopima ugljika (starost), sekvenciranje,
i tehnika u biološkim TEM
kromatografija, elektroforeza (samo opisati principe djelovanja)
istraživanjima

41
42
KONCEPT 1 KONCEPT 2 ISHOD UČENJA Sadržajna osnova Ne treba pamtiti
opravdanost manipuliranja laboratorijskim organizmima u skladu
5.2.2.1. zakonske odredbe
5.2. 5.2.2. s međunarodnim propisima i propisima Europske unije (traženi
analizirati etičke i detalje propisane
Znanstvena Etika u biološkim propisi bit će opisani u zadatku), posljedice i opravdanost uplitanja
probleme u biološkim Zakonom o zaštiti
metodologija istraživanjima u prirodne procese, etičnost znanstvenika i autorska prava,
istraživanjima životinja
odgovornost znanstvenika prema društvu