POGLAVLIJIE
: Antidepresivi |
Charles DeBattista
Cetrdesetsedmogodiinja Zena javija se svojem obiteljskom
Iijeénike 2bog inraéenog osje¢aja umora, Navodi da je pije
priblitno 11 mjeseci na posla unaprijedena u status starijeg
menadiera. Unaprjedenjejoj je odgovaralo i dobila je znat-
no veeu plaéu, no morala se preseliti iz prijainjeg ureda i
odvojit od skupine kolega s kojima je voljela raditi, Osim
toga, dramatitno joj se poveéala razina odgovornost. Bo-
lesnica navodi da se unatrag sedam tjedana budi u 3 sata
‘jutro, nakon éega vie ne moe zaspati, Osjeta strah od
dana na radnome mjestu i stresa koji ga prati. Zbog svega,
ne jede dovoljno pa je tijekom posijednya tri mjeseca izgu-
bila 7 % svoje telesne tedine. Osim toga, navodi da zbog
jakoga stresa povremeno na postu briane u plaé te da éesto
pobolifeve. Uogava da je pri povratku iz ureda manje moti
virana za obavljanje kugnih poslova ida nema motiva,inte-
+esaili energije za rekreativne aktivnosti poput pjesagenja u
Dijagnoza depresije potiva ponajprije na klinizkom raxgovo-
u. Veliki depresivni poremetaj (engl. major depresive divorder,
{DD) obiljeiavaju.prevdavajuée depresivno raspolotenje
retim dijelom dana) u trajanju najmanje 2 gedna ifiligubitak
teresa ili zadovoljstva za veéinu aleivnosti. Nadal, depresi-
obiljezavaju poremeéaji sna, tka i kognitivnih sposobnost,
0 i manjak enerije. Ceste su misl o krivnji, benvsijednosti i
moubojstvu, Depresivni bolesnici Glee obolijevaju od bolesti
ronatnih arrerj,Seéerne bolesti moidanog udara, a depresia.
ie znatno pogorsati prognozu drugih istodobnih bolest
Prema iyjeSéu ameritkog Centra za kontrol i prevencju
est, antidepresivi su dosjedno med ti najéekee propisivane
slijekova u SAD-u, Opravdanose je takvoga rairenog uzima-
antdepresivaupitna.Ipak, jasn je da su ietnici sve sklonij
pisivanju antidepresiva za lijeenjerazligtih seanja ida su th
esnici sve skloniji wzimat.
e
ojemu je prijeubivala. Sebe opisuje kao , kronigno jada
Konstantao zabrinutu', U njezinoj se povijestibolestinayo.
dikronigna bol u podruéju vrata kao posljedica prometne
nesreée Koja je lijeena tramadolom i meperidinom, Uso,
abog hipertenzije uzima hidroklortijazid i propranolol. Bo-
lesnica je nakon raavoda imala jednu depresivmu epizoda
koja je uspjetno lijetena fluoksetinom. Medicinska obrada
koja je ukljuéivala kompletnu krynu sliku, funkcionalne
testove stitnjage i biokemijske pretrage nije otkrila nikal
poremetaje. Zapoéela je terapiju fluoksetinom zbog sumnje
na epizodu velikoge depresivnog poremecaja i predvidena
je a kognitivnu bihevioralnu psihoterapiju, Kojeinterakci-
jena raain enzima CYP450 ina farmakodinamicko) razini
‘mogu u ove bolesnice biti povezane s uzimanjem fluokse:
tina? Koja bi skupina antidepresiva u nje bila kontraindi
cirana?
Primarna indikacija za primjenu antidepresiva jest MDD.
‘U SAD-1 17 % stanovnika tijekom Zivota dotivi barem jala
«pizodu velikoga depresivnog poremeéaja (engl. lf-ime pes
ened), au svakom trenutku od njega boluje 5 9 stanoenit
(engl. point prevalence). MDD je adruien sa znatnim pobolomi
smrtnoséu, U razvijenom je svijera MDD jedan od vodedih
‘a nesposobnosti za rad ili svakodnevno funkeionitanie. 8"
‘oga,veliki depresivni poremeéaj éesto je povezan snizom dru
medicinskih stanja, od kronitnoth bolova do koronarce bast
Kada se depresia pojavjuje uz druga medicinska sta D9
snikovo opteretenje boleséu raste, dokkyaliteta Zivot if
ingledi 2a utinkovit lijeéenje, znaéajno opadajt oe
Djelomiéno, porast uporabe antidepresiva posed ie
Primjene ov Iijekova i u drugim stanjima, osim u vlkor
Presivnom poremeéaju, Primjerice, neki antidepresivi odebeist
zallijeéenje panitnog poremeéaja, generalziranog anksiow08P
(monoamin
stoje | SP.
Fimbenic (
uéavanja st
Suka
iu Promje
focton iy
(eng cayy
ized anxiety diarder, GAD), posttraumassko-
gh cols (PTSP, engl. pose-rraumatic stress disorder,
re no-kompulaivNog posemetsa (OKR engl. obssi-
) ponder, OCD). Nadalje, antidepresivi se éesto upo-
1 ie oh poremeéaja kao to su neuropatska bol
ial, Nek se anidepresivi primjenjja
a pacuanih disfortnih poremneaja (engl. premen-
i aorder, PMDD), 2a ublaiavanje vazomotorigkih
renopauniIijeéenje urnarne stesneinkontinencie.
ga, imaju frok spekcar primjene u medicinskoj
a primarna primjenai dale je lie’enje MDD-a.
ee yma
‘or
ees
sl
s0FIZIOLOGIUA VELIKOGA
repRESIVNOG POREMECAJA
2 enjeg desedjeéa uginjen je veliki pomak u razue
Tn ge velikoga depresivnog poremeéaja, Uz
Fp da je manjkavost « funkeiji ili kolitini monoaming
= camiaska hipoteza) stedisnji dogadaju biologiji depresije,
vesoe’spoznaje da vainu ulogu imaju neurotrofni i endokrini
Fates (neurotrofna hipoteza). Histoloska ispitivanja, pro-
sau strukturnih i funkcionalnih prikaza mozga, genetigke
maa
<—— drusi
cre
lukokortikoidi
depresivno stanje
A
SUka 39.
1
"9 ctype
Seelementintn
denarii
izdancl
GLAVIJE 30. Antidepresivi 533
pan §Istrativanje steroida upuéuju na kompleksnu patofici
ol
Riu MDD -2 s vatnim implikacijama 2a primjen lijekova
Neurotrofna hipoteza
Postoje znaéajni dokani da su gimbenicifvé
rotrofnog éimbenika moidanog podrijetla (engl. brain-derived
neurotrophic factor, BONE) vrlo vain u regulacj tivéane plastié=
Rosti, moguénosti obnove i neurogenéze, Dokazi upuéuju da je