You are on page 1of 21
POGLAVLIJIE : Antidepresivi | Charles DeBattista Cetrdesetsedmogodiinja Zena javija se svojem obiteljskom Iijeénike 2bog inraéenog osje¢aja umora, Navodi da je pije priblitno 11 mjeseci na posla unaprijedena u status starijeg menadiera. Unaprjedenjejoj je odgovaralo i dobila je znat- no veeu plaéu, no morala se preseliti iz prijainjeg ureda i odvojit od skupine kolega s kojima je voljela raditi, Osim toga, dramatitno joj se poveéala razina odgovornost. Bo- lesnica navodi da se unatrag sedam tjedana budi u 3 sata ‘jutro, nakon éega vie ne moe zaspati, Osjeta strah od dana na radnome mjestu i stresa koji ga prati. Zbog svega, ne jede dovoljno pa je tijekom posijednya tri mjeseca izgu- bila 7 % svoje telesne tedine. Osim toga, navodi da zbog jakoga stresa povremeno na postu briane u plaé te da éesto pobolifeve. Uogava da je pri povratku iz ureda manje moti virana za obavljanje kugnih poslova ida nema motiva,inte- +esaili energije za rekreativne aktivnosti poput pjesagenja u Dijagnoza depresije potiva ponajprije na klinizkom raxgovo- u. Veliki depresivni poremetaj (engl. major depresive divorder, {DD) obiljeiavaju.prevdavajuée depresivno raspolotenje retim dijelom dana) u trajanju najmanje 2 gedna ifiligubitak teresa ili zadovoljstva za veéinu aleivnosti. Nadal, depresi- obiljezavaju poremeéaji sna, tka i kognitivnih sposobnost, 0 i manjak enerije. Ceste su misl o krivnji, benvsijednosti i moubojstvu, Depresivni bolesnici Glee obolijevaju od bolesti ronatnih arrerj,Seéerne bolesti moidanog udara, a depresia. ie znatno pogorsati prognozu drugih istodobnih bolest Prema iyjeSéu ameritkog Centra za kontrol i prevencju est, antidepresivi su dosjedno med ti najéekee propisivane slijekova u SAD-u, Opravdanose je takvoga rairenog uzima- antdepresivaupitna.Ipak, jasn je da su ietnici sve sklonij pisivanju antidepresiva za lijeenjerazligtih seanja ida su th esnici sve skloniji wzimat. e ojemu je prijeubivala. Sebe opisuje kao , kronigno jada Konstantao zabrinutu', U njezinoj se povijestibolestinayo. dikronigna bol u podruéju vrata kao posljedica prometne nesreée Koja je lijeena tramadolom i meperidinom, Uso, abog hipertenzije uzima hidroklortijazid i propranolol. Bo- lesnica je nakon raavoda imala jednu depresivmu epizoda koja je uspjetno lijetena fluoksetinom. Medicinska obrada koja je ukljuéivala kompletnu krynu sliku, funkcionalne testove stitnjage i biokemijske pretrage nije otkrila nikal poremetaje. Zapoéela je terapiju fluoksetinom zbog sumnje na epizodu velikoge depresivnog poremecaja i predvidena je a kognitivnu bihevioralnu psihoterapiju, Kojeinterakci- jena raain enzima CYP450 ina farmakodinamicko) razini ‘mogu u ove bolesnice biti povezane s uzimanjem fluokse: tina? Koja bi skupina antidepresiva u nje bila kontraindi cirana? Primarna indikacija za primjenu antidepresiva jest MDD. ‘U SAD-1 17 % stanovnika tijekom Zivota dotivi barem jala «pizodu velikoga depresivnog poremeéaja (engl. lf-ime pes ened), au svakom trenutku od njega boluje 5 9 stanoenit (engl. point prevalence). MDD je adruien sa znatnim pobolomi smrtnoséu, U razvijenom je svijera MDD jedan od vodedih ‘a nesposobnosti za rad ili svakodnevno funkeionitanie. 8" ‘oga,veliki depresivni poremeéaj éesto je povezan snizom dru medicinskih stanja, od kronitnoth bolova do koronarce bast Kada se depresia pojavjuje uz druga medicinska sta D9 snikovo opteretenje boleséu raste, dokkyaliteta Zivot if ingledi 2a utinkovit lijeéenje, znaéajno opadajt oe Djelomiéno, porast uporabe antidepresiva posed ie Primjene ov Iijekova i u drugim stanjima, osim u vlkor Presivnom poremeéaju, Primjerice, neki antidepresivi odebeist zallijeéenje panitnog poremeéaja, generalziranog anksiow08P (monoamin stoje | SP. Fimbenic ( uéavanja st Suka iu Promje focton iy (eng cay y ized anxiety diarder, GAD), posttraumassko- gh cols (PTSP, engl. pose-rraumatic stress disorder, re no-kompulaivNog posemetsa (OKR engl. obssi- ) ponder, OCD). Nadalje, antidepresivi se éesto upo- 1 ie oh poremeéaja kao to su neuropatska bol ial, Nek se anidepresivi primjenjja a pacuanih disfortnih poremneaja (engl. premen- i aorder, PMDD), 2a ublaiavanje vazomotorigkih renopauniIijeéenje urnarne stesneinkontinencie. ga, imaju frok spekcar primjene u medicinskoj a primarna primjenai dale je lie’enje MDD-a. ee yma ‘or ees sl s0FIZIOLOGIUA VELIKOGA repRESIVNOG POREMECAJA 2 enjeg desedjeéa uginjen je veliki pomak u razue Tn ge velikoga depresivnog poremeéaja, Uz Fp da je manjkavost « funkeiji ili kolitini monoaming = camiaska hipoteza) stedisnji dogadaju biologiji depresije, vesoe’spoznaje da vainu ulogu imaju neurotrofni i endokrini Fates (neurotrofna hipoteza). Histoloska ispitivanja, pro- sau strukturnih i funkcionalnih prikaza mozga, genetigke maa <—— drusi cre lukokortikoidi depresivno stanje A SUka 39. 1 "9 ctype Seelementintn denarii izdancl GLAVIJE 30. Antidepresivi 533 pan §Istrativanje steroida upuéuju na kompleksnu patofici ol Riu MDD -2 s vatnim implikacijama 2a primjen lijekova Neurotrofna hipoteza Postoje znaéajni dokani da su gimbenicifvé rotrofnog éimbenika moidanog podrijetla (engl. brain-derived neurotrophic factor, BONE) vrlo vain u regulacj tivéane plastié= Rosti, moguénosti obnove i neurogenéze, Dokazi upuéuju da je

You might also like