GOTIKA U HRVATSKOJ:

• u 14. stoljeću- razdoblje hrvatsko-ugarskih kraljeva

• početak 15. st- mletačka uprava jadranom

Razdoblje Ugarsko-hrvatskih kraljeva:

• gotika se javlja na svjetovnim i crkvenim građevinama, u arhitekturi
Dalmacije i Istre
• zašiljeni gotički lukovi i ukrasni motivi
• crkveno graditeljstvo- franjevci i dominikanci: franjevačke crkve u PU,
ST, ZD- prijelazni romaničko-gotički stil kao i klaustar samostana Male
braće u DU
• Zagrebačka katedrala: trodijelno svetište s poligonalnim apsidama i
križno-rebrastim svodovima, sakristija, počeo graditi biskup Timotej
• oblik je sličan katedrali u Troyesu, srodnost s njemačkom gotikom

Razdoblje mletačke uprave- kasna gotika

• prvo u DU iz Venecije- cvjetna gotika- javlja se u karakterističnim
palačama: Ćipiko (TG), velika i mala Papalićeva palača (ST)
• stambene kuće raskošnih fasada s otvorima u obliku kićene gotike
sagrađene su u 15. st. duž cijele obale Jadrana
• Juraj Dalmatinac: najistaknutiji domaći graditelj i kipar na izmaku
srednjeg vijeka, upotpunio cvjetnu gotiku
• nastavio gradnju sv. Jakova- osmislio poprečni brod i kupolu nad
sakristijom, izgradio 3 polukružne apside, krstionicu i sakristiju- osjeća se
duh renesanse
• u DU gradio kulu Minčetu
• knežev dvor i palača Sponza- Divona

Kiparstvo:
• oltar sv. Staša (J.Dalmatinac) sadrži prizor bičevanja Krista, često
smatran prvim renesansnim prizorom
• Juraj Dalmatinac: Sarkofag Sv. Arnira, Kaštel Lukšić
• 74 glave na apsidi Šibenske katedrale J.Dalmatinac

Slikarstvo:
• Blaž Jurjev Trogiranin- slikao elegantne likove i tipove lica s izbuljenim
očima, topla skala boja na slikama
• Bogorodica s djetetom, Oplakivanje Krista sa svetcima- poliptih
katedrala sv. Lovre
• Nikola Vladanov: poliptih iz crkve sv. Grgura
• Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić- minijatura glagoljskog Hrvojevog
misala

RENESANSA: 15. i 16. st.

• podižu se nove gradske četvrti i planirani gradovi (Pag)
• obnavljanje gradskih zidina i kula (DU, Korčula, Hvar)
• gradnja crkva, kapeli, samostana, klaustara, vijećnica i kneževih dvorova
• kuće i palače s klesanim okvirima vrata i prozora, balkonima…
ARHITEKTURA:
• većina spomenika iz 15. i 16. st. pripadaju renesansi, najpoznatiji:
Šibenska katedrala, Kapela Blaženog Ivana Orsinija u TG, Ljetnikovac
Sorkočevića na Lapadu

ŠIBENSKA KATEDRALA:
• pojava rane renesanse u Dalmaciji
• mješovito gotičko-renesansnog stila
• oblikovanje glavnog pročelja- kako ga je dovršio Nikola Firentinac –
proizlazi iz oblika svodova u unutrašnjosti
• fasada nije prilagođena kulisa, već projekcija prostora što se iza njega
proteže
• po tome predstavlja i jedinstveno funkcionalno rješenje “ trolisne”
fasade u Europi

UNUTRAŠNJOST KRSTIONICE ŠIBENSKE KATEDRALE

•tri renesansna putta nose posudu za vodu, a obla niša je završena
školjkom, također renesansni motiv

KAPELA BLAŽENOG IVANA ORSINIJA:

• Nikola Firentinac, 1468. godina
• originalan primjer skladnog rješenja odnosa arhitekture i skulpture u
interijeru
• primjer tipičan za renesansu – autor se oslanja na antičku tradiciju
• postignut skladan odnos skulpture i arhitekture u interijeru kapele

LJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ NA LAPADU:

• brojni ljetnjikovci vlastele na teritoriju Dubrovačke republike jedinstveni
su po funkcionalnosti prostorne organizacije
•formiraju zaseban tip renesansne stambene građevine
• novost predstavlja asimetrični tlocrt ali i odnos arhitekture i hortikulture
• povezivanje čovjeka s prirodom – renesansni imperativ
• istodobno dokazuju visoku razinu kulture stanovanja
• Sorkočevićev ljetnjikovac na Lapadu - originalni asimetrični tlocrt na tri
kraka, predstavlja izuzetno i epohalno dostignuće u razvoju “ slobodnog
tlocrta” i primjeni principa dinamičke ravnoteže u arhitektonskom
projektiranju
• gotovo sva djela reprezentativne arhitekture komponirana su redovito
po principu simetrične ravnoteže
• početak renesanse na istočnoj obali Jadrana možemo označiti 1441.g., a
trajanje do kraja XVI st.
• renesansni stil u nas u početku se ne javlja u svom čistom obliku, nego
miješan s gotičkim
• mješoviti stil nije originalna pojava niti problem naše umjetnosti, nego
općeeuropski
• u ritmu se smjenjuju ili paralelno traju tijekom XV st. u Dalmaciji čak
četiri stila:
rana gotika, cvjetna venecijanska gotika, mješovito gotičko-renesansni
stil i renesansa

NIKOLA FIRENTINAC:
• sudjelovao u završavanju Alešijeve krstionice (TG)
• njegovo remek djelo- kapela Blaženog Ivana Orsinija

• KAPELA BLAŽENOG IVANA ORSINIJA:

• unutrašnjost skulpturalno bogato raščlanjena
• tlocrt u harmonijskom odnosu 3:4:6
• formatom i kasetiranim bačvastim svodom srodna je Malom hramu
Dioklecijanove palače
• po obilju skulptura i reljefa, jedinstvena je u Europi tog doba
• u donjem dijelu je 21 reljef putta-bakljonoša koji izviruju iza otškrinutih
vrata (antički funeralni motiv)
• 11 kipova apostola i svetaca u gotovo prirodnoj veličini, nalaze se iznad
toga u nišama sa školjkama
• 16 golih putta podupire vijenac nad kojim je niz okruglih prozora
• kasete svoda nisu ukrašene rozetom kao u antici, već su ispunjene
glavicama serafina (26 nijh)
• u središnjem medaljonu je lik Boga Oca
• 160 ljudskih lica- uz likove koje su klesali Nikola Firentinac i Andrija Aleši
umetnute su i dvije skulpture Ivana Duknovića: potpisani kip Sv.Ivana,
klasično odmjeren i statičan kip Sv. Tome

•sv.Ivan Evanđelista - Ivan Duknović

•U XV st. postavljena u kapelu Bl. Ivana Orsinija
• drugo značajno djelo N.Firentinca je dovršenje Šibenske katedrale; tu je
izradio niz reljefa u unutrašnjosti i slobodno stojeće figure- kvalitetom se
ističe mladalački i otmjeni kip sv. Mihovila

IVAN DUKNOVIĆ:
• kip putta u TG muzeju
Sakralna arhitektura renesanse:
• karakteristična trolisna pročelja: Katedrala u Osoru, crkva Sv.Spasa u
Dubrovniku ( gradio je Petar Andrijić) te crkva Sv. Roka u Splitu
• simbol 16. st: Hvarska katedrala, Divona u DU, Lucićev ljetnikovac
(Hvar), dvorac Veliki tabor i Karlovac

16. STOLJEĆE
• renesa na sjeveru se očituje u fortifikacijama (Turci), npr. Nepravilna
ovalna utvrda Veliki tabor
• ČK, Trakošćan, obnova Medvedgrada i Nehaj, tvrđava Karlstadt, tvrđava
Klis i Kaštela

Slikarstvo renesanse:
• intenzivno u svim dalmatinskim gradovima
• Nikola Božidarević: poliptih na Dančama, monumentalni, slikarsko zreli
likovi, dragocjene tkanine
• majstorski detalj i potpis likovnog virtuoziteta autora – odrazom lica
prosjaka u sjajnoj oštrici mača Sv. Martina, renesansnog viteza na konju
• predelama – slika sa Sv. Jurjem, likovi se uvjerljivo spajaju s pejzažem
• Triptih obitelji Bundić-Dominikanski samostan u Dubrovniku
• Poliptih na Dančama
• Đorđićeva pala- Nikola Božidarević
• Sv. Julijan i Sv. Jakov – detalj pale obitelji Đorđić, lica su portretno živa, a
plemićka odjeća je raskošna

MIHAJLO HAMZIĆ:
• Kompozicija Krštenja Krista u Kneževom dvoru, triptih za obitelj
Lukarević
• Kompozicija Krštenja Krista: u oslikavanju pejzaža uočljiv je uticaj
Mantegne, ali Hamzić preuzima samo renesansnu morfologiju, a ne
primjenjuje renesansnu metodu konstrukcije prostora (nesrazmjerno
veliki likovi, gledani su od sprijeda, a pejzaž je gledan odozgo)
• Lovro Dobričević: Portret Zulijana, Poliptih na Dančama, Bogorodica s
djetetom: Anđeo svira orgulje
• pojava starih slikara: Jurije Čulinović (15.st)- Pieta, Andrija Medulić-
najveći renesansni slikar hrvatskog podrijetla, Posljedni sud u apsidi
katedrale u ZD, Julije Klović- minijaturist, prozvan Michelangello
minijature

BAROK:
• arhitekturu u 17. stoljeću šire isusovci
Sv. Marija Snježna, Belec
• raskošan primjer povezivanja arhitekture, skulpture i slikarstva

• u baroku nastaje isusovačka crkva, ujedno i kolegij

• jezuitska crkve sv. Katarine (ZG), u duhu srednjeeuropskog ranog baroka
• za barok je tipican priliv majstora iz SLO i IT u sjevernu HRV- barokizacija
starih crkava- prigrađuju se kapele polukružnih oblika ——>
(crkva sv. Marije u ZD)- izvorno je ranoromaničkog karaktera
• crkva sv. Vida: najveća ranobarokna crkvena građevina, prva
monumentalna kružna građevina, uz nju sagrađen i kolegij
• pojava manirizma- crkva sv. Ivana u Jelsi, fasada župne crkve u Starom
Gradu na Hvaru
• Crkva sv. Ivana u Jelsi, 17.st. – djelovi ili manirizam ili po
srednjovjekovnoj tradiciji
• Katedrala Uznesenja Marijinog i crkva sv. Vlaha DU

Slikarstvo:
• Matej Ponzioni-Pončun; izvanredno slikovit i slobodan, upotrebljava
maniristički kolorizam i svjetlosne efekte, stvara realistične likove,
Posljednja večera-Franjevački samostan u Hvaru

Frederiko Benković:
• najznačajniji slikar
• slika Žrtva Abrahamova, slika sv. Franje Paulskog u ST

18. stoljeće:
• nastaju spomeničke cjeline jedinstvenog baroknog karaktera
• novoutemeljeni gradovi- Bjelovar, obnovljeni- OS, Požega
• Vukovar najbogatiji spomenicima, izgrađena župna crkva, franjevački
samostan, kapela sv. Roka i dvorac Eltz
• Dvorac obitelji Eltz- povezanost barokne arhitekture s ambijentom
• Glavni trg u tvrđi, OS- cjelovito formiran u baroku s kružnom pilom u
sredini i zdencima
• početkom 18. st. Javlja se niz crkvenih fasada razvijenog baroknog tipa s
pilastrima i vijencima, kipovima u nišama uz bogatu primjenu štuko-
dekoracije- fasada pavinske crkve u Lepoglavi
• gradnja samostana (Vukovar, Ilok, Našice)

Barokna skulptura:
• vezana uz oltarsku namjenu
• u 17. st. Dominiraju drveni zlatni oltari
• mramorna skulptura razvija se u 18.st., majstori talijanskog podrijetla:
Francesco Robba, Michelazzi i Rotman
• ostao samo oltar sv. Katarine u ZG
• oltarna skulptura F. Cabiance

19. stoljeće:
• ispunjeno društ. Previranjima, oslobodilačkim pokretima, krizama,
ratovima…
• 3 stila: klasicizam, romantizam i realizam
• klasicizam: arhitektura, sakralni objekti, građevine i dvorci; dvorac
Pejačević u Našicama, dvorac grofa Esterhazy u Dardi i županijska palača u
OS, portal palače Jelačić u ZG, vijećnica u Samoboru, dvorac Januševac,
zgrada kazališta u RI
Razdoblje 1830-1860
• kasni klasicizam, nagovještaji romantizma
• Bartol Felbinder: najznačajniji predstavnik klasicizma, Palača Drašković u
Demetrovoj ulici, ZG- klasicističko predvorje s moćnim jonskim stupovima
i istaknutim arhitravom
Slikarstvo klasicizma:
• Frano Salghetti Driolli
• Vjekoslav Karas: najznačajniji, Djevoja s lutnjom- bidermajerska
dekorativnost svedena na čiste i jednostavne forme i osjećaj za boju
potiskuje rutinsko tretiranje materije- prvi glasnik romantizma, osim toga
slika i portret Stanka Vraza, stare bosanske gradove i spomenike prošlosti,
portret Omer paše Latasa, portret Ane Krešić-psihološka karakterizacija
lika

Razdoblje 1860.-1890.
• posljednji odbljesci bidermajera i elementi romantizma pretapaju se u
prve vjesnike romantizma
• u arhitekturi se javljaju neo-stilovi, npr. neoromanična zgrada sveučilišta
u ZG
• u arhitekturi poznat Franjo Klein, vezan za renesansu: Sinagoga,
Glazbemi zavod i Vrhovni sud u ZG
• Herman Bolle: Obrtna škola u ZG, restauracija starih spomenika
Slikarstvo:
• osječki krug: Adolf Waldinger- pejzaži, Isidor Kršnjavi- slikao mrtve
prirode i sakralne kompozicije
• Ferdo Quiquerez: naslikao Dolazak Hrvata na obale sinjeg mora i
Banović Strahinja, slikao povijesne kompozicije-Hercegovački ustanak,
Smrt Matije Gupca, Krunjenje kralja Zvonimira, Kosovka djevojka…
• Nikola Mašić: okrenut realizmu, dekorativni kolorizam
Kiparstvo:
• Ivan Rendić: portret Novice Cerovića, portreti, spomenik Andrije Kačića
Miošića i Petra Preradovića u ZG, Ivana Gundulića u DU, mauzoleje u
Supetru..

Razdoblje 1890.-1914.
• potvrđuje se realizam i prelazi u plenerizam i secesiju
• Vlaho Bukovac: slikao portrete i kompozicije- Gundulićev san i Hrvatski
preporod, slikao svjetlijom paletom- divizionistička tehnika, Mlada
Patricijka- portret žene, hladni kolorit i bijela put kontrastiraju s živom
izražajnošću lica, Gundulićev san- realizam lijeve strane slike i dnevna
rasvjeta, žive boje i slobodnija tehnika desne dobro predstavljaju Vlahu
• Mato Celestin Medović: sakralne kompozicije, kompozicije iz narodne
prošlosti: Splitski sabor, Dolazak Hrvata, Krunidba kralja Zvonimira-
raspored masa i rješenje prostora u duhu minhenskog pseudo-historijskog
slikarstva, ali ima i istančan osjećaj za boju i formu koju je pokazao na
pejzažima i mrtvim prirodama
• Bela Čikoš Sesije: slika historijske, biblijske i mitološke kompozicije (Kain
i Abel, Kirke, Saloma), vidljiv utjecaj njem. Akademičara
• kasnije svoj način rasvjetljava i razvija do složenih odnosa svijetlo-
tamnog (Judita i Holoferno, Pieta) na način vrlo blizak simbolizmu i
svakako jedinstven unutar ZG kruga
• začetnik i najtalentiraniji predstavnik simbolizma na prijelazu stoljeća
• Klement Menci Crnčić: slikao pod utjecajem Courbetovog realizma
(Slavonac ljušti kukuruz, Akt), nakon putovanja postaje pasionirani slikar
marina i vrsni pejzažist (Bribir, San Marino, Plitvička jezera)
• Slava Raškaj: iz grupe realista, uglavnom slikala akvarelom i pastelom,
pretežno tonski, Proljeće u Ozlju, Ozaljske gudure, Rano proljeće…
Skulptura:
• Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec
• Mihanovićeva skulptura je mješavina secesije i uspomena na bečku
klasiku, pogotovo na spomenicima (Kralj Tomislav u ZG), krut je u
modelaciji u pojedinačnim skulpturama (Stidljivost, Navještenje, Molitva),
nešto je mekši na kompozicijama (Bijeg u Egipat), dok je u animalistici
(Bik) vrlo sažet i složen
• Rudolf Valdec pod utjecajem je secesije, a kasnije radi na širim
površinama, a kasnije dobiva jak osjećaj za monumentalnost (nadgrobni
spomenik Kranjčevića u Sarajevu, spomenik Ivanu Kukuljeviću
Sakscinskom u ZG) , izraziti je portretist: Isidor Kršnjavi, glumica Soltang,
August Šenoa, J.J. Strossmayer…

Umjetnost 20.st:
SLIKARSTVO 20.st- 1900-1950:
• prvo razdoblje obilježavaju pleneristi, simbolisti i secesionisti, slikari
Minhenskog kruga, impresionisti i ekspresionisti koji su pokretači
hrv.moderne
• umjetnost 2. perioda nastaje poslije 1918. i traje do rata 1941., a po
obilježjima je dinamičnija i razvedenija, period je obilježen previranjima i
neodlučnošću
• razvija se utjecaj Sezana, umjerenog kubizma, ekspresionizma i
neoklasicizma
• od 1930-1941. postoje 2 ideološka kruga: krug tzv. “čiste umjetnosti” ili
umjetnosti radi umjetnosti (larpurlarizam) i krug angažirane umjetnosti
• slikari pleneristi:
• veza s tradicijom, Bukovac, Medović i Kovačević
• secesionizam, simbolizam:
• prijelaz ka novom, Medulić, Bukovac, Krizman, Mirko Rački, Emanuel
Vidović, Ivan Meštrović
• za simboliste je umj. duboko subjektivna, simboli su im višeslojni i tamni,
okrenuti ljubavi i smrti, otuda je hrv. simbolizam zastupljen alegorijama,
parabolama, motivima pakla, raja, Golgote
• Minhenski krug- Hrvatska škola
• utjecaj Munchena osjećao se u plenerizmu, u jugend-stilu,
ekspresionizmu…
• spoj tradicije- valerijski sklopovi i gradacije, ali ima i novog- svijest
O obliku i autonomiji
• Josip Račić (Autoportret, Majka i dijete), Vladimir Becić (Akt djevojke
kod stola), Miroslav Kraljević, Oskar Herman, Ljubo Babić…
• ekspresionizam boje i geste
• u razdoblju 1900.-1920. preplitao se utjecaj prvog vala ekspresionizma
sa drugim pravcima
• on se rađa iz unutarnje neophodnosti umjetnika, ali i iz posebnih društv.
okolnosti sredine, slikar ne registrira događaje i osjećaje pred motivom
slike, već svoje neuroze i egzaltacije pred svijetom
• Oskar Herman, Ljubo Babić i Marino Tartalja
• ekspresionizam oblika
• 3. desetljeće 20. st.
• Ignjat Job slika scene bakanala iz taverni u Dalmaciji, anakreontska
sjećanja u kojima se može naslutiti odjel prolaznosti i smrti, Bakanal,
Krajolik
• Ljubo Babić, Oskar Herman i Marino Tartalja
• Oskar Herman: djela sadrže biblijsku notu, misterij života ili dah i sijenke
sudbine, Kod vrela
• Ljubo Babić: njegov ekspresionizam očituje se u gesti i temi,
Romantizmu smrti i katastrofe (Korida), Sa Koločepa
• Marino Tartalja: izuzetni Autoportret koji je vizionarskim kolorizmom i
deformacijom suprotan konstruktivnim idealima epohe, Češljanje,
Interijer
• + Antun Motika (Muslimanka) i Juraj Plančić (Cvijeće s mornarevom
slikom)
• KRUG UMJETNOSTI RADI UMJETNOSTI:
• ZG grupa Zemlja, 1929., vođa Krsto Hegedušić (djela Proljeće i Mrtve
vode), zalaže se za čvrste oblike,
čiste boje, neutralno svjetlo… teži širenju klasne i društvene svijesti
• Marijan Detoni- Prehrana

DRUGA EPOHA-SLIKARSTVO POSLIJE 1950.

• initimizam
• Becić i Vidović- intimisti i poetski realisti, s Babićem 1929. traže svoj izraz
U okvirima čistog slikarstva
• slojevita umjetnost, obilježava je kontinuitet i diskontinuitet
• veza s međun. poetikama: pristalice figurativnog ekspresionizma i
intimizma, a raskid pristalice figurativnog i nefigurativnog
• action painting, gesta, znak, poetski realizam i intimizam
• Jerolim Miše, Oton Gliha- različite interpretacije dalmatinskih kraških
polja i gromača, Zlatko Prica- figurativni koloristički ekspresionizam-
Rezački čelika
• magično slikarstvo je pod utjecajem nadrealizma i javlja se od 1930.-
1932., prve najave takvog vezane su za ZG i Miljenka Stančića
• privlači ga bolna razdoruća projekcija prošlosti, osjećaj prolaznosti, slika
portrete i grupe nadahnute starim porodičnim albumima, fantomske
figure s mrtvom djecom, vremenom nagriženim ljubavnicima i kartaškma,
djelo Svadba
• NAIVA: vrsta figuracije, sačuvana oaza primarnosti, sjećanja na prirodu i
ruralni svijet, Ivan Generalić, Ivan Lacković, Ivan Rabuzin
• Apstraktni ekspresionizam:
• smjerovi: slikarstvo akcije- vanjska fizička gesta izjednačava se s
duhovnim pokretom, Edo Murtić- Začarano raskrižje, Zlatko Prica i
Ferdinand Kulmer
• Geometrijska apstrakcija:
• Vjenceslav Rihter, Ivan Picelj, Julije Knifer, Miroslav Šutej
Konceptualna umjetnost:
• osjeća se mješavina konstelacije,”kulture u negativnom smislu”,
neodadizma i istraživanja ideje o umjetnosti
• zajednička odlika je bitno smanjenje tjelesnosti umj. djela i oblikovanje i
brisanje granica između različitih medija slikarstva, grafike i kiparstva
• otuda se služe fotografijama, dijagramima, matematičkim formulama,
anketama, shemama…
• Braco Dimitrijević, Goran Trbuljak, Boris Bućan, Sanja Iveković…

Kiparstvo 20.st
•Ivan Meštrović:
• preko njega prodire u skulpturu Rodenov impresionizam i simbolizam,
kasnije prelazi u secesiju
• inspiraciju tražio u mitovima, tijekom 1.s.r. prelazi na religioznu patetiku,
a materijal kamen zamjenjuje drvom
• skulpture mu se odlikuju monumentalnošću, Zdenac života, Povijest
Hrvata, Job, Spomenik Indijancima u Chicagu
• Branislav Dešković: animalist, skulptura Irski seter
• Toma Rosandić: skulptura Harfist
• Antun Augustinčić: Mir(Jahačica)
• Vanja Radauš: Portret Lisinskog, Ranjenik
• Frano Kršinić: oblici su uopćeni i približeni ljupkoj, uljepšanoj verziji
realnog (poetski realizam), skulpture Buđenje, Meditacija, Majka i dijete
• Kosta Angeli Radovani:
• nova razvojna stremljenja, njegova je figuracija u arhaizmu i tektonici
masa, skulpture Pralja i Dunja
• Ivan Kožarić: skulptura Matoš na klupi u ZG
• Šime Vulas: teži vertikalizmu, gradi stubove- simbole od jajastih ili
jedrastih oblika
• Vojin Bakić
• DUŠAN DŽAMONJA:
• gradi napete oblike (u kamenu, cementu, metalu), ti obično loptasti
oblici grade se postupkom zavarivanja od istih konstruktivnih elemenata
npr. čavli
• Metalna skulptura 22, Ranjeni jelen
• uvode se novi materijali: aluminij, staklo, poliester- predstavnici su
Vjenceslav Rihter i Vojin Bakić